standard scanjob [s0002684.job]212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-misao_1914_089.pdf ·...

2
RVATSKA MISAO -PLATA ZA ŠIBENIK I AUSTROUGARSKU GODIŠNJE K 14-, UGODIŠNJE I TROMJESEČNO SURAZMJERNO, MJESEČNO - POJEDINI BROJ 10 PARA. - OGLASI PO CIJENIKU. - PLATIVO I UTUŽIVO U ŠIBENIKU = = = = = IZLAZI SVAKI D A N - TELEFON BR. 74. - ČEKOVNI RAČUN 129.871. :: ŠIBENIK, 5. RUJNA 1914. UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE S E N A TRGU SV. FRANE IZA OBĆIN. PERIVOJA. VLASTNIK, IZDAVATELJ I ODGOVORNI UREDNIK JOSIP DREZGA. TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA =*= TISKARA U ŠIBENIKU, U . Z . S . 0 . J . = BR. 89 Od straha pred Nijemcima francuska vlada bježi iz Pariza, romno napredovanje Nijemaca u Francuskoj. - Naši topovi od 42 cm. - Značaj velike pobjede u istočnoj Pruskoj. Ruse kafasfrofalna. ERLIN, 4. rujna (u 10 30 č). Naše čete, pod ovjednišfvom generala denburga, požele su nje plodove svoje po- "e kod Orfelsburga I enburja. Već sada broj bljenih Rusa iznosi 00. Izgleda da su i ruska komandirajuća erala zarobljena, prama vijesfima iz rus- a vrela, zapovjednik " e vojske poginuo je. ancuska vlada seli u Bordeaux. BORDEAUX, 4. rujna. 'sjednik republike Poin- došao je amo sa svim ovima ministarstva. Bordeaux je na Atlantskom Oce- Ovaj bijeg pokazuje, kakva po- prijeti Parizu. BERLIN, 4. rujna (u 10 s. č.) Zapadna vojska pre- je liniju rijeke Aisne te lijedjuje svoj marš prama i i Marne. -ERLIN, 4. rujna (u 10 s. č.) Jedino armade prije- nasljednika bavarskoga i rala Heeringena imadu uvijek proti sebi u vrlo "jenim položajima francu- Lotaringije jakog nepri- ja, dočim izpred armada rala KlUka, Bulowa, Hau- i vojvode Virtemberško- neprijatelj uzmiče prama i Marni i iza nje. Nlemačha honlica do Pariza. BERLIN, 4. rujna (u 10 s. i 30 č.) Konjica armade generala Kluka zalijeće se do Pariza. francuskih uturda. BERNIN, 4. rujna (u 10 s - i 30 č.) Sada su već sve zaporne tvrdjave sjeverne Francuske izuzev Maubeugea u našim rukama. Zaporne utvrde Hiron, Ayvelles, Conde, Lafere i Laon izete su bez boja. BERLIN, 4. rujna (u 10 s. i 30 č.) Naše čete podu- zele su juriš na Reims. (Grad od 110.000 sta- novnika, 120 kim. na sjeve- roistoku Pariza.) Misli topovi od 42 cm. njihovo djelovanje pri Namuru! Oivelu. BERLIN, 4. rujna (10 sati i 30 časa). Generalni štab njemačke vojske daje na znanje: Kod osvojenja visoko na hridinama položene za- porne francuske utvrde Givet, na belgijsko-francu- skoj granici, pružiše nam odličnu uslugu, jednako kao i pri opsadi Namura, od Austrije priposlane nam teške motor-baterije (to- povi od 42 cm.) i to radi svoje pomičnosti i radi svoje sigurnosti u gadjanju Njihovo djelovanje izvrstno je iskušano. BERLIN, 5. rujna. Ve- liki Slavni kvarfir saopćuje: Vojska njemačkoj prije- stolonasljednika zauzela je Reims bez ikakve borbe. * * * Osvojenjem nekih zapornih tvr- djava pred Reimsom i St. Quentinom, njemačka vojska udaljena je od Pa- riza samih 80 kim. BERLIN, 5. rujna. Armada generala Bulowa imala je do konca kolovoza ovaj ratni plijen: 6 zastava, 349 topova, 79 puš- čanih strojeva, 166 vozila i 12.934 zarobljenika. Plodovi pobjeda drugih ar- mada nisu još točno ustanovljeni. FRANCUSKE UTVRDE. Utvrde počinju na sjeveru s Long- wy-em i Montmedy-em. K njima se priključuje 56 kilometara zapadno od Metza jaki Verdun s mnogobrojnim fortovima, koji se prostiru do 12 ki- lometara daleko u prostoru oko grada na jednoj i na drugoj obali rieke Meuse. Uz gornji tok Meuse izmedju Ver- duna i Toula na rieci Moseli zatvara put osam jakih t. zv. zapornih fortova (Speerforts), medju inima Troyon, Pa- rodies, St. Misiel, Lionaille. Toul i Nancy, koji inače sam nije utvrdjen, ali je okružen od jakih for- tova, tvore t. zv. taborsku tvrdjavu (Lagerfestung) s promjerom od 32 ki- lometra. Deset kilometara iztočno od Lu- nevi!le-a, zatvara utvrda Avricourt že- ljeznicu, što vodi u Pariz. Epinal, 60-kilometara iztočno r.d Nancya, jest isto tako jaka, k tomu još od prirode pogodovana tvrdjava sastojeća se od fortova (Fortfestung), Crtu, dugačku kojih 60 kilome- tara do Belforta prama jugo-iztoku, štiti šest na rieci Moseli ležećih for- tova; najjužniji od njih nalazi se na brdu Bailón de Servanie tik na nje- mačkoj granici. Izmedju forta Giromagny, što leži na Savoureusi i Belforta, iznosi uda- ljenost jedva kojih 8 kilometara. Belfort sam, naprama švicarskoj medji, jest vanredno čvrsto izgradjen i ima povrh toga najpovoljnije priro- dne uvjete za obranu. Drugi pojas utvrda čine, počevši od juga prema sjeveru, gradovi Be- sancon, Dijon, Langres sa 14 do 20 utvrda; 60 kilometara sjevero-iztočno od Langresa nalazi se Fort Sourte- mont kod Neufchateau-a, gdje je pro- valio u Francuzku Albrecht würtem- beržki. To je važno razkršće cesta i željeznica ga lievoj obali Meuse. Ft. Pagny na desnoj obali te rieke uz- postavlja svezu s Verdunom. Frontu proti Belgiji tvore Reims sa 16 fortova, kojih 45 kilometara zapadno od toga Laon, 23 kilometara, dalje La Fere; nadalje se prema Bel- giji nalaze još Maubeuge i Lille, oba grada, t. zv. fortovne tvrdjave (For- tenfestung); osim toga ima prema belgijskoj granici i nekoliko t. zv. zapornih fortova (Speerforts). U trećem pojasu stoji Pariz sa svojimi fortovi, baterijami i redoutami, što tvore oko njega vienac dugačak 130 kilometara, sa polumjerom od 12 do 14 kilometara. Sve tvrdjave i fortovi spojeni su medjusobno željeznicom i brzojavnim kabelom izpod zemlje. Pošto je medjutim glavna sila njemačka provalila u Francuzku sa sjevera, iz Belgije, to je t. zv. tvr- djavni zaštitni pojas na iztoku izgubio velik dio svoje važnosti u ovom ratu. Radi toga je francuska vlada i naložila generalissimusu Joffre-u, neka izprazni Eisas, da se uzmogne sve razpoložive sile baciti na sjever Fran- cuzke, gdje će se odlučiti sudbina ovoga rata. za neuposlene. već dugo vremena čine se pripreme za oču- vanje umjetničkog blaga. U drugom katu smještena je bolnica, tako da na Louvru vije zastava „Crvenog Križa". BEČ, 5, rujna. Nj. Veličanstvo darovalo je za bezposlene rad- nike u Austriji i u Ugarskoj po 100.000 kruna. tih RIM, 4. rujna. Nj. Sv. Bene- dikt XV. imenovao j e z a držav- nog tajnika kardinala Dominika Ferrata. * * * Kardinal Domenik Ferrata je pre- fekt kongregacije sv. Oficija i jedan od onih koji su bili stavljeni u izgled kao kandidati na Petrovu stolicu. KRONIKA. Petrogradsko „Novoje Vremja" piše : „Nitko u Rusiji nije očekivao pobjedonosnu šetnju do Beča i Berlina, jer smo mi znali da su rušitelji svjetskoga mira stavili sve na kocku i da če rat biti bez milosrdja. Sada je pak neprijatelj nadvladao nekoliko naših vojnih zborova". „Rieč" veli, da se Rusija mora pomi- riti sa mišlju, da su u svakom ratu porazi i pobjede izmjenični. * * O potonuću njemačkog krstaša „Ari- adne" u hitci kod Helgolanda priča očevidac: Ćuvši gruvanje topova „Ariadne" potekao je u pomoć slabijim njemačkim brodovima koji se nalazili u boju s pretežnim engleskim ladjama. Ove su na krstaša odmah sasule žestoku vatru. „Ariadne" je domala dobila hitac u strojarnu, te je polovica kotlova postala neuporabiva, a brzina krstaša sma- njila se na polovicu. Konac se približavao. Najprije počelo je goriti na zadnjem, kasnije na prednjem dijelu broda. Mornari .su za- orili troTfratni ura caru, te uz pjevanje pje- sme „Deutschland, Deutschland über alles", „Ariadne" je nestalo u morskim valovima. * * Bečke novine javljaju, da je srpski kralj Petar ustanovio jedan ženski vojački oojel, srpske amazonke. Jedan londonski list donosi sliku tih srpskih amazonki, i to već u broju od prvi kolovoza. To govori, kako se Srbija pripravljala na rat već dugo, a umorstvo u Sarajevu takodjer bilo u ra- tnom planu. * * U bitci kod Gumbinena (u istočnoj Pruskoj) palo je mnogo ruske visoke ari- stokracije, a poginula su i dva velika kneza: Ivan i Oleg Konstantinović, sinovi velikog kneza Konstantia, careva bratića. Ivan Konstantinović je uzeo kćer srpskog kralja Petra. Londonske novine javljaju, da su Ni- emci provalili iz jugozapadne Afrike u en- gleski posjed Kap. U Parizu već vlada strava radi prije- teće pogibelji dolazka Nijemaca. U Louvru RATNE USPOMENE Doživljaji m n p . o . A . Bukića. Jutrom četvrtoga kolovoza, čim mogoh prije, izagjoh van i opažam na licima prolaznika neku potištenost. Idem u sveučilišnu biblioteku, gdje nalazim samo poslužnike, koji mi pri- povijedaju, da je pod Lutichom jaka borba; ali da se Belgijanci drže ju- nački, te da Nijemci još ne prijegjoše Mose. Ipak priznaju, da će im biti težko, jer je belgijanska vojska još kojekuda raštrkana. Vani čujem isto govorenje; ali se ipak nadaju, da će se moći oprijeti sili neprijateljskoj, jer cijene, da bi Francuzi bili dužni čim prije im priskočiti u pomoć. Podjoh k nekim poznatim mi o- sobam, da odatle promatram, što rade gragjani. I zbilja tu vidiš, što može domovinska ljubav. Nećeš naći jednu osobu, da se nije okitila, belgijanskom trobojom. Mnoštvo svijeta juri uli- cama noseći omašne omote, u kojima je hrane, robe, u jednu riječ svega što može vojnicima u ratu trebati. Trgovci daju mukte svoju trgovinu, da olakšaju trošak Vladi. Mladji svijet, osobito klerici raznih redova, kojih je velika množija u Belgiji, ponudio se za njegu ranjenika, te se u velikim grupama žure po gradu, da priprave što im treba. Ispitivam potanje, što je na bojištu; ali mi neznadu kazati. Novine donose opis borbe i vele, da se Lutich dobro drži; jedino, da su Nijemci osvojili neka sela, koja su preko Mose. 1 tako taj dan progje u neizvjesnosti, koli za me, toli zagra- gjane Louvaina. Nu sutrašnji dan počeo bistriti položaj. Iz novina si mogao razumjeti, da je položaj za Belgiju težak. Mno- štvo vojske prolazi Lauvainom i ide prema Ltitichu. Listovi donose razne varke, kojima da se služe Nijemci. Vele, da se nekoliko Nijemaca pre- svuklo u odijelo engleskih oficira i dovukli se u stan glavnoga zapovjed- nika Luticha, generala Lemana, na- mjerom da ga ubiju; nego srećom okolina generalova upoznala varku i sravnila napadače sa zemljom. Nu što je još gore, dolaze vijesti sa svih strana Belgije, da je tu veliko mno- štvo uhoda njemačkih, te da se mora oštro paziti na sve Nijemce bez raz- like. To je nemilo uzrujalo svijetinu, te ih počeli hvatati i zbilja kod nekih nadjoše sumnjivih spisa, te ih odmah dadoše strijeljati; dok je velika ve- ćina bila pravedna. Na temelju na- djenih spisa, dodje naredba od Vlade, da svi Nijemci u najkraćem roku mo- raju ostaviti Belgiju, što je medju Nijemcima prouzrokovalo veliku smet-

Upload: others

Post on 24-Feb-2020

5 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Standard ScanJob [S0002684.JOB]212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-misao_1914_089.pdf · rvatska misao -plata za Šibenik i austrougarsku godiŠnje k 14-, ugodiŠnje i tromjeseČno

RVATSKA MISAO - P L A T A Z A Š I B E N I K I A U S T R O U G A R S K U G O D I Š N J E K 1 4 - ,

U G O D I Š N J E I T R O M J E S E Č N O S U R A Z M J E R N O , M J E S E Č N O

- P O J E D I N I B R O J 10 P A R A . - O G L A S I P O C I J E N I K U .

- P L A T I V O I U T U Ž I V O U Š I B E N I K U = = = = =

I Z L A Z I S V A K I D A N -TELEFON BR. 7 4 . - ČEKOVNI RAČUN 129.871. ::

ŠIBENIK, 5. RUJNA 1914.

U R E D N I Š T V O I U P R A V A N A L A Z E S E N A T R G U S V . F R A N E IZA

O B Ć I N . P E R I V O J A . — V L A S T N I K , I Z D A V A T E L J I O D G O V O R N I

U R E D N I K J O S I P D R E Z G A . — T I S A K : H R V A T S K A Z A D R U Ž N A

= * = T I S K A R A U Š I B E N I K U , U . Z . S . 0 . J . — =

BR. 89

Od straha pred Nijemcima francuska vlada bježi iz Pariza, romno napredovanje Nijemaca u Francuskoj. - Naši topovi

od 42 cm. - Značaj velike pobjede u istočnoj Pruskoj.

Ruse kafasfrofalna. ERLIN, 4. rujna (u 10 30 č) . Naše čete, pod

ovjednišfvom generala denburga, požele su nje plodove svoje po-"e kod Orfelsburga I enburja. Već sada broj bljenih Rusa iznosi 00. Izgleda da su i ruska komandirajuća

erala zarobljena, prama vijesfima iz rus-a vrela, zapovjednik " e vojske poginuo je.

ancuska vlada seli u Bordeaux.

BORDEAUX, 4. rujna. 'sjednik republike Poin-

došao je amo sa svim ovima ministarstva.

Bordeaux j e na Atlantskom O c e -Ovaj bi jeg pokazuje , kakva p o -

prijeti Parizu.

B E R L I N , 4 . rujna (u 10 s. č.) Z a p a d n a vojska pre-

je liniju r i jeke Aisne te lijedjuje svoj marš prama i i Marne . - E R L I N , 4 . rujna (u 10 s. č.) Jed ino a rmade pri je-nasljednika bavarskoga i rala Heer ingena imadu uvijek proti sebi u vrlo

"jenim položaj ima f rancu-Lotar ingi je j akog nepr i -

ja, doč im izpred armada rala KlUka, Bulowa, Hau-i vojvode V i r temberško-

neprijatelj uzmiče prama i Marni i iza nje.

Nlemačha honlica do Pariza. BERLIN, 4. rujna (u 10

s. i 3 0 č.) Konjica armade generala Kluka zalijeće se do Pariza.

francuskih uturda. B E R N I N , 4 . rujna (u 10

s- i 30 č.) S a d a su već sve zaporne tvrdjave sjeverne Francuske izuzev M a u b e u g e a u našim rukama.

Zaporne utvrde Hi ron , Ayvelles, C o n d e , La fe re i Laon

izete su bez boja.

BERLIN, 4. rujna (u 10 s. i 3 0 č.) Naše čete podu­zele su juriš na Reims.

(Grad od 110.000 sta­novnika, 120 kim. na sjeve­roistoku Pariza.)

M i s l i topovi od 4 2 cm. njihovo djelovanje pri Namuru! Oivelu.

B E R L I N , 4 . rujna (10 sati i 3 0 časa). Generalni štab njemačke vojske daje na znanje:

Kod osvojenja visoko na hridinama položene za­porne francuske utvrde Givet, na belgijsko-francu-skoj granici, pružiše nam odličnu uslugu, jednako kao i pri opsadi Namura, od Austrije priposlane nam teške motor-bateri je (to­povi od 4 2 cm.) i to radi svoje pomičnosti i radi svoje sigurnosti u gadjanju Njihovo djelovanje izvrstno je iskušano.

BERLIN, 5. rujna. Ve­liki Slavni kvarfir saopćuje: Vojska njemačkoj prije­stolonasljednika zauzela je Reims bez ikakve borbe.

* * *

Osvojenjem nekih zapornih tvr-djava pred Reimsom i St . Quentinom, njemačka vojska udaljena j e od P a ­riza samih 8 0 kim.

BERLIN, 5. rujna. Armada generala Bulowa imala je do konca kolovoza ovaj ratni plijen: 6 zastava, 349 topova, 79 puš-čanih strojeva, 166 vozila i 12.934 zarobljenika.

Plodovi pobjeda drugih ar­mada nisu još točno ustanovljeni.

FRANCUSKE UTVRDE. Utvrde počinju na sjeveru s L o n g -

wy-em i Montmedy-em. K njima se priključuje 5 6 kilometara zapadno od Metza jaki Verdun s mnogobrojnim fortovima, koji se prostiru do 12 ki­lometara daleko u prostoru oko grada na jednoj i na drugoj obali rieke Meuse .

Uz gornji tok Meuse izmedju Ver-duna i Toula na rieci Moseli zatvara put osam jakih t. zv. zapornih fortova (Speerforts) , medju inima Troyon, P a ­rodies , St . Misiel, Lionaille.

Toul i Nancy, koji inače sam nije utvrdjen, ali je okružen od jakih for­tova, tvore t. zv. taborsku tvrdjavu (Lagerfestung) s promjerom od 3 2 ki­lometra.

Deset kilometara iztočno od Lu-nevi!le-a, zatvara utvrda Avricourt že­ljeznicu, što vodi u Pariz.

Epinal, 60-ki lometara iztočno r.d Nancya, jest isto tako jaka, k tomu još od prirode pogodovana tvrdjava sas to jeća se od fortova (Fortfestung),

Crtu, dugačku kojih 6 0 kilome­tara do Belforta prama jugo-iztoku, štiti šest na rieci Moseli ležećih for­tova ; najjužniji od njih nalazi se na brdu Bailón de Servanie tik na nje­mačkoj granici.

Izmedju forta Giromagny, što leži na Savoureusi i Belforta, iznosi uda­l jenost jedva kojih 8 kilometara.

Belfort sam, naprama švicarskoj medji, jest vanredno čvrsto izgradjen i ima povrh toga najpovol jni je priro­dne uvjete za obranu.

Drugi pojas utvrda čine, počevši od juga prema sjeveru, gradovi B e -sancon, Di jon, Langres sa 14 do 2 0 utvrda; 6 0 kilometara s jevero- iztočno od Langresa nalazi se Fort Sourte-mont kod Neufchateau-a, gdje j e pro­valio u Francuzku Albrecht würtem-beržki. T o je važno razkršće cesta i žel jeznica ga lievoj obali Meuse . Ft. Pagny na desnoj obali te rieke uz-postavlja svezu s Verdunom.

Frontu proti Belgiji tvore Reims sa 16 fortova, kojih 4 5 kilometara zapadno od toga Laon, 2 3 kilometara, dalje La F e r e ; nadalje se prema B e l ­giji nalaze još Maubeuge i Lille, oba grada, t. zv. fortovne tvrdjave ( F o r -tenfes tung) ; osim toga ima prema belgi jskoj granici i nekoliko t. zv. zapornih fortova (Speerforts) .

U trećem pojasu stoji Pariz sa svojimi fortovi, baterijami i redoutami, što tvore oko njega vienac dugačak 130 kilometara, sa polumjerom od 12 do 14 kilometara.

S v e tvrdjave i fortovi spojeni su medjusobno žel jeznicom i brzojavnim kabelom izpod zemlje.

Pošto je medjutim glavna sila n jemačka provalila u Francuzku sa s jevera, iz Belgi je , to je t. zv. tvr-djavni zaštitni po jas na iztoku izgubio velik dio svo je važnosti u ovom ratu.

Radi toga je francuska vlada i

naložila generalissimusu Joffre-u, neka izprazni Eisas , da se uzmogne sve razpoložive sile baciti na s jever Fran-cuzke, gdje će se odlučiti sudbina ovoga rata.

za neuposlene.

v e ć d u g o v r e m e n a č ine s e p r i p r e m e za o č u ­

van je u m j e t n i č k o g b l a g a . U drugom katu

s m j e š t e n a j e b o l n i c a , t a k o da n a Louvru

vi je z a s t a v a „ C r v e n o g K r i ž a " .

B E Č , 5 , r u j n a . N j . V e l i č a n s t v o d a r o v a l o j e z a b e z p o s l e n e r a d ­n i k e u A u s t r i j i i u U g a r s k o j p o 1 0 0 . 0 0 0 k r u n a .

t i h R I M , 4 . r u j n a . N j . S v . B e n e ­

d i k t X V . i m e n o v a o j e z a d r ž a v ­n o g t a j n i k a k a r d i n a l a D o m i n i k a F e r r a t a .

* * *

Kardinal Domenik Ferrata je pre­fekt kongregaci je sv. Oficija i jedan od onih koji su bili stavljeni u izgled kao kandidati na Petrovu stolicu.

KRONIKA. P e t r o g r a d s k o „ N o v o j e V r e m j a " p i š e :

„Ni tko u Rusi j i ni je o č e k i v a o p o b j e d o n o s n u še tn ju d o B e č a i B e r l i n a , j e r s m o mi znali da su rušitelji s v j e t s k o g a mira stavili s v e na k o c k u i da če rat biti b e z m i l o s r d j a . S a d a j e p a k nepr i j a te l j n a d v l a d a o n e k o l i k o naš ih vo jn ih z b o r o v a " .

„ R i e č " vel i , da s e R u s i j a m o r a p o m i ­riti s a miš l ju , da su u s v a k o m ratu poraz i i p o b j e d e izmjen ičn i .

* * O p o t o n u ć u n j e m a č k o g k r s t a š a „Ari ­

a d n e " u hitci k o d H e l g o l a n d a pr iča o č e v i d a c : Ćuvši g r u v a n j e t o p o v a „ A r i a d n e " p o t e k a o j e u p o m o ć s labi j im n j e m a č k i m b r o d o v i m a koj i se nalazili u b o j u s pre težnim eng lesk im l a d j a m a . O v e su na k r s t a š a o d m a h s a s u l e ž e s t o k u vatru. „ A r i a d n e " j e d o m a l a d o b i l a h i tac u s t r o j a r n u , te j e p o l o v i c a k o t l o v a p o s t a l a n e u p o r a b i v a , a brz ina k r s t a š a s m a ­nj i la se na p o l o v i c u . K o n a c s e p r i b l i ž a v a o . N a j p r i j e p o č e l o j e gorit i na z a d n j e m , k a s n i j e na p r e d n j e m dijelu b r o d a . M o r n a r i .su z a -orili troTfratni ura caru, te uz p j e v a n j e p j e ­s m e „ D e u t s c h l a n d , D e u t s c h l a n d ü b e r a l l e s " , „ A r i a d n e " j e n e s t a l o u m o r s k i m v a l o v i m a .

* * B e č k e n o v i n e j a v l j a j u , da j e s r p s k i

kral j P e t a r u s t a n o v i o j e d a n ženski v o j a č k i

o o j e l , s r p s k e a m a z o n k e . J e d a n l o n d o n s k i

list d o n o s i sliku tih s r p s k i h a m a z o n k i , i to

v e ć u b r o j u o d prvi k o l o v o z a . T o g o v o r i ,

k a k o se S r b i j a pr ipravl ja la na rat v e ć d u g o ,

a u m o r s t v o u S a r a j e v u t a k o d j e r b i lo u r a ­

t n o m p l a n u .

* * U bitc i k o d G u m b i n e n a (u i s t o č n o j

P r u s k o j ) pa lo j e m n o g o ruske v i s o k e a r i ­

s t o k r a c i j e , a p o g i n u l a su i d v a vel ika k n e z a :

Ivan i O l e g K o n s t a n t i n o v i ć , s inovi v e l i k o g

k n e z a K o n s t a n t i a , c a r e v a b r a t i ć a . Ivan

K o n s t a n t i n o v i ć j e u z e o k ć e r s r p s k o g kral ja

P e t r a .

L o n d o n s k e n o v i n e j a v l j a j u , da su Ni -

e m c i proval i l i iz j u g o z a p a d n e Afrike u e n ­

gleski p o s j e d K a p .

U P a r i z u v e ć v l a d a s t r a v a radi p r i j e ­

t e ć e p o g i b e l j i d o l a z k a N i j e m a c a . U L o u v r u

RATNE USPOMENE D o ž i v l j a j i m n p . o . A . B u k i ć a .

Jutrom četvrtoga kolovoza, čim mogoh prije, izagjoh van i opažam na licima prolaznika neku potištenost. Idem u sveučilišnu biblioteku, gdje nalazim samo poslužnike, koji mi pri­povi jedaju, da je pod Lutichom jaka b o r b a ; ali da se Belgi janci drže ju ­nački, te da Nijemci još ne pri jegjoše M o s e . Ipak priznaju, da će im biti težko, jer j e belgi janska vojska još kojekuda raštrkana. Vani čujem isto g o v o r e n j e ; ali se ipak nadaju, da će se moći oprijeti sili nepri jatel jskoj , jer ci jene, da bi Francuzi bili dužni čim prije im priskočiti u pomoć .

Podjoh k nekim poznatim mi o-sobam, da odatle promatram, što rade gragjani. I zbil ja tu vidiš, što može domovinska l jubav. N e ć e š naći jednu osobu, da se nije okitila, belgi janskom trobojom. Mnoštvo svijeta juri uli­cama noseći omašne omote, u kojima je hrane, robe, u jednu riječ svega što može vojnicima u ratu trebati. Trgovc i daju mukte svoju trgovinu, da olakšaju trošak Vladi. Mladji svijet, osobito klerici raznih redova, kojih j e velika množija u Belgi j i , ponudio se za njegu ranjenika, te se u velikim grupama žure po gradu, da priprave što im treba. Ispitivam potanje, što j e na bo j i š tu ; ali mi neznadu kazati. Novine donose opis borbe i vele, da se Lutich dobro drž i ; jedino, da su Nijemci osvojili neka sela, koja su preko M o s e . 1 tako taj dan progje u neizvjesnosti , koli za me, toli z a g r a -g jane Louvaina.

Nu sutrašnji dan počeo bistriti položaj . Iz novina si mogao razumjeti, da je položaj za Belgiju težak. M n o ­štvo vojske prolazi Lauvainom i ide prema Ltitichu. Listovi donose razne varke, koj ima da se služe Nijemci. Vele, da se nekoliko Ni jemaca pre-svuklo u odijelo engleskih oficira i dovukli se u stan glavnoga zapovjed­nika Luticha, generala Lemana, na­mjerom da ga u b i j u ; nego srećom okolina generalova upoznala varku i sravnila napadače sa zemljom. Nu što je j o š gore , dolaze vijesti sa svih strana Be lg i je , da je tu veliko mno­štvo uhoda njemačkih, te da se mora oštro paziti na sve Ni jemce bez raz­like. T o je nemilo uzrujalo svijetinu, te ih počeli hvatati i zbilja kod nekih nadjoše sumnjivih spisa, te ih odmah dadoše stri jel jati ; dok je velika ve ­ćina bila pravedna. Na temelju na-djenih spisa, dodje naredba od Vlade, da svi Nijemci u najkraćem roku m o ­raju ostaviti Belgi ju, što je medju Nijemcima prouzrokovalo veliku smet-

Page 2: Standard ScanJob [S0002684.JOB]212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-misao_1914_089.pdf · rvatska misao -plata za Šibenik i austrougarsku godiŠnje k 14-, ugodiŠnje i tromjeseČno

nju, jer su to ljudi većinom bogati posjednici ili trgovci, koj ima je ta naredba bila p r o p a s t ; ali sila nema zakona i počeše u velikim masama seliti. Ipak neki ne mogoše umaknuti oprezu, kojim ih Belgi janci pratili, te u istome Louvainu šestoga kolovoza uloviše ih kao uhode, pa iste večeri u sedam sati javno ih ustri jeliše. Istoga dana došao i kralj u Louvain, da pre­gleda vojsku, koja j e išla na boj ište ali se nije pokazivao vani, jer se j e morao čim prije vratiti u Bruxel les .

S v e to, što sam dotle čuo i vi­dio, tako je djelovalo na me, da sam odlučio osta . i t i Belgi ju i naći načina, kako da dodjem u Dalmaci ju . Idem nekim očima u samostan, da ih pi­tam za mni jen je ; ali kako ne misle nego na svoju domov'nu, ne znadu me ni svjetovati. Priznaju, da je t e ­ško stanje, jer, od časa do časa , može doći red i na austri jance, da moraju seliti, što se zbilja u Antverpenu i dogodilo ; ali to j e bio dotle osamljen s l u č a j ; nu za to se bojazan nije u-manjila.

Videći ja da se nemam na koga osloniti, odlučih slušati samoga s e b e , ter im izjavih, da sutra, u petak, idem u Bruxel les konsulu, s kojim ću se posavjetovati , kako bih naj lakše m o ­gao do Austrije. Stali me neki o d ­vraćati od putovanja, jer da mogu upasti u kakovu nevol ju ; ali ja ne popuštam, već , po što po to, moram u Dalmaci ju, tvrdom nadom, da me providnost neće ostaviti.

Drniš za „Crveni Križ" II. i s k a z .

R a d n i č k o Društvo K. 100, M a r k o Jur ić p r e s j . radn . društva 5, Č l a n o v i r a d n i č k o g d r u š t v a ; P e t a r Š k a r i c a 4. M a t e G a s p a r d i 4, Ika Š a r i ć - M e k i n i č 4, Ivan P a t i j e r a 3, M a t e Vladić 2, Ante P o d k r a j š e k 3, Ili ja B u d i š a 2, Andro Šir inič 2, Mile Miha l j ev ić 2, M i r o N o v a k 2, F r a n o Živ . Š u p u k 2, M a t e Č a v k a -B i ć o 2; Ivan P o d k r o j š e k 2, M a r k o J e r k o v i ć 2. M a t e T r e b u t z 2, A n t e K r a v a r 2, J u r e Ers t i ć 2, G u s t e C o l o r n b o 2, N i k o Č a v k a 2, Niko Kurtović 2, J o s o P a t i j e r a 1, M a t e Ž i v -k o v i ć 1, Ivan K r a v a r 1, Š t i p a n Š e t e j 1, Ivan M u j a n 1, F r a n o K r č e l a 1, Ivan K e v i ć 1, Cvi ta Marin 1; J a k o v B o j č i ć 1, Š i m e P r a n i ć 1, J a k o v K e v i ć 1, N i k o G a s p a r d i 1, A n t e M r š e 1, Ivan N a k u š i ć 1, N i k o K e v i ć 1, S t i p e Gluić 1. Ivan S a m a r d ž i j a 1, M a t e J e l i ć 1.

Ante D i f n i c o , p o s j e d n i k K. 50, T o š a u d . M i h a n o v i ć , o b r t . 20, M a r i j a Š k a r i c a 5, M a r k o Cvi t ić 3, T o m e P i l j a c 8, M a r i j a ud . L e o n t i ć 2, T o š a ud . Li l ić 1, K a t a ud. B u -kar ica 1, J o s i p Brugl ia 6, J u r e Kul iš ić umir . p o s l u ž . 4, R o k o Š a r i ć p o š t . p o s l . 5, K a t a M a l e n i c a 1, Luigia KužeI 2, Mi lka G r a b o 3, Niko K o s o r 2, S t i p e J e l č i ć 1, J o s i p K r e l j a , o p ć . p e r o v . 2, B e r t a d e D o r o t k a 10, K a j a R a m l j a k 1, Ana L e o n t i ć p o k . S t i p e 2, M a t e T o p i ć p. M a t e 1, A n a ud. T o p i ć 1. S t i p e P r p a . g l a v a r 2, Ante K a š i ć , p o š t . m a j s t o r 3, d o s t a v l j a j u ć i s l i j edeć i p o p i s : S t j e p a n K e m e -n o v i ć 2, M a t e R a m l j a k 2, Ivan R a m l j a k 2, M a r i j a R a m l j a k 1, Ive O d a k p . G r g e 1, Ive O d a k Ivin 1, Mar i ja R a m l j a k 1, M a r i j a B u -k a r i c a 1, J a n d r i j a N e d o k l a n 1, Mar t in T o p i ć 1, P a l m i n a G j e n a r i 1, S a n t o G j e n a r i 1, Š p i k o M i l e t a 1, J o s i p C a c e 1, A n d j a K u b i s c h 1, I g n e c P e t e r s c h i l n i k 1, J o s i p Š ik l i ć umir . ž a n d . 5. J o k o R a d e l j a k 1, Ivan Ivić 1, J e l a R a d e l j a k 1, T o d o r a Č o l o v i ć 1, D u š a n L u ­k a v a c 4, P e t a r L u k a v a c 5, M a k s i m Č o š i ć 5, M i ć o Č o s i ć 5, Ivan J e l i ć 1, T o d o r Š a i n 1 -20, L u ­ka T a t o m i r 5, V a s o V u k o v i ć 2, T o d o r M a r t i ć 3, J a k o v V u k o v i ć umir . p r o t o 10, L j u b i c a ud . P o p o v i ć 5, Ivanka V u k o v i ć 1, Ivanka V u ­k o v i ć ž e n a J a k o v a 5, L j u b o m i r V u k o v i ć 1, D r a g i n j a ud. V u k o v i ć 2, D j u r d j i j a M a l e š e -vić 1, T o d o r M a l e š e v i ć 1, A č i m M a l e š e v i ć 1, Ivan S i k a v i c a 1, N i k o B r a l i ć I , Antun S l i p č e v i ć 2, D u j o O d a k 1, N i k o R a m l j a k

o p ć . p r i s j . 6, J o h a n n S i m e g l v 2, P e r i ć s t r a ž -m e š t a r 3, A n t e K a š i ć j o š s a b r a o 25-10, K a -linik B o š k o v i ć s a b r a o 174. Ivan B e r b o r o -vić c . k . že l j ezn ičk i Činovnik d o s t a v i o j e o v a j d o p r i n o s n i a r a k : K r s t e Lil ić K 1, lka ud. Li l ić 1, A n t e S t i p č e v i ć 1, J o s o N a k i ć 1 D u š a n J o v i ć 2, N . V r a n k o v i ć 1, P . U r o d a p . M i ć e 2, N . U s t i č p . 50, P . S . U r o d a 1, M . Let iza 1, J o s o R e l j i ć 2, J o s i p D r e z g a 2. V j e k o s l a v J u š i ć 1, D o m i n a Kulušić 1, D . M i o v i ć 1, D . S t a m b u k 2-80, P e t a r S p a j i ć I . O d a k Ivan 1, Lilić B o ž o 1, N. N . 1, A n , R a m l j a k 1, O s k a r T s c h i r a 2, K a m i l o Hoff -

m a n n n 2, Ante Z e n i č 1,. M a r j a M a r u š i ć 5 , J e l a M a t i ć 1, Š t i p a n V i š i ć 1, P a v a o N a k i ć 1, B r u g l i a 1, Š i m e M a t i ć 1, M . D e u r K 1, M a t e I l j adica K 5, D a n i a k Adžija 1. T . M u ­dronja 1, C v i j o D u z b a b a 1, T o m o P e l i c a -rić 1, J e r e G a s p a r d i 1, T o m e R a š k o v i ć 1, Sa lv i 5, M a s s i n g e r 1, Anton M a y e r 1, G . M a t u s e r e k 1, F . B u c h s c h a h e z 1, M a t e G a s ­p a r d i 2, F . B i r o m a i e r 1, N. Č a k i ć p . 60. A. K a š i ć p . 50, B o ž o Re l j i ć K 1, B . O d a k

1, J e r e Patr in ier i 1, Ivan N o v a k o v i ć 2, N. N . 1, lure D u a n č i ć 2, S t i p e G o j a n o v i ć 1 2 0 V i k t o r Š k a r p a 1, Š i m u n O s t o j i ć 1, Š p i r o L u k a v a c \\ A l e k s a n d e r Mikri l ić 2, N. S m o l -č i ć 1, D r a g o Č o r i ć 1. B u l a t 1, L j u b o m i r V u k o v i ć 1, M . C e s i d i o 1, D r . B . Adži ja K 2-50, K r ž a n i ć 1. M i r k o Ku.uš ić 2, P a v a o K o l a r 1, M . R a m l j a k 2. Š i m e T a r l e 10, Ivan Ž i v k o v i ć 1, B o k a l i ć č in. ž e l j . , Ive B e l a m a r i ć p . T o m e 10, E l e n a B u i ć 5, E l e n a R o s s a 1, O d a k Ivan D u j o 2, Vukadin Ili ja 2-20, T r -b l j en P a š k o 2, Z i m m e r J o s o 3. B o ž o Li l ić

2, Razni d o p r i n o s i t e l j i 690. S a b i r a n j e sl i jedi j o š da l j e te ć e i m e n a

p r i n o s n i k a n a k n a d n o bit o b j e l o d a n j e n a .

Grad i okolica. U p o č a s t n o v o m p o g l a v i c i C r k v e .

J u č e r č e t v r t pr i je p o d n e v a s v a z v o n a u š i ­b e n s k i m c r k v a m a s l a v l j e n j e m o b j a v i l a su , da j e C r k v a d o b i l a n o v o g s v o g P o g l a v i c u .

S u t r a u 1 0 sati b i t ć e u Baz i l i c i s v e ­č a n a pont i f ika lna m i s a z a h v a l n i c a za s r e t a n i z b o r , a p o z v a n e su s v e c iv i lne i v o j n i č k e vlast i .

P o v j e r e n s t v o z a s p r e m a n j e p o l j ­s k i h p r o i z v o d a . U smis lu z a k o n a i o d ­n o s n e p r o v e d b e n e m i n i s t a r s t v e n e n a r e d b e 8. k o l o v o z a 1914. kons t i tu i ra lo s e j e p r e k ­j u č e r „ p o v j e r e n s t v o za s p r e m a n j e p o l j s k i h p r o i z v o d a " u Š i b e n s k o j o b ć i n i .

Č l a n o v i t o g p o v j e r e n s t v a j e s u g o s p o ­d a : k a n o n i k V i n k o K a r a d ž o l e , I l jadica M i j o , T r l a j a J o s i p , B u j a š V i c e , K a l i k N i k o , D r e z ­g a J o s i p i K r o n j a J e r k o p o s j e d n i c i iz Š i b e ­nika . P o p r a v u je p r e d s j e d n i k p o v j e r e n s t v a upravi te l j o b ć i n e g. H u m b e r t Luger .

S a s t a n k u na o b ć i n i , na k o m u j e s l i e -di lo k o n s t i t u i r a n j e p o v j e r e n s t v a , p r e d s j e d a o j e g o s p . o b ć . upravi te l j L u g e r , a p r i s u s t v o ­v a o j e i s t o m e v e l e m o ž n i g o s p . uprav i te l j ć. k . p o g l a v a r s t v a n a m j e s t n i š t v e n i s a v j e t n i k C a l e b i c h , ko j i j e pr isutnim r a s t u m a č i o v a ž ­n o s t i s v r h u p o v j e r e n s t v a , te p o t a k a o č l a ­n o v e , d a ž ivo p r i o n u uz rad .

S v r h a j e o v o g p o v j e r e n s t v a u k r a t k o , d a u o v o ra tno d o b a u s t a n o v i : 1) š to n a ­š im p o l j o d j e l c i m t r e b a , e d a u z m o g n u s v o j e p r o i z v o d e p o b r a t i i kući s p r e m i t i ; 2) d a n a s t o j e d a s e za to p r i b a v e p o t r e b i t e r a d n e s i le , ž ivotna i razna druga s r e d s t v a .

N e g o , k a k o j e s a s v i m z g o d n o n a g l a s i o g. s a v j e t n i k C a l e b i c h , prvi uv je t za u s p j e ­š n o d j e l o v a n j e p o v j e r e n s t v a biti ć e m e d j u -s o b n a l jubav i p o ž r t v o v n o s t svi ju o b ć i n a r a i s p r e m n o s t , da j e d a n d r u g o m e p o m o g n e ­m o . U tom ć e s e smis lu t a k o d j e r morat i n a r o d p o d u č i t i .

P r i g o d o m s a s t a n k a b i j ahu izneseni r a ­zni predlož i i že l j e , vrhu ko j ih se j e p o ­vela r a z p r a v a . G o s p . s a v j e t n i k C a l e b i c h o -b e ć a o j e svu s v o j u p o m o ć u s v a k o m v a ž ­n o m , o p r a v d a n o m i o s t v a r i v o m p i t a n j u .

N a k o n t o g a j e g o s p . upravi te l j L u g e r z a k l j u č i o s j e d n i c u .

U j e d n o m o d narednih b r o j e v a bavit i ć e m o s e o b š i r n i j e s a s v r h o m i d j e l o k r u g o m g o r i s p o m e n u t o g p o v j e r e n s t v a .

U Š i b e n i k u s v e z d r a v o i v e s e l o . J e d a n inžinir p r o f e s o r u Italiji o b r a t i o s e n a dvi je obi te l j i u Š i b e n i k u , pi ta jući t j e s k o b n o š t o j e o d nj ih. S i g u r n o su t a l i j a n s k e n o v i n e j a v i l e , d a j e Š i b e n i k b o m b a r d i r a n i s r a ž e n s a z e m l j o m .

D o t i č n o m i n ž i n i r u - p r o f e s o r u o d g o v o ­r e n o j e , da j e o v d j e s v e z d r a v o i v e s e l o , da j e Š i b e n i k ž ivahni j i n e g o igda , a g l a z b e i z a b a v e na p r e t e k . Znat iže l jn i s m o h o ć e li i o v o t a l i j a n s k e n o v i n e d o n i j e t i .

K o t a r s k i o d b o r z a s p r e m a n j e p o l j ­s k i h p r o i z v o d a . U p o r e d o s a o b ć i n s k i m p o v j e r e n s t v o m u s t a n o v i o s e j e k o t a r s k i o d ­b o r za s p r e m a n j e p o l j s k i h p r o i z v o d a . O d p o g l a v i c e c. k. P o g l a v a r s t v a , g o s p . s a v j e t ­nika C a l e b i ć a , p o t a k n u t j e g o s p . z a s t u p n i k dr. Ante D u l i b i ć d a s tupi na č e l o o d b o r a , č e m u s e j e on r a d o i s p r e m n o o d a z v a o .

K o t a r s k i j e o d b o r o v a k o s a s t a v l j e n : P r e d s j e d n i k : D r . A n t e Dul ib i ć , č l a n o v i : g g . J o s i p K a r a d ž o l e n a d u č i t e l j , p r o f e s o r d o n R u d o l f P i a n , P e r e Š k a r i c a p o s j e d n i k i U g o F o s c o p o s j e d n i k .

Z a d a ć a j e t o g a o d b o r a da u s t a n o v i u r e d o č e v i d n o s t i p o t r e b a p o j e d i n i h o b ć i n a z a s p r e m a n j e p o l j s k i h p r o i z v o d a , O b ć i n s k a . p o v j e r e n s t v a — k a d u i s t o j o b ć i n i ne bi m o g l e namirit i s v e p o t r e b e a m o g l o b i ih s e namiri t i r a s p o l o ž i v i m s r e d s t v i m iz drugih o b ć i n a i s t o g k o t a r a — imadu s e o -

bratit i k o t a r s k o m o d b o r u , ko j i ć e držati u o č e v i d n o s t i ne s a m o p o t r e b e p o j e d i n i h o b ­ć ina n e g o i s r e d s t v a r a s p o l o ž i v a u p o j e d i ­nim o b ć i n a m te poradi t i , da se p o m o g n e o n a m o g d j e t r e b a .

P o š t o j e p a k u Zadru za ci je lu p o k r a ­j inu u s t a n o v l j e n o p o k r a j i n s k o p o v j e ­r e n s t v o z a s p r e m a n j e p o l j s k i h p r o i z v o d a , to ć e k o t a r s k i o d b o r biti k a o s p o n a izmedju o b ć u i s k i h p o v j e r e n s t v a i p o k r a j i n s k o g , kad bi u j e d n o j o b ć i n i , bi la p o t r e b i t a , p o m o ć iz k o j e o b ć i n e d r u g o g k o t a r a .

P r o t i b e š t i m i i b e z s t i d n i m r i j e ­č i m a . G r a d j a n i s e p r a v o m tuže, da s e u nek im ul icam g r a d a čuju s v a k o j a k e b e š t i m e i r j e č e t i n e p o n a j v i š e o d s t r a n e d j e č u r l i j e . T o m u t r e b a s a s t r o g o m p a ž n j o m i s t r o g i m k a z n a m a stati na k r a j . U n a š e m gradu B o g u hva la , n e ć e š čuti od o d r a s l o g sv i j e ta — i z i m k o j e ž a l o s t n e izn imke — k a k o v u o p a k u r i ­j e č ; z a t o t r e b a j o š v e ć u pažn ju p o s v e t i t i n e k o j r a z u z d a n o j m l a d e ž i , da se zlo i s k o ­r i jeni . U ovim teškim v r e m e n i m a red j e , da s e svi o s v i j e s t e , s a b e r u , d a s e B o g u o b r a t e d a t a k o nad ju mira , ut jehe i s n a g e . S t o g a b e š t i m a i p s o s t o s o b i t o s a d a uznemiruju č e ­st i te g r a d j a n e . N a š e r e v n o r e d a r s t v o ć e , n a ­d a m o s e , s t r o g o pripazit i i kaznit i hul i te l je B o g a i p o š t e n j a .

P r i m a n j e d o b r o v o l j a c a u v o j s k u . M i n i s t a r s t v o za z e m a l j s k u o b r a n u d o z v o l i l o j e , da se d o b r o v o l j c i za v o j s k u m o g u pri ­mati b e z ikakva o g r a n i č e n j a . J e d i n o j e p o ­t r e b n o iskazat i d o b u ž i v o t a . Pr i jav i t i s e m o ž e k o d N a d o p u n i t b e n o g z a p o v j e d n i č t v a .

N o v a c i i n a k n a d n i pr ičuvnic i g o d i n e 1914., a k o j o š nisu bili p o z v a n j , m o g u o d ­m a h nastupi t i vo jnu s lužbu k o d svih č e t a , o s i m k o d k o n j a n i č t v a i k o d j a h a ć e g a t o p -n i č t v a .

R e m i n g t o n S t a n d a r d m n i j u n P ' s a ć i h strojeva

. u porabi . = = = = = M o d e l X i X I .

: : : : B E Z K O N K U R E N C I J E : : : :

— — •Poćpuno

amerikansko pokućstvo

6L0G0WSHI | CO. • TRST P i a z z a d e l l a B o r s a N o . 14 I k a t

T e l e f o n b r . 1 7 — 7 0 .

I I I mrTrjMDlnniiiDtiTjjiDTj

N ! 3D

> O c_ c c_ rn

mm [iDiEiD iiDCin IID crn

T I S A K Z A U L J E u z j e f t i n u c i j e n u p r o d a j e s e . T i s a k j e

u d o b r o m s t a n j u . O b r a t i t i s e n a M A R -

K I O L A K U R S A R A u P r v i ć - Š e p u r i n l .

i TISKAR^T^IBErslIKU^:;

u . z . s . o . j . ( D r . A N T E D U L I B I Ć 1 D R U G ) .

U V E Z U J E D U G O T R A J N O I S O L I D N O S V A K E

V R S T I U V E Z A , K A O : P R O T O K O L E , M I S S A L E ,

M O L I T V E N I K E I S V E U T U S T R U K U S P A -

: - : : - : D A J U Ć E R A D N J E . : . : . . .

C I E N E U M J E R E N E . — I Z R A D B A B R Z A

: - : : - : I S O L I D N A . : . : . . .

Svatko mora da pogodi! 4 0 0 . 0 0 0 i 2 O 0 . 0 0 0 f ranaha

t u r s k i h s r e ć a k a .

6 v u č e n j a s v a k e g o d i n e ! B u d u ć e v u č e n j e 1 . k o l o v o z a .

4 7 5 . 0 0 0 o d n o s n o 3 7 5 . 0 0 0 k r u n a o d n . f r a n a k a i l ira i z n o s e svakogodišn j i

g l a v n i z g o d i t c i s k u p i n e 5 o d n o s n o 3 i z v r s n i h s r e ć a k a .

1 3 o d n o s n o 9 v u č e n j a s v a k e g o d i n e ! B u d u ć e v u č e n j e 1 . k o l o v o z a .

M j e s e č n i o b r o k o d K 4.— d a l j e . — C i j e n j . n a r u č n i c i m a n a m i j e n j e n e su

n a g r a d e i p r e m i j e !

I z j a š n j e n j a d a j e i n a r u č b e p r i m a z a „ S l o v e n s k u i Hrvatsku N a r o d n u Stražu"

g. Valentin Urbančić, Ljubljana, 2 0 .

P R V A H R V A T S K A S T U K A T E R S K A RADIONA u S P L I T U . - Put Grobiš ta kod Sv. Ante

3. D. Dragičević, 1 Ružić i A. O p s k r b i l a j e s v o j u r a d i o n u sa s v i m m o d e r n i m s t r o j e v i m a i a la tom koj i potrebuju za š t u k a t e r s k i zanat , te p r o i z v a d j a razne S p o m e n i k e , p r a o n i c e , kupat i la i krstione,

i te s t u p o v e n a s l o v e z a t e r a c e , k i p o v e i td. S u v i š e p r o i z v a d j a razne vrsti p l o č i c a M o z a i k u različi t im b o j a m a , te pločice u

pres i u raznim n a r i s i m a i u raznim n a r o d n i m b o j a m a . P r o i z v a d j a c i jevi u s v a k o m o b l i k u i p r o m j e r u od 1 0 d o 6 0 cent imetara promjeni. P r o i z v a d j a s t e p e n i c e u raznim b o j a m a M o z a i k a , te s v a k e vrsti dimnjaka i

k r o v n i h v i j e n a c a . P r o d a j e s v a k o v r s n o g i s t u č e n o g M r a m o r a za M o z a i k te c e m e n t a i sadre itd.

Cjenici po zahtjevu se šalju badava i franko.

— N e b o j i s e n i k a k v e k o n k u r e n c i j e . —

„ S V O J K S V O M U " .

HRVATSKA ZADRUŽNA TISKARA . 1 Š I B E N I K T

U K N J I Ž E N A Z A D R U G A S A O G R A N I Č E N I M J A M S T V O M

( D r . A . D U L I B I Ć I D R U G )

O B S K R B L J E N A J E S V I M M A T E R I J A L O M , T A K O DA J E U S T A N J U T O Č N O , B R Z O , U M O D E R N O N S L O G U T E U Z V E O M A U M J E R E N E C I J E N E I Z R A D J 1 V A T I S V E : - : R A D N J E S P A D A J U Ć E U T I S K A R S K U S T R U K U : - :

I Z R A D J U J E P O I M E N C E P O S J E T N I C E , T R G O V A Č K E M E M O R A N D U M E , R A Č U N E , N A S L O V N E L I S T O V E , T R G O V A Č K E I S L U Ž B E N E O B V O J E , V J E N Č A N E K A R T E , P L E S N E 1 D R U G E Z A B A V N E P O Z I V E I P R O G R A M E , O S M R T N I C E , C I J E N I K E , J E S T V E N I K E I T . D . I T . D .

V E L I K O S K L A D I Š T E T I S K A N I C A Z A O B Ć I N E I : - : > : Ž U P S K E U R E D E . : - : : - :

P R O D A J A R A Z N O V R N O G Č I S T O G P A P I R A I O B V O J A .

Emi

- A Raznovrstne, umjetnički izradjene koraljne

uresne nakite izradjuje

R I B A R S K O - K O R A U S K A

Z A D R U G A U Š I B E N I K U .

R a d i o n a i iz loz i n a l a z e s e n a o b a l i k r a j p e r i v o j a .