iizaslani radnici u zaslani radnici u e i naknade ssustavu ... · kako je osnova za korištenje...

Plaće i n

aknade

111

Izaslani radnici u Izaslani radnici u sustavu socijalnog sustavu socijalnog osiguranja i osiguranja i oporezivanja oporezivanja

Valentina Bocak, dipl. oec.

Izaslani ili „detaširani“ radnici su osobe koje za poslodavca iz jedne države (kod kojeg su zaposleni) obavljaju poslove u drugoj državi.

Izaslani radnik je fizička osoba koja za poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj obavlja posao u drugoj državi, te osoba na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u ino-zemstvu 1. Izaslani radnik je i osoba koja za poslodavca iz inozemstva obavlja poslove u Republici Hrvatskoj.

To su radnici koji su socijalno (mirovinsko i zdravstveno) osigurani temeljem radnog odnosa u svojoj državi, a u istoj plaćaju i porez iz plaće.

Republika Hrvatska sa nekim državama ima sklopljene ugovore o izbjegavanju dvostrukog plaćanja doprinosa, te ugovore o izbjegava-nju dvostrukog oporezivanja.

Kako je osnova za korištenje prava iz socijalnog (mirovinskog i zdravstvenog) osiguranja plaća radnika (temeljem doprinosa pla-ćenih iz iste), koja je podložna i plaćanju poreza temeljem radnog odnosa (dohodak od nesamostalnog rada), potrebno je kod radnika

1 Prema odredbi čl. 3. t. 9. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02, 175/03 i 177/04).

Sve je više poslodavaca koji svoje radnike šalju na rad u inozemstvo, ili primaju na rad radnike iz inozemstva. Ti radnici ostaju zaposleni kod svog poslodavca i socijalno osigurani u svojoj državi, a nazivaju se izaslani (ili detaširani) radnici. Radi izbjegavanja dvostrukog plaćanja doprinosa i poreza, neke su zemlje sklopile međunarodne ugovore kojima se nastoji izbjeći dvostruko plaćanje obveza s osnove rada. U članku detaljnije opisujemo koje su obveze poslodavca koji svog radnika šalje na rad u inozemstvo, kako obračunati obvezne doprinose i porez (uključivo i za radnike izaslane na rad u Republiku Hrvatsku), te u kojim se slučajevima i na koji način doprinosi i porez plaćaju državi izaslanja, a u kojima u državi u kojoj je radnik izaslan na rad, kako će radnici ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu za vrijeme rada u inozemstvu, koja izvješća podnosi poslodavac, a koja radnik i dr.

izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku utvrditi da li su sa državom iz koje su izaslani sklopljeni ugovori o izbjegavanju dvostrukog plaćanja doprinosa, te dvostrukog oporezivanja (kao i odredbe istih).

Isto vrijedi i za radnike koje poslodavac iz Hrvatske šalje na rad u inozemstvo.

1. Obveze poslodavca iz Republike Hrvatske koji svog radnike šalje na rad u inozemstvo

Poslodavac koji svog radnika šalje na rad u inozemstvo na razdo-blje dulje od 30 dana treba sa radnikom, prije odlaska u inozemstvo, sklopiti ugovor o radu ili mu uručiti potvrdu o sklopljenom ugovoru

www.ripupripup.hr

RiPup10_2008.indb 111RiPup10_2008.indb 111 9.10.2008 21:46:389.10.2008 21:46:38

Plaće i n

aknade

Izaslani radnici u sustavu socijalnog osiguranja i oporezivanja

112 10 / 2008

o radu2, koji će osim obveznog sadržaja ugovora o radu3 sadržavati i podatke o:

trajanju rada u inozemstvu, novcu u kojem će se isplaćivati plaća, drugim primanjima u novcu i naravi na koja će radnik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu, te uvjetima vraćanja u zemlju.

Osim navedenog, uputno je u ugovoru navesti i mjesta u koja sve radnici idu, te gdje će stanovati (op.a.)

Budući ti radnici i nadalje ostaju obvezno mirovinsko4 i zdrav-stveno osigurani u Republici Hrvatskoj, imaju pravo na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu5 (opseg i način korištenja zdrav-stvene zaštite razlikuje se ovisno o tome koristi li se zdravstvena za-štita u državama s kojima postoji međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju ili u državama s kojima takav ugovor ne postoji).

Poslodavac je obvezan podnijeti prijavu radnika o boravku u inozemstvu. Prijava se podnosi nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u nastavku članka: HZZO) na Tiskanici 4 „Prijava – odjava boravka u inozemstvu“.

Uz tiskanicu treba priložiti:presliku ugovora o radu,a. akt o upućivanju radnika u inozemstvo i b. liječničku svjedodžbu ne stariju od 3 mjeseca koju izdaje doktor c. specijalist medicine rada.

Prijava se podnosi najkasnije 8 dana prije dana odlaska osigurani-ka u inozemstvo, a HZZO izdaje Potvrdu o pravu na korištenje zdrav-stvene zaštite u inozemstvu.

Po povratku radnika s rada u inozemstvu poslodavac je dužan u roku od 15 dana podnijeti odjavu boravka u inozemstvu nadležnom područnom uredu HZZO - a na tiskanici T-4 (Prijava - odjava - borav-ka u inozemstvu).

Isto tako, poslodavac treba podnijeti prijavu o boravku u inozem-stvu radnika Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (u nastav-ku članka: HZMO) na Tiskanici M-3P (Prijava o promjeni tijekom osiguranja) u roku od 15 dana od dana upućivanja radnika u inozem-stvo. Uz tiskanicu treba priložiti aneks ugovora o radu.

2 Sukladno odredbi čl. 20. Zakona o radu (Nar. nov., br. 134/07).3 Prema odredbama čl. 17. Zakona o radu, Ugovor o radu u pisanom obliku,

odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, mora sadržavati odredbe o: strankama i njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu, 1. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napome-2. nu da se rad obavlja na različitim mjestima, nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili 3. opis poslova, danu otpočinjanja rada, 4. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vri-5. jeme, trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju 6. kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora, otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, 7. a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovo-ra, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova.osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja 8. radnik ima pravo,trajanju redovitoga radnog dana ili tjedna. Umjesto uglavaka iz t. 6., 7., 9. 8. i 9. može se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajuće za-kone, druge propise, kolektivne ugovore ili pravilnike o radu koji uređuju ta pitanja.

4 Prema odredbi čl. 10. st. 6. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07 – Odluka USRH, 79/07 i 35/08).

5 Način korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu reguliran je Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu (Nar. nov., br. 12/06, 24/06, 80/07 i 85/07).

Dakle, poslodavac koji svog radnika šalje na rad u ino-zemstvo dužan je:

sa radnikom sklopiti anex ugovora o radu, prijaviti boravak radnika u inozemstvu HZZO –u na Tiskanici 4 iprijaviti promjenu tijekom osiguranja HZMO –u na Tiskanici M-3P.

2. Međunarodni ugovori Međunarodni ugovori čine dio unutarnjega pravnog poretka Repu-

blike Hrvatske, a po pravnoj snazi su iznad zakona6 (lex specialis), tj. imaju prednost pred domaćim propisima.

2.1. Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju

Republika Hrvatska je, radi zaštite prava svojih građana temeljem rada u inozemstvu (npr. mirovinskog i zdravstvenog osiguranja), sklopila niz međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju sa dru-gim državama.

Osnovna svrha međunarodnih ugovora o socijalnom osi-guranju je izbjegavanje dvostrukog osiguranja i dvostru-kog plaćanja doprinosa za izaslanog radnika (u zemlji iz koje dolaze i u kojoj su izaslani na rad).

Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju su vremenski ograničeni za izaslane radnike. Izaslani radnici ostaju osiguranici svoje države (iz koje su izaslani na rad, tj. primjenjuju se propisi o so-cijalnom osiguranju te države) određeno vrijeme koje je ugovoreno u konkretnom ugovoru (12, 24, 48, 60 mjeseci, a neki i neograničeno), te za to vrijeme plaćaju doprinose u svojoj državi. Po isteku ugovo-renog vremena izaslanja radnik postaje osiguranik u državi u koju je izaslan na rad, te ga poslodavac (neovisno o tome što se radi o stranoj osobi) odjavljuje sa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u svojoj državi (iz koje je upućen na rad) i prijavljuje u državi izaslanja (u koju je upućen na rad).

Primjerice, poslodavac iz Bosne i Hercegovine je svog radnika iza-slao na rad Republiku Hrvatsku. Prema međunarodnom ugovoru o socijalnom osiguranju sklopljenom između Republike Hrvatske i Bo-sne i Hercegovine, vrijeme izaslanja ograničeno je na 24 mjeseca. Po proteku tih 24 mjeseca poslodavac treba svog radnika odjaviti sa mirovinskog i zdravstvenog u BiH i prijaviti ga na mirovinsko i zdrav-stveno osiguranje u RH ( ukoliko nadležno tijelo u RH nije produljilo vrijeme izaslanja).

Postoji mogućnost da se ugovoreno vrijeme (iz međunarodnog ugovora) produlji (kod nadležnog tijela7 u državi u koju je radnik iza-slan). Za produljenje vremena izaslanja izaslani radnik i poslodavac predaju zahtjev za produljenje ugovorenog vremena izaslanja nadlež-nom tijelu, koje odlučuje o iznimkama od obveze osiguranja8.

6 Prema odredbi čl. 140. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 41/01 i 55/01).

7 Pod nadležnim tijelima podrazumijevaju se ministarstva te druga tijela zaduže-na za provedbu propisa o socijalnim osiguranjima.

8 Odluke o iznimkama nadležna tijela države rada donose prema diskrecijskoj ocjeni. Odluke o iznimkama i produljenju vremena izaslanja u Republici Hrvat-skoj donosi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Republika Hrvatska ima dogovorene kriterije za posebne dogovore samo sa SR Njemačkom, prema kojem odluku o produlje-nju vremena izaslanja donosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u RH, odnosno Deutsche Verbindungstelle Krankenverschicherung Ausland, Bonn u SR Njemačkoj.


Plaće i n

aknadeValentina Bocak, dipl. oec.

11310 / 2008

Osim izaslanih radnika, od obveze prijave i plaćanja doprinosa u državi rada (u konkretnom međunarodnom ugovoru), izuzeti su i:

članovi diplomatskih misija i konzularnih ureda i članovi njiho-vih obitelji s kojima žive u zajedničkom kućanstvu (ukoliko nisu državljani države primateljice tj. države u koju su poslani), te privatnu poslugu koja je isključivo u službi člana diplomatske misije ili konzularnog ureda, ukoliko nisu državljani države pri-mateljice, nemaju prebivalište u toj državi, te se na njih pri-mjenjuju propisi o socijalnom osiguranju države šaljiteljice ili u neke treće države.osobe koje putuju za poslodavca koji se bavi zračnim, cestov- nim ili željezničkim prometom - primjenjuju se pravni propisi države ugovornice na čijem je teritoriju sjedište poslodavca.osobe zaposlene kod poslodavca koji pruža usluge na području telekomunikacija, prijevoza putnika i robe u cestovnom, želje-zničkom i zračnom prometu, i drugim sličnim poslovima (po-slodavac ima sjedište na teritoriju jedne države ugovornice, a svoju djelatnost obavlja na teritoriju druge države ugovornice, u podružnici ili stalnom zastupništvu), ostaju pod primjenom pravnih propisa države na čijem je teritoriju sjedište poslodav-ca.osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost na teritoriju jedne države i određeno vrijeme odu obavljati samostalnu djelatnost na teritorij druge države ugovornice, osigurane su prema prav-nim propisima države iz koje su došle u drugu državu određeno vremensko razdoblje (slično kao izaslani radnici).posada broda i druge osobe zaposlene na brodu, na njih se primjenjuju pravni propisi države ugovornice pod čijom zasta-vom brod plovi. osoblje zaposleno na poslovima utovara i istovara broda, po- pravka ili nadzora broda u vrijeme dok se on nalazi u luci druge države ugovornice, primjenjuju se pravni propisi države ugo-vornice u kojoj je luka.zaposlenici državnih i javnih službi, službeni predstavnici i s nji-ma izjednačene osobe jedne države ugovornice, koje se zbog obavljanja svoje djelatnosti upućuje na teritorij druge države ugovornice, zajedno sa članovima obitelji, ostaju osiguranici države ugovornice koja ih šalje.

Kod primjene ugovora o socijalnom osiguranju pojedi-ne države obvezno treba proučiti odredbe konkretnog ugovora o socijalnom osiguranju (svake pojedine države ugovornice) jer izuzeća nisu jedinstvena za sve sklopljene ugovore.

U Tabeli 1. dajemo pregled Međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju u primjeni, sklopljenih sa:

Tabela 1.

DržavaObjavljeno u Nar. nov.

Međunarodni ugovori brojTrajanje izaslanja

Australijom ** 02/04 48 mjeseci

Austrijom 15/97 24 mjeseca

Belgijom 09/02 12 mjeseci

Bosnom i Hercegovinom 03/01 24 mjeseca

Bugarskom 04/04 24 mjeseca

Češkom 07/99 24 mjeseca

Danskom 03/06 12 mjeseci

Francuskom * Sl.vjes. FNRJ 04/51 36 mjeseci

DržavaObjavljeno u Nar. nov.

Međunarodni ugovori brojTrajanje izaslanja

Italijom 21/97 48 mjeseci

Kanadom ** 16/98 60 mjeseci

Kanadskom pokrajinom Quebec 10/00 60 mjeseci

Luksemburgom 09/02 12 mjeseci

Mađarskom 11/05 24 mjeseca

Makedonijom 16/97 24 mjeseca

Nizozemskom 02/99 24 mjeseca

Njemačkom 07/98 24 mjeseca

Norveškom * Sl. list FNRJ 22/75 12 mjeseci

Poljskom * Sl. list FNRJ dod.Muids 09/58 Neograničeno

Slovenijom 16/97 24 mjeseca

Slovačkom 20/97 24 mjeseca

Srbijom i Crnom Gorom (SR Jugoslavijom)

14/01 24 mjeseca

Švedskom * Sl. list SFRJ dod. Muids 12/79 24 mjeseca

Švicarskom 14/96 24 mjeseca

Turskom ***

Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske *

Sl. list FNRJ 07/58 12 mjeseci

* Primjenjuju se ugovori preuzeti od bivše SFRJ, do sklapanja novih ugovora o socijalnom osiguranju.

** ugovori sklopljeni sa Australijom i Kanadom ne uključuju zdravstveno osigu-ranje.

*** ugovor je potpisan no nije na snazi.

Republika Hrvatska primjenjuje 24 ugovora o socijalnom osigura-nju od čega je 18 zaključila sama nakon stjecanja nezavisnosti, te 6 ugovora o socijalnom osiguranju preuzetih od bivše SFRJ9 (konven-cije zaključene sa: Danskom, Francuskom, Norveškom, Poljskom, Švedskom i Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske).

Ugovor o socijalnom osiguranju s Turskom je potpisan, ali još nije stupio na snagu.

Nacrti ugovora o socijalnom osiguranju sa Francuskom i Ujedi-njenim kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske utvrđeni su u konačnom tekstu i pripremljeni za potpisivanje.

U tijeku su pregovori za sklapanje ugovora o socijalnom osiguranju s Argentinom, Čileom, Novim Zelandom, Poljskom (dotad je na snazi ugovor preuzet od bivše SFRJ) i Rumunjskom.

Posebno treba istaknuti da u zaključenim ugovorima s Australijom i Kanadom nisu uključeni propisi o zdravstvenom osiguranju. Kod tih se država poslodavac određeno ugovoreno vrijeme (u međuna-rodnom ugovoru o socijalnom osiguranju) može osloboditi samo pla-ćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje. Doprinose za zdravstveno osiguranje treba plaćati (ako je to u državi izaslanja obvezno).

1.1.1. Radni i socijalni status izaslanog radnikaRadnik izaslan na rad u drugu državu u radnom je odnosu kod po-

slodavca u svojoj zemlji u kojoj je i socijalno osiguran.

9 Ugovori o socijalnom osiguranju sa Danskom, Francuskom, Norveškom, Poljskom,Švedskom i Velikom Britanijom (točnije Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske) bili na snazi 8. listopada 1991. godine kada je tadašnji Sabor Republike Hrvatske donio odluku (Nar. nov., br. 53/91) na temelju sukcesije bivše SFR Jugoslavije da će se od tog istog datuma me-đunarodni ugovori koje je sklopila i kojima je pristupila SFRJ primjenjivati u Republici Hrvatskoj, ako nisu u suprotnosti s Ustavom i pravnim poretkom Republike Hrvatske.


Plaće i n

aknade


114 10 / 2008

Pripadnost sustavu socijalnog osiguranja izaslani radnik dokazuje potvrdom.

Temeljem te potvrde poslodavac je oslobođen obveze plaćanja do-prinosa za socijalno osiguranje u državi rada, sa kojom je sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, određeno ugovoreno vrijeme.

Ako je radnik izaslan na rad u državu sa kojom nije sklopljen me-đunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, ostaje obvezno osiguran u svojoj državi (iz koje je izaslan) i obvezno se osigurava u državi izaslanja (u koju ga je poslodavac uputio na rad).

Dakle, osiguran je u obje zemlje (rada i izaslanja).

2.1.1.1. Socijalno osiguranje radnika iz Republike Hrvatske izaslanih na rad u drugu državu

Kada poslodavac iz Hrvatske šalje svog radnika na rad u drugu državu, bitno je znati da li Republika Hrvatska sa tom državom ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju.

Ako je radnik upućen na rad u državu sa kojom RH ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, potrebno je vidjeti odredbe tog ugovora vezane za vrijeme osiguranja izaslanog radnika. Za vrijeme ugovorenog trajanja izaslanja poslodavac obračunava i uplaćuje do-prinose u Hrvatskoj10.

Radnici iz Republike Hrvatske koje poslodavac šalje na rad u inozemstvo, svoju pripadnost sustavu socijalnog osiguranja dokazuju potvrdom koju izdaje nadležni ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U Tabeli 2. donosimo pregled potvrda kojima radnici iz Republike Hrvatske dokazuju svoju pripadnost sustavu socijalnog osiguranja:

Tabela 2.

DržavaPotvrda o pripadnosti sustavu

socijalnog osiguranjaPotvrda o pravu na zdravstvenu zaštitu

Australija

Austrija HR/A 1 HR/A 3B

Belgija HR/BE 101 HR/BE 128

Bosna i Hercegovina HR/BH 1 HR/BH 4

Bugarska

Češka HR/CZ 101 HR/CZ 111A

Danska Potvrda (dopis) nositelja osiguranja

Francuska SE 21-01

Italija 101 HR 106 HR

Kanada

Kanadska pokrajina Quebec

Luksemburg L/HR 101 L/HR 128

Mađarska HR/HU 101 HR/HU 128

Makedonija HR/RM 1 HR/RM 4

Nizozemska HR/NL 101 HR/NL 111

Njemačka D/HR 101 D/HR 111

Norveška Potvrda (dopis)nositelja osiguranja Putovnica ili potvrda

Poljska Potvrda

Slovenija HR/SLO 1 HR/SLO 5

Slovačka Dopis

10

DržavaPotvrda o pripadnosti sustavu

socijalnog osiguranjaPotvrda o pravu na zdravstvenu zaštitu

Srbija i Crna Gora (SR Jugoslavijom)

HR/SCG 101 HR/SCG 111A

Švedska Y/S 1

Švicarska HR/CH

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

VB 1 Potvrda ili putovnica

Doprinosi iz socijalnih osiguranja tj. obvezni doprinosi (mirovinsko, zdravstveno, za slučaj nezaposlenosti i za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti) se u Republici Hrvatskoj plaćaju sukladno odredbama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja11 i Pravilni-ka o doprinosima za obvezna osiguranja12, te Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja13:141516

Naziv doprinosa Osnovica za plaćanje doprinosa Stopa

Doprinos za mirovinsko osigu-ranje temeljem generacijske solidarnosti (I. stup)

Plaća koju bi izaslani radnik ostvario za iste odnosno za slične poslove u Republici Hrvatskoj prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu, odnosno ugovoru o radu, uvećana za 20%14

15%

Doprinos za mirovinsko osigu-ranje temeljem individualne kapitalizirane štednje (II. stup)

5%

Doprinos za osnovno zdrav-stveno osiguranje

15%

Doprinos za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti

0,5%

Doprinos za zapošljavanje1,7%, odnosno 1,6% + 0,1%2

Poseban doprinos za zdrav-stvenu zaštitu u inozemstvu3 10%

Ako je radnik upućen na rad u državu sa kojom RH nema sklo-pljen ugovor o socijalnom osiguranju, radnik i dalje ostaje obvezno osiguran u Republici Hrvatskoj, a poslodavac ga prijavljuje i na soci-jalno osiguranje države u koju je izaslan.

Dakle, kod izaslanja na rad u države sa kojima nisu sklopljeni me-đunarodni ugovori o socijalnom osiguranju, radnik je socijalno osigu-ran u dvije države (iz koje je i u koju je izaslan).

2.1.2. Korištenje zdravstvene zaštite radnika iz Republike Hrvatske za vrijeme privremenog boravka u inozemstvu17

Radnici iz Republike Hrvatske upućeni na rad u inozemstvo, mogu za vrijeme privremenog boravka u inozemstvu, u slučaju potrebe, koristiti zdravstvenu zaštitu na teret HZZO -a.

11 Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja objavljen je u Nar. nov., br. 147/02 i 177/04.

12 Pravilnik o doprinosima za obvezna osiguranja objavljen je u Nar. nov., br. 01/05 i 14/05.

13 Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja objavljena je u Nar. nov., br. 119/07.

14 Prema odredbi čl. 8. st. 1. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja.15 Poslodavci koji zapošljavaju 20 ili manje radnika plaćaju doprinos za zapošlja-

vanje samo po stopi od 1,7%. Poslodavci koji zapošljavaju više od 20 radnika (21 i više) plaćaju doprinos za zapošljavanje 1,6% i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom 0,1%.

16 Prema odredbi čl. 34. Zakona o obveznim doprinosima.17 Način korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu objavljen je na internetskoj

stranici www.hzzo.hr


Plaće i n


11510 / 2008

Način korištenja zdravstvene zaštite i opseg prava ovise o državi u koju su izaslani na rad, tj. radi li se o državi s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju ili s kojom takav ugovor nije sklopljen.

Nekim je ugovorima o socijalnom osiguranju predviđeno pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu, nekima na “proširenu” hitnu zdravstve-nu zaštitu, dok neki predviđaju pravo na punu zdravstvenu zaštitu u opsegu u kojem je koriste osobe države u kojoj osigurana osoba boravi.18

Kako bi radnici tijekom boravka u inozemstvu, u slučaju potrebe, nesmetano koristili zdravstvene usluge potrebno je prije odlaska u inozemstvo pribaviti tiskanicu/potvrdu o pravu na korištenje zdravstvene zaštite18.

Potvrda se izdaje uz uvjet prijave boravka u inozemstvu i uplate po-sebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu19.

2.1.2.1. Korištenje zdravstvene zaštite u državama s kojima RH ima sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju

Prijavu boravka u inozemstvu za osobe upućene na rad vrši poslo-davac, koji je ujedno i obveznik uplate posebnog doprinosa.

Potvrda o korištenju zdravstvene zaštite u inozemstvu se po dola-sku u mjesto boravka predaje najbližoj bolesničkoj blagajni u zamje-nu za potvrdu kojom će se besplatno koristiti zdravstvene usluge i to isključivo kod ugovornih doktora i javnih zdravstvenih ustanova. Eventualno se plaćaju troškovi participacije (ukoliko ih plaćaju i oso-be iz dotične države).

Ukoliko troškovi korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu ipak budu naplaćeni (unatoč potvrdi), po povratku u RH može se (teme-ljem pisanog zahtjeva, medicinske i računske dokumentacije preve-dene na hrvatski jezik) zatražiti povrat plaćenih troškova u nadlež-nom uredu HZZO – a.

Ukoliko prije odlaska u inozemstvo nije zatražena potvrda o pravu na korištenje zdravstvene zaštite (sukladno odredbama pojedinog međunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju), a izaslani radnik sam podmiri troškove korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu, naknada troškova, po povratku u Republiku Hrvatsku, neće biti mo-guća bez obzira na to što su zdravstvene usluge korištene u državi s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen međudržavni ugovor o socijalnom osiguranju.

U Tabeli 3. prikazujemo opseg korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu

18 Pravo na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu osiguranih osoba uređe-no je Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu (Nar. nov., br. 80/07)

19 Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu izaslanih radnika propisan je čl. 34. Zakona o obveznim doprinosima, u iznosu od 10% na propisanu osnovicu za obračun doprinosa izaslanih radnika (plaća koju bi izaslani radnik ostvario za iste odnosno za slične poslove u Republici Hrvat-skoj prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu, odnosno ugovoru o radu, uvećana za 20%).

Tabela 3.

Država Dvojezična potvrdaOpseg i način korištenja

zdravstvene zaštite

Austrija

HR/A 3Potvrda se zamjenjuje za bolesnički list na bolesničkoj blagajni u mjestu boravka. U hitnom slučaju može se koristiti dvojezična potvrda.

Hitne zdravstvene usluge koje se ne mogu odgoditi do povratka u državu pre-bivališta.

Bosna i Hercegovina

HR/BH 3Potvrda se zamjenjuje za bolesnički list na bolesničkoj blagajni u mjestu boravka. U hitnom slučaju može se koristiti dvojezična potvrda.

Hitne zdravstvene usluge radi otklanjanja opasnosti po život i zdravlje

Belgija

HR/BE 111Potvrda se zamjenjuje za bolesnički list na bolesničkoj blagajni u mjestu boravka. U hitnom slučaju može se koristiti dvojezična potvrda.


Češka

HR/CZ 111Potvrda se zamjenjuje za bolesnički list na bolesničkoj blagajni u mjestu boravka. U hitnom slučaju može se koristiti dvojezična potvrda


Italija

111 HRPotvrda se zamjenjuje za bolesnički list na bolesničkoj blagajni u mjestu boravka. U hitnom slučaju može se koristiti dvojezična potvrda


Luxemburg

L/HR 111Potvrda se zamjenjuje za bolesnički list na bolesničkoj blagajni u mjestu boravka. U hitnom slučaju može se koristiti dvojezična potvrda


Makedonija

HR/RM 3Potvrda se zamjenjuje za bolesnički list na bolesničkoj blagajni u mjestu boravka. U hitnom slučaju može se koristiti dvojezična potvrda


Nizozemska

HR/NL 111Potvrda se zamjenjuje za bolesnički list na bolesničkoj blagajni u mjestu boravka. U hitnom slučaju može se koristiti dvojezična potvrda


Njemačka

D/HR 111Potvrda se zamjenjuje za bolesnički list na bolesničkoj blagajni u mjestu boravka. U hitnom slučaju može se koristiti dvojezična potvrda.

Hitne zdravstvene usluge koje se ne mogu odgoditi do povratka u državu pre-bivališta.

MađarskaHR/HU 1Zdravstvena zaštita koristi se temeljem dvojezične potvrdr.


PoljskaPutovnica ili potvrda o zdravstvenom osiguranju u Republici Hrvatskoj


Rumunjska

Y/R 11Potvrda se zamjenjuje za bolesnički list na bolesničkoj blagajni u mjestu boravka. U hitnom slučaju može se koristiti dvojezična potvrda



Plaće i n

aknade


116 10 / 2008

Država Dvojezična potvrdaOpseg i način korištenja

zdravstvene zaštite

Slovenija

HR/SLO 3Potvrda se zamjenjuje za bolesnički list na bolesničkoj blagajni u mjestu boravka. U hitnom slučaju može se koristiti dvojezična potvrda


Srbija i Crna Gora

HR/SCG 111Potvrda se zamjenjuje za bolesnički list na bolesničkoj blagajni u mjestu boravka. U hitnom slučaju može se koristiti dvojezična potvrda


Slovačka Putovnica

Velika Britanija

Putovnica ili potvrda o zdravstvenom osiguranju u Republici Hrvatskoj

Hitne zdravstvene usluge radi otklanjanja opasnosti po život i zdravlje, te zdravstve-ne usluge u širem opsegu

U svim nabrojanim državama (osim Slovačke) radnik, kod korište-nja zdravstvene zaštitu (sukladno sklopljenom ugovoru o socijalnom osiguranju), snosi samo troškove participacije (eventualno).

Povrat plaćenih troškova hitne zdravstvene zaštite u ino-zemstvu moguć je jedino uz prijavu HZZO – u prije pola-ska u inozemstvo.

2.1.2.2. Korištenje zdravstvene zaštite u državama s kojima RH nema sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju

Prije odlaska u inozemstvo poslodavac treba u nadležnom uredu HZZO – a podići Potvrdu o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu. Izaslani radnik sa navedenom potvrdom, ima pravo na korištenje hitne medicinske pomoći u državama s kojima Repu-blika Hrvatska nema sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju (s time da ako hitnu medicinsku pomoć koristi, mora se javiti nadležnom uredu HZZO – a, koji će pratiti njegovo zdravstveno stanje i ocijeniti potrebu povratka (prijevoza) u Republiku Hrvatsku). Troškove korištenja hitne zdravstvene zaštite radnik podmiruje sam, no ima mogućnost nadoknade istih po povratku u Republiku Hrvat-sku (temeljem predočene prevedene medicinske i računske doku-mentacije HZZO -u).

Ukoliko radnik, prije odlaska na rad u državu s kojom RH nema sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, ne naba-vi Potvrdu o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u ino-zemstvu, HZZO mu neće nadoknaditi troškove korištenja hitne medicinske pomoći.

2.2. Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

U slučaju kada, primjerice osoba iz jedne države prima dohodak iz druge države, pri čemu obje države (i država iz koje je ta osoba i dr-žava izvora tj. u kojoj je dohodak ostvaren) imaju pravo oporezivati taj isti dohodak (prema svojim zakonskim poreznim propisima) radi se o dvostrukom oporezivanju dohotka. Da bi se to izbjeglo neke su države sklopile Međunarodne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Republika Hrvatska sklopila je i primjenjuje slijedeće Međunarod-ne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja:

Tabela 4.

DržavaObjavljeno u Nar. nov. Međunarodni

ugovori brojPredmet ugovora

Datum primjene

Albanija 13/95 Dohodak i imovina 01. 01. 1998.Austrija 3/01 Dohodak i imovina 01. 01. 2002.Belgija 6/03 Dohodak i imovina 01. 01. 2005.Bjelorusija 3/04 Dohodak i imovina 01. 01. 2005.Bosna i Hercegovina

2/05 Dohodak i imovina 01. 01. 2006.

Bugarska 3/98 Dohodak i imovina 01. 01. 1999.Češka 8/99 Dohodak i imovina 01. 01. 2000.Čile 10/04 Dohodak 01. 01. 2005.

DanskaPreuzeto od SFRJ

NN - 53/91Dohodak i imovina 08. 10. 1991.

Estonija 8/03 Dohodak 01. 01. 2005.

FinskaPreuzeto od SFRJ


FrancuskaPreuzeto od SFRJ


Grčka 18/97 Dohodak i imovina 01. 01. 1999.

ItalijaPreuzeto od SFRJ


Irska 16/03 Dohodak i imovina 01. 01. 2004.Srbija i Crna Gora 3/03 Dohodak i imovina 01. 01. 2005.Južnoafrička Republika

17/97 Dohodak 01. 01. 1998.

Jordan 11/05 Dohodak 01. 01. 2007.Kanada 12/99 Dohodak i imovina 01. 01. 2000.Kina 3/01 Dohodak 01. 01. 2002.Koreja 07/06 Dohodak i imovina 01. 01. 2007.Latvija 3/01 Dohodak 01. 01. 2002.Litva 3/01 Dohodak 01. 01. 2002.Mađarska 11/97 Dohodak i imovina 01. 01. 1999.Makedonija 13/95 Dohodak i imovina 01. 01. 1997.Malta 7/99 Dohodak 01. 01. 2000.Malezija 06/03 Dohodak 01. 01. 2005.Mauricijus 10/03 Dohodak 01. 01. 2004.Moldova 03/06 Dohodak i imovina 01. 01. 2007.Nizozemska 3/01 Dohodak i imovina 01. 01. 2002.

NjemačkaPreuzeto od SFRJ


NorveškaPreuzeto od SFRJ


Poljska 13/95 Dohodak i imovina 01. 01. 1997.Rumunjska 11/96 Dohodak i imovina 01. 01. 1997.Rusija 11/96 Dohodak i imovina 01. 01. 1998.San Marino 10/05 Dohodak 01. 01. 2006.Slovačka 11/96 Dohodak i imovina 01. 01. 1997.Slovenija 8/05 Dohodak i imovina 01. 01. 2006.Španjolska 03/06 Dohodak i imovina 01.01.2007.

ŠvedskaPreuzeto od SFRJ


Švicarska 8/99 Dohodak i imovina 01. 01. 2000.Turska 5/99 Dohodak i imovina 01. 01. 2001.Ukrajina 11/97 Dohodak i imovina 01. 01. 2000.

Velika BritanijaPreuzeto od SFRJ



Plaće i n


11710 / 2008

Međunarodni ugovori imaju prednost pred domaćim propisima, pa bi primjerice u slučaju oporezivanja dohotka prednost pred Zako-nom o porezu na dohodak imao Međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sklopljen s određenom zemljom.

2.2.1. Rezident i nerezident Za razumijevanje odredbi Međunarodnih ugovora o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja, vezane za oporezivanju dohotka od nesa-mostalnog rada (plaće, nadnice i slične naknade), bitno je razjasniti pojmove rezident i nerezident.

2.2.1.1. RezidentRezident je svaka osoba koja prema zakonima te države u njoj pod-

liježe oporezivanju na temelju svog prebivališta, boravišta, mjesta uprave, sjedišta ili nekog drugog obilježja sličnog značenja i također uključuje tu državu, njezine pokrajine ili njezina tijela lokalne uprave i samouprave20.

Rezident Republike Hrvatske je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Rezident je i fizič-ka osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište a zaposlena je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću21.

Prebivalište poreznog obveznika je ondje gdje ima stan u vlasniš-tvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije ka-lendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan.

Uobičajeno boravište porezni obveznik ima u onom mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tom mjestu ili na tom području ne boravi privremeno. Uobiča-jenim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine22.

Ako je fizička osoba rezident obiju država ugovornica, tada se njezin status određuje na slijedeći način:

smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama smatrat će se da je rezident samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze tj. središte životnih interesa (središte životnih interesa),ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se da je rezident samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište,ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se da je rezident samo one države čiji je državljanin,ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica nastojat će riješiti pitanje dogovorno.

Kada se odredi rezidentnost neke fizičke osobe, to praktično zna-či da je ta osoba obvezna prijavljivati ukupno ostvareni dohodak (iz svih izvora) ostvaren tijekom poreznog razdoblja u zemlji u kojoj je rezident (tzv. načelo svjetskog dohotka23).

2.2.1.2. NerezidentNerezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni pre-

bivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje

20 Prema odredbama čl. 4. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (Model OECD-a).

21 Sukladno članku 3. Zakona o porezu na dohodak.22 Sukladno odredbama čl. 37. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 127/00,

86/01 i 150/02)23 Prema odredbi čl. 4. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak: „Rezidentima se

oporezuje ukupni dohodak koji ostvare u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), …“.

dohodak koji se oporezuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak24.

2.2.2. Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada prema Međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Kada rezident jedne države ugovornice (država rezidentnosti) ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada u drugoj državi ugovor-nici, tada ta druga država ugovornica tj. država izvora (država u koju je radnik izaslan na rad), ima pravo oporezivati taj ostvareni dohodak od nesamostalnog rada.

Drugim riječima, kada radnik iz jedne države radi u drugoj državi i ostvaruje plaću (dohodak od nesamostalnog rada) za taj rad, pravo oporezivanja plaće ima država rada (u koju je radnik izaslan na rad).

Međutim, dohodak od nesamostalnog rada ostvaren u drugoj državi ugovornici može se oporezivati u državi rezidentnosti (tj. državi iz koje je radnik izaslan na rad) ako su kumulativno ispunjeni slijedeći uvjeti:

primatelj dohotka (izaslani radnik) boravi u drugoj državi u raz-1. doblju koje ne traje dulje od 183 dana u bilo kojem dvanaest mjesečnom razdoblju koje počinje ili završava u predmetnoj kalendarskoj godini,primanje isplaćuje poslodavac koji nije rezident druge države 2. ili se ono isplati u njegovo ime, teprimanje ne tereti stalnu poslovnu jedinicu3. 25 ili stalno sjedište koje poslodavac ima u toj drugoj državi.

Primjerice: ako je radnik iz Slovenije izaslan na rad u Hrvatsku na razdoblje od 120 dana (kraće od 183 dana), a plaću mu isplaćuje poslodavac poduzeće u Sloveniji (nije rezident druge države tj. RH i ne tereti poslovnu jedinicu ili sjedište u Hrvatskoj) – ispunjena su sva 3 uvjeta za oporezivanje dohotka u Sloveniji (državi rezidentnosti).

No ako je radnik izaslan na vrijeme kraće od 183 dana, a plaća je isplaćena na teret poslovne jedinice poslodavca u Hrvatskoj – do-hodak se oporezuje u Hrvatskoj. Isto tako, da je radnik izaslan na vrijeme dulje od 183 dana – dohodak bi se oporezivao u Hrvatskoj.

U navedeno razdoblje od 183 dana ubrajaju se dani fizičke pri-sutnosti osobe u državi u koju je upućen na rad. U to razdoblje raču-naju se dani dolaska i odlaska, vikendi (subota i nedjelja) i praznici, dani godišnjeg odmora, bolovanje, odmor tijekom rada, kratki preki-di nakon rada (štrajk, obuka i sl). Dani provedeni izvan države rada, bilo radi poslovnog puta ili radi godišnjeg odmora provedenog izvan zemlje u kojoj radi se ne ubrajaju u ta 183 dana.

Dakle, kod određivanja države u kojoj će se plaćati porez na plaću iza-slanog radnika bitno je vidjeti na koje je vrijeme sklopljen ugovor te me-ljem kojeg je poslodavac izaslao svog radnika na rad u drugu državu.

2.2.3. Oporezivanje plaća izaslanih radnika Oporezivanje plaće (dohotka od nesamostalnog rada) radnika iza-

slanog na rad u neku državu ovisi o tome da li ta država primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom iz koje su radnici i izaslani. Tako će se u slučaju:

kada je radnik izaslan iz države koja s državom izaslanja (u koju je radnik upućen na rad) primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, plaća radnika oporezivati u državi iza-slanja (državi rada) - državi izvora gdje se ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada, osim u slučaju ako su kumulativno ispu-njena sva tri uvjeta (1. izaslanje ne traje dulje od 183 dana, 2. plaću isplaćuje poslodavac rezident države izaslanja i 3. plaća ne tereti stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište poslodavca

24 Prema odredbama čl. 4. Zakona o porezu na dohodak.25 Stalna poslovna jedinica uključuje: mjesto uprave, podružnicu, ured, tvorni-

cu, radionicu i rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom ili drugo mjesto iskori-štavanja bogatstva. Gradilište ili građevni ili instalacijski projekt čini poslovnu jedinicu samo ako traje dulje od 12 mjeseci.


Plaće i n

aknade


118 10 / 2008

u državi izaslanja) – u kojem se dohodak oporezuje u državi iz koje je radnik izaslan (državi rezidentnosti).

Primjerice, ako poslodavac iz Hrvatske pošalje svog radnika na rad u trajanju od 2 godine u Austriju, s kojom RH ima sklopljen ugovor o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja, porez na plaću će se od prvog dana plaćati u državi rada tj. Austriji. Međutim, ako isti poslodavac iz Austrije pošalje svog radnika na rad u RH u trajanju od 3 mjeseca (što je manje od 183 dana), a plaću mu isplaćuje austrijski poslodavac (koji nije rezi-dent RH i ne tereti poslovnu jedinicu ili sjedište u Hrvatskoj) – ispunjena su sva 3 uvjeta prema kojima se porez na plaću plaća u Austriji.

ako je radnik izaslan na rad u državu s kojom država rezidentnosti (iz koje je izaslan na rad) ne primjenjuje ugovor o izbjega-vanju dvostrukog oporezivanja - plaća izaslanog radnika opo-rezuje se u državi rada (u koju je izaslan) tj. državi izvora prema propisima te države i u državi iz koje je izaslan.

Primjerice, ako poslodavac iz Hrvatske pošalje svog radnika na rad u trajanju od 3 mjeseca u Sjedinjene Američke Države (s kojom RH nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja), po-rez na plaću plaća se od prvog dana u SAD –u (državi rada) i RH.

Primici ostvareni od nesamostalnog rada na brodu, zrakoplovu ili cestovnom transportnom vozilu korištenom u međunarodnom pro-metu ili na riječnom brodu u prometu u unutrašnjim vodama mogu se oporezivati u državi u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave druš-tva (tj. državi rezidentnosti društva).

2.2.3.1. Oporezivanje plaća izaslanih radnika u RHObračunavanje i plaćanje poreza na dohodak od nesamostalnog rada

(plaću) obavlja se pri svakoj isplati plaće26. Obveznik obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada je poslodavac u ime i u korist radnika. Iznos poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke (doprinosi iz plaće i eventualno uplaćene premije osiguranja koje radnici uplaćuju na svoj teret27) i za iznos mjesečnog osobnog odbitka.

Osnovni osobni odbitak od 01.srpnja 2008. godine iznosi 1.800,00 kn. Na tako utvrđenu poreznu osnovicu primjenjuju se porezne stope od:

Porezna stopa Porezna osnovica - mjesečno

15 % do 3.600,00 kn (do 2 x 1.800,00 kn)

25 % na idućih 5.400,00 kn (od 2,0 do 5,0 x 1.800,00 kn)


45 % na poreznu osnovicu iznad 25.200,00 kn (14,0 x 1.800,00)

Primjer 1.: obračun plaće radnika iz RH izaslanog u inozemstvo na vrijeme kraće od 183 dana, sa državom s kojom su sklopljeni Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Poslodavac je 01.10.2008. godine izaslao svog radnika (rezidenta RH) na rad u Italiju na vrijeme od 3 mjeseca (90 dana).

Ugovorom o radu radniku je određena bruto plaća u iznosu od 9.000,00 kn. Osnovica za obračun doprinosa je iznos koji bi izaslani radnik ostvario za iste odnosno slične poslove u Republici Hrvatskoj (prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu, ili ugovoru o radu) uvećana za 20%, što u ovom primjeru iznosi 10.800,00 kn (9.000,00 x 20% = 1.800,00 + 9.000,00 = 10.800,00).

26 Sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 i 73/08) i Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05, 96/06 i 68/07)

27 Prema odredbi čl. 12. st. 9. Zakona o porezu na dohodak, uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, privatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja - mogu se priznati kao izda-tak samo rezidentima. Nerezidentima se uplaćene premije osiguranja ne mogu priznati kao izdatak pri oporezivanju dohotka.

Kako je vrijeme izaslanja kraće od 24 mjeseca – poslodavac obra-čunava i plaća obvezne doprinose u RH.

Radnik ima prebivalište u Zagrebu, osiguranik je II. stupa mirovin-skog osiguranja, te osobni odbitak od 1.800,00 kn (koeficijent 1,00).

Poslodavac je izaslanom radniku u Italiji u studenom 2008. godine isplatio plaću u iznosu od 25.000,00 kuna (u studenom za listopad 2008. godine).

Kako je radnik u inozemstvu boravio kraće od 183 dana, plaću mu je isplatio poslodavac - rezident Republike Hrvatske, te plaća ne te-reti stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište u Italiji (jer poslodavac nema poslovnu jedinice ili stalno sjedište u Italiji), kumulativno su ispunjena sva tri uvjeta prema kojima se obračun i plaćanje poreza na dohodak može izvršiti u Republici Hrvatskoj.

Obračun doprinosa i poreza:28

1. Plaća isplaćena u inozemstvu 25.000,002. Osnovica za obračun doprinosa (9.000,00 kn x 20%) 10.800,00

3.

Doprinos za MIOI. stup (15%) 1.620,00II. stup (5%) 540,00Ukupno MIO 2.160,00

4. Dohodak (1. – 2.) 22.840,00(25.000,00 – 2.160,00)

5. Osobni odbitak 1.800,00

6. Porezna osnovica (4. – 5.) 21.040,00

7.

Obračun poreza:3.600,00 x 15% 540,005.400,00 x 25% 1.350,0012.040,0028 x 35% 4.214,00Ukupno porez 6.104,00Prirez (6.104,00 x 18%) 1.098,72Svukupno porez i prirez 7.202,72

8. Neto iznos plaće (4. – 7.) 15.637,28(22.840,00 – 7.202,72)

9.

Doprinosi na plaću- za zdravstveno osiguranje (10.800 x 15%) 1.620,00- za zapošljavanje (10.800,00 x 1,7%) 183,60- za slučaj ozlj.na radu i prof. bol. (10.800 x 0,5%) 54,00- poseb. dopr. za zdrav.zašt. u inozemstvu (10.800,00 x 10%) 1.080,00

28 Sukladno odredbi čl. 8. st. 1. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 174/04 i 73/08), a vezano za odredbu čl. 18. st. 1. istog Zakona, porez po stopi od 15% obračunava se na osnovicu u iznosu od 3.600,00 kn (dvostruki osobni odbitak), od 25% na slijedećih 5.400,00 kn (p osobnog odbitka tj. 9.000 – 3.600), 35% na slijedećih 16.200,00 kn (razlika 14 strukog i peterostrukog 25.200 – 9.000) i 45% na iznos iznad 25.200,00 kn.


Plaće i n


11910 / 2008

Poslodavac podnosi RSm obrazac REGOS-u popunjen na slijedeći način:

REGOS – Središnji registar osiguranika MB/MBG obveznika 0 1 2 3 4 6 8 9 Identifikator obrasca 8 0 1 0 OBRAZAC R-SmStranica B

IV. PODACI PO OSIGURANICIMA

Red.broj

MBG osiguranikaPrezime i ime osiguranika

Šifraopćine/grada rada

Osno-va

obra-čuna

Razdobljes istom

osnovomobračuna

Iznosobračunaneplaće/nakna-

de/drugog dohotka

Iznososnovice za

obračundoprinosa

Iznosobračunanog

doprinosaza I. stup

Iznosobračunanog

doprinosaza II. stup

Iznosisplaćene

plaće/naknade/drugog dohotka

OO B OD DO1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

1. 3103988330057 Kralj Zara 9997 12 0 01 31 25.000,00 10.800,00 1.620,00 540,00 15.637,28

___________________________________________________ M.P. POTPIS OVLAŠTENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOŠENJA PODATAKA)

REGOS - Središnji registar osiguranika OBRAZAC R-SmStranica A

SPECIFIKACIJA PO OSIGURANICIMA O OBRAČUNANIM DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA MIROVINSKA OSIGURANJA

I. OSNOVNI PODACI

1. Identifikator obrasca 8 0 1 0

2. Podaci za Mjesec 1 0 Godinu 2 0 0 8 3. Vrsta obračuna/ispravka 0 1

4. Broj osiguranika za koje se podnosi obrazac R-Sm 0 0 0 0 1

5. Broj stranica B koje se prilažu stranici A 1

II. PODACI O OBVEZNIKU PODNOŠENJA PODATAKA

1. MB obveznikaILI

0 1 2 3 4 6 8 9

2. MBG obveznika

3. Naziv/prezime i ime obveznika “BIGI” d.o.o.

4. Adresa obveznika Zagreb, Dobojska 49

5. Vrsta obveznika 0 1

III. KONTROLNI PODACI PO OBVEZNIKU PODNOŠENJA PODATAKA

1. Iznos obračunane plaće/naknade/drugog dohotka 2 5 0 0 0 , 0 0

2. Iznos osnovice za obračun doprinosa 1 0 8 0 0 , 0 0

3. Iznos obračunanog doprinosa za I. stup 1 6 2 0 , 0 0

4. Iznos obračunanog doprinosa za II. Stup 5 4 0 , 0 0

5. Iznos isplaćene plaće/naknade/drugog dohotka 1 5 6 3 7 , 2 8

6. Godina i mjesec isplate plaće/naknade/drugog dohotka 2 0 0 8 . 1 1

- - -

(POTPIS OVLAŠTENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOŠENJA PODATAKA)

POPUNJAVA REGOS

Datum zaprimanja: __________________________

Pečat i potpis službene osobe __________________ M.P.

Šifra općine/ grada je 9997. Kao osnova osiguranja (OO) upisuje se šifra 12.


Plaće i n

aknade


120 10 / 2008

Obrazac ID popuniti će se na slijedeći način:

OBRAZAC ID

IZVJEŠĆEprimicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu

te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu studenom godine 2008. (iznosi u kunama i lipama)

I. PODACI O PODNOSITELJU IZVJEŠĆA

1. NAZIV/IME I PREZIME BIGI d.o.o.

2. ADRESA Zagreb, Dobojska 49

3. MB/MBG 0 1 2 3 4 6 8 9

4. IDENTIFIKATOR 6

II. PRIMICI, IZDACI, OBRAČUNAN I UPLAĆEN POREZ I PRIREZ I Z N O S I

1. ISPLAĆENI PRIMICI (članak 14. Zakona) 25.000,00

2. IZDACI (2.1. + 2.2., članak 16. Zakona) 2.160,00

2.1. Uplaćeni doprinosi iz osnovice za obvezna osig. (od 2.1.1. do 2.1.3.) 2.160,00

2.1.1. - za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti 1.620,00

2.1.2. - za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapit. štednje 540,00

2.1.3. - iz plaće koja se odnosi na razdoblje do 31. 12. 2002. -

2.2. Uplaćene premije osiguranja (od 2.2.1. do 2.2.3.) -

2.2.1. - životnog osiguranja s obilježjem štednje -

2.2.2. - dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja -

2.2.3. - dobrovoljnog mirovinskog osiguranja -

3. DOHODAK (članak 13. Zakona) 22.840,00

4. OSOBNI ODBICI (članak 36. stavci 1. i 2. Zakona) 1.800,00

5. POREZNA OSNOVICA (3. – 4., članak 45. stavak 4. Zakona) 21.040,00

6. OBRAČUNAN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ (6.1. + 6.2.) 7.202,72

6.1. - porez na dohodak 6.104,00

6.2. - prirez porezu na dohodak 1.098,72

7. UPLAĆEN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ 7.202,72

8. Broj radnika i ostalih primatelja, odnosno umirovljenika 1

III. OBRAČUNANI DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA

1. Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

1.1. - doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti 1.620,00

1.2. - dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa s poveć. trajanjem -

2. Mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

2.1. - doprinos za mir. osig. na temelju individualne kapitalizirane štednje 540,00


3. Zdravstveno osiguranje

3.1. - doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje 1,620,00

3.2. - poseban doprinos za prava u slučaju ozljede na radu i prof. bolesti 54,00

3.3. - poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu 1,080,00

4. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti

4.1. - doprinos za zapošljavanje 183,60

4.2. - poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom -

5. Broj osiguranih osoba po osnovi rada za podnositelja izvješća 1

Datum sastavljanja: _________________ ____________________________ (pečat i potpis ovlaštene osobe)

Potvrda primitka:1 za radnike u radnom odnosu, općenito 2 za članove predstavničkih tijela 3 za poduzetničku plaću 4 za umirovljenike

5 za primatelje nadnade plaće 6 za izaslanog radnika 7 za radnike u kućanstvu


Plaće i n


12110 / 2008

Primjer 2.: obračun plaće radnika iz RH izaslanog u inozemstvo na vrijeme dulje od 183 dana, sa državom s kojom su sklopljeni Međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Poslodavac iz RH izaslao je 01. listopada 2008. godine svog radni-ka (rezidenta RH) na rad u Sloveniju na razdoblje od 18 mjeseci. Ugo-vorom o radu određena je bruto plaća u iznosu od 12.000,00 kn.

Osnovica za obračun doprinosa je iznos koji bi izaslani radnik ostvario za iste odnosno slične poslove u Republici Hrvatskoj (prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu, ili ugovoru o radu) uvećana za 20%, što u ovom primjeru iznosi 14.400,00 kn (12.000,00 x 20% = 2.400,00 + 12.000,00 = 14.400,00).

Izaslani radnik ima prebivalište u Zagrebu, osiguranik je II. stupa mirovinskog osiguranja, te osobni odbitak od 1.800,00 kn (koefici-jent 1,00).

Izaslanom je radniku u Sloveniji isplaćena plaća u iznosu od 30.000,00 kuna (u studenom za listopad 2008. godine).

Doprinosi se plaćaju u Republici Hrvatskoj, budući je prema Me-đunarodnom ugovoru sklopljenom između RH i Slovenije ugovoreno vrijeme izaslanja u trajanju od 24 mjeseca, a radnik je izaslan na 18 mjeseci.

Porez na dohodak se od prvog dana plaća u državi izaslanja (Slove-niji), jer je radnik izaslan na vrijeme koje je dulje od 183 dana.

Obračun doprinosa:

Osnovica (uvećana 20%) 14.400,00

Doprinos za MIOI. stup (15%) 2.160,00II. stup (5%) 720,00

Ukupno MIO 2.880,00 2.880,00 2.880,00 2.880,00 2.880,00

Doprinos za zdravstveno osiguranje (15%) 2.160,00

Doprinos za zapošljavanje (1,7%) 244,80

Doprinos za slučaj ozlj.na radu i prof.bol. (0,5%) 72,00

Posebni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu (10%) 1.440,00

MJESEČNIK ZA MANAGERE I PODUZETNIKE

Potražite najveći izbor savjeta za uspješno poslovanjePotražite najveći izbor savjeta za uspješno poslovanje

Brzo ste riješili onu frku! Brzo ste riješili onu frku! Koga ste konzultirali?Koga ste konzultirali?

[email protected] [email protected] www.ripup.hrwww.ripup.hr

Tel.: 01/ 49 21 742 Tel.: 01/ 49 21 742 Fax: 01/ 49 21 743Fax: 01/ 49 21 743

MJESEČNIK ZA MANAGERE I PODUZETNMJESEČNIK ZA MANAGERE I PODUZETN


Plaće i n

aknade


122 10 / 2008

Poslodavac će RSm obrazac popuniti na slijedeći način:

REGOS – Središnji registar osiguranika MB/MBG obveznika 0 1 2 3 4 6 8 9 Identifikator obrasca 8 0 1 0 OBRAZAC R-SmStranica B

IV. PODACI PO OSIGURANICIMA

Red.broj

MBG osiguranikaPrezime i ime osiguranika

Šifraopćine/grada rada

Osno-va

obra-čuna

Razdobljes istom

osnovomobračuna

Iznosobračunaneplaće/nakna-

de/drugog dohotka

Iznososnovice za

obračundoprinosa

Iznosobračunanog

doprinosaza I. stup

Iznosobračunanog

doprinosaza II. stup

Iznosisplaćene

plaće/naknade/drugog dohotka

OO B OD DO1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

1. 3103988330057 Kralj Zara 9997 12 0 01 31 30.000,00 14.400,00 2.160,00 720,00 0,00

___________________________________________________ M.P. POTPIS OVLAŠTENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOŠENJA PODATAKA)

REGOS - Središnji registar osiguranika OBRAZAC R-SmStranica A

SPECIFIKACIJA PO OSIGURANICIMA O OBRAČUNANIM DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA MIROVINSKA OSIGURANJA

I. OSNOVNI PODACI

1. Identifikator obrasca 8 0 1 0

2. Podaci za Mjesec 1 0 Godinu 2 0 0 8 3. Vrsta obračuna/ispravka 0 1

4. Broj osiguranika za koje se podnosi obrazac R-Sm 0 0 0 0 1

5. Broj stranica B koje se prilažu stranici A 1

II. PODACI O OBVEZNIKU PODNOŠENJA PODATAKA

1. MB obveznikaILI

0 1 2 3 4 6 8 9

2. MBG obveznika

3. Naziv/prezime i ime obveznika “BIGI” d.o.o.

4. Adresa obveznika Zagreb, Dobojska 49

5. Vrsta obveznika 0 1

III. KONTROLNI PODACI PO OBVEZNIKU PODNOŠENJA PODATAKA

1. Iznos obračunane plaće/naknade/drugog dohotka 3 0 0 0 0 , 0 0

2. Iznos osnovice za obračun doprinosa 1 4 4 0 0 , 0 0

3. Iznos obračunanog doprinosa za I. stup 2 1 6 0 , 0 0

4. Iznos obračunanog doprinosa za II. Stup 7 2 0 , 0 0

5. Iznos isplaćene plaće/naknade/drugog dohotka

6. Godina i mjesec isplate plaće/naknade/drugog dohotka 2 0 0 8 . 1 1

- - -

(POTPIS OVLAŠTENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOŠENJA PODATAKA)

POPUNJAVA REGOS

Datum zaprimanja: __________________________

Pečat i potpis službene osobe __________________ M.P.


Plaće i n


12310 / 2008

OBRAZAC ID


te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu ožujku godine 2008. (iznosi u kunama i lipama)

I. PODACI O PODNOSITELJU IZVJEŠĆA

1. NAZIV/IME I PREZIME BIGI d.o.o.

2. ADRESA Zagreb, Dobojska 49

3. MB/MBG 0 1 2 3 4 6 8 9

4. IDENTIFIKATOR 6

II. PRIMICI, IZDACI, OBRAČUNAN I UPLAĆEN POREZ I PRIREZ I Z N O S I

1. ISPLAĆENI PRIMICI (članak 14. Zakona) -

2. IZDACI (2.1. + 2.2., članak 16. Zakona) -

2.1. Uplaćeni doprinosi iz osnovice za obvezna osig. (od 2.1.1. do 2.1.3.) -

2.1.1. - za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti -

2.1.2. - za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapit. štednje -

2.1.3. - iz plaće koja se odnosi na razdoblje do 31. 12. 2002. -

2.2. Uplaćene premije osiguranja (od 2.2.1. do 2.2.3.) -

2.2.1. - životnog osiguranja s obilježjem štednje -

2.2.2. - dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja -

2.2.3. - dobrovoljnog mirovinskog osiguranja -

3. DOHODAK (članak 13. Zakona) -

4. OSOBNI ODBICI (članak 36. stavci 1. i 2. Zakona) -

5. POREZNA OSNOVICA (3. – 4., članak 45. stavak 4. Zakona) -

6. OBRAČUNAN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ (6.1. + 6.2.) -

6.1. - porez na dohodak -

6.2. - prirez porezu na dohodak -

7. UPLAĆEN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ -

8. Broj radnika i ostalih primatelja, odnosno umirovljenika 1

III. OBRAČUNANI DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA

1. Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

1.1. - doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti 2.160,00


2. Mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

2.1. - doprinos za mir. osig. na temelju individualne kapitalizirane štednje 720,00


3. Zdravstveno osiguranje

3.1. - doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje 2.160,00

3.2. - poseban doprinos za prava u slučaju ozljede na radu i prof. bolesti 72,00

3.3. - poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu 1.440,00

4. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti

4.1. - doprinos za zapošljavanje 244,80

4.2. - poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom -

5. Broj osiguranih osoba po osnovi rada za podnositelja izvješća 1




Obrazac ID popuniti će se na slijedeći način:


Plaće i n

aknade


124 10 / 2008

3. Strani radnici izaslani na rad u Republiku Hrvatsku

Dolazak stranih radnika i njihov rad u Republici Hrvatskoj reguliran je Zakonom o strancima29.

Za rad u Republici Hrvatskoj stranac treba imati radnu dozvolu30.Prije izdavanja radne dozvole potrebno je ishoditi odobrenje privre-

menog boravka31.

3.1. Reguliranje privremenog boravka stranca u Republici Hrvatskoj

Za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravka u Republici Hr-vatskoj, stranac osobno podnosi Zahtjev za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak (obrazac 1a32) nadležnoj diplomatskoj misi-ji/konzularnom uredu Republike Hrvatske u svojoj državi. Uz zahtjev prilaže: 2 fotografije u boji veličine 35x45 mm; preslika važeće putne isprave; dokaz o osiguranom stanovanju (ugovor o podstanarskom odnosu ili izjava vlasnika stana / kuće o primanju na stanovanje ovjerena od strane javnog bilježnika i vlasnički list stana / kuće ili kupoprodajni ugovor ili darovni ugovor. Ukoliko je potrebno može se zatražiti i uvjerenje katastra o dodjeli kućnog broja - preslike i izvornici ne stariji od 6 mjeseci); dokaz o osiguranom zdravstvenom osiguranju (bolesnički list33); dokaz o osiguranim sredstvima za uzdr-žavanje (potvrda o zaposlenju ili ugovor o radu - preslika i izvornik); dokaz o opravdanosti privremenog boravka ; uvjerenje o nekažnja-vanju države čiji je državljanin ili u kojoj ima odobren stalni boravak, ne starije od šest mjeseci; konzularnu pristojbu.

O zahtjevu odlučuje nadležna policijska uprava (postaja) prema mjestu namjeravanog boravišta stranca u Republici Hrvatskoj. Stra-nac je obvezan u roku od 30 dana od odobrenja privremenog borav-ka prijaviti svoje boravište policijskoj upravi (postaji) ili mu prestaje pravo na privremeni boravak. Stranac je obvezan prijaviti boravište policijskoj upravi (postaji) u roku 3 dana od ulaska u Republiku Hr-vatsku.

Odobrenje za prvi privremeni boravak, odnosno produženje privre-menog boravka izdaje se s rokom važenja do jedne godine.

Zahtjev za produženje privremenog boravka podnosi se policijskoj upravi (postaji) najkasnije 30 dana prije isteka roka važećeg privre-menog boravka.

Kod produljenja zahtjeva za odobrenje privremenog boravka po-trebno je Zahtjevu (obrazac 1a), osim priloga navedenih kod traženja prvog privremenog boravka, priložiti i radnu dozvolu, te potvrdu Po-rezne uprave o podmirenim doprinosima (ne stariju od 30 dana).

3.1.2. Radna dozvola za stranca Zahtjev za izdavanje radne dozvole strancu podnosi poslodavac

na obrascu 9a34 u nadležnoj policijskoj upravi (postaji).Uz zahtjev za izdavanje radne dozvole, poslodavac treba priložiti:

ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili drugi odgovarajući ugovor (ili dostaviti najkasnije u roku od

29 Zakon o strancima objavljen je u Nar. nov., br. 79/07.30 Prema odredbama čl. 14. st. 1. Zakona o strancima.31 Prema odredbama čl. 14. st. 1. Zakona o strancima.32 Obrazac 1a može se, osim dobiti u konzularnom uredu, izlistati i sa internet-

skih stranica www.mup.hr (pod dokumenti – stranci – upute o proceduri – iz-davanje prvog privremenog boravka strancu).

33 Bolesnički list stranac dobija u područnom uredu HZZO –a, zamjenom za potvrdu o pravu na zdravstvenu zaštitu koju donosi iz svoje države (između država koje su sklopile ugovore o socijalnom osiguranju).

34 Obrazac 9a moguće je,osim dobiti u policijskoj upravi (postaji), izlistati na in-ternetskoj stranici www.mup.hr (pod dokumenti – stranci – upute o proceduri – izdavanje radne dozvole strancu).

15 dana od dana izdavanja radne dozvole); podatke o radnom mjestu ili vrsti posla i uvjetima rada; dokaz o stručnoj spremi i osposoblje-nosti stranca; dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj (ne starije od šest mjeseci); dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima (ne starije od 30 dana); obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca, BON 1, BON 2.

Isprave koje se prilažu uz zahtjev moraju biti u izvorniku ili ovjere-nom presliku, a strane isprave i u ovjerenom prijevodu na hrvatskom jeziku.

Zahtjev za produženje radne dozvole poslodavac mora podnijeti najkasnije 45 dana prije isteka roka važenja izdane radne dozvole.

3.2. Radni i socijalni status stranca izaslanog na rad u Republiku Hrvatsku

Radnik stranac izaslan na rad u Republiku Hrvatsku u radnom je odnosu kod poslodavca u svojoj zemlji u kojoj je i socijalno osigu-ran.

3.2.1. Socijalno osiguranje stranca sa čijom državom Republika Hrvatska ima sklopljen Međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju

Ukoliko radnik dolazi iz države s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen Međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, biti će oslobođen obveze prijave i plaćanja doprinosa za socijalno osigura-nje u Republici Hrvatskoj za vrijeme koje je ugovoreno u ugovoru o socijalnom osiguranju.

Pripadnost sustavu socijalnog osiguranja izaslani radnik dokazuje potvrdom.

U Tabeli 5. donosimo pregled potvrda temeljem kojih radnik stra-nac dokazuje svoju pripadnost sustavu socijalnog osiguranja.

Tabela 5.

DržavaPotvrda o pripadnosti

sustavu socijalnog osiguranja

Potvrda o pravu na zdravstvenu

zaštitu

Ugovoreno vrijeme traja-nja izaslanja

Australija 48 mjeseci

Austrija A/HR 1 A/HR 3B 24 mjeseca

Belgija BE/HR 101 BE/HR 128 12 mjeseci

Bosna i Hercegovina BH/HR 1 BH/HR 4 24 mjeseca

Bugarska 24 mjeseca

Češka CZ/HR 101 CZ/HR 111A 24 mjeseca

DanskaPotvrda (dopis)

nositelja osiguranja12 mjeseci

Francuska SE 21-01 36 mjeseci

Italija 101 I 106 I 48 mjeseci

Kanada 60 mjeseci

Kanadska pokrajina Quebec

60 mjeseci

Luksemburg L/HR 101 L/HR 128 12 mjeseci

Mađarska HR/HU 101 HR/HU 128 24 mjeseca

Makedonija HR/RM 1 HR/RM 4 24 mjeseca

Nizozemska HR/NL 101 HR/NL 111 24 mjeseca

Njemačka D/HR 101 D/HR 111 24 mjeseca

NorveškaPotvrda (dopis)

nositelja osiguranjaPutovnica ili

potvrda12 mjeseci


Plaće i n


12510 / 2008

DržavaPotvrda o pripadnosti

sustavu socijalnog osiguranja

Potvrda o pravu na zdravstvenu

zaštitu

Ugovoreno vrijeme traja-nja izaslanja

Poljska Potvrda Neograničeno

Slovenija SLO/HR 1 SLO/HR 5 24 mjeseca

Slovačka Dopis 24 mjeseca

Srbija i Crna Gora(SR Jugoslavijom)

SCG/HR 101 SCG/HR 111A 24 mjeseca

Švedska Y/S 1 24 mjeseca

Švicarska CH/HR 1 24 mjeseca

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

VB 1Potvrda ili putovnica

12 mjeseci

Prilikom dolaska u republiku Hrvatsku, stranac treba zamjeniti po-tvrdu o pravu na zdravstvenu zaštitu za bolesnički list u područnom uredu HZZO – a. Stranac ostvaruje zdravstvenu zaštitu temeljem bo-lesničkog lista u ugovornim ordinacijama i ustanovama HZZO –a.

Ukoliko stranac dolazi iz države sa kojom su sklopljeni ugovori o socijalnom osiguranju, ali koji ne obuhvaćaju zdravstveno osigura-nje, poslodavac je ugovoreno vrijeme izaslanja oslobođen plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, dok troškove korištenja zdrav-stvene zaštite podmiruje sam radnik.

Po proteku ugovorenog vremena izaslanja, stranac postaje osigu-ranik Republike Hrvatske, te ga poslodavac (neovisno o tome što se radi o stranoj osobi) odjavljuje sa mirovinskog i zdravstvenog osigu-ranja u svojoj državi (iz koje je upućen na rad) i prijavljuje Republici Hrvatskoj.

Ukoliko poslodavac i radnik podnesu zahtjev za produljenje ugo-vorenog vremena izaslanja nadležnom tijelu u Republici Hrvatskoj (Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, te Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi), vrijeme izaslanja je moguće produljiti.

3.2.2. Socijalno osiguranje stranca sa čijom državom Republika Hrvatska nije sklopila Međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju

Ako je radnik izaslan na rad u Republiku Hrvatsku iz državu sa ko-jom nije sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, tada ostaje obvezno osiguran u svojoj državi (iz koje je izaslan) i ob-vezno se osigurava u državi izaslanja (u koju ga je poslodavac uputio na rad).

Ti su izaslani radnici obvezni prijaviti se na mirovinsko i zdravstve-no osiguranje (na istim tiskanicama kao i za tuzemne radnike, tj. prijava M-1P za mirovinsko, te Tiskanicu 1 i Tiskanicu 2 za zdrav-stveno osiguranje), te plaćati obvezne doprinose propisane u Repu-blici Hrvatskoj35 na osnovicu u iznosu prosječne plaće36 isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz tekuće godine (bruto iznos).

35 Sukladno odredbi čl. 4. t. 26. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja.36 Prema odredbi čl. 20. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja. Prosječna

plaća je, prema čl. 3. t. 27 istog Zakona je prosječan iznos mjesečne plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz tekuće godine koji objavljuje Državni zavod za statistiku a sastoji se od iznosa doprinosa iz osnovice, poreza i prireza porezu na dohodak i iznosa koji se isplaćuje radniku i služi za utvrđivanje mjesečne osnovice, najniže mjesečne osnovice te najviše mjesečne i najviše godišnje osnovice za obračunavanje doprinosa u kalendarskoj godini koja slijedi iza go-dine na koju se prosječna plaća odnosi.

3.3. Oporezivanje plaća radnika izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku

Plaća radnika izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku oporezuje se prema odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak.

Ukoliko radnik dolazi iz zemlje s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen Međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog opo-rezivanja, primijeniti će se odredbe tog ugovora.

Općenito se, prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezi-vanja, porez na primitke izaslanih radnika obračunava i plaća u državi rada.

Izuzetak su radnici izaslani na vrijeme kraće od 183 dana, kojima plaću isplaćuje poslodavac (rezident države iz koje je radnik izaslan na rad), te čija plaća nije isplaćena na teret stalne poslovne jedi-nice ili stalnog sjedišta poslodavca u državi izaslanja. Ispunjenjem sva tri navedena uvjeta (kumulativno) plaća izaslanog radnika može se oporezivati u njegovoj državi (rezidentnosti, iz koje je izaslan na rad).

Radnik izaslan na rad u Republiku Hrvatsku na vrijeme dulje od 183 dana, porez na plaću plaća u Hrvatskoj od prvog dana izaslanja.

Kod oporezivanja plaće izaslanog radnika stranca, osnovi-ca za oporezivanje su svi primici od nesamostalnog rada (ostvareni tijekom mjeseca) umanjeni za doprinose iz plaće i osobni odbitak.

U praksi, izaslanom radniku strancu plaću najčešće isplaćuje poslodavac u inozemstvu, međutim izaslani radnici stranci mogu ostvarivati i druge primitke, primjerice od tuzemnog (hrvatskog) poduzeća u koje su izaslani na rad. Najčešće se radi o njihovim osobnim troškovima (plaćanje najamnine za stanovanje, korištenje službenog osobnog vozila za privatno korištenje, troškovi liječenja, školarina i sl). U takvim slučajevima, tuzemno poduzeće treba, po osnovi tih primitaka utvrditi dohodak od nesamostalnog rada (primi-tak u naravi) , te obračunati i uplatiti porez na dohodak (obračunati i uplatiti porez na iznos svih primitaka, od kojih se odbijaju plaćeni doprinosi i osnovni osobni odbitak, primjenjujući propisane porezne stope)37

Doprinosi iz plaće, koje je platio poslodavac u inozemstvu, uma-njuju poreznu osnovicu38.39

Napominjemo da se plaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osigu-ranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (do 12.000,00kn godišnje)38 , ne mogu nerezidentima priznati kao izdatak koji umanjuje plaću.

Naime, ti se izdaci priznaju isključivo poreznim obveznicima rezi-dentima40, dakle i strancima koji postanu rezidenti RH.

Stranci (nerezidenti) imaju pravo na osnovni osobni odbitak u iznosu od 1.800,00 kuna41, no ukoliko stranac postane rezident Re-publike Hrvatske42 (ako u Republici Hrvatskoj ima prebivalište43 ili

37 Prema odredbama čl. 45. st. 1., 2., 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak.38 Prema odredbi čl. 18. st.4. Pravilnika o porezu na dohodak.39 Prema odredbama čl. 16. st. 2. zakona o porezu na dohodak.40 Prema odredbi čl. 12. st. 9. Zakona o porezu na dohodak.41 Sukladno odredbi čl. 6. st. 1. Zakona o porezu na dohodak.42 Sukladno članku 3. st. 1. Zakona o porezu na dohodak.43 Prebivalište poreznog obveznika je ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu

neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan, sukladno doredbama čl. 37. Općeg poreznog zakona.


Plaće i n

aknade


126 10 / 2008

uobičajeno boravište44), može mu se osnovni osobni odbitak uvećati za uzdržavane članove obitelji.

Kod obračuna se primjenjuju slijedeće porezne stope:

Porezna stopa Porezna osnovica - mjesečno

15 % do 3.600,00 kn (do 2 x 1.800,00 kn)



45 % na poreznu osnovicu iznad 25.200,00 kn (14,0 x 1.800,00)

Izaslani radnici nerezidenti nisu obveznici plaćanja prireza porezu na dohodak. Međutim, ako izaslani radnik stranac postane rezident Republike Hrvatske (ukoliko se steknu uvjeti za definiranje uobičaje-nog boravišta ili prebivališta tih radnika), postaje obveznik plaćanja prireza porezu na dohodak (sukladno tuzemnim propisima tj. odluka-ma općina / gradova).

Porez na dohodak plaća se na račun grada/općine prema prebiva-lištu primatelja dohotka od nesamostalnog rada izaslanog radnika (stranca).

Pod „Poziv na broj“ upisuje se: 22 1406 - evidencijski broj (dobi-ven kod odobravanja privremenog boravka u MUP – u) ili sistemski financijski broj dobiven od Porezne uprave.

Izaslani radnik treba sam za sebe nadležnoj Ispostavi Porezne uprave podnijeti ID obrazac do 15. u mjesecu za plaću isplaćenu u prethodom mjesecu.

Izaslani radnik je obvezan podnijeti i IP obrazac (sa zadnjim danom u siječnju tekuće godine za prethodnu) u nadležnu ispostavu Porezne uprave.

Primjer 3.: Oporezivanje plaće radnika iz inozemstva izaslanog na rad u RH na vrijeme dulje od 183 dana

Poslodavac iz Austrije izaslao je svog radnika na rad 01. rujna 2008. godine u Republiku Hrvatsku na 18 mjeseci (vrijeme izasla-nja odredio je pismenim aktom, temeljem kojeg je radnik izaslan na rad).

Republika Hrvatska ima sa Austrijom zaključen međunarodni ugo-vor o socijalnom osiguranju prema kojem je vrijeme izaslanja ogra-ničeno na 24 mjeseca. Sukladno tome, radniku će se cijelo vrijeme izaslanja (18 mjeseci) doprinosi obračunavati i plaćati njegov poslo-davac u Austriji.

Izaslani radnik ima privremeno prebivalište u Zagrebu, gdje i radi u tuzemnom (hrvatskom) poduzeću. Plaća mu se isplaćuje u Austriji u iznosu od 3.000,00 eura mjesečno (što po srednjem tečaju HNB a na dan isplate plaće 15. listopada 2008. godine (za rujan 2008.) iznosi 21.352,97 kn (7,117657 x 3.000,00). Poslodavac iz Austrije mu je dao potvrdu o uplaćenim doprinosima (u listopadu) u iznosu od 3.750,00 kn. Budući će u Hrvatskoj provesti više od 183 dana, porez na dohodak od nesamostalnog rada će se od prvog dana obračuna-vati i plaćati u Republici Hrvatskoj.

Osobni odbitak iznosi 1.800,00 kn (osnovni osobni odbitak)45.

44 Uobičajeno boravište porezni obveznik ima u onom mjestu u kojem se zadr-žava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tom mjestu ili na tom području ne boravi privremeno. Uobičajenim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine, prema odredba-ma čl. 37. Općeg poreznog zakona.

45 Prema odredbi čl. 36. st. 11. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 i 73/08) nerezidenti mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u visini osnovnog osobnog odbitka od 1.800,00 kuna.

Obračun poreza u Republici Hrvatskoj:

1. Plaća radnika u kn 21.352,97

2. Doprinosi iz plaće 3.750,00*

3. Dohodak (1. – 2.) 17.602,97(21.352,97 – 3.750,00)

4. Osobni odbitak 1.800,00

5. Osnovica za oporezivanje 15.802,97

6. Porez 15% (do 3.600,00) 540,00 25% (slijedećih 5.400,00) 1.350,00 35% (ostatak 6.802,97) 2.381,04Ukupno porez 4.271,04

7. Neto iznos (3. – 6.) 13.331,93

*iznos doprinosa koji je uplatio poslodavac u Austriji, služi samo kao izda-tak koji umanjuje poreznu osnovicu.


Pod „Poziv na broj“ upisati će: 22 1406 - evidencijski broj (13 znamenki).

Izaslani radnik treba sam za sebe nadležnoj Ispostavi Porezne uprave podnijeti ID obrazac do 15. u mjesecu za plaću isplaćenu u prethodom mjesecu (u ovom primjeru do 15. studenog 2008. za isplatu u listopadu 2008.).

Kako izaslani radnik nema JMBG, na ID obrascu se upisuje eviden-cijski broj za stranca (od 13 znamenaka) dobiven u MUP u.

Objavite svoje Objavite svoje financijskefinancijskeizvještaje izvještaje u RiPup-uu RiPup-u

Cijena: 980,00 kn + PDVTel.: 01 / 49 21 737


Plaće i n


12710 / 2008

OBRAZAC ID


te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu ožujku godine 2008. (iznosi u kunama i lipama)

I. PODACI O PODNOSITELJU IZVJEŠĆA1. NAZIV/IME I PREZIME Dirk Scheiden2. ADRESA Zagreb, Zvonimirova 93. MB/MBG 0 4 3 6 4 8 9 1 2 3 4 4 54. IDENTIFIKATOR 6II. PRIMICI, IZDACI, OBRAČUNAN I UPLAĆEN POREZ I PRIREZ I Z N O S I1. ISPLAĆENI PRIMICI (članak 14. Zakona) 17.602,97*2. IZDACI (2.1. + 2.2., članak 16. Zakona) -

2.1. Uplaćeni doprinosi iz osnovice za obvezna osig. (od 2.1.1. do 2.1.3.) -2.1.1. - za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti -2.1.2. - za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapit. štednje -2.1.3. - iz plaće koja se odnosi na razdoblje do 31. 12. 2002. -2.2. Uplaćene premije osiguranja (od 2.2.1. do 2.2.3.) -

2.2.1. - životnog osiguranja s obilježjem štednje -2.2.2. - dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja -2.2.3. - dobrovoljnog mirovinskog osiguranja -

3. DOHODAK (članak 13. Zakona) 17.602,974. OSOBNI ODBICI (članak 36. stavci 1. i 2. Zakona) 1.800,005. POREZNA OSNOVICA (3. – 4., članak 45. stavak 4. Zakona) 15.802,976. OBRAČUNAN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ (6.1. + 6.2.) 4.271,04

6.1. - porez na dohodak 4.271,046.2. - prirez porezu na dohodak -7. UPLAĆEN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ 4.271,048. Broj radnika i ostalih primatelja, odnosno umirovljenika 1III. OBRAČUNANI DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA 1. Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

1.1. - doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti -1.2. - dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa s poveć. trajanjem -2. Mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

2.1. - doprinos za mir. osig. na temelju individualne kapitalizirane štednje -2.2. - dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa s poveć. trajanjem -3. Zdravstveno osiguranje

3.1. - doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje -3.2. - poseban doprinos za prava u slučaju ozljede na radu i prof. bolesti -3.3. - poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu -4. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti

4.1. - doprinos za zapošljavanje -4.2. - poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom -5. Broj osiguranih osoba po osnovi rada za podnositelja izvješća 1




Izaslani radnik će ID obrazac popuniti na slijedeći način:

* Pod II.1. „Isplaćeni primici“ obrasca ID upisuje se iznos primitka izaslanog radnika (stranca) umanjen za iznos plaćenih doprinosa (u Austriji) što u ovom primjeru iznosi 17.602,97 kuna (21.352,97 – 3.750,00).


Plaće i n

aknade


128 10 / 2008


Stranac iz primjera će porez uplatiti na račun za uplatu poreza na dohodak grada Zagreba 1001005-1713312009.

Pod „Poziv na broj“ upisati će: 22 1406 - evidencijski broj (13 znamenki).

U slučaju da je izaslanje trajalo kraće od 183 dana, tj. manje od (aktom poslodavca) predviđenog vremena, te uz uvjete da mu je plaću isplatio poslodavac - rezident države izaslanja (Austrije), kao i da plaća izaslanog radnika ne tereti stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište u državi u koju je izaslan (ukoliko poslodavac ima poslov-nu jedinicu ili stalno sjedište u državi izaslanja – u ovom primjeru u Hrvatskoj) – tada bi austrijski poslodavac mogao tražiti povrat upla-ćenog poreza na dohodak u Hrvatskoj, da bi se isti mogao uplatiti u Austriji.

U slučaju da je strani poslodavac predvidio trajanje izaslanja u vremenu kraćem od 183 dana, a boravak radnika se produži (na primjerice 8 mjeseci), obveza uplate poreza na dohodak nastaje od prvog dana izaslanja, pa bi radnik trebao nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti obrasce ID za cijelo razdoblje (za svih 8 mjeseci) i platiti obvezu poreza u Hrvatskoj.

3.3.1. Podnošenje godišnje porezne prijave stranaca izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku

Izaslani radnik (nerezident) nema obvezu podnijeti godišnju po-reznu prijavu u Republici Hrvatskoj, osim ako nije obvezan prema odredbama čl. 39. Zakona o porezu na dohodak46.

No, mogu je podnijeti ako žele iskoristiti pravo na korištenja osob-nog odbitka47, dijela osobnog odbitka za dana darovanja u tuzem-stvu48, umanjenja dohotka za doprinose za socijalno osiguranje koje su platili u državi iz koje su izaslani na rad u Republiku Hrvatsku.

U prijavi iskazuju samo primitke ostvarene u Republici Hrvatskoj.

3.3.2. Isplata naknada izaslanim radnicima u tuzemnom poduzeću u koje su izaslani na rad

Tuzemni poslodavac može radnicima, koji su kod njega izaslani na rad, a koji kod njega obavljaju poslove vezane za njegovu djelatnost, neoporezivo isplaćivati49 tj. nadoknaditi slijedeće troškove:

prijevoza na posao i s posla u visini mjesečne ili pojedinačne karte (na isti način i pod jednakim uvjetima kao za tuzemne radnike),prijevoza na službenom putu, noćenja na službenom putu, uporabe privatnog automobila u službene svrhe u iznosu od 2,00 kune po prijeđenom kilometru,dnevnice za službeno putovanje u Republici Hrvatskoj (za putovanje u trajanju od 8 do 12 sati u iznosu od 85,00 kuna, te više od 12 sati 170,00 kuna, pod uvjetom da je mjesto u koje je upućen na službeni udaljeno minimalno 30 kilometara),

46 Prema čl. 39. zakona o porezu na dohodak godišnju poreznu prijavu obvezan je podnijeti porezni obveznik: „… - ako u poreznom razdoblju ostvari: 1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona kod dva ili više poslodavca istodobno i/ili, 2. dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti; - ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak; - ako po-slodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak“.

47 Nerezidenti mogu koristiti pravo na osnovni osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 11. Zakona o porezu na dohodak.

48 Prema odredbama čl. 36. st. 27. Zakona o porezu na dohodak.49 Prema odredbama čl. 13. st. 9. Pravilnika o porezu na dohodak.

dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo (u iznosu propi- sanom za korisnike državnog proračuna).

Ukoliko tuzemno društvo radnicima koji su kod njih izaslani na rad, nadoknadi i druge troškove (osim navedenih), primjerice trošak sta-novanja ili davanje službenog osobnog automobila na korištenje u privatne svrhe, taj se izdatak smatra dohotkom od nesamostalnog rada izaslanog radnika i podliježe oporezivanju.

Nadoknada tih troškova smatra se primitkom u naravi, koji se smatra neto iznosom plaće, a na koji treba obračunati PDV (ako je poduzeće u sustavu PDV –a) i preračunati u bruto iznos.

Terenski dodatak se ne može neoporezivo isplaćivati (nije naveden kao neoporeziva naknada50). Isti bi mogao isplatiti poslodavac koji ih je izaslao na rad (u državi iz koje su izaslani), no ne i poduzeće u koje su izaslani na rad.

NE ZABORAVITE:Izaslani radnici za poslodavca iz jedne države obavljaju poslove u drugoj državi, socijalno su osigurani po osnovi rada u svojoj državi, a doprinosi se plaća-ju ovisno o primjeni međunarodnih ugovora. Ukoli-ko se međunarodni ugovor primjenjuje – doprinose (određeno vrijeme) plaća poslodavac u državi iz koje je izaslan. Ako se međunarodni ugovor ne primje-njuje, doprinosi se plaćaju u državi iz koje je izaslan i u državi rada.Oporezivanje plaća izaslanih radnika ovisi o primjeni međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Plaća se, u pravilu, oporezuje u drža-vi rada, osim kod primjene međunarodnog ugovora kod kumulativnog ispunjenja 3 uvjeta (izaslanje kra-će od 183 dana, plaću isplaćuje poslodavac koji nije rezident države rada, plaća ne tereti stalnu poslovnu jedinicu ili podružnicu u državi rada) kada se plaća oporezuje u državi iz koje je izaslan.Radnik izaslan u RH ima pravo na osnovni osobni odbitak, obveznik je podnošenja ID obrasca (sam za sebe), a tuzemni poslodavac im neoporezivo može isplatiti troškove: prijevoza na posao i s posla, prije-voza i noćenja na službenom putu, korištenje privat-nog auta u službene svrhe i dnevnice.

50 Prema čl. 13. st. 9.Pravilnika o porezu na dohodak.


iizaslani radnici u zaslani radnici u e i naknade ssustavu ... · kako je osnova za korištenje...

Documents