ime

prezime

zanimanje

datum i mjesto rođenja

Dubravka

Šuica

20. 5. 1957. Dubrovnik

potpredsjednica Odbora za vanjske poslove u Europskom parlamentu

• diplomirala engleski jezik i književnost te njemački jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

• profesorica u dubrovačkim osnovnim i srednjim školama te na dubrovačkom Sveučilištu

• ravnateljica Gimnazije Dubrovnik (1996. – 2000.)

• gradonačelnica Dubrovnika u dva mandata (2001. – 2005., 2005. – 2009.)

• 2005. izabrana za Gradonačelnicu godine u Republici Hrvatskoj

• 2006. izabrana među TOP 10 gradonačelnika svijeta

• zastupnica u Hrvatskom saboru u tri mandata (2000. – 2011.)

• potpredsjednica Odbora za

europske integracije u Hrvatskom saboru (2008. – 2011.)

• izabrana za potpredsjednicu Hrvatske demokratske zajednice

• potpredsjednica EPP Women

• zastupnica u Europskom parlamentu

• predsjednica hrvatske HDZ/EPP delegacije

• potpredsjednica Odbora za vanjske poslove u Europskom parlamentu (AFET)

• potpredsjednica Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom (DSEE)

• zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI)

• članica ad hoc Odbora za terorizam

DUBRAVKA ŠUICA U EUROPSKOM PARLAMENTU

Hrvatska – most prema Jugoistočnoj Europi, s posebnim naglaskom na brigu o napretku Bosne i Hercegovine.

Građani i institucije informirani su o načinu korištenja dostupnih sredstava iz EU fondova. Pružena je potpora malim i srednjim tvrtkama kako bi se pokrenulo gospodarstvo u RH te privukle investicije.

Izgradnja infrastrukture i prometno povezivanje RH (Pelješki most) te nastavak izgradnje Jadransko-jonskog koridora i koridora 5C korištenjem sredstava iz kohezijskih fondova i programa ‘Instrument za povezivanje Europe.’

Briga o obitelji, mladima i pravima žena – Hrvatska HDZ/EPP delegacija uvijek je za očuvanje obitelji kao temelja društva. Briga o mladima i zapošljavanju mladih te naglasak na EU instrumentima ERASMUS+, Jamstvo za mlade, Europski socijalni fond i Inicijativa za zapošljavanje mladih.

Promocija hrvatske kulture i afirmacije hrvatskoga jezika organiziranjem kulturnih događanja u Bruxellesu i Strasbourgu.

Dubravka ŠuicaDubravka Šuica - potpredsjednica Odbora za vanjske poslove u Europskom parlamentu

Ostvareno je pet ključnih točaka iz programa “Hrvatski glas u Europi”

EUROPSKA UNIJA

28 država članica

24 službena jezika

4.381.324 km2

508 milijuna stanovnika

• Europska unija (kratica EU) – međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije.

• Nastala kao gospodarska unija – razvila se u organizaciju koja obuhvaća područja politika, od razvojne pomoći do zaštite okoliša.

• Temelji se na vladavini prava: sva njezina djelovanja temelje se na ugovorima o kojima su dobrovoljno i demokratski odlučile sve države članice.

• Više od pola stoljeća vladaju mir, stabilnost i blagostanje, poboljšan je životni standard i uvedena jedinstvena europska valuta – euro.

• Ukidanjem graničnih kontrola omogućeno je slobodno kretanje unutar EU.

• Jedinstveno ili „unutarnje” tržište gospodarski je pokretač EU-a kojim je u velikoj mjeri omogućeno slobodno kretanje robe, usluga, novca i osoba.

• Glavni ciljevi EU-a jesu: promicanje ljudskih prava, slobode, vladavine prava, solidarnosti, konkurentnosti, mira i sigurnosti unutar Unije i u svijetu.

• Gospodarstvo EU-a veće je od gospodarstva SAD-a.

• U EU živi 7% svjetskog stanovništva, a trgovina EU-a s ostatkom svijeta predstavlja oko 20% svjetskog izvoza i uvoza.

• Europska zastava – krug od 12 zvijezda simbolizira ideale jedinstva, solidarnosti i sklada među narodima Europe.

• Europska himna – Oda radosti, pjesma koja simbolizira Europsku uniju preuzeta iz Devete simfonije koju je 1823. skladao Ludwig van Beethoven.

• Dan Europe – 9. svibnja – Robert Schuman je toga dana 1950. predstavio ideje na kojima je osnovana EU.

• „Ujedinjena u različitosti”– moto Europske unije.

• U jedinstvenome institucionalnom ustroju EU-a:

I) opće prioritete EU-a određuje Europsko vijeće, na čijim se zasjedanjima sastaju nacionalni čelnici i čelnici EU-a

II) izravno izabrani zastupnici zastupaju europske građane u Europskome parlamentu

III) interese EU-a kao cjeline promiče Europska komisija, čije članove imenuju nacionalne vlade

IV) interese vlastitih zemalja vlade brane u Vijeću Europske unije

EUROPSKI PARLAMENT• Parlament je, uz Vijeće

Europske unije („Vijeće“), jedna od glavnih zakonodavnih institucija EU-a.

• Zastupnici u Europskom parlamentu, koje svakih pet godina izravno biraju birači u Europskoj uniji, zastupaju narod

• Europski parlament radi na tri mjesta – u Bruxellesu (u Belgiji), u Luxembourgu (u Luksemburgu) i u Strasbourgu (u Francuskoj).

• Luxembourg je sjedište administrativnih službi Parlamenta (tzv. „Glavnog tajništva“).

• Sastanci Parlamenta („plenarne sjednice“) održavaju se u Strasbourgu i Bruxellesu. Sastanci 20 odbora se održavaju u Bruxellesu.

• Plenarna sjednica održava se u Strasbourgu jednom mjesečno.

• Lisabonskim ugovorom Parlament dobiva veći utjecaj.

• Europski parlament ima tri glavne uloge:

1) raspravlja o europskim propisima i donosi ih, u suradnji s Vijećem

2) prati aktivnosti ostalih institucija EU-a, osobito Komisije, kako bi se zajamčilo njihovo djelovanje u skladu s demokratskim načelima

3) raspravlja o proračunu EU-a i donosi ga, u suradnji s Vijećem.

• Broj zastupnika svake zemlje u Europskom parlamentu otprilike je razmjeran broju njezinih stanovnika. Lisabonskim je ugovorom određeno da nijedna država članica ne može imati manje od 6 ni više od 96 zastupnika u Europskom parlamentu.

• Zastupnici u Europskom parlamentu grupirani su po političkoj orijentaciji, a ne po državljanstvu.

• U mnogim područjima, primjerice zaštita potrošača i okoliša, Parlament pri odlučivanju o sadržaju zakonodavstva EU-a i njegovu službenom donošenju surađuje s Vijećem (koje predstavlja nacionalne vlade). Taj se postupak zove „redovni zakonodavni postupak“.

• Parlament nadzire Komisiju pregledavanjem izvješća koja ona podnosi te postavljanjem pitanja povjerenicima.

Europska komisija jedina od institucija ima pravo predlaganja zakona. Parlament ima pravo inicijative zahvaljujući kojemu može od Komisije tražiti da podnese zakonodavni prijedlog.

Najbolji način da slikovito prikažemo kako se donose zakoni jest da vidimo što se događa s pojedinim zakonom kada dođe u Europski parlament. Prvo se nacrt zakona dodijeli određenom odboru. Odbor jednoga od svojih članova imenuje izvjestiteljem, odnosno odgovornom osobom za taj nacrt. Izvjestitelj tada postaje glavni pregovarač Europskog parlamenta za taj predmet. Da bi nacrt zakona postao zakon, u slučaju redovnog zakonodavnog postupka, mora ga usvojiti nadležni odbor, zatim Europski parlament na plenarnoj sjednici te predstavnici država članica u Vijeću. Jednom kada usvojenu zakonodavnu rezoluciju potpiše predsjednik Europskog parlamenta, a Službeni je list EU-a objavi, ona postaje zakon.

KAKO SE DONOSE ZAKONI?

Zastupnici Europskog parlamenta organizirani su u klubove zastupnika prema svojoj političkoj orijentaciji. U ovom parlamentarnom sazivu u Europskom je parlamentu 8 klubova zastupnika, od kojih je Klub zastupnika EPP-a najveći, a naši zastupnici dolaze iz 27 država članica Europske unije. Zahvaljujući broju zastupnika, možemo znatno utjecati na donošenje odluka u Parlamentu, dok naši zastupnici zauzimaju vodeće položaje u brojnim parlamentarnim odborima i izaslanstvima.

PREDNOSTI EU - ZA HRVATSKU I GRAĐANE RH• Hrvatska je sukreator europske

politike.

• Hrvatska ima po jednog suca u Europskom sudu pravde, Općem sudu i Revizorskom sudu. U skupštini Europske središnje banke predstavlja nas guverner HNB-a.

• Hrvatski jezik jest ravnopravni 24. službeni jezk u EU. Svi službeni dokumenti moraju biti objavljeni i na hrvatskome jeziku, a hrvatski građani mogu se europskim institucijama obraćati na hrvatskom jeziku.

• Hrvatska jest sastavni dio unutarnjeg tržišta EU čime se olakšava izvoz hrvatskih proizvoda na tržište s oko 508 milijuna potrošača.

• Otvaranjem tržišta i olakšavanjam uvoza hrvatski potrošači dobili su veći izbor cijena i kvalitete proizvoda.

• Hrvatski građani mogu se zapošljavati u drugim državama članicama, pri čemu će uživati sva radna i socijalna

prava i porezne olakšice kakve ima i matični radnik.

• Hrvatski poduzetnici imaju mogućnost pružanja usluga u svakoj članici EU, a da se u njima poslovno ne nastanjuju.

• Nadzor pravosuđa i javnih nabava rezultirat će većom transparentnošću u javnim nabavama te smanjenjem korupcije - veća učinkovitost javnog sektora kao i pozitivan utjecaj na gospodarstvo i zapošljavanje.

• Zbog carinske unije ukinute su granične kontrole prema EU.

• Teret subvencioniranja poljoprivrede postupno će se prenositi s državnog proračuna na EU.

• Viša je razina sigurnosti hrane zbog postroženih

higijenskih standarda, što ne bi trebalo ugroziti tradicionalnu proizvodnju sira i vrhnja, kolinje itd.

• Veća pozornost posvećuje se zaštiti okoliša.

• Bolje je organiziran poljoprivredni sustav uz znatno veća ukupna ulaganja, osobito u ruralni razvoj, što bi trebalo povećati konkurentnost.

• Potiče se malo i srednje poduzetništvo.

• Dostupna sredstva iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju Europske unije od 2014. do 2020. godine, iznose 11.3 milijarde eura, od čega

3.3 milijarde eura pripadaju zajedničkoj poljoprivrednoj politici.

• Očekuje se poboljšanje prometne infrastrukture, odnosno modernizacija željezničke infrastrukture uz potporu sredstava strukturnih fondova i Kohezijskog fonda.

• Iskorištavaju se mogućnosti za financiranje Pelješkog mosta, koridora 5C, nastavka izgradnje Jadransko-jonske autoceste te financiranje sveukupnog prometnog sustava RH (luke, riječni kanali, zračne luke, željeznice itd.)

• Iz programa ‘Jamstvo za mlade’ Hrvatskoj je dostupno 66.177.144 eura.

• Hrvatski državljani mogu studirati na europskim visokim učilištima pod istim uvjetima kao i državljani države članice u kojoj se nalazi sveučilište – ERASMUS+.

• Bankovna unija omogućava liberalizaciju i jednaka pravila u financijskom sektoru za sve unutar EU.

• Roaming unutar EU ukinut je 15. lipnja 2017.

• I još mnogo toga...

JESTE LI ZNALI?• Trajanje reklamnih spotova

unutar jednog sata u udarnom terminu na javnoj televiziji ne smije prijeći četiri minute.

• Na listu tradicionalnih izraza EU-a uključene su oznake za vina opolo i plavac te samoborski bermet, oznake zemljopisnoga podrijetla jakih alkoholnih pića hrvatska loza, hrvatska travarica, pelinkovac, hrvatska stara šljivovica, slavonska šljivovica i zadarski maraschi.

• U zračnom prometu propisana je obveza jasnog isticanja pune cijene karte. U slučaju duljih kašnjenja ili otkazivanja putovanja, avioprijevoznici moraju osigurati smještaj i hranu putnicima te naknadu ako je putnici zatraže.

• Europska unija trenutačno ima 28 država članica i 19 ih se trenutno koristi eurom kao valutom.

• Sve kovanice eura imaju jednu stranu jednaku, a druga ima nacionalni grb zemlje koja je izdala kovanicu.

• Oko 37% ovog saziva Europskog parlamenta su žene.

• Prva zemlja koja je bila sama pri učlanjenju u, tada, Europsku zajednicu 1981.godine jest Grčka, a 1.srpnja 2013. i Republika Hrvatska sama je pristupila u članstvo EU.

• Njemačka je zemlja koja ima najveći broj zastupnika u Europskom parlamentu.

• Irska je zakonski najliberalnija država u EU.

• Vatikan, Andora, Monako i San Marino nisu u Europskoj uniji.

• Prag je turistički najposjećeniji grad u EU.

• Euro se prvotno nazivao ECU (European Currency Unit).

• Danska je svjetski lider po energetskoj učinkovitosti i očuvanju prirode.

• Dubrovačka Republika prva je ukinula ropstvo, još 1416. godine.

• Francuska je vodeća turistička zemlja EU.

• Hot dog, hamburger, kečap, majoneza i krumpir-salata ne dolaze iz SAD-a, već iz Njemačke i EU su brendovi.

• U Latviji je najveći postotak žena u politici unutar EU.

• Nizozemska je treći svjetski izvoznik poljoprivrednih proizvoda na samo 0,008% svjetske površine.

• Slavonski Brod je najveći grad na granicama EU.

• Estonija je domovina Skypea.

• Građani Gibraltara glasaju za britanskog člana u Europskom parlamentu.

• Cipar je jedina država koja je samo polovično u EU, bez turskog dijela.

• Švedska je treći svjetski izvoznik glazbe, nakon SAD-a i Velike Britanije.

• Austrija, Češka, Mađarska, Lihtenštajn, Luksemburg i Slovačka nemaju izlaz na more.

HDZ/EPP GROUP• Klub zastupnika Europske

pučke stranke okuplja proeuropske političke snage centra i desnog centra iz država članica EU-a na vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, ljudskih prava, vladavine prava, solidarnosti i supsidijarnosti

• Baš kao što je HDZ politički najzaslužniji za uspostavu neovisne Republike Hrvatske, tako je i EPP grupacija od svog osnutka oblikovala priču o europskoj integraciji i dala nemjerljiv doprinos u procesu formiranja i širenja Europske unije

• Manfred Weber - predsjednik Kluba zastupnika EPP-a i Joseph Daul - predsjednik EPP-a.

Dubravka Šuica u EP

Parlamentarne aktivnosti

Govori na plenarnoj sjednici 1136

Prijedlozi rezolucija 372

Parlamentarna pitanja 261

Izvješća 17

www.dubravka-suica.eu

www.tw

itter.com

/dubravkasuica

www.facebook.com

/dubravkasuica.euMOJI PRIORITETI

• Ulazak RH u Schengen i Eurozonu• Sigurnost, migracije i terorizam• Europski put BiH, jednakopravnost triju

konstitutivnih naroda• Rješenje odnosa sa Srbijom (pronalazak nestalih iz

Domovinskog rata, povrat kulturne baštine i prava hrvatske manjine), Kosovo

• Transatlantski odnosi, ukidanje viza za SAD

• Prometna povezanost RH sa EU, mreža koridora i Pelješki most

• LNG terminal• Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju

• Borba protiv raka - Fight&Win, Cannabis u medicinske svrhe

• Erasmus+• Nezaposlenost mladih• Jednakost spolova, borba protiv nasilja nad

ženama i djecom, veća roditeljska prava i prava radnika

• Voda kao javno dobro (Right2Water) i NE privatizaciji vode

• Klimatska diplomacija i provedba Pariškog sporazuma

• Provedba Europske strategije za plastiku – ukidanje plastičnih vrećica

• Uklanjanje smeća na hrvatskoj obali, plogging• Jačanje Fonda solidarnosti za poplave, suše i

požare

• Jednaki proizvodi za zapadno i istočno tržište EU• Zaštita geografskog porijekla HR vinskih sorti• Status hrvatskih malih ribara i očuvanje morskog

ekosustava• Roaming, WiFi4EU, 5G