Centar za evaluaciju u obrazovanju i nauci

Radni dokumenti i prirunici RDP-01/14

Sinia Suboti

IMAMO KORICE, SAD TREBA NAPISATI KNJIGU: PREDSTAVLJENOST NAUNIH ASOPISA REPUBLIKE SRPSKE U

ELEKTRONSKOJ FORMI

Radni dokumenti CEON-a se interno recenziraju, ali ne odraavaju nuno slubene stavove organizacije.

Beograd, 2014

Beleka o autoru

Sinia Suboti je nauni saradnik CEON-a. U tom svojstvu teino se bavi metodolokim i informatolokim problemima. Objavljuje radove na osnovu

bibliometrijskih studija u kojima su nauni asopisi osnovni predmet istraivanja. Pred zavretkom je doktorata na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. ivi u

Banjaluci.

1

Imamo korice, sad treba napisati knjigu: Predstavljenost naunih

asopisa Republike Srpske u elektronskoj formi

Sinia Suboti1

U Republici Srpskoj dogodio se veliki porast broja naunih asopisa, ali ovaj porast nije

podran postupcima evaluacije i kontrole kvaliteta. Ovo istraivanje predstavljalo je prvi

evaluativni pregled aktuelnog stanja, ograniavajui se na bazina pitanja elektronske

dostupnosti i predstavljenosti samih asopisa i informacija u vezi sa njima.

Uzorak je sainjavalo 45 naunih asopisa kombinovano navedenih na listi kategorisanih

asopisa Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske i/ili registrovanih na DOI

Srpska servisu (treina asopisa sa liste nije bila registrovana na DOI Srpska).

Nalazi su pokazali da je elektronska dostupnost asopisa generalno nezadovoljavajua.

asopisi su esto samo usputno bili pomenuti na portalima svojih izdavakih institucija, a

samo na polovini dostupnih stranica bili su arhivirani svi brojevi asopisa, pri emu su

dominirali brojevi organizovani u cjelovite dokumente, bez mogunosti preuzimanja

pojedinanih lanaka. DOI Srpska portal pokazao se jo neefikasnijim, nudei tri puta

manje brojeva u odnosu na dostupnost sa samih stranica asopisa. Samo oko polovine

asopisa bilo je prisutno na Google Scholaru.

Transparentnost informacija nije bila zadovoljavajua. Tako su podaci o urednitvima

asopisa esto bili nekompletni, nisu se poklapali sa onim na DOI Srpska ili su sasvim

izostajali. Po treina asopisa nije davala uputstva autorima, odnosno informacije o

svojim tematskim fokusima. Najei jezik stranica asopisa bio je srpski i na stranicama

su uglavnom izostajale informacije o koritenim servisima. Nain prezentovanja

informacija esto je bio nezadovoljavajui.

Opti utisak je da analizirani asopisi imaju odreeni potencijal, ali nedostaje im

savremena opremljenost, neophodna za obezbjeivanje odgovarajue prihvaenosti,

odnosno autoriteta. Izostaje i infrastruktura koja bi omoguili njihovo vrednovanje i

napredovanje zasnovano na povratnim informacijama. Elektronskoj dostupnosti i

transparentnosti informacija ne poklanja se dovoljno panje i ovo je neophodno

korigovati na nivou propisa. Potrebno je i retrogradno izvriti digitalizaciju nedostajuih

brojeva i razdvajanje lanaka, kao i proistiti i kompletirati informacije u vezi sa

asopisima. Takoe, umjesno je preispitati funkciju servisa DOI Srpska i ispitati

mogunosti njegovog pretvaranja u izvor koji objedinjuje sve vrste naunih informacija

neophodnih donosiocima odluka, a obuhvaenih evropskim standardima. Kao

(su)finansijer, drava treba kreirati ambijent za nadmetanje asopisa u borbi za kvalitet i

podrku, a utemeljeno na postupcima objektivne evaluacije, umjesto arbitrae.

Kljune rijei: scijentometrijsko-bibliometrijska evaluacija, nauni asopisi, DOI Srpska,

Republika Srpska, Ministarstvo nauke i tehnologije, Google Scholar.

1 Email adresa autora: sinisasub@gmail.com

2

Nauno izdavatvo u Republici Srpskoj je mlado i ine ga uglavnom

novopokrenuti asopisi. Broj ovih asopisa naglo se uveao u posljednjih

nekoliko godina. I ovo je potencijalno dobro, jer autorima prua

mogunost izbora i podrava okolnosti za razvoj zdrave kompeticije.

Meutim, da bi do toga dolo, potrebno je obezbijediti jo neke

preduslove. Jedan od kljunih jeste i infrastruktura naune evaluacije,

koja trenutno ne postoji, a u ijem izostanku je poveana ansa za

javljanjem raznovrsnih problema, ukljuujui i inflaciju kvaliteta. Ovo

istraivanje predstavlja prvu kariku u neophodnom, ali za sada

nepostojeem nauno-evaluativnom lancu.

Nauni asopisi nezaobilazni su, a moda i kljuni entiteti u naunom

razvoju i diseminaciji novih znanja i ideja, naroito kada je o prirodnim i

drutvenim naukama rije (Larivire, Archambault, Gingras, & Vignola-

Gagn, 2006). U skladu s ovim, ne iznenauje da se broj objavljenih

radova u naunim asopisima i broj citata koje dobijaju sad ve

tradicionalno koriste kao mjerila naunog uinka (Adler, Ewing, & Taylor,

2009; Archambault, Vignola-Gagn, Ct, Lariviere, & Gingras, 2006;

Larivire, et al., 2006; Matkovi, Peji Bach, & Radoaj Novak, 2013;

ipka, 2004, 2012a; ipka et al., 2011), ukljuujui i evaluacije uinaka

cijelih zemalja i regija (Albarran, Crespo, Ortuno, & Ruiz-Castillo, 2010;

Basu, 2010). U ovom procesu, koriste se orua poput citatnih baza (npr.

Web of Science, WoS), indeksa (npr. Science Citation Index, SCI) i

izvjetaja (npr. Journal Citation Report, JCR), te metrijski citatni

pokazatelji kao to je poznati impakt faktor2 (Garfield, 2006). Meutim,

evaluacije zasnovane na ovakvom pristupu nisu bez svojih ogranienja.

Tako npr. Opthof (1997) zakljuuje da postoji dovoljno potvrda da je

impakt faktor validna alatka za procjenu kvaliteta naunih asopisa, ali da

ne moe biti indikator kvaliteta individualnih naunih radova, istraivaa ili

odjeljenja (ako produkuju manje od 100 radova u dvogodinjem periodu).

Ovakve limitacije impakt faktora naglaavao je i sam njegov tvorac, E.

Garfild (Garfield, 2006). Basu (2010, str. 516) navodi da: [...] simplicitno

shvatanje naune produktivnosti kao ekvivalenta indeksiranih radova

mora biti preispitano.

Ovo se ini posebno vanim kada je rije o naunoj evaluaciji u malim i

zemljama u tranziciji, naroito ako ne spadaju u trenutno, u politikom,

ekonomskom i naunom smislu dominantno englesko govorno podruje.

2 Impakt faktor asopisa je, najjednostavnije reeno, prosjean broj citata dobijenih tokom jedne godine po

objavljenom lanku, za lanke objavljene tokom prethodne dvije godine. Ilustracije radi, impakt faktor od 2 za 2013 godinu, znaio bi da su lanci objavljeni u tom asopisu tokom 2011. i 2012. godine prosjeno dobijali po dva citata u 2013. godini.

3

Nauni radnici iz ovakvih zemalja esto e se baviti lokalno-specifinim

pitanjima i svoje nalaze objavljivae u lokalnim asopisima i na svom

jeziku (Archambault, et al., 2006; Matkovi, et al., 2013; Suboti, 2012;

ipka, 2004). S jedne strane, to ne znai nuno da su ovakvi radovi

loijeg kvaliteta (Archambault, et al., 2006). S druge strane, to ipak moe

biti sluaj, zbog injenice da autori i asopisi iz ovih zemalja operiu u

uslovima niske kontrole, podsticaja i obuke (Matkovi, et al., 2013)

implikacije ovoga mogu varirati od uestalijih formalnih citatnih propusta

u objavljenim radovima (Suboti, 2012), do kriminalnih poduhvata

umotanih u ruho naune publicistike (ipka, 2012b). Bilo kako bilo, ovo

ipak znai da e prisutnost lokalno objavljivanih asopisa i radova autora

iz malih zemalja u bazama i indeksima koje vae za zlatni standard biti

neadekvatna (Matkovi, et al., 2013; ipka, 2004), to je naroito

izraeno kada je rije o npr. humanistikim i drutvenim naukama

(Archambault, et al., 2006; Matkovi, et al., 2013; pogledati i: Larivire et

al., 2006). Iako postoje napori da se situacija u pogledu zastupljenosti

naunih asopisa iz malih zemalja u svjetskim bazama popravi, rezultati

su mjeoviti i ukazuju da ni sluajevi prevelikog, jednako kao ni preniskog

ukljuivanja nisu nuno od koristi. Konkretno, Kosanovi i ipka (2012) na

primjeru regiona Jugoistone Evrope, a u skladu sa nalazima i opaskama

koje daje Basu (2010) na primjerima Indije i Kine, pokazuju da prevelika

pozitivna diskriminacija dovodi do pada relativnog impakta zbog

uvoenja na listu prevelikog broja asopisa koji to realno ne zasluuju.

Lano internacionaliziranje asopisa koji su de facto nacionalni nije u

najboljem interesu promocije kvaliteta naune produkcije. Zapravo, trka

za impakt faktorima i kvantitetom internacionalnih radova3 bez

adekvatne regulacije izvjesno vodi u probleme, to je demonstrirano i

skoranjim primjerom dva sarajevska asopisa, koja su fabrikacijama

citata dospjela na Thompsonovu listu i osigurala impakte, a onda su taj

status koristila za finansijsku dobit, putem predatorskog publikovanja

(ipka, 2012b; pogledati i: Beall, 2013).

Sve navedeno ne znai da internacionalno indeksiranje i (visoki) impakti

asopisa nisu neto ka emu treba teiti, ali znai da, posebno u sluaju

lokalnih asopisa iz malih i zemalja u tranziciji, treba osigurati zdrav

balans izmeu nacionalnosti i internacionalnosti, to znai i da u

3 Nasuprot popularnom miljenju, tako esto pominjani podatak o broju radova objavljenih u WoS zapravo

znai jako malo i tek kada se normalizuje na nekakav nain, npr. u odnosu na broj istraivaa ili stanovnika, moe se koristiti u evaluativne svrhe (ipka et al., 2011), ali ak i tada uz nuni oprez i uvaavanje limitacija i meudisciplinarnih razlika (Adler, et al., 2009; Archambault, et al., 2006; Basu, 2010; Testa, 2012). Postoje eksplicitne preporuke, koje podrava i sam Thompson Reuters (ova kompanija, ranije poznata kao ISI, stoji iza WoS, SCI, JCR i tako dalje), da bi ak i impakt faktore asopisa trebalo lokalno normalizovati (ipka, 2004).

4

nauno-evaluativnom i procesu razvoja asopisa veu panju treba

pokloniti nekim specifinim aspektima. Prije svega, treba uvaiti da e

uvijek postojati pitanja koja su od vie lokalno-nacionalnog znaaja i

samim tim e publikovanje nalaza u vezi sa njima biti prikladnije za

nacionalne asopise. Dalje, treba imati u vidu da e kontinuirano stasavati

nove generacije mladih autora. Mnogima od njih e, prije nego to budu u

stanju da (izmeu ostalog) prebrode jezike barijere i eventualno se

otisnu u internacionalne nauno-publicistike vode, trening u

nacionalnim asopisima biti od velike vanosti. Odnosno, kako ipka

(2004, str. 5) kae:

Uloga asopisa na "naunoj periferiji" je specifina, a njihov

znaaj, bez obzira na skroman kvalitet, izuzetno velik. Bavei

se tematskim sadrajima od posebnog interesa za datu sredinu,

takvi asopisi nuna su dopuna vrhunskim meunarodnim

asopisima. Oni su od naroite vanosti za istraivae-poetnike i

studente. Znaaj naunih asopisa nije samo u ostvarivanju

odreene formalne uloge (nauna produkcija), ve i u podrci

obrazovanja za bavljenje naukom (nauna edukacija).

Internacionalni status asopisa, dakle, ne treba juriti poto-poto, te

treba uvaavati i ove prizemnije, ali esencijalne funkcije lokalnih

asopisa. Kao glavni cilj trebalo bi postaviti kvalitet asopisa, dok je

internacionalnost samo eventualni ishod tog cilja. Kvalitet nacionalnih

asopisa u uem smislu funkcija je stepena u kojem uspjeno slue u

diseminaciji i facilitaciji upotrebe znanja u zemlji (ipka, 2004). Meutim,

kvalitet u irem smislu uvijek je umjesno procjenjivati u komparaciji sa

vrhunskim asopisima iz oblasti (ipka, 2004). U tom pogledu, formalni

standardi koje zastupaju velike svjetske nauno-evaluativne i/ili izdavake

kompanije (npr. Thompson Reuters) ine se nezaobilaznim. Izmeu

ostalog, ovo podrazumijeva i podatke o citiranosti (kao to su ukupan broj

citata ili impakt faktor), urednikim standardima (npr. regularnost

izlaenja, kompletnost reference i autorskih podataka, informativnost

naziva asopisa i slino) i drugim pokazateljima kvaliteta (npr.

recenziranje, nauna produktivnost urednitva i samih autora, reputacija

izdavatva), kao i internacionalnosti (nacionalna/dravna pripadnost

autora i citiranih autora, izdavaka politika u vezi sa jezikom, poput

saetaka na engleskom, citiranosti referenci na engleskom i slino) (ipka,

2004; pogledati i: Testa, 2012). Ipak, prilikom odabira indikatora za

procjenu kvaliteta, posebno formalne bibliometrijske prirode, treba biti

obazriv i selektovati ih na empirijskoj osnovi, tj. uvaavajui njihovu

relativnu vanost za dati geografski i nauni prostor (ipka, 2004).

5

Postoje vrlo uvjerljive potvrde iz neposrednog regiona da nauna

evaluacija sprovedena na prikladan nain i uz upotrebu prikladnih

indikatora snano facilitira kvalitet to se vidi na primjeru rasta kvaliteta

naunih asopisa iz Srbije, koji iako u prosjeku jo uvijek kaskaju za

svjetskim nivoom (Suboti, 2012), u ovom trenutku zauzimaju poziciju

regionalnog lidera po brojnim parametrima, za ta je u znaajnoj mjeri

zasluna upravo adekvatna nauna evaluacija (ipka, 2012a; ipka et al.,

2011).

Primjer asopisa iz Srbije pokazuje da je na kvalitetu mogue raditi ak i u

okolnostima nezadovoljavajue ekonomske situacije. Porast kvaliteta ovih

asopisa ne dogaa se toliko zahvaljujui ulaganjima i dravnom

podsticaju, koliko efikasnoj nezavisnoj bibliometrijsko-scijentometrijskoj

evaluaciji i infrastrukturi, ali i spremnosti urednitava da podatke koji iz

ovog proizilaze na najbolji nain iskoriste (ipka, 2012a).

Za razliku od asopisa iz Srbije, asopisi iz Republike Srpske nalaze se u

preevaluativnom stadijumu. Drugim rijeima, vie-manje su preputeni

sami sebi. Jedina formalna podrka koja postoji podrazumijeva izradu

Rang liste kategorisanih nacionalnih naunih asopisa (Ministarstvo nauke

i tehnologije Republike Srpske, 2013), na kojoj se trenutno nalazi 36

asopisa, koji zahvaljujui tom statusu dobijaju odreenu finansijsku

podrku. Meutim, ovo rangiranje se odigrava komisijski i u potpunom

odsustvu bilo kakve formalne scijentometrijsko-bibliometrijske

infrastrukture. Jedini informatiki servis za asopise koji trenutno postoji

jeste DOI Srpska (http://doisrpska.nub.rs), pokrenut u okviru Narodne i

univerzitetske biblioteke Republike Srpske (NUB RS), sa ciljem dodjele

DOI (eng. Digital Object Identifier) brojeva asopisima, obrade meta-

podataka, kao i objedinjavanja asopisa na zajednikom internet portalu.

DOI Srpska, istovremeno, u saradnji sa agencijom EBSCO, vri

licenciranje naunih asopisa, to zapravo samo znai elektronsko

arhiviranje primjeraka asopisa u EBSCO repozitorijumu, uz naivno

pretenciozno obeanje da e se time domaim radovima osigurati [...]

iroka rasprostranjenost, dostupnost i popularnost u naunim i

univerzitetskim institucijama irom svijeta (DOI Srpska Agencija za

dodjelu DOI brojeva NUB RS, 2013, paragraf 1).

U posljednje vrijeme, u Republici Srpskoj se javlja politika inicijativa za

popravljanje stanja u nauci i naunom izdavatvu. Sa scijentometrijske

take gledita, postoji malo dilema da bi ova inicijativa trebala rezultovati

implementacijom kontinuirane, na koliko god je mogue objektivnim

parametrima zasnovane i na razvoj kvaliteta usmjerene naune

6

evaluacije, poput modela uspjeno primijenjenog u Srbiji (ipka, 2004,

2012a, ipka et al., 2011).

U svjetlu takvih inicijativa, od koristi je utvrditi aktuelno stanje asopisa iz

Republike Srpske po irokom spektru parametara. Prije svega, situaciju je

potrebno sagledati na bazinom nivou, koji podrazumijeva problematiku

elektronske prisutnosti i prezentacije asopisa. Ovi parametri vani su iz

vie razloga. Svjetsko nauno izdavatvo se gotovo u potpunosti

premjestilo u elektronske formate i virtuelni prostor i dostupnost asopisa

i lanaka u ovakvom obliku nije vie komoditet, ve nunost i praktino svi

relevantni nauni asopisi pored papirnih izdanja, obavezno imaju i

elektronske verzije (dok mnogi asopisi objavljuju samo elektronske

verzije). Elektronska dostupnost asopisa vana je ne samo sa aspekta

vidljivosti i lake distribucije, ve uveliko olakava i proces bibliometrijske

evaluacije, kao jednog od preduslova za razvoj kvaliteta. Dalje,

informacije u vezi sa asopisima moraju biti transparentne i dostupne, a u

dananje vrijeme, to se ve gotovo po automatizmu odnosi na elektronsku

dostupnost. U vezi s tim, standard je da asopisi, ako ve nisu arhivirani u

nekoj od baza punog teksta, posjeduju vlastite internet stranice ili stranice

na portalu izdavaa (ako izdava formalno postoji). Stranice bi, uz to,

poeljno trebale bar kao jedan od jezika podrazumijevati i engleski, kao

iroko prihvaeni jezik nauke (Testa, 2012). Na njima bi, izmeu ostalog,

obavezno trebalo prikazati informacije o tematskom fokusu asopisa i

uputstva autorima, kompletne i legitimne podatke o urednitvima i slino.

Poto se danas veina komunikacije autora i asopisa (npr. prijava

rukopisa i recenzentski proces) podrazumijevano odigrava elektronski,

mogue je i zdravorazumski pretpostaviti da je potencijalni autor koji

dolazi izvan same institucije koja izdaje asopis (spoljanji autor), a koji

ne pronae internet stranicu asopisa, autor koji u tom asopisu nee

objaviti svoj rad. Takoe, odsustvo informacija o fokusu asopisa i

uputstava za pripremu rukopisa vjerovatno e odbiti veliki broj

potencijalnih spoljanjih autora. Postojanje kompletnih, transparentnih i

nekontradiktornih podataka o urednitvima esencijalno je zbog prve

impresije o kvalitetu asopisa kod potencijalnih autora i italaca.

Dodatno, na globalnom planu raste broj predatorskih asopisa (Beall,

2014), ija je jedina funkcija profit po svaku cijenu, bez brige za nauni

integritet i kvalitet. Jedna od glavnih karakteristika mnogih od ovih

asopisa jeste i ta da nerijetko imaju potpuno fiktivna urednitvima, a

nakon nekoliko glasnih detekcija takvih sluajeva kod nas (ipka,

2012b), razumno je oekivati poveanu bojazan i kod autora iz

neposrednog okruenja. U tom kontekstu, asopisi koji nisu transparentni

7

u pogledu svog urednikog sastava i integriteta, mogli bi apriorno biti

izbjegnuti, zbog eventualnog straha od predatorstva. Istovremeno, ove

informacije su u funkciji ostvarivanja i odravanja povjerenja korisnika.

Nalazi objavljeni u asopisima ija urednitva pobuuju sumnju vjerovatno

e biti manje i itani i citirani.

Sve ovo su primjeri karakteristika u vezi sa elektronskim prisustvom i

prezentacijama asopisa koje su se nametnule kao svjetske norme i kao

takve su komponente kvaliteta asopisa u irem smislu (ipka, 2004). Cilj

ovog istraivanja jeste utvrivanje stanja u pogledu takvih karakteristika

kod asopisa iz Republike Srpske i davanja eksplicitnih preporuka o

progresivnim razvojnim koracima koje je u svjetlu dobijenih nalaza

korisno uiniti. Pored toga, ini se umjesnim procijeniti i efikasnost servisa

DOI Srpska i iznijeti preporuke u vezi sa njim, stoga u ovom pitanju

pokloniti posebnu panju.

Metod

Uzorak

Istraivanje je kombinovano obuhvatilo asopise koji se nalaze na Rang

listi kategorisanih nacionalnih naunih asopisa (u nastavku: lista;

Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske, 2013) ili koji su u

datom trenutku bili registrovani na DOI Srpska portalu

(http://doisrpska.nub.rs).

Tabela1. Broj asopisa obuhvaenih istraivanjem

asopis registrovan na

DOI Srpska Ukupno

Ne Da

asopis na listi Ne 0 9 9

Da 12 24 36

Ukupno 12 33 45

Na listi se ukupno nalazi 36 asopisa (15 asopisa prve kategorije), dok je

na DOI Srpska bilo registrovano 33 asopisa. Meutim, kao to se vidi iz

Tabele 1, ukupan broj obuhvaenih asopisa u istraivanju je 45, poto

postoji preklapanje izmeu asopisa na listi i onih koji su bili registrovani

na DOI Srpska (pri tome asopisi rangirani na listi u prvih 15. mjesta, tj.

asopisi prve kategorije, nisu pokazali bilo kakvu tendenciju manje ili vee

8

zastupljenosti na DOI Srpska portalu u odnosu na asopise od druge do

pete kategorije: 2(1, N=36)=0.00, w4=.00, p>.05).

asopisi obuhvaeni istraivanjem nisu svi asopisi iz Republike Srpske,

ali poto su lista Ministarstva i DOI Srpska jedine dvije vidljive arhive

asopisa u zemlji, uzorak je ogranien samo na njih.

Postupak i varijable

Prikupljanje i verifikacija podataka izvreni su u periodu od 20. do 22.

januara 2014. godine i obuhvatili su sljedee informacije:

1) Utvrivanje oficijelnih internet stranica asopisa uz pomo Google

(https://www.google.ba) pretrage i utvrivanje jezika stranica, uz

evidenciju toga da li se oficijelna stranica asopisa javlja u

rezultatima pretrage iznad korespodentne DOI Srpska stranice, ako

je asopis registrovan na ovom servisu.

2) Google Scholar (http://scholar.google.com/) pokrivenost asopisa,

koja je testirana uz pomo Publish or Perish aplikacije (Harzing,

2007), u kombinaciji sa manuelnim korekcijama rezultata pretrage.

Prednost ove aplikaciju u odnosu na direktnu Google Scholar

pretragu je pregledniji prikaz rezultata i njihovo lake filtriranje, ali

sami rezultati pretrage su identini.

3) Dostupnost brojeva asopisa i lanaka. Evidentirano je koliko

brojeva asopisa je dostupno za preuzimanje sa oficijelnih stranica i

korespodentnih DOI Srpska stranica (za registrovane asopise), kao

i da li je mogue preuzimanje pojedinanih lanaka ili samo

cjelovitih brojeva, kako na oficijelnim, tako i na DOI Srpska

stranicama (za registrovane asopise).

4) Podaci o urednitvima. Ovi podaci verifikovani su iskljuivo

elektronski, sa oficijelnih i sa korespodentnih DOI Srpska stranica

(za registrovane asopise), kao i unutar elektronskih primjeraka

asopisa; podaci su, potom, meusobno uporeivani. Dodatno, za

DOI Srpska asopise evidentirani su i podaci o kontaktima asopisa

(tj. kontakt osoba i navoenje oficijelne internet stranice asopisa).

5) Dostupnost informacija o tematskom fokusu asopisa, uputstava

autorima i drugih relevantnih podataka za same autore na

4 Cohenov w (1992) je mjera veliine efekta za hi-kvadrat test (

2), pri emu tentativna konvencija

podrazumijeva .10, .30 i .50 kao granine vrijednosti za niski, srednji i umjereni efekat.

9

oficijelnim stranicama asopisa (npr. indeksne baze ili servisi koje

asopisi navode).

6) Generalne opaske o funkcionalnostima, nainu prezentacije, stilu

stranica asopisa i slino.

Statistike analize

U okviru rezultata uglavnom su dati deskriptivni statistiki pokazatelji, bez

navoenja korespodentnih statistikih znaajnosti razlika/efekata

(statistika znaajnost obino se izraava preko p statistika, npr. p

10

imalo statistikog smisla) u zavisnosti od kategorije asopisa (npr. prva

kategorija nasuprot ostalim kategorijama), uz zakljuak o izostanku bilo

kakvih indicija trendova razlika meu asopisima u zavisnosti od njihove

kategorije (tj. asopisi prve kategorije nisu bili nita bolji ili loiji od nie

rangiranih asopisa), tako da su ovakvi beznaajni rezultati testova (u

statistikom i smislu veliine efekta) eliminisani iz rezultata.

Rezultati

Prikaz rezultata organizovan je slijedei istu logiku ad hoc grupacije

varijabli opisanu u sekciji Postupak i varijable, pri emu su ovdje dati

samo agregirani podaci, dok su sirovi podaci za sve individualne

asopise prikazani u Prilozima. Konkretno, podaci u vezi sa oficijelnim

internet stranicama asopisa registrovanih na DOI Srpska dati su u Prilogu

A, podaci u vezi sa brojevima, lancima, urednitvima i informacijama za

autore asopisa registrovanih na DOI Srpska dati su u Prilogu B, dok se

podaci o asopisima sa liste Ministarstva nauke i tehologije koji nisu

registrovani na DOI Srpska nalaze u Prilogu C.

1) Oficijelne internet stranice asopisa i podaci u vezi sa njima

Za pet asopisa internet stranica nije postojala ili nije trenutno bila

dostupna. Podaci o jeziku stranica preostalih asopisa dati su u Tabeli 2.

Tabela 2. Jezik oficijelnih stranica asopisa

Jezik

asopisi

registrovani

na DOI Srpska

(N=33)

asopisi

sa liste

(N=36)

Svi

asopisi

(N=45)

Oficijelna stranica asopisa na

srpskom 9 14 18

Oficijelna stranica asopisa na

engleskom 5 5 6

Oficijelna stranica asopisa na

srpskom i engleskom 14 14 16

Rezultati ukazuju da je najvei broj internet stranica asopisa bio na

srpskom jeziku, a nakon toga i na srpskom i engleskom, odnosno samo na

engleskom. Jedan asopis (Poslovne studije), prisutan i na listi i

registrovan na DOI Srpska, imao je, pored srpskog i engleskog, ponuen i

njemaki kao jezik stranice.

11

Napominjem da sluajevi u kojima nije bilo mogue identifikovati oficijelnu

stranicu asopisa ne podrazumijevaju jedan sluaj (Primus asopis) u

kojem je internet stranica promijenjena upravo u periodu obuhvaenom

istraivanjem, ali je nova stranica odmah postala dostupna. U 10/33

sluajeva meu rezultatima pretrage link ka DOI Srpska stranici asopisa

javio se u rezultatima pretrage iznad oficijelne stranice asopisa (to

ukljuuje i sluajeve u kojima oficijelnu stranicu uopte nije bilo mogue

locirati, ali DOI Srpska stranicu jeste). U samo 6/33 sluajeva na DOI

Srpska individualnim stranicama asopisa eksplicitno je navedena i

oficijelna internet adresa asopisa (ukljuujui svih 5 asopisa koje izdaje

Univerzitet APEIRON).

2) Google Scholar pokrivenost asopisa

Za 24/45 asopisa iz uzorka pronaen je bar jedan lanak na Google

Scholaru. Posmatrano u odnosu na to da li su asopisi registrovani na DOI

Srpska, odnosno da li se nalaze na listi, za 19/33, odnosno 21/36 asopisa

utvreno je postojanje lanaka na Google Scholaru.

3) Dostupnost brojeva asopisa i lanaka

Za 14/33 asopisa registrovanih na DOI Srpska nije bio pohranjen niti

jedan broj. U totalu, na DOI Srpska se, u trenutku sprovoenja

istraivanja, nalazilo 77 brojeva asopisa, dok je kumulativni broj asopisa

dostupnih sa njihovih individualnih stranica bio 254, tj. DOI Srpska

arhivira 3.3 puta manje brojeva nego to to ine oficijelne stranice

asopisa (i to ne ukljuuje asopise koji su na listi, ali u trenutku

istraivanja nisu bili registrovani na DOI Srpska: utvrena je dostupnost

93 broja po ovom kriterijumu na oficijelnim stranicama njihovih asopisa).

Poto za mnoge asopise, na osnovu elektronskih informacija, nije bilo

mogue utvrditi koliko je do sada brojeva objavljeno, nije bilo mogue

precizno utvrditi ni koji je egzaktan omjer dostupnih i ukupno objavljenih

brojeva. A, zbog opaene tendencije mnogih asopisa da izdaju dvobroje

(pa ak i trobroje) i varijabilnu koliinu brojeva od volumena do volumena,

sam broj volumena koji su zastupljeni na oficijelnim stranicama takoe

nije pouzdan pokazatelj pokrivenosti (pri emu nekompletnost podataka

onemoguava bilo kakve pouzdane normalizacije). Stoga, za ilustrativne

potrebe, navodim da od asopisa ukljuenih u istraivanje, 37 je

indeksiralo makar jedan broj na svojoj stranici, ali samo je u sluaju 21

asopisa bilo mogue pouzdano utvrditi da je na njihovim oficijelnim

stranicama bio dostupan svaki dosadanji objavljeni broj, odnosno

volumen. Iako sugeriem oprez prilikom uzimanja u obzir ovog parametra,

12

zbog velikog varijabiliteta u koliini objavljenih volumena i brojeva od

asopisa do asopisa (Prilozi B i C), napominjem da je rije o statistiki

prediktivnom pokazatelju. Tako je, recimo, dostupnost svih brojeva

asopisa na oficijelnoj stranici bila u pozitivnoj i statistiki znaajnoj vezi,

umjerenog intenziteta, sa Google Scholar pokrivenou (2(1,

N=45)=5.18, w=.34, p=.023).

Takoe, za jedan asopis (sa liste, prve kategorije; Naa kola) nije bilo

mogue utvrditi da li je uopte otvorenog pristupa, ali u svakom sluaju

nije elektronski arhivirao vlastite brojeve/lanke na svojoj stranici.

Tabela 3. Mogunosti preuzimanja lanaka u odvojenim fajlovima

Da li je mogue preuzimanja lanaka

kao odvojenih dokumenata?

asopis na listi Ukupno

Ne Da

Ne 2 17 19

Djelimino 2 4 6

Da 2 10 12

Ukupno 6 31 37

Nalazi o mogunosti preuzimanja lanaka sa oficijelnih stranica asopisa u

zasebnim dokumentima dati su u Tabeli 3. Prikaz uzima u obzir samo

asopise koji su imali oficijelnu internet stranicu i na njoj su indeksirali

makar jedan broj (N=37). ak i pod ovim parametrima, manje od pola

asopisa imalo je djeliminu ili punu mogunost preuzimanja razdvojenih

lanaka za trenutno indeksirane brojeve (nasuprot samo mogunosti

preuzimanja broja kao jednog cjelovitog dokumenta).

Takoe, treba naglasiti da su, uprkos loijoj ukupnoj pokrivenosti u

odnosu na oficijelne stranice, u vie sluajeva na DOI Srpska bili makar

djelimino dostupni razdvojeni lanci, ak i kada je na oficijelnim

stranicama asopisa bio dostupan samo objedinjeni broj, a u dva sluaja

nepostojanja oficijelne stranice asopisa, neki brojevi tih asopisa su ipak

bili dostupni sa svojih DOI Srpska stranica (Prilog B).

4) Podaci o urednitvima

U 8/33 sluajeva ne postoje nikakvi podaci o urednitvima asopisa na

njihovim DOI Srpska stranicama, dok u 8/33 sluajeva postoje kompletni

13

podaci. Na oficijelnim stranicama asopisa (ne raunajui 5 sluajeva u

kojima stranica nije bila dostupna, pa ove podatke nije bilo mogue

provjeriti) podaci o urednitvima potpuno izostaju u 3 sluaja (sa stranica,

kao i unutar asopisa). Ovo uslovno ukljuuje i jedan asopis sa liste, prve

kategorije (Filolog - asopis za jezik, knjievnost i kulturu), za koji

podaci o urednitvu nisu bili dostupni na oficijelnoj stranici, meutim bili

su navedeni na DOI Srpska stranici, ali ih nije bilo mogue provjeriti

unutar samog asopisa, zbog nedostupnosti elektronskih primjeraka

impresuma. U 6 sluajeva podaci nisu bili eksplicitno navedeni na stranici,

ali jesu unutar samih asopisa, uz jo nekoliko situacija raznovrsnog

nepotpunog prikazivanja podataka o urednitvima na stranicama, iako

kompletni podaci jesu bili navedeni unutar samih asopisa (Prilozi B i C).

Ukupno, u 26 sluajeva (23 sa liste) na stranicama asopisa bila su

transparentno navedena kompletna urednitva. Postojanje kompletnih

podataka o urednitvima (2(1, N=40)=4.18, w=.32, p=.041) na

stranicama asopisa (za asopise koji su imali stranicu) bilo je u pozitivnoj

i statistiki znaajnoj vezi umjerenog intenziteta sa Google Scholar

pokrivenou.

DOI Srpska sadri i sekciju Kontakt za svaki od asopisa, ali u 9/33

sluajeva nije bio naveden bilo kakav kontakt, dok su u preostalim

sluajevima esti bili duplirani kontakti. Konkretno, za ak 14/33 asopisa

naveden je isti kontakt, oznaen samo prvim imenom, sa email adresom

koja ukazuje na afilijaciju sa NUB RS. Svi APEIRON asopisi (njih 5) imaju

naveden isti kontakt, oznaen punim imenom i prezimenom.6

U 11/33 sluajeva podaci o jednom ili vie urednika asopisa sa DOI

Srpska se ne poklapaju sa podacima na oficijelnim stranicama asopisa

i/ili podacima datim unutar samih asopisa (i ovo ne podrazumijeva

situacije u kojima je u polju za urednika ostavljena samo generika email

adresa, bez imena, to se takoe deavalo); ovo se djelimino preklapa,

ali nije ogranieno na podatak da je u 13/33 sluajeva kao urednik ili

jedan od urednika na DOI Srpska navedena ista osoba, punim imenom i

prezimenom (ali razliita od osobe koja je u 14/33 sluajeva navedena

kao kontakt za asopise), iz ije email adrese se takoe moe zakljuiti o

afilijaciji sa NUB RS (dok je u preostalim sluajevima nepoklapanja

informacija bila rije o navoenjima imena ije adrese ne ukazuju na

afilijaciju sa NUB RS, ali ta imena takoe nije bilo mogue detektovati na

listi afilijanata sa oficijelnih stranica asopisa ili iz samih asopisa, dok za

6 Kada se sve ovo uzme u obzir, namee se zakljuak da su kontakti dati na DOI Srpska gotovo u potpunosti

nepouzdani, tako da individualne parametre za svaki od asopisa u ovom pogledu nisam ni navodio u Prilozima.

14

neka imena to uopte nije bilo mogue provjeriti, zbog nepostojanja

oficijelnih stranica asopisa ili elektronske verzije impresuma).

5) Informacije o asopisima i uputstva autorima

Informacije o navoenju tematskog fokusa asopisa, navoenju pretplata

na indeksne baze i druge servise za asopise i postojanju uputstava

autorima (za 40 asopisa koji su imali stranicu) date su u Tabeli 4. Kao to

se moe uoiti, treina asopisa na stranicama nije navodila nikakve

informacije o svom tematskom fokusu, a isti broj nije pruao uputstva

autorima. Dvije treine nije navodilo da li je lan/korisnik ikakvih

indeksnih ili drugih servisa.

Tabela 4. Tematski fokus, servisi i uputstva autorima

Oficijelna stranica prua... asopis na listi

Ukupno Ne Da

...informacije o tematskom fokusu asopisa:

Ne 3 10 13

Da 4 23 27

...informacije o indeksnim bazama/servisima:

Ne 6 19 25

Da 1 14 15

...uputstva autorima:

Ne 3 10 13

Da 4 23 27

Ni u jednom od sluajeva uputstvo autorima nije bilo dostupno sa DOI

Srpska stranica. Postojala je snana i statistiki znaajna tendencija

asopisa koji nisu navodili informacije o svom tematskom fokusu na

oficijelnim stranicama da ne daju ni uputstva autorima (2(1,

N=40)=23.8, w=.77, p

15

Postojanje podataka o tematskom fokusu asopisa (2(1, N=40)=5.63,

w=.38, p=.018) i navoenje indeksnih baza i/ili servisa (2(1,

N=40)=4.97, w=.35, p=.026) bili su u pozitivnim i statistiki znaajnim

vezama umjerenog intenziteta sa Google Scholar pokrivenou (nalazi su

takoe ogranieni samo na asopise koji su imali internet stranicu).

6) Dodatni komentari o prezentacijama asopisa7

U velikom broju sluajeva (frekvencije se poklapaju sa onim iz take 5)

rezultata) stranice (tj. linkovi) asopisa date su u okviru stranica svojih

matinih institucija, ali u usputnom maniru, bez pridavanja dovoljne

panje samom asopisu. U takvim situacijama, linkovi ka asopisima su

uglavnom bili neuoljivi i nisu se nalazili na glavnim menijima stranice (ali

to nije uvijek bio sluaj, npr. asopis Svarog imao je jasno istaknut link

na glavnom meniju portala svoje institucije), a informacije o asopisima

su bile ture ili su izostajale. Za veinu takvih asopisa stie se utisak

institucionalne hermetinosti.

U nekoliko sluajeva numeracije brojeva na stranicama nisu bile ispravne

ili linkovi nisu radili.

Neki asopisi koriste vrlo neprecizne ili kolokvijalne izraze u informacijama

o asopisu (npr. va i na (omiljeni) asopis) ili uputstvima autorima

(npr. Vjerovatno ste primijetili da u citiranju koristimo ikago

standard.), uz prozaine greke u kucanju poput EPSCO (umjesto:

EBSCO) ili greke u formatiranjima teksta.

Napredne funkcije pretraivanja uglavnom izostaju, a ak i ako stranice

imaju funkcije pretrage, esti izostanci spiskova objavljenih radova po

brojevima i/ili nerazdvojenost lanaka uglavnom anuliraju poentu pretrage

(sa aspekta italaca asopisa).

Neki asopisi iznose teko ostvarive marketinke tvrdnje, ukljuujui

npr. eksplicitno navedenu tenju za dostizanjem meunarodnog statusa, a

da je pri tome asopis tek poeo izlaziti itd.

Iako je navoenje indeksnih baza i servisa koje asopisi koriste generalno

poeljno, prisutni su bili i sluajevi prenaglaenog masovnog navoenja,

karakteristini za predatorske asopise (Beall, 2012). Tako su u jednom

sluaju npr. bile navedene brojne ikonice podreenih servisa ili varijacija

7 Funkcija ovih komentara je davanje sugestija u svrhu korekcija, a ne antagonizacije ili prozivanja. Iz ovog

razloga, nisam imenovao asopise na ijim stranicama su prisutni ovi nepoeljni atributi i sa kojih sam uzimao ilustrativne primjere i veinu pomenutih stvari nisam individualno prikazao ni u Prilozima. Na samim urednitvima je da prepoznaju nedostatke koje sam ovdje okvirno pobrojao i da ih prikladno koriguju.

16

istih servisa, umjesto navoenja samo krovnih servisa na koje je asopis

pretplaen. Vie nije uvijek bolje.

Uoljivo je da pojedini asopisi imaju iste urednike, lanovi urednitva se

nerijetko viestruko preklapaju, a stilovi stranica i poruke su vrlo sline,

to sve naruava utisak o distinktnosti asopisa i zapravo otvara brojna

pitanja koja se tiu racionalnosti i integriteta domaeg izdavatva (a koja

tek treba detaljno razmotriti).

Diskusija

Prije razmatranja implikacija dobijenih nalaza, umjesno je postaviti pitanje

njihovih normi, posebno imajui u vidu ve pomenutu ogranienu

upotrebnu vrijednost scijentometrijsko-bibliometrijskih pokazatelja u

sirovom obliku i bez podranosti od strane drugih izvora informacija

(npr. Adler, et al., 2009; Archambault, et al., 2006; Basu, 2010; Testa,

2012; ipka et al., 2011). Koje su minimalne, a koje bi bile optimalne

vrijednosti izmjerenih parametara? Kako bi se status asopisa iz Republike

Srpske po ovim parametrima mogao okarakterisati u odnosu na zemlje iz

neposrednog okruenja? Meutim, za gotovo sve varijable iz istraivanja,

ova pitanja tehniki nisu relevantna.

S jedne strane, neke parametre, poput kompletnosti podataka o

urednitvima, postojanja informacija o tematskim fokusima asopisa i

uputstava autorima, kao i internet dostupnosti svih ovih podataka i samih

asopisa/lanaka, umjesno je procjenjivati samo po sve ili nita principu.

Imenovau ovakve varijable kao apsolutne zahtjeve, poto je odgovor na

pitanje: Koliko asopisa bi trebalo potovati te zahtjeve i u kojoj mjeri?

taj da bi to trebali initi: Svi i u potpunosti! Ili bar svi oni koji pretenduju

na razvoj kvaliteta i dravnu podrku. Rije je o aktuelnim svjetskim

izdavakim standardima, odnosno o komponentama kvaliteta asopisa u

irem smislu (ipka, 2004) i to bazinog nivoa. Prije nego to se uopte

doe do razmatranja naune produktivnosti urednitva, kao jednog od

parametara procjene kvaliteta asopisa (Testa, 2012; ipka, 2004),

moraju postojati podaci o urednitvu. Prije nego to se ue u proces

razmatranja informativnosti naslova asopisa i lanaka, informativnosti

saetaka i drugih atributa u vezi sa poveanjem dostupnosti u pretragama

to su takoe parametri procjene kvaliteta asopisa (Testa, 2012; ipka,

2004), asopisi, tj. njihovi brojevi i lanci moraju biti elektronski prisutni. I

tako dalje. Ovi parametri ne mogu biti relativizovani ili statistiki

ponderisani. Tako, recimo, nema mnogo smisla govoriti o minimalnom

prihvatljivom procentu asopisa koji navode uputstva autorima to

moraju initi svi! U vezi s tim, nije mnogo vano ni da li neki drugi asopisi

17

iz neke druge zemlje ove apsolutne zahtjeve zadovoljavaju ili ne, poto je

rije o kriterijumima koje, na kraju dana, svi moraju ispuniti. Meutim,

dobijeni nalazi su pokazali da asopisi iz Republike Srpske, u ovom

trenutku, te kriterijume ne zadovoljavaju, bez obzira na to da li su na listi

Ministarstva nauke i tehnologije ili ne. Neki asopisi nemaju internet

stranice. Oni koji imaju, na njima u treini sluajeva ne navode kompletne

ili bilo kakve podatke o svom urednitvu. Treina ne daje uputstva

autorima. Treina ne daje ni informacije o tome koji je uopte tematski

fokus asopisa. Svega pola asopisa arhivira i ini dostupnim sve svoje

brojeve. Polovina asopisa koji arhiviraju bilo koji procenat svojih brojeva

ne prua mogunost preuzimanja pojedinanih lanaka, ve samo brojeva

u cjelovitim (PDF) fajlovima. Da li podaci o urednitvima, uputstva

autorima i svi brojevi postoje u tirano i distribuciono limitiranim papirnim

verzijama, nije mnogo vano ako isti ti podaci ne postoje i elektronski.

Veina italaca i autora koji nemaju direktnu vezu sa asopisima ili

institucijama koje ih izdaju ili nemaju pretplatu na papirna izdanja a

takvih je hipotetski veina, svoj eventualni kontakt sa asopisima

ostvarie u virtuelnom prostoru. Ili ga nee ostvariti, ako elektronsko

prisustvo asopisa izostaje. Veina procesa u vezi sa indeksiranjem,

praenjem citata, odnosno bibliometrijskom i scijentometrijskom analizom

i razvojem kvaliteta u irem smislu takoe e se odigravati na materijalu

koji je prisutan na internetu. Ili se nee uopte odigravati, ako elektronsko

prisustvo asopisa izostaje. Dobra vijest je to potpuno zadovoljavanje

ovih apsolutnih zahtjeva nije teko izvodljivo niti skupo, ali zahtijeva

njihovo uvaavanje i naprosto realizaciju.

S druge strane, neke mjere obuhvaene istraivanjem imaju donekle

relativnu prirodu, zbog ega u ih oslovljavati kao relativne zahtjeve.

Primjera radi, treina asopisa koji su imali internet stranice na njima su

navodili kojih indeksnih baza ili servisa su lanovi/pretplatnici. Meutim,

ne postoji obavezna kombinacija indeksnih baza i servisa koja je

optimalna za sve asopise, niti postoji nekakva obaveza njihovog

formalnog navoenja. Pretplatiti se na neke servise je esto stvar

finansija, ui na neke indeksne baze je nerijetko stvar dostizanja

odreenog nivoa kvaliteta, a navoenje tih informacija na stranicama je,

iako generalno dobra ideja (koju trenutno 2/3 asopisa ne praktikuje),

stvar urednike politike. Mogue je zamisliti situacije u kojima bi npr.

Ministarstvo nauke i tehnologije obezbijedilo sredstva asopisima za

odreene servise i onda ugovorno obavezalo asopise da se na te servise

pretplate i da ih koriste, ali u izostanku toga, sve se svodi na senzibilitet,

efikasnost i ambicioznost urednitava, kao i na njihovu slobodu izbora.

18

Meutim, treba dodati i da hvalisanje o broju indeksnih servisa nije

poeljno i Beall (2012) sugerie da je to esta osobina predatorskih

asopisa i izdavaa, tako da treba znati i ta prikazati i kako. Slino vai i

za druge generalne opaske u vezi sa stilom prezentacija asopisa, koje

sam dao u odjeljku 6) sekcije Rezultati.

Pod kategoriju relativnih zahtjeva umjesno je svrstati i nalaze o jeziku

internet stranica asopisa. Ne postoji nita nuno pogreno u tome to je

najvie asopisa imalo stranice na srpskom ili to su neke podrazumijevale

i srpski i engleski ili samo engleski. Iako je engleski trenutni

internacionalni jezik nauke i iako se njegova upotreba favorizuje od strane

velikih nauno-evaluativnih i izdavakih kompanija kao to je Thompson

Reuters (Testa, 2012), u vezi sa ambicijama individualnih urednitava

asopisa jeste koje italake i autorske grupe ele da privuku i kom

statusu ultimativno tee. U funkciji toga jeste i odabir jezika stranice

asopisa (a zatim i jezika na kojem e objavljivati asopis ili njegove

dijelove) i dok god su urednitva svjesna implikacija odabira jezika, to ne

predstavlja nikakav problem.

Kada je rije o Google Scholar pokrivenost, to je, prije svega, ishodna

varijabla, poto je u uskoj vezi sa generalnom problematikom optimizacije

elektronske pretrage (npr. Beel, Gipp, & Wilde, 2010; Zhang, & Dimitroff,

2005). Nalazi ovog istraivanja su pokazali da bar nekakva Google Scholar

pokrivenost postoji za oko pola asopisa iz uzorka i da je u pozitivnoj vezi

sa dostupnou svih dosadanjih brojeva asopisa na njihovim stranicama,

kao i sa postojanjem informacija o tematskim fokusima asopisa ili

navodom informacija o indeksnim bazama i/ili servisima koje asopisi

koriste. S obzirom na nain na koji elektronske pretrage i indeksiranja

funkcioniu (Beel et al, 2010; Zhang, & Dimitroff, 2005), izostanak Google

Scholar pokrivenosti se u znaajnom omjeru moe kauzalno pripisati

izostanku adekvatnih (meta)informacija o asopisima na njihovim

stranicama. Ve prosto ukljuivanje najvanijih kljunih rijei i

metapodataka poput naslova, imena autora i saetaka na nivou

individualnih lanaka (Beel et al, 2010) imae veliki pozitivni uticaj u

ovom pogledu. Iako Google Scholar nije jedini niti nuno najbolji nain

dolaska do naunih publikacija, s obzirom na to da asopisi iz Republike

Srpske, u ovom trenutku, mahom nisu ukljueni u relevantne baze punog

teksta (uprkos obezbijeenoj mogunosti ukljuivanja u npr. EBSCO),

stepen vidljivosti i dostupnosti u Google Scholaru dodatno dobija na

znaaju. A, na osnovu dobijenih nalaza, bar iz perspektive hipotetskog

spoljanjeg autora koji ne zna od ranije za odreeni asopis iz Republike

Srpske, ta vidljivost i dostupnost se ne mogu okarakterisati kao

19

zadovoljavajue (uz opasku da ovo pitanje zasluuje posebno razmatranje

u budunosti).

Implikacije za DOI Srpska servis

Dobro osmiljen i adekvatno odravan nacionalni i/ili regionalni

repozitorijum (tj. baza) naunih lanaka ini se idealnim rjeenjem za

mnoge probleme detektovane ovim istraivanjem. DOI Srpska, iako je na

njenom tragu, ovu funkciju ne izvrava adekvatno. Trenutni utisak o ovom

sistemu u cjelini mogue je okarakterisati samo kao izrazito nepovoljan.

Dostupnost brojeva asopisa registrovanih na DOI Srpska je vrlo loa,

kako u totalu, tako i u komparaciji sa dostupnou na stranicama

asopisa, u odnosu na koju je 3.3 puta loija. I ovo se odnosi samo na

asopise koji su za vrijeme istraivanja bili registrovani na DOI Srpska

servisu pri emu treina asopisa sa liste to uopte nije bila.

Istovremeno, informacije o samim asopisima na DOI Srpska mahom

izostaju ili su nepouzdane, tj. ne poklapaju se sa informacijama dostupnim

na oficijelnim stranicama asopisa (ili informacijama datim unutar

asopisa). Nalaz o tome da se dva imena sa NUB RS afilijacijama uestalo

javljaju na kontakt, odnosno urednikoj poziciji vjerovatno ne implicira

predatorsku zloupotrebu, ve prije predstavlja manifestaciju

neadekvatnog odravanja i/ili upotrebe ovog servisa. Meutim, poto se

DOI Srpska stranice ponekad javljaju u rezultatima pretrage iznad

oficijelnih stranica asopisa, a esto su i izvor indeksiranja lanaka na

Google Scholaru (pri emu ovaj pokazatelj nisam posebno evidentirao,

prim. aut.), nije nemogue pretpostaviti scenario u kojem e neki

potencijalni autori prvo doi na DOI Srpska stranicu odgovarajueg

asopisa i vrlo brzo ustanoviti nekompletnost, a zatim i kontradikcije u

informacijama nakon (nunih) dodatnih elektronskih pretraga. Da li to i u

kojoj mjeri moe rezultovati "odbijanjem zainteresovanih autora teko je

rei, ali svakako doprinosi utisku o nedovoljnoj profesionalnosti.

Sluaj DOI Srpske zapravo pokazuje manjkavost prakse da neobuena lica

(u ovom sluaju sami lanovi urednitava asopisa), unose podatke koji se

na njih same odnose, a koji zahtijevaju profesionalno (bibliometrijsko)

proiavanje i/ili asistenciju. Naputanjem prinicipa da podake unosi ili

bar verifikuje onaj ko je za to struno kvalifikovan, proizvodi se

nezainteresovanost i otpor izvrilaca i netanost, odnosno nekompletnost

podataka. Repozitorijumi poput DOI Srpska su neophodni, ali zahtijevaju

struno i konzistentno odravanje, a ne samo puko informatiko

administriranje.

20

Naalost, ini se da je trenutno samo ovo potonje sluaj. Nepovoljan

utisak ne popravlja mnogo ni injenica da su u izvjesnim sluajevima u

okviru DOI Srpska bili dostupni i odreeni brojevi asopisa bez oficijelnih

internet stranica, kao i da su sporadino bili dostupni razdvojeni lanci,

kada na oficijelnim stranicama to nije bio sluaj. Izjave o obezbjeivanju

popularnosti i cijeli pristup u vezi sa EBSCO arhiviranjem (DOI Srpska

Agencija za dodjelu DOI brojeva NUB RS, 2013) dodatno potkrepljuju

nepovoljan utisak.

DOI Srpska u sadanjoj formi ne obavlja adekvatno repozitorijumsku

funkciju kojoj je namijenjen. Meutim, uz adekvatan razvoj i odravanje,

ima potencijal za 1) ostvarenje bolje vidljivosti asopisa i lanaka i 2)

poveanje njihove dostupnosti, ali 3) ima limitiranu funkcionalnost i

prostor za unapreenje ureivakih alatki, i 4) ne nudi uslove za

vrednovanje asopisa prema meunarodno prihvaenim bibliometrijskim

mjerilima, koja omoguavaju na selekciji zasnovan razvoj.

U vezi s tim, nadleni organi trebali bi reevaluirati funkciju i organizaciju

ovog servisa, pri emu ne treba apriorno odbaciti ni mogunost njegove

vee podrke i proirenja, ali ni eventualnog naputanja u korist

integrisanih reenja koja obuhvataju i druge vrste naunih informacija

koje su previene evropskim standardima (CRIS/CERIF; vidjeti npr:

Mugabushaka & Papazoglou, 2012).

Implikacije za urednitva asopisa i propise

etrdeset i pet asopisa, koliko je istraivanjem obuhvaeno, nije mali

broj asopisa za geografski prostor veliine Republike Srpske (i to ak nisu

ni svi asopisi koji trenutno postoje u zemlji). Meutim, iako ukazuje na

odreeni potencijal, ovolikim brojem asopisa postie se malo koristi ako

im se ne obezbijede uslovi za opstanak i dalji razvoj, ali uz odgovarajuu

selekciju. U vezi sa tim, rezultati ovog istraivanja imaju direktne i

indirektne implikacije.

Direktne implikacije su sljedee:

1) asopisi imaju nezadovoljavajue elektronsko prisustvo

brojeva/lanaka i to bi trebalo promijeniti.

- Svi asopisi koji pretenduju na status naune publikacije morali bi u

potpunosti biti elektronski dostupni.

- Elektronska dostupnost moe se postii preko vlastitih internet

stranica asopisa, transparentno istaknutih stranica na portalima

21

institucija-izdavaa ili najbolje objedinjavanjem u nacionalne i/ili

regionalne repozitorijume naunih lanaka (pri emu DOI Srpska

trenutno ne obavlja valjano svoju repozitorijumsku funkciju).

- Veoma je poeljno (a nije ni zahtijevno) izvriti retroaktivnu

digitalizaciju ranijih papirnih izdanja (u formi pretraivih

dokumenata, kakvi su neophodni za indeksiranje).

- Propise bi bilo dobro uskladiti tako da elektronsku

dostupnost/objavljivanje ne tretiraju kao relativni, ve apsolutni

zahtjev (npr. kao nuan preduslov za kategorizaciju).

- Dravne kriterijume za uee u finansiranju asopisa trebalo bi

izmijeniti tako da se vri subvencija trokova u vezi sa elektronskim

publikovanjem (ovo ak ne zahtijeva nuno ni dodatna sredstva, ve

se samo moe napraviti preraspodjela sredstava namijenjenih za

podrku papirnim verzijama, iji se broj moe relativno umanjiti).

2) ak i kada su elektronski prisutni, asopisi pogreno forsiraju

elektronsko publikovanje u objedinjenim dokumentima.

- Ponuda lanaka samo u okviru cjelokupnih brojeva svjedoi o nebrizi

za korisnika i protivna je i dobrim informatikim obiajima.

- Zajedno sa uvoenjem propisa o nunosti elektronskog

objavljivanja, trebalo bi istai nunost objavljivanja lanaka kao

zasebnih, pretraivih dokumenata.

- Trebalo bi izvriti retroaktivno razdvajanje cjelovitih brojeva u

individualne lanke.

3) asopisi su nedovoljno odgovorni i doslijedni u prikazivanju

relevantnih informacija (podaci o urednitvu, tematskom fokusu,

uputstva autorima, a sekundarno i podaci o indeksiranju i

koritenim servisima).

- Svi asopisi trebali bi imati potpunu transparentnost, usklaenost i

elektronsku dostupnost u vezi sa nabrojanim vrstama informacija.

- Propise bi trebalo uskladiti tako da prethodni zahtjev postave kao

imperativ8, uz sugerisanje standardizovanog naina prikazivanja

ovih informacija.

Indirektne implikacije ovog istraivanja i generalne preporuke:

8 to ukljuuje i informacije o servisima, ako postoji dravnim ugovorima definisana obaveza o koritenju.

22

- Razvojna faza je dug i delikatan period, a poinje praktino od prvog

broja asopisa i kontraproduktivno je (i dugorono skuplje) ostaviti

asopise na cjedilu i nadati se najboljem.

- Dodjelu DOI brojeva besmisleno je vriti neselektivno, nezavisno od

kvaliteta, ve ih je bolje obezbjeivati kao oblik priznanja i atesta,

samo onim asopisima koji su se ve nametnuli svojim uinkom.

- Kao to internacionalnost samu po sebi nije umjesno postaviti kao

cilj, tako nije umjesno ni teiti ka, niti podravati striktnu

nacionalnu orijentaciju, poto sistem meunarodne komunikacije

sve vie diskriminira male asopise, koji se ekskluzivno zatvaraju u

institucionalne i/ili nacionalne okvire.

- Drava, kao (su)finansijer ne treba poto-poto podravati sve

asopise, ve naprotiv trebalo bi kreirati ambijent za nadmetanje

asopisa u borbi za kvalitet i podrku, kako bi o(p)stali samo oni koji

to zaista zasluuju.

- Selektivna podrka trebala bi se temeljiti na ohrabrivanju

prvenstveno kvaliteta i regionalne, odnosno meunarodne

relevantnosti, u svim naunim oblastima u kojima je to mogue.

- Ocjenjivanje kvaliteta trebalo bi vriti nezavisno, na osnovu precizno

definisanih bibliometrijsko-scijentometrijskih kriterijuma, a ne

komisijski i/ili arbitraom.

Uvaavanjem i implementacijom predloenih (uih i irih) preporuka, u

velikoj mjeri bi se popravila startna pozicija asopisa iz Republike Srpske

i osigurao bi se bolji teren za njihov razvoj. U protivnom, naunom

izdavatvu Republike Srpske prijeti zatvaranje u institucionalne i

nacionalne okvire, atrofija kvaliteta, niska prepoznatljivost i osporavanje

sa stanovita drutvene neopravdanosti.

23

Reference

Adler, R., Ewing, J., & Taylor, P. (2009). Citation statistics. Statistical Science, 24(1), 1-14. Preuzeto sa

http://arxiv.org/pdf/0910.3529.pdf?origin=publication_detail

Albarran, P.; Crespo, J. A.; Ortuno, I. and Ruiz-Castillo, J (2010). A

comparison of the scientific performance of the U.S. and the European

Union at the turn of the 21st century. Scientometrics 85(1), 329-344.

Archambault, ., Vignola-Gagn, ., Ct, G., Lariviere, V., & Gingras,

Y. (2006). Benchmarking scientific output in the social sciences and humanities: The limits of existing databases. Scientometrics, 68(3), 329-

342.

Basu, A. (2010). Does a countrys scientific productivity depend critically on the number of country journals indexed? Scientometrics,

82(3), 507-516.

Beall, J. (2012). Journal indexing: What it is, and what its not. Scholary Open Access. [Blog post]. Preuzeto sa

http://scholarlyoa.com/2012/11/20/journal-indexing-what-it-is-and-what-its-not/

Beall, J. (2013). Report details predatory practices of two

Bosnian journals. Scholary Open Access. [Blog post]. Preuzeto sa http://scholarlyoa.com/2013/03/07/report-details-predatory-practices-of-

two-bosnian-journals/

Beall, J. (2014). Bealls list of predatory publishers 2013. Scholary Open Access. [Blog post]. Preuzeto sa

http://scholarlyoa.com/2012/12/06/bealls-list-of-predatory-publishers-2013/

Beel, J., Gipp, B., & Wilde, E. (2010). Academic search engine

optimization (ASEO): Optimizing scholarly literature for Google Scholar and co. Journal of Scholarly Publishing, 41(2), 176-190.

Cohen, J. (1992). A power primer. Psychological Bulletin, 112(1), 155-

159.

DOI Srpska Agencija za dodjelu DOI brojeva NUB RS. (2013). DOI Srpska vri licenciranje naunih asopisa sa meunarodnom kompanijom EBSCO Publishing. Preuzeto sa http://doisrpska.nub.rs/dokumenti/licenciranje_casopisa_za_ebsco.pdf

Garfield, E. (2006). The history and meaning of the journal impact

factor. Journal of the American Medical Association, 295(1), 90-93.

Harzing, A. W. (2007). Publish or Perish. Preuzeto sa

http://www.harzing.com/pop.htm

24

Kosanovi, B., & ipka, P. (2012). Output in WoS vs. representation in JCR of SEE nations: Does mother Thomson cherish all her children equally. U P. ipka (Ur.), Journal publishing in developing, transition and emerging countries: Proceedings of the 5th Belgrade international open access

conference 2012 (str. 125-138). Beograd, Srbija: CEON/CEES. Preuzeto sa http://boac.ceon.rs/index.php/BOAC/12/paper/viewPaper/111/10

Larivire, V., Archambault, ., Gingras, Y., & Vignola-Gagn, . (2006). The place of serials in referencing practices: Comparing natural

sciences and engineering with social sciences and humanities. Journal of

the American Society for Information Science and Technology, 57(8), 997-1004.

Matkovi, H., Peji Bach, M., & Radoaj Novak, I. (2013). Scientific productivity in transition Countries: Trends and Obstacles.

Interdisciplinary Description of Complex Systems, 11(2), 174-189.

Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske. (2013). Rang lista kategorisanih naunih asopisa koji su kategorisani u skladu sa Pravilnikom o publikovanju naunih publikacija. Preuzeto sa http://www.vladars.net/sr-SP-

Cyrl/Vlada/Ministarstva/mnk/Kategorizacija_casopisa/Pages/default.aspx

Mugabushaka, A.-M.; & Papazoglou, T. (2012). Information systems of research funding agencies in the "era of the Big Data". The case study of

the Research Information System of the European Research Council. U K. G. Jeffery, & J. Dvok (Ur.), E-Infrastructures for research and innovation: Linking information systems to improve scientific knowledge

production: Proceedings of the 11th international conference on current research information systems (str. 103-112). Prag, eka Republika: Research, Development and Innovation Council. Preuzeto sa http://www.eurocris.org/Uploads/Web%20pages/CRIS%202012%20-

%20Prague/CRIS2012_11_full_paper.pdf

Opthof, T. (1997). Sense and nonsense about the impact factor. Cardiovascular Research, 33(1), 1-7.

Suboti, S. (2012). Face validity differences between locally published and the highest level international journals based on the in-text

citations approach. U P. ipka (Ur.), Journal publishing in developing, transition and emerging countries: Proceedings of the 5th Belgrade international open access conference 2012 (str. 37-48). Beograd, Srbija:

CEON/CEES. Preuzeto sa http://boac.ceon.rs/index.php/BOAC/12/paper/viewPaper/62/20

ipka et al. (2011). Preliminarni rezultati evaluacije efikasnosti programa Meunarodna promocija domaih asopisa najvieg kvaliteta. CEON/CEES radni dokument ERD No 0107/11, 1-13. Preuzeto sa

http://ceon.rs/pdf/IF_SEE_casopisa_prema_JCR.pdf

25

ipka, P. (2004). Vrednovanje asopisa na osnovu bibliometrijskih pokazatelja: Opis modela i implikacije za ureivaki rad. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo, 38-49 (specijalno izdanje). Preuzeto sa

http://ceon.rs/pdf/vrednovanje_casopisa_na_osnovu_bibliometrijskih_pok

azatelja.pdf

ipka, P. (2012a). Bibliometric quality of Serbian journals 2002-2011: More than just a dress for success. U P. ipka (Ur.), Journal publishing in developing, transition and emerging countries: Proceedings of the 5th

Belgrade international open access conference 2012 (str. 161-166).

Beograd, Srbija: CEON/CEES. Preuzeto sa http://boac.ceon.rs/index.php/BOAC/12/paper/viewPaper/110/7

ipka, P. (2012b). Legitimacy of citations in predatory publishing: The case of proliferation of papers by Serbian authors in two Bosnian WoS-indexed journals. CEES Occasional Paper Series, No. 2012-12-2.

Dostupno sa http://www.ceon.rs/ops/12122

Testa, J. (2012). The Thompson Reuters journal selection process. Preuzeto sa http://wokinfo.com/essays/journal-selection-process/

Zhang, J., & Dimitroff, A. (2005). The impact of metadata

implementation on webpage visibility in search engine results (Part II). Information Processing and Management, 41(3), 691-715.

26

We have covers, now lets write the book: Representation of

scientific journals of the Republic of Srpska in electronic form

Sinia Suboti9

In the Republic of Srpska there has been a big increase in the number of scientific

journals, but this increase has not been supported by the evaluation and quality control

procedures. This study was the first evaluative overview of the current situation and it

examined the basic issues of journal electronic access, representation, and related

information.

The sample consisted of 45 scientific journals appearing in the List of the Categorized

Journals by Ministry of Science and Technology of the Republic of Srpska and/or

registered on the DOI Srpska service (one third of the categorized journals were not

registered on DOI Srpska).

The results have shown that the availability of electronic journals was generally

unsatisfactory. The journals were often only incidentally mentioned on the online portals

of their publishing institutions, and only half of the available sites archived all of the

journal issues, with most of the issues being organized as a single text document, with

no option to download individual articles. DOI Srpska service has proved out to be

inefficient, covering three times fewer journal issues in comparison to the number

available on the corresponding journal internet pages. Only about half of the journals

were present in Google Scholar.

Transparency of information was not satisfactory. The information about the editorial

boards were often incomplete, did not coincide with the information on DOI Srpskla, or

was completely absent. One third of the journals failed to provide instructions for authors

on the websites and the same number of journals did not provide any information about

their thematic focus. The most common language of the journal internet pages was

Serbian and the pages were generally lacking information about the services journals are

subscribed to. Information presenting style was often deemed as unsatisfactory.

The general impression is that the analyzed journals have some potential, but there is a

lack of the modern equipment necessary for ensuring their proper reception and

authority. The infrastructure that would allow for their evaluation and improvement

based on feedback is also missing. Not enough attention is being given to the electronic

availability and transparency of information and it is necessary to correct this at the

legislative level. It is necessary to retroactively conduct the digitization of the missing

issues, to separate the articles, and to refine and complete journal-related information. It

is also necessary to re-examine the function of DOI Srpska service and examine the

possibility of its transformation into a source that includes all kinds of scientific

information necessary for decision making and covered by European standards. As a

financier or co-financier, the state should create an environment in which journals would

compete for quality and support, with the process being based on objective methods of

evaluation, rather than arbitration.

Key words: scientometric/bibliometric evaluation, scientific journals, DOI Srpska,

Republic of Srpska, Ministry of Science and Technology, Google Scholar.

9 Author's email address: sinisasub@gmail.com

27

Prilog A. Podaci u vezi sa oficijelnim internet stranicama asopisa registrovanih na DOI Srpska

Rb.

Rb.

na

listi

Ime asopisa Oficijelna internet stranica asopisa Google

Scholar

Oficijelna

stranica se

javlja iznad

DOI Srpska

stranice

meu rezultatima

pretrage

Jezik

oficijelne

stranice

Napomene i dodatne informacije

1 31 Journal of Engineering &

Processing Management http://journalepm.org Da Da Sr/En

2 29 Bezbjednost policija graani http://education.muprs.org/casopis-bezbjednost-policija-gradjani

Ne Da Sr

asopis je samo usputno naveden* u okviru sekcije Uprava na stranici izdavaa, tj. Uprave za policijsko obrazovanje Republike Srpske.

3 - Economics http://www.oikosinstitut.org/economics.html Ne Ne Sr/En

4 - Anali poslovne ekonomije http://univerzitetpim.com/casopis Da Da Sr

5 - Radovi Filozofskog fakulteta

Filoloke nauke http://www.ffuis.edu.ba/category/84

Ne Da Sr

asopis je samo usputno naveden* u okviru sekcije Izdavaka djelatnost na stranici izdavaa, tj. Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istonom Sarajevu.

6 5 Glasnik hemiara, tehnologa i ekologa Republike Srpske

http://glasnik.tfbl.org Da Da Sr/En

7 2 Arhiv za tehnike nauke http://www.arhivzatehnickenauke.com Da Da Sr/En

8 1

Zbornik radova Ekonomskog

fakulteta u Istonom Sarajevu

http://www.zrefis.com/en Da Da Sr/En

9 16 Agroznanje - Ne Ne -

Iako se asopis pominje na vie stranica (ukljuujui i http://agrofabl.org/izdavacka-djelatnost), oficijelna

stranica (vjerovatno agroznanje.org) ne postoji

vie/nije dostupna. 10 - Electronics http://www.electronics.etfbl.net Da Da En

11 - Primus http://primus-gradiska.org/index.php/o-

nama/biblioteka/izdanja Ne - Sr

asopis je samo usputno naveden* u okviru sekcije Izdanja na stranici izdavaa, tj. Visoke kole PRIMUS, Gradika. Iako je do same stranice Visoke kole mogue doi po kriterijumu 2 lakoe pronalaenja, sam asopis ne zadovoljava taj kriterijum, poto se direktan link ka asopisu uopte ne pojavljuje.

Prvog dana prikupljanja podataka oficijelna stranica bila

je http://primus-edu.com/primus-gradiska/index.php/o-nama/biblioteka/izdanja (ali je

posljednjeg dana utvreno da je promijenjena).

12 10 Filolog - asopis za jezik, knjievnost i kulturu

http://flf.unibl.org/?sec=19&lang=lat Ne Da Sr asopis je samo usputno naveden* u okviru sekcije Autorska izdanja na stranici izdavaa, tj. Filolokog

28

fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.

13 - Novi Putevi - Ne Ne - Nije bilo mogue locirati bilo kakvu stranicu asopisa.

14 22 Quality of Life (Banja Luka)

- APEIRON http://www.qol-au.com Da Da En Isti izdava izdaje i asopise br. 15, 17, 19 i 29.

15 26 Godinjak fakulteta pravnih nauka - APEIRON

http://www.gfpn-au.com Da Da Sr

Na stranici izostaju osnovne informacije o samom

asopisu. lanci su dostupni preko Google Scholara samo kada se pretraga vri na osnovu irilinih naslova. Isti izdava izdaje i asopise br. 14, 17, 19 i 29.

16 23 Poslovne studije http://univerzitetps.com/index.php/sr/univerzitet/naucno-

istraivaki-rad/casopis-poslovne-studije Ne Da Sr/En/De

asopis je samo usputno naveden* u okviru sekcije Naunoistraivaki rad na stranici izdavaa, tj. Univerziteta za poslovne studije u Banjoj Luci.

17 14 EMC Review - asopis za ekonomiju - APEIRON

http://www.emc-review.com Da Ne En Isti izdava izdaje i asopise br. 14, 15, 19 i 29.

18 19 FIGA - Filozofski godinjak http://www.filozofskodrustvors.org/o-casopisu-filozofski-

godisnjak Ne Ne Sr

Rije je o jedinom filozofskom godinjaku sa teritorije Republike Srpske koji je bilo mogue pronai na internetu, iako se na oficijelnoj stranici ne koristi

skraenica FIGA, upotrijebljena na DOI Srpska.

19 15 JITA - Journal of Information Technology and Applications

(Banja Luka) - APEIRON

http://jita.etf.rs/Public/EditorialBoard.aspx Da Da En Isti izdava izdaje i asopise br. 14, 15, 17 i 29.

20 33 Biomedicinska istraivanja - Da Ne -

Iako se asopis pominje na vie stranica (ukljuujui i http://www.ues.rs.ba/lat/medicinski-fakultet/vijesti/casopis-biomedicinska-istrazivanja),

oficijelna stranica (vjerovatno

http://biomedicinskaist-razivanja.rs.ba) ne postoji

vie/nije dostupna.

21 21 HERALD http://www.gdrsbl.org/3/lat/izdanja/herald.htm Ne Ne Sr/En

Na stranici izostaju osnovne informacije o samom asopisu. Lakoa pronalaenja u funkciji je dodavanja rijei Glasnik u pretragu, jer se u samim primjercima asopisa on oznaavao kao GLASNIK HERALD (pri emu je prva rije pisana irilicom, a druga latinicom, prim. aut.), iako se na samoj stranici izdavaa, kao i na DOI Srpska, asopis primarno oslovljava samo kao HERALD.

22 8 Sport i zdravlje - Ne Ne - Nije bilo mogue locirati bilo kakvu stranicu asopisa.

23 - AGON http://www.agoncasopis.com Ne Da Sr Na stranici izostaju osnovne informacije o samom asopisu.

24 25 Scripta Medica http://www.scriptamedica.com Da Da En

25 32 Aktuelnosti http://aktuelnosti.blc.edu.ba Da Da Sr/En

26 9 Contemporary Materials http://savremenimaterijali.info/index.php?idsek=28 Da Da Sr/En Cijela stranica je, u trenutku pretrage, primarno

posveena istoimenoj konferenciji, dok je asopis samo

29

usputno naveden*.

27 - Godinjak matice srpske - Ne Ne -

Nije bilo mogue locirati bilo kakvu stranicu asopisa, tj. samo postoje linkovi ka resursima u vezi sa Maticom

srpskom sa sjeditem u Novom Sadu (npr. Godinjak Biblioteke Matice srpske).

28 35 Svarog http://www.nubl.org/newsite/index.php/en/svarog1 Ne Da Sr/En

29 34 Sportske nauke i zdravlje -

APEIRON http://www.siz-au.com Da Da Sr/En

Cijela stranica je, u trenutku pretrage, primarno

posveena istoimenoj konferenciji, dok je asopis samo usputno naveden*.

lanci su dostupni preko Google Scholara samo kada se pretraga vri na osnovu irilinih naslova. Isti izdava izdaje i asopise br. 14, 15, 17 i 19.

30 - Financing http://financingscience.org/index.php/sr Da Da Sr/En

31 13 Socioloki diskurs http://socioloskidiskurs.com Da Da Sr/En

32 12 Acta Economica http://www.actaeconomica.efbl.org Da Da Sr/En

33 36 Psymedica http://www.psymedica.yolasite.com Da Ne Sr

* Usputno naveden=Pod ovim podrazumijevam da na linku ne postoje nikakve ili gotovo nikakve informacije od interesa za potencijalne autore, ukljuujui i osnovne informacije o samom asopisu.

30

Prilog B. Podaci u vezi sa brojevima, lancima, urednitvima i informacijama za autore asopisa registrovanih na DOI Srpska

Rb.

Rb.

na

listi

Ime asopisa

Dostupni brojevi na

oficijelnoj

stranici

Dostupni brojevi

na DOI

Srpska

stranici

Mogunost preuzimanja

individualnih lanaka sa oficijelne

stranice

(nasuprot

samo cijelom

broju)

Mogunost preuzimanja individualnih

lanaka sa DOI Srpska

stranice

Podaci o urednitvu na oficijelnoj stranici

Uputstvo autorima

na

oficijelnoj

stranici

Indeksne

baze i servisi (podaci sa

oficijelnih

stranica

asopisa)*

Napomene i dodatne

informacije

1 31 Journal of Engineering & Processing

Management 7/7 0 Ne -

Navedeni su lanovi urednikog odbora, ali nije eksplicitno imenovan urednik

(imena urednika navedena su

samo unutar asopisa).

Da Ne

2 29 Bezbjednost policija graani 27/30 0 Ne -

Ne postoje (ali dostupni unutar asopisa). Ime urednika se ne poklapa

sa imenom na DOI Srpska.

Ne Ne

3 - Economics 1/1 1 Da Da

Postoje.

Ime(na) urednika se ne poklapa(ju) sa imenom/ima

na DOI Srpska.

Da Ne

4 - Anali poslovne ekonomije 6/9 0 Djelimina -

Na stranici je dat popis

recenzenata, ali bez

diferencijacije lanova urednitva i bez imenovanja urednika (ovi podaci dostupni

su unutar asopisa). Ime urednika se ne poklapa

sa imenom na DOI Srpska.

Da Ne

5 - Radovi Filozofskog fakulteta

Filoloke nauke 3/10 0 Ne - Ne postoje. Ne Ne

6 5 Glasnik hemiara, tehnologa i ekologa Republike Srpske

10/10 3 Ne Djelimina

Postoje.

Ime(na) urednika se ne

poklapa(ju) sa imenom/ima na DOI Srpska.

Da EBSCO

Postoje linkovi za pristup

nekolicini individualnih lanaka, ali ne rade.

7 2 Arhiv za tehnike nauke 7/9 3 Da Djelimina

Naveden je samo urednik

(imena preostalih lanova urednitva dostupna su unutar asopisa). Jedno od imena urednika

navedeno na DOI Srpska se

poklapa, a drugo se ne

poklapa sa podacima sa

oficijelne stranice.

Da EBSCO,

CrossRef,

DOI Srpska

31

8 1 Zbornik radova Ekonomskog

fakulteta u Istonom Sarajevu 6/6 2 Ne Djelimina Postoje. Da Ephorus

Navedeno je puno urednitvo na DOI Srpska.

Na DOI Srpska eksplicitno je

navedena oficijelna internet

stranica asopisa. 9 16 Agroznanje - 4 - Da - - -

10 - Electronics 30/31 3 Djelimina Da Postoje. Da SciVerse

Scopus, DOAJ

11 - Primus 0/5 0 Ne -

Ne postoje. Mogue ih je dobiti samo sa DOI Srpska

stranice, ali ne i elektronski

provjeriti unutar samog

asopisa.

Ne Ne Na stranici su dostupni samo

sadraji asopisa.

12 10 Filolog - asopis za jezik, knjievnost i kulturu

0/4 7 Ne Djelimina Ne postoje. Ne Ne Navedeno je puno urednitvo na DOI Srpska.

13 - Novi Putevi - 0 - - - - -

14 22 Quality of Life (Banja Luka) -

APEIRON 16/16 16 Da Da Postoje. Da EBSCO

Navedeno je puno urednitvo na DOI Srpska. Na DOI Srpska eksplicitno je

navedena oficijelna internet

stranica asopisa.

15 26 Godinjak fakulteta pravnih nauka - APEIRON

3/3 3 Ne Da Postoje. Ne Ne

Navedeno je puno urednitvo na DOI Srpska.

Na DOI Srpska eksplicitno je

navedena oficijelna internet

stranica asopisa.

16 23 Poslovne studije 10/10 0 Ne - Ne postoje (ali dostupni unutar asopisa).

Ne EBSCO

17 14 EMC Review - asopis za ekonomiju - APEIRON

6/6 6 Ne Da Postoje. Da Index

Copernicus

Navedeno je puno urednitvo na DOI Srpska.

Na DOI Srpska eksplicitno je

navedena oficijelna internet stranica asopisa.

18 19 FIGA - Filozofski godinjak 8/8 0 Da - Navedeni su samo urednik i

saradnici asopisa. Da Ne

19 15

JITA - Journal of Information

Technology and Applications (Banja

Luka) - APEIRON

6/6 6 Ne Da Postoje. Da

EBSCO,

Index

Copernicus

Navedeno je puno urednitvo na DOI Srpska.

Na DOI Srpska eksplicitno je

navedena oficijelna internet

stranica asopisa.

20 33 Biomedicinska istraivanja - 5 - Da - - -

21 21 HERALD 4/16 0 Ne - Ne postoje (ali dostupni Da Ne

32

unutar asopisa). Ime(na) urednika se ne

poklapa(ju) sa imenom/ima

na DOI Srpska.

22 8 Sport i zdravlje - 0 - - - - -

23 - AGON 24/24 0 Da -

Urednitvo sainjavaju samo dva urednika, navedena na

stranici.

Ne Ne

Iako ukljuuje sekcije poput prikaza, asopis dominantno predstavlja zbirku originalne i

prevedene poezije, tako da

tehniki nije rije o naunom asopisu.

24 25 Scripta Medica 8/? 0 Ne -

Postoje.

Ime(na) urednika se ne

poklapa(ju) sa imenom/ima

na DOI Srpska.

Da Ne

Sa stranice nije mogue utvrditi koliko je do sada

brojeva objavljeno. Sveske i

brojevi nisu prikazani

hronoloki.

25 32 Aktuelnosti 11/23 0 Ne - Postoje. Da Ne Godine nisu prikazane

hronoloki.

26 9 Contemporary Materials 7/7 3 Da Da Postoje. Ne CrossRef

Postoji uputstvo za autore za

istoimenu konferenciju, ali ne i za sam asopis. Navedeno je puno urednitvo na DOI Srpska.

27 - Godinjak matice srpske - 0 - - - - -

28 35 Svarog 6/6 1 Ne Djelimina

Postoje.

Ime(na) urednika se ne

poklapa(ju) sa imenom/ima

na DOI Srpska.

Da Ne

Postoji greka u numeraciji asopisa na oficijelnoj stranici.

29 34 Sportske nauke i zdravlje - APEIRON 6/6 6 Ne Da Ne postoje (ali dostupni

unutar asopisa). Ne Ne

Navedeno je puno urednitvo na DOI Srpska.

Na DOI Srpska eksplicitno je

navedena oficijelna internet

stranica asopisa.

30 - Financing 13/13 4 Ne Da

Postoje.

Ime(na) urednika se ne

poklapa(ju) sa imenom/ima

na DOI Srpska.

Da Ne

31 13 Socioloki diskurs 5/6 1 Ne Da

Ne postoje (ali dostupni unutar asopisa). Iako urednik nije eksplicitno

imenovan ni unutar samog

asopisa, urednika imena navedena na DOI Srpska ne

javljaju se na spisku urednitva datom u asopisu.

Ne Ne

33

32 12 Acta Economica 18/18 1 Ne Djelimina

Postoje. Ime(na) urednika se ne

poklapa(ju) sa imenom/ima

na DOI Srpska.

Da

EBSCO,

CrossRef,

COBISS

33 31 Psymedica 6/6 2 Ne Da

Postoje.

Ime(na) urednika se ne poklapa(ju) sa imenom/ima

na DOI Srpska.

Da Ne

Napomene: * Prekopirani su, bez filtriranja, svi relevantni podaci koji su u vezi sa ovim dostupni na oficijelnoj stranici; ovo, dakle, ne znai da asopisi za koje podaci izostaju jesu ili nisu negdje

indeksirani ili da koriste ili ne koriste odreene servise, ve da to nisu transparentno naglasili na stranici.

34

Prilog C. Podaci o asopisima sa liste Ministarstva nauke i tehologije koji nisu registrovani na DOI Srpska

Rb.

Rb.

na

listi

Ime asopisa Oficijelna internet stranica

asopisa Google

Scholar

Dostupni

brojevi

na

oficijelnoj stranici

Mogunost preuzimanja

individualnih

lanaka sa oficijelne

stranice (nasuprot

samo cijelom

broju)

Podaci o

urednitvu na

oficijelnoj stranici

Uputstvo

autorima

na

oficijelnoj stranici

Jezik

oficijelne

stranice

Indeksne baze i

servisi (podaci

sa oficijelnih

stranica asopisa)*

Napomene i dodatne informacije

1 3 Naa kola http://nasaskola-rs.com Ne 0/? Ne Postoje. Da Sr Ne

Sa stranice nije mogue utvrditi koliko je do sada brojeva objavljeno. asopis izgleda nije otvorenog pristupa i ini se da potencira papirna, a ne elektronska izdanja.

Sa stranice asopisa transparentno je da redakcija plaa autorima za objavljivanje radova u asopisu.

2 4 Sportlogia http://www.sportlogia.com Da 8/? Djelimina Postoje. Da Sr/En

Crossef, DOAJ, COBISS,

EBSCO, SPORT

Discus, Google

Scholar, Index

Copernicus,

Open J-Gate, CAB Abstracts,

CABI, FSO,

WorldCat,

INASP,

CiteFactor

Sa stranice nije mogue utvrditi koliko je do sada brojeva objavljeno.

3 6

Godinjak Pravnog

fakulteta

http://www.godisnjakpf.rs Ne 6/35 Da Postoje. Da Sr EBSCO EBSCO pogreno pisan kao EPSCO.

4 7 Srpska pravna misao

http://www.spmisao.rs Ne 5/46 Djelimina Postoje. Da Sr EBSCO

EBSCO pogreno pisan kao EPSCO. Svi lanci nisu dostupni (a ne postoji mogunost skidanja cijelog broja kao alternativa).

5 11 Defendologija http://www.defendologija-

banjaluka.com Ne 5/33 Da

Ne postoje

(ali

dostupni

unutar

asopisa).

Da Sr/En Ne

9 17 Nova kola http://www.pfb.unssa.rs.ba

/Casopis.htm Ne 5/11 Da Postoje. Ne Sr Ne

asopis je samo usputno naveden* u okviru sekcije Izdavaka djelatnost na stranici izdavaa, tj. Pedagokog fakulteta u Bijeljini.

35

7 18 Radovi http://www.ffuis.edu.ba/ra

dovi Ne 6/16 Djelimina Postoje. Da Sr Ne

Na stranici izostaju osnovne informacije o samom asopisu. U uputstvima se vri pozivanje na propise iz Srbije, ne Republike Srpske.

8 20 MAT-KOL http://www.imvibl.org/dmb

l/mat_kol.htm Da 28/? Da Postoje. Da Sr

Math Educt

Database,

Index

Copernicus,

, Ulrichsweb,

EBSCO

Sa stranice nije mogue utvrditi koliko je do sada brojeva objavljeno. Link koji bi trebao da sadri primjer u okviru uputstva autorima ne radi.

Isti izdava (Nauno drutvo matematiara Banja Luka, DMBL) izdaje i Bulletin of Society of Mathematicians

Banja Luka, kao i IMO - Istraivanje matematikog obrazovanja. Izdava na matinoj stranici daje prikaz osnovnih bibliometrijskih pokazatelja

svojih asopisa.

9 24

Journal of

International

Mathematical

Virtual

Institute

http://www.imvibl.org Da 3/3 Da Postoje. Da En Ne

Izdava (IMVI) je ekstenzija DMBL, koji izdaje MAT-KOL, IMO i Bulletin of

Society of Mathematicians Banja Luka.

Postoji bag u linku.

10 27

IMO -

Istraivanje matematikog obrazovanja

http://www.imvibl.org/dmb

l/meso/imo/imo2.htm Da 10/10 Da Postoje. Da Sr

Math Educt

Database,

Index

Copernicus,

, Ulrichsweb,

EBSCO

Isti izdava (Nauno drutvo matematiara Banja Luka, DMBL) izdaje i Bulletin of Society of Mathematicians Banja Luka, kao i MAT-KOL.

11 28 POLITEIA http://politeia.fpnbl.org

Da 5/5 Ne Postoje. Ne Sr Ne

Na stranici izostaju osnovne informacije o samom asopisu. lanci su dostupni preko Google Scholara samo kada se pretraga vri na osnovu irilinih naslova.

12 30

NOVI EKONOMIST

asopis za ekonomsku

teoriju i

praksu

http://noviekonomist.info Ne 12/12 Djelimina Postoje. Ne Sr Ne

lanci iz starijih brojeva su organizovani u zajednike arhive (jedna arhiva za svaki broj asopisa) koje je neophodno preuzeti u cjelini, ali unutar

arhiva lanci su razdvojeni (.doc format). Za novije brojeve, dostupni su

samo cjeloviti (.pdf) brojevi.

* Usputno naveden=Pod ovim podrazumijevam da na linku ne postoje nikakve ili gotovo nikakve informacije od interesa za potencijalne autore, ukljuujui i osnovne informacije o samom asopisu.