imiterere n’imikorere bya guverinoma

130
IGICE CYA MBERE Imiterere n’Imikorere bya Guverinoma

Upload: others

Post on 15-Jan-2022

19 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

IGICE CYA MBERE

Imiterere n’Imikorere bya Guverinoma

2

I. IMITERERE YA GUVERINOMA

1.1 Uko Guverinoma yari iteye umwaka utangira Perezida wa Repubulika : Nyakubahwa KAGAME Paul

Abagize Guverinoma

Minisitiri w’Intebe : MAKUZA Bernard

Abaminisitiri

1. Minisitiri w'Ubutegetsi bw’Igihugu, Imiyoborere Myiza,

Amajyambere Rusange n’Imibereho Myiza y’Abaturage:

MUSONI Protais

2. Minisitiri w’Ibikorwa Remezo:

BIZIMANA Evariste

3. Minisitiri w’Ubucuruzi, Inganda, Guteza Imbere

Ishoramari, Ubukerarugendo n’Amakoperative :

Prof. NSHUTI Manasseh

4. Minisitiri w’Ubuhinzi n’Ubworozi:

Dr. HABAMENSHI Patrick

5. Minisitiri w’Imari n’Igenamigambi:

Dr. KABERUKA Donald

6. Minisitiri w’Ubutaka, Ibidukikije, Amashyamba, Amazi na

Mine:

MUGOREWERA Drocella

3

7. Minisitiri w’Uburezi, Ubumenyi, Ikoranabuhanga

n’Ubushakashatsi :

Prof. MURENZI Romain

8. Minisitiri w’Ubuzima:

Dr. NTAWUKURIRYAYO Jean Damascène

9. Minisitiri w’Ingabo:

Général GATSINZI Marcel

10. Minisitiri w’Ubutabera:

MUKABAGWIZA Edda

11. Minisitiri w’Urubyiruko, Umuco na Siporo:

HABINEZA Joseph

12 . Minisitiri w’Uburinganire n’Iterambere

ry’Umuryango :

NYIRAHABINEZA Valérie

13.Minisitiri w’Abakozi ba Leta, Amahugurwa n’Umurimo:

El-Hadj BUMAYA André Habib

14. Minisitiri w’Umutekano mu Gihugu:

BAZIVAMO Christophe

15. Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga

n’Ubutwererane :

Dr. MURIGANDE Charles

16. Minisitiri muri Perezidansi ya Repubulika:

4

NYIRAHABIMANA Solina

17. Minisitiri muri Primature ushinzwe

Itangazamakuru:

Prof. NKUSI Laurent

Abanyamabanga ba Leta

1. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Amajyambere

Rusange n’Imibereho Myiza y’Abaturage muri Minisiteri

y’Ubutegetsi bw’Igihugu, Imiyoborere Myiza,

Amajyambere Rusange n’Imibereho Myiza y’Abaturage:

NYATANYI Marie Christine

2. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Ingufu n’Itumanaho

muri Minisiteri y’Ibikorwa Remezo:

Eng. BUTARE Albert

3. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Amazi na Mine muri

Minisiteri y’Ubutaka, Ibidukikije, Amashyamba Amazi na

Mine:

Prof. BIKORO Munyanganizi

4. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Ubutaka

n’Ibidukikije muri Minisiteri y’Ubutaka, Ibidukikije,

Amashyamba, Amazi na Mine :

HAJABAKIGA Patricia

5. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Amashuri Abanza

n’Ayisumbuye muri Minisiteri y’Uburezi, Ubumenyi,

Ikoranabuhanga n’Ubushakashatsi:

Dr. MUJAWAMARIYA Jeanne d’Arc

5

6. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Ubutwererane muri

Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga n’Ubutwererane:

MITALI Protais

7. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Ubuhinzi muri

Minisiteri y’Ubuhinzi n’Ubworozi :

Dr. GAHAKWA Daphrose

8. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Igenamigambi muri

Minisiteri y’Imari n’Igenamigambi:

NSANZABAGANWA Monique

9. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Kurwanya SIDA

n’Izindi Ndwara z’Ibyorezo muri Minisiteri y’Ubuzima:

Dr. NYARUHIRIRA Innocent

10. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe

Amahugurwa n’Umurimo muri Minisiteri

y’Abakozi ba Leta Amahugurwa n’Umurimo:

MUGANZA Angelina

11.Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Inganda no

Guteza Imbere Ishoramari muri Minisiteri

y’Ubucuruzi, Inganda, Guteza Imbere Ishoramari,

Ubukerarugendo n’Amakoperative:

MUREKEZI Anastase

Icyitonderwa :

Ku itariki ya 20/12/2004 NKUSI Samuel yeguye ku mwanya

w’Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Ingufu n’Itumanaho. Ku itariki ya

6

20/01/2005 asimburwa kuri uwo mwanya na Eng. BUTARE Albert warahiye

ku itariki ya 27/01/2005.

7

1.2 Ivugururwa rya Guverinoma ryo ku wa

20/08/2005

Perezida wa Repubulika : Nyakubahwa KAGAME Paul

Abagize Guverinoma

Minisitiri w’Intebe : MAKUZA Bernard

Abaminisitiri

1. Minisitiri w'Ubutegetsi bw’Igihugu, Imiyoborere Myiza,

Amajyambere Rusange n’Imibereho Myiza y’Abaturage:

MUSONI Protais

2. Minisitiri w’Ibikorwa Remezo:

BIZIMANA Evariste

3. Minisitiri w’Ubucuruzi, Inganda, Guteza Imbere Ishoramari,

Ubukerarugendo n’Amakoperative :

MUSONI James

4. Minisitiri w’Ubuhinzi n’Ubworozi:

MUREKEZI Anastase

5. Minisitiri w’Imari n’Igenamigambi:

Prof. NSHUTI Manasseh

6. Minisitiri w’Ubutaka, Ibidukikije, Amashyamba, Amazi na

Mine:

MUGOREWERA Drocella

8

7. Minisitiri w’Uburezi, Ubumenyi, Ikoranabuhanga

n’Ubushakashatsi :

Prof. MURENZI Romain

8. Minisitiri w’Ubuzima:

Dr. NTAWUKURIRYAYO Jean Damascène

9. Minisitiri w’Ingabo:

Général GATSINZI Marcel

10.Minisitiri w’Ubutabera:

MUKABAGWIZA Edda

11.Minisitiri w’Urubyiruko, Umuco na Siporo:

HABINEZA Joseph

12.Minisitiri w’Abakozi ba Leta n’Umurimo:

El-Hadj BUMAYA André Habib

13.Minisitiri w’Umutekano mu Gihugu:

BAZIVAMO Christophe

14.Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga n’Ubutwererane :

Dr. MURIGANDE Charles

15.Minisitiri muri Perezidansi ya Repubulika:

NYIRAHABIMANA Solina

16.Minisitiri muri Primature ushinzwe Itangazamakuru:

Prof. NKUSI Laurent

9

17.Minisitiri muri Primature ushinzwe Iterambere

ry’Umuryango n’iry’Uburinganire :

NYIRAHABINEZA Valérie

Abanyamabanga ba Leta

1. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Amajyambere Rusange

n’Imibereho Myiza y’Abaturage muri Minisiteri y’Ubutegetsi

bw’Igihugu, Imiyoborere Myiza, Amajyambere Rusange

n’Imibereho Myiza y’Abaturage:

NYATANYI Marie Christine

2. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Ingufu n’Itumanaho

muri Minisiteri y’Ibikorwa Remezo:

Eng. BUTARE Albert

3. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Amazi na Mine muri

Minisiteri y’Ubutaka, Ibidukikije, Amashyamba Amazi na

Mine:

Prof. BIKORO Munyanganizi

4. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Ubutaka n’Ibidukikije

muri Minisiteri y’Ubutaka, Ibidukikije, Amashyamba, Amazi

na Mine :

HAJABAKIGA Patricia

5. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Amashuri Abanza

n’Ayisumbuye muri Minisiteri y’Uburezi, Ubumenyi,

Ikoranabuhanga n’Ubushakashatsi:

MUREKERAHO Joseph

10

6. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Ubutwererane muri

Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga n’Ubutwererane:

MUSEMINALI Rosemary

7. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Ubuhinzi muri

Minisiteri y’Ubuhinzi n’Ubworozi :

Dr. GAHAKWA Daphrose

8. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Igenamigambi muri

Minisiteri y’Imari n’Igenamigambi:

NSANZABAGANWA Monique

9. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Kurwanya SIDA

n’Izindi Ndwara z’Ibyorezo muri Minisiteri y’Ubuzima:

Dr. NYARUHIRIRA Innocent

10. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Umurimo muri

Minisiteri y’Abakozi ba Leta n’Umurimo:

MUGANZA Angelina

11. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Inganda no Guteza

Imbere Ishoramari muri Minisiteri y’Ubucuruzi, Inganda,

Guteza Imbere Ishoramari, Ubukerarugendo

n’Amakoperative:

MITALI Protais

12. Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Amashuri Makuru

muri Minisiteri y’Uburezi, Ubumenyi, Ikoranabuhanga

n’Ubushakashatsi:

Dr. MUJAWAMARIYA Jeanne d’Arc

Ibyahindutse:

11

Abavuye muri Guverinoma:

1. Dr. HABAMENSHI B. Patrick

2. Dr. KABERUKA Donald

Minisiteri zahinduye imiterere / inyito:

1. Hashyizweho Minisitiri muri Primature ushinzwe Iterambere

ry’Umuryango n’iry’Uburinganire

2. Minisiteri y’Abakozi ba Leta, Amahugurwa n’Umurimo yiswe

Minisiteri y’Abakozi ba Leta n’Umurimo

3. Minisiteri y’Uburezi, Ubumenyi, Ikoranabuhanga

n’Ubushakashatsi yongewemo Umunyamabanga wa Leta

ushinzwe Amashuri Makuru

Abahinduriwe imirimo:

1. Prof. NSHUTI Manasseh wari Minisitiri w’Ubucuruzi, Inganda,

Guteza Imbere Ishoramari, Ubukerarugendo n’Amakoperative

yabaye Minisitiri w’Imari n’Igenamigambi

2. MUREKEZI Anastase wari Umunyamabanga wa Leta ushinzwe

Inganda no Guteza Imbere Ishoramari muri Minisiteri y’Ubucuruzi,

Inganda, Guteza Imbere Ishoramari, Ubukerarugendo

n’Amakoperative yabaye Minisitiri w’Ubuhinzi n’Ubworozi

3. MITALI Protais wari Umunyamabanga wa Leta ushinzwe

Ubutwererane muri Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga

n’Ubutwererane yabaye Umunyamabanga wa Leta ushinzwe

Inganda no Guteza Imbere Ishoramari muri Minisiteri

12

y’Ubucuruzi, Inganda, Guteza Imbere Ishoramari, Ubukerarugendo

n’Amakoperative

4. Dr MUJAWAMARIYA Jeanne d’Arc wari Umunyamabanga wa

Leta ushinzwe Amashuri Abanza n’Ayisumbuye yabaye

Umunyamabanga wa Leta ushinzwe Amashuri Makuru muri

Minisiteri y’Uburezi, Ubumenyi, Ikoranabuhanga

n’Ubushakashatsi

Abinjiye muri Guverinoma:

1. MUSONI James

2. MUREKERAHO Joseph

3. MUSEMINALI Rosemary

II. IMIKORERE YA GUVERINOMA

2.1 Umwiherero wa kabiri w’Abagize Guverinoma wabereye muri

Akagera Game Lodge

Umwiherero wa kabiri wo mu Akagera Game Lodge wo ku wa 16-20

Mutarama 2005 wahuje Abagize Guverinoma, Abakuru b’Intara,

Abanyamabanga Bakuru ba za Minisiteri, abayobozi b’ibigo bya Leta [BNR,

RIEPA, RBS, BRD, RRA, UBPR] ab’izindi nzego za Leta [Umuvunyi Mukuru,

Umugenzuzi Mukuru w’Imari ya Leta] n’abahagarariye Urugaga Nyarwanda

rw’abikorera ku giti cyabo.

Iyo nama yatangijwe kandi ikayoborwa na Nyakubahwa Perezida wa

Repubulika Paul KAGAME yibanze ahanini ku bibazo by’ubukungu. Mu

mwiherero hatanzwe ibiganiro byunguranwaho ibitekerezo hanatoranywa

ibikorwa by’ingenzi byakwitabwaho by’umwihariko mu mwaka wa 2005. Ibyo

bikorwa byagaragajwe mu myanzuro igera kuri mirongo itanu n’umwe [51]

yafashwe muri iyo nama ijyanye n’izi ngingo nkuru:

13

- Ishyirwa mu bikorwa ry’imyanzuro y’umwiherero wa mbere

[2004];

- Kuzigama n’ishoramari;

- Ubucuruzi bw’ibikomoka ku buhinzi n’ubworozi no guteza

imbere ibicuruzwa byoherezwa mu mahanga;

- Imibereho myiza ;

- Imiyoborere myiza.

Muri iyo nama kandi Nyakubahwa Perezida wa Repubulika, ari kumwe

n’abari mu Mwiherero, yatangaje ku mugaragaro Raporo yiswe « Millenium

Project Report ». Uwo muhango kandi witabiriwe n’abahagarariye UNDP

n’andi mashami y’Umuryango w’Abibumbye n’Abahagarariye ibihugu byabo

n’Imiryango mpuzamahanga mu Rwanda.

2.2 Uko Inama z’Abaminisitiri zateranye mu 2005

Habaye Inama 32 ku buryo bukurikira :

Mutarama 2005 Nyakanga 2005

Itariki ya 12/01/2005 Itariki ya 13/07/2005

Itariki ya 26/01/2005 Itariki ya 27/07/2005

Itariki ya 29/07/2005

Gashyantare 2005 Kanama 2005

Itariki ya 09/02/2005 Itariki ya 24/08/2005

Itariki ya 16/02/2005

Werurwe 2005 Nzeri 2005

14

Itariki ya 02/03/2005 Itariki ya 07/09/2005

Itariki ya 09/03/2005 Itariki ya 30/09/2005

Itariki ya 16/03/2005

Itariki ya 23/03/2005 Ukwakira 2005

Itariki ya 30/03/2005

Itariki ya 05/10/2005

Mata 2005 Itariki ya 12/10/2005

Itariki ya 26/01/2005

Itariki ya 05/04/2005

Itariki ya 27/04/2005

Ugushyingo 2005

Gicurasi 2005 Itariki ya 02/11/2005

Itariki ya 04/11/2005

Itariki ya 04/05/2005 Itariki ya 23/11/2005

Itariki ya 18/05/2005 Itariki ya 30/11/2005

Itariki ya 25/05/2005

Ukuboza 2005

Kamena 2005

Itariki ya 07/12/2005

Itariki ya 09/06/2005 Itariki ya 16/12/2005

Itariki ya 22/06/2005

Itariki ya 29/06/2005

2.3 Inama za CIC /ICC1 ku rwego rw’Abaminisitiri

1 CIC/ICC: Comité Interministériel de Coordination/Interministerial Coordination

Committee.

15

Habaye inama ku buryo bukurikira:

Gashyantare 2005:

Tariki ya 03/02/2005

Tariki ya 22/02/2005

Tariki ya 23/02/2205

Werurwe 2005:

15/03/2005

Nzeri 2005:

02/09/2005

05/09/2005

20/09/2005

21/09/2005

28/09/2005

Ugushyingo 2005:

01/11/2005

07/11/2005

15/11/2005

16/11/2005

17/11/2005

18/11/2005

21/11/2005

Ukuboza 2005:

21/12/2005

2.4 Ibyemezo byafashwe n’Inama y’Abaminisitiri

16

Kuva ku itariki ya 12/01/2005 kugeza ku itariki ya 16/12/2005 hafashwe

ibyemezo 325 ku buryo bukurikira :

82 mu gihembwe cya mbere,

72 mu gihembwe cya 2,

102 mu gihembwe cya 3,

69 mu gihembwe cya 4 (kugeza kuwa 16/12/2005)

Mu byemezo by’Inama y’Abaminisitiri byafashwe, hemejwe Imishinga

y’Amategeko 76 ikurikira:

17

2.5 Imishinga y’Amategeko yemejwe n’Inama y’Abaminisitiri mu 20052

N° Itariki y’Inama

Umushinga w’Itegeko wemejwe Igihe wagiriye mu

Nteko

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12 13

09/03/2005

Imishinga y’Amategeko ivugurura Amategeko

agena imitunganyirize n’imikorere y’ibigo bya Leta bikurikira :

- Isanduku y’Ubwiteganyirize bw’Abakozi y’u Rwanda (CSR) ;

- Ikigo Nyarwanda cyigisha iby’ubuyobozi

n’imicungire y’abakozi n’ibintu (RIAM) ;

- Ikigo cya Leta gishinzwe kongera ubushobozi

bw’abakozi n’ubw’inzego z’imirimo (HIDA) ;

- Ofisi y’Amakawa (OCIR-Café) ;

- Ofisi y’Icyayi (OCIR-Thé) ;

- Ikigo cy’Igihugu cy’Ubwishingizi bw’Indwara ku bakozi ba Leta n’abakora mu bigo byigenga

(RAMA) ; - Ofisi y’Igihugu y’Ubukerarugendo (ORTPN) ;

- Ikigo cy’Igihugu gishinzwe itwara rusange

ry’abantu (ONATRACOM) ;

- Ikigega Gitera Inkunga Abacitse ku icumu rya

jenoside batishoboye (FARG) ; - Ikigega cy’Igihugu cy’imari yo gusana

imihanda (FER) ;

- Ikigega Rusange gitsura amajyambere y’Uturere, Imijyi n’Umujyi wa Kigali (CDF) ;

- Ikigo cy’Ingoro y’Umurage w’u Rwanda (MN) ; - Inama y’Igihugu ishinzwe ibizamini bya Leta

mu mashuri abanza n’ayisumbuye (CNE) ;

26/04/2005

26/04/2005

26/04/2005

26/04/2005

26/04/2005

26/04/2005

26/04/2005

26/04/2005

26/04/2005

26/04/2005

26/04/2005

26/04/2005 03/05/2005

2 Iyo umushinga w’Itegeko umaze kwemezwa na Guverinoma, ushyikirizwa Inteko Ishinga

Amategeko.

18

N° Itariki y’Inama

Umushinga w’Itegeko wemejwe Igihe wagiriye mu

Nteko

14

15

- Ikigo cy’Igihugu gishinzwe iby’indege za gisivili

(CAA) ;

- Ikigo cya Leta cy’Ubushakashatsi mu by’Ubuhanga n’Ikoranabuhanga (IRST) ;

26/04/2005

26/04/2005

16 16/03/2005

Umushinga w’Itegeko Ngenga rigenga imicungire y’abakozi ba Leta

10/05/2005

17 23/03/2005

Umushinga w’Itegeko ryemerera kwemeza

burundu amasezerano yashyiriweho umukono i Tunis muri Tuniziya kuwa 25/02/2005, hagati ya Repubulika y’u Rwanda n’Ikigega Nyafurika

Gitsura Amajyambere (FAD) yerekeye inguzanyo ingana na 15.200.000 UC (unités de compte) agenewe umushinga w’umuhanda Gitarama-

Ngororero-Mukamira.

30/03/2005

18

19

20

21

30/03/2005

Imishinga y’Amategeko avugurura bimwe mu bigo bya Leta:

- Ofisi y’u Rwanda y’Itangazamakuru

(ORINFOR)

- Ikigo cy’Imisoro n’Amahôro (RRA)

- Ikigo cy’Ubuvuzi cya Kaminuza (CHU)

- Ikigo cya Leta cy’Ikoranabuhanga mu Itangazabumenyi mu Itumanaho (RITA).

03/05/2005

03/05/2005

03/05/2005

03/05/2005

22

23

24

30/03/2005

Ivugurura ry’ingingo zimwe na zimwe za:

- Itegeko n° 04/2001 ryo kuwa 13/01/2001 rishyiraho imitunganyirize n’imikorere y’Akarere nk’uko ryahinduwe kandi

ryujujwe kugeza ubu;

- Itegeko n° 05/2001 ryo kuwa 18/01/2001 rishyiraho imitunganyirize n’imikorere y’Imijyi mu Rwanda nk’uko ryahinduwe

kandi ryujujwe kugeza ubu;

- Itegeko n° 07/2001 ryo kuwa 19/01/2001 rishyiraho imitunganyirize n’imikorere y’Umujyi wa Kigali nk’uko ryahinduwe

19/08/2005

19/08/2005

19/08/2005

19

N° Itariki y’Inama

Umushinga w’Itegeko wemejwe Igihe wagiriye mu

Nteko

25

kandi ryujujwe kugeza ubu ariko

Umuyobozi w’Umujyi wa Kigali ntakore imirimo ya conservateur des titres

fonciers ;

- Itegeko n° 42/2000 ryo kuwa 15/12/2000

rigenga amatora y’Abayobozi b’Inzego z’Ibanze mu Rwanda nk’uko ryahinduwe kandi ryujujwe kugeza ubu.

Icyitonderwa : Ku itariki ya 14/09/2005

Minisitiri w’Intebe yandikiye Umutwe w’Abadepite asaba ko imishinga n° 22-25 isubizwa Guverinoma, isimbuzwa imishinga n°

41-44 ihuje n’ivugururwa ry’ubutegetsi bw’Igihugu.

14/06/2005

26 05/04/2005

Umushinga w’Itegeko rigenga Ikigo gishinzwe inguzanyo z’abanyeshuri (SFAR)

16/05/2005

27 05/04/2005

Umushinga w’Itegeko rishyiraho Komisiyo

y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside

04/05/2005

28 27/04/2005

Umushinga w’Itegeko ryemerera kwemeza burundu amasezerano hagati ya Repubulika

y’u Rwanda n’Ikigeka Mpuzamahanga Gitsura Amajyambere (IDA), yerekeranye n’inguzanyo

ingana na Miliyoni cumi n’esheshatu n’ibihumbi magana arindwi z’ama DTS (16.700.000 DTS) agenewe umushinga wihutirwa w’isanwa

ry’ingomero z’amashanyarazi

03/05/2005

29 27/04/2005

Umushinga w’Itegeko ryemerera kwemeza burundu amasezerano y’inguzanyo hagati ya

Repubulika y’u Rwanda n’Ikigega « Nordic Development Fund » ingana na Miliyoni eshanu

z’ama Euros (5.000.000 Euros) nayo agenewe umushinga wihutirwa w’isanwa ry’ingomero z’amashanyarazi.

17/06/2005

30 04/05/2005

Umushinga w’Itegeko ryemerera kwemeza

burundu amasezerano y’inguzanyo Leta y’u Rwanda yahawe n’Ikigega cya OPEC (OPEC Fund) ingana na miliyoni icumi z’Amadorari

06/05/2005

20

N° Itariki y’Inama

Umushinga w’Itegeko wemejwe Igihe wagiriye mu

Nteko

y’Abanyamerika (10 000 000 USD), igenewe

umushinga wo kubaka umuhanda Gitarama-Ngororero-Mukamira.

31 18/05/2005

Umushinga w’Itegeko rigena imitunganyirize n’imikorere y’Ikigo Ngenzuramikorere-RURA

08/08/2005

32 09/06/2005

Umushinga w’Itegeko rishyiraho kandi

ritunganya imikino y’urusimbi, tombola n’amarushanwa yo kuvuga ibizaba, isaba ko

unozwa.

Uracyanozwa

33 22/06/2005

Umushinga w’Itegeko rishyiraho Ofisi ya

Jewoloji na Mine mu Rwanda

08/08/2005

34 22/06/2005

Umushinga w’Itegeko ritunganya imiterere n’imikorere bya Komisiyo y’Igihugu y’Amatora

30/06/2005

35 29/06/2005

Umushinga w’Itegeko rigenga umuganda.

13/12/2005

36

37

38

29/06/2005

Umushinga w’Itegeko:

- Rishyiraho Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Guteza Imbere Ubuhinzi mu Rwanda

(RADA) ; - Rishyiraho Ikigo cy’Igihugu gishinzwe

Guteza Imbere Ubworozi n’Ibikomoka ku Matungo mu Rwanda (RARDA) ;

- Rivugurura Ikigo cy’u Rwanda gishinzwe

Ubumenyi mu Buhinzi n’Ubworozi

(ISAR).

14/09/2005

14/09/2005

14/09/2005

39 13/07/2005

Umushinga w’Itegeko ryuzuza kandi rihindura Itegeko n° 41/2004 ryo kuwa 30/12/2004 rishyiraho imari ya Leta y’umwaka wa 2005

(revised budget/budget révisé).

20/07/2005

40 24/8/2005

Umushinga w’ivugururwa ry’Itegeko Nshinga rya Repubulika y’u Rwanda ryo kuwa 04/06/2003, nk’uko ryavuguruwe kugeza ubu.

06/09/2005

41 24/8/2005

Umushinga w’Itegeko ryerekeye inzego

z’ubutegetsi bw’Igihugu, imbibi n’imiterere ya Repubulika y’u Rwanda

06/09/2005

21

N° Itariki y’Inama

Umushinga w’Itegeko wemejwe Igihe wagiriye mu

Nteko

42 24/8/2005

Umushinga w’Itegeko rigenga imitunganyirize n’imikorere by’Intara

06/09/2005

43 24/8/2005

Umushinga w’Itegeko rishyiraho imitunganyirize

n’imikorere by’Akarere

06/09/2005

44 24/8/2005

Umushinga w’Itegeko rigenga amatora y’inzego z’ibanze mu Rwanda

06/09/2005

45 24/8/2005

Umushinga w’Itegeko rishyiraho Ikigo cy’Igihugu cyo Kugenzura Ubuziranenge bw’Ibikomoka ku

Buhinzi n’Ubworozi

03/10/2005

46 07/09/2005

Umushinga w’Itegeko rigena imiterere n’imicungire ya Komisiyo Ishinzwe Abakozi ba Leta.

20/10/2005

47 07/09/2005

Umushinga w’Itegeko rigenga umwuga

w’ibaruramari

Uracyanozwa

48 30/09/2005

Umushinga w’Itegeko rishyiraho ingengo y’imari mu mwaka wa 2006

04/10/2005

49 30/09/2005

Umushinga w’Itegeko rishyiraho Ishuri Rikuru ryo Kwigisha no Guteza Imbere

Amategeko/Institute of Legal Practice and Law Development/Institut de Développement et de Pratique du Droit

10/11/2005

50 30/09/2005

Umushinga w’Itegeko rigena imitunganyirize,

imikorere n’ububasha by’Inama Nkuru Nyarwanda y’Abaforomokazi, Abaforomo

n’Ababyaza

28/11/2005

51 05/10/2005

Umushinga w’Itegeko rishyiraho imiterere,

imitunganyirize n’imikorere y’Umujyi wa Kigali.

20/10/2005

52 05/10/2005

Umushinga w’Itegeko rigena imiterere

n’imicungire y’amashyirahamwe y’ubwisungane mu kwivuza « Mutuelles de santé ».

17/11/2005

53 12/10/2005

Umushinga w’Itegeko rishyiraho Urugaga rw’Abavoka.

Uracyanozwa

54 12/10/2005

Umushinga w’Itegeko Ngenga rishyiraho kandi

rigena imitunganyirize n’imikorere bya Komisiyo

Uracyanozwa

22

N° Itariki y’Inama

Umushinga w’Itegeko wemejwe Igihe wagiriye mu

Nteko

y’Igihugu ishinzwe kurwanya SIDA (CNLS).

55 12/10/2005

Umushinga w’Itegeko rishyiraho kandi rigena

imitunganyirize n’imikorere y’Ikigo gishinzwe Ubuvuzi n’Ubushakashatsi kuri SIDA, Malariya, Igituntu n’izindi ndwara z’ibyorezo (TRAC plus).

Uracyanozwa

56 12/10/2005

Umushinga w’Itegeko rishyiraho kandi rigena

imitunganyirize n’imikorere y’Ikigo cy’Igihugu cy’urwitegererezo mu by’ubuvuzi/National

Reference Laboratory/Laboratoire National de Référence (LNR).

Uracyanozwa

57 12/10/2005

Umushinga w’Itegeko rishyiraho kandi rigena imitunganyirize n’imikorere y’Ikigo cy’Igihugu

gishinzwe kwakira no gutanga Amaraso (National Center for Blood Transfusion/ Centre National de Transfusion Sanguine (CNTS).

Uracyanozwa

58 26/10/2005

Umushinga w’Itegeko ryerekeye ishyirwaho

n’imikorere y’Ikigo cy’Igihugu gishinzwe kugenzura imitunganyirize y’amasoko ya Leta (Draft law establishing the Public Procurement

Regulatory Authority/ Projet de loi portant création et fonctionnement de l’Office National

de Régulation des Marchés Publics)3.

59 26/10/2005

Umushinga w’Itegeko rigenga amasoko ya Leta (Draft law on Public Procurement/Projet de loi portant réglementation générale des marchés

publics).

Uracyanozwa

60 26/10/2005

Umushinga w’Itegeko rirengera abageze mu zabukuru

Uracyanozwa

61 26/10/2005

Umushinga w’Itegeko rirengera abamugaye muri rusange

Uracyanozwa

62 26/10/2005

Umushinga w’Itegeko ryemerera kwemeza

burundu amasezerano hagati ya Repubulika y’u Rwanda na FIDA yerekeranye n’inguzanyo ya 5.650.000 DTS n’impano ya 140.000 DTS

agenewe umushinga w’ishyirwa mu bikorwa rya gahunda yo kuvugurura ubuhinzi.

08/11/2005

3 Ibitekerezo bishya Guverinoma ifite kuri iyi mishinga bizongerwa mu mushinga No 19 no

mu mushinga w’Itegeko rigena amasoko ya Leta woherejwe Umutwe w’Abadepite muri 2004.

23

N° Itariki y’Inama

Umushinga w’Itegeko wemejwe Igihe wagiriye mu

Nteko

63 02/11/2005

Umushinga w’Itegeko Ngenga rihindura kandi ryuzuza Itegeko ngenga n° 07/2004 ryo kuwa

25/04/2004 rigenga imiterere, imikorere n’ububasha by’Inkiko

16/11/2005

64 02/11/2005

Umushinga w’Itegeko rihindura kandi ryuzuza Itegeko n° 06/bis/2004 rigenga Abacamanza n’Abakozi b’Inkiko

16/11/2005

65 02/11/2005

Umushinga w’Itegeko Ngenga rihindura kandi

ryuzuza Itegeko ngenga n° 03/2004 ryo kuwa 20/03/2004 rigena imiterere, ububasha n’imikorere by’Ubushinjacyaha.

16/11/2005

66 02/11/2005

Umushinga w’Itegeko Ngenga rihindura kandi

ryuzuza Itegeko ngenga n° 01/2004 ryo kuwa 29/01/2004 rigena imitunganyirize, imikorere

n’ububasha by’Urukiko rw’Ikirenga.

16/11/2005

67 02/11/2005

Umushinga w’Itegeko Ngenga rihindura kandi ryuzuza Itegeko ngenga n° 02/2004 ryo kuwa 20/03/2004 rigena imiterere, ububasha

n’imikorere by’Inama Nkuru y’Ubucamanza.

16/11/2005

68 02/11/2005

Umushinga w’Itegeko ryemerera kwemeza burundu amasezerano ashyiraho Ikigo gishinzwe gucunga ibiza mu Karere k’Ibiyaga

Bigari n’Ihembe ry’Afurika (Regional Disaster Management Center of Excellence/Centre

Régional d’Excellence pour la Gestion des Désastres), yashyiriweho umukono i Naïrobi (Kenya) kuwa 15 Kanama 2005.

Uracyanozwa

69 23/11/2005

Umushinga w’Itegeko Ngenga rihindura kandi

ryuzuza itegeko ngenga n°22/2004 ryo kuwa 13/08/2004 rishyiraho Amategeko ngengamikorere y’abashinjacyaha n’abakozi bo

mu bushinjacyaha.

09/10/2005

71 23/11/2005

Umushinga w’Itegeko rihindura kandi ryuzuza itegeko n° 13/2004 ryo kuwa 17/05/2004 ryerekeye imiburanishirize y’imanza

z’inshinjabyaha.

09/10/2005

72 23/11/2005

Umushinga w’Itegeko Ngenga ku myitwarire y’abayobozi mu nzego za Leta.

13/12/2005

24

N° Itariki y’Inama

Umushinga w’Itegeko wemejwe Igihe wagiriye mu

Nteko

73 23/11/2005

Umushinga w’Itegeko risaba kwemeza burundu

amasezerano y’impano ya Miliyoni 55 USD Banki y’Isi yageneye u Rwanda mu gushyira mu bikorwa gahunda yo kurwanya ubukene.

01/12/2005

74 30/11/2005

Umushinga w’Itegeko ryemerera kwemeza

burundu amasezerano y’impano hagati ya Repubulika y’u Rwanda na Banki

Mpuzamahanga Itsura Amajyambere (BIRD), ingana na 4.300.000 $ USD, igenewe umushinga wo kwita ku rusobe rw’ibinyabuzima

bikeneye kwitabwaho by’umwihariko (integrated management of critical ecosystems project/projet de gestion intégrée des

écosystèmes fragiles).

08/12/2005

75 07/12/2005

Umushinga w’Itegeko rigena inshingano, imiterere n’imikorere y’Urwego rw’Igihugu

rushinzwe Intwari z’Igihugu n’Imidari y’Ishimwe.

Uracyanozwa

76 07/12/2005

Umushinga w’Itegeko rivugurura kandi ryuzuza

Itegeko n° 24/2003 ryo kuwa 14/08/2003 rigena imikorere n’imiterere, y’Inama y’Igihugu

y’Urubyiruko

13/12/2005

25

2.6 Igazeti ya Leta ya Repubulika y’u Rwanda

1. Nomero z’Igazeti ya Leta zasohotse mu 2005 :41

2. Amategeko yasohotse mu Igazeti ya Leta 2005:19

Hari n’Amategeko ya 2004: 16

3. Amateka ya Perezida: 41

4. Amateka ya Minisitiri w’Intebe: 37

5. Amateka n’amabwiriza y’Abaminisitiri:14

6. Ibireba amasosiyete y’ubucuruzi:47

7. Sitati z’amakoperative:14

8. Ibireba imiryango idaharanira inyungu:117

26

2.6.1 Imbonerahamwe y’Amategeko yasohotse mu Igazeti ya Leta

N° N° Y’ITEGEKO

N’ITARIKI

INYITO N° IGAZETI YA

LETA

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

N° 01/2005 ryo ku wa 14/02/2005

N° 02/2005 ryo ku wa 18/02/2005

N° 03/2005 ryo ku

wa 25/2/2005

N° 04/2005 ryo ku

wa 08/04/2005

N° 05/2005 ryo ku wa 14/04/2005

N° 06/2005 ryo ku wa 03/06/2005

N° 07/2005 ryo ku

wa 16/06/2005

N° 08/2005 ryo ku wa 14/07/2005

N° 09/2005 ryo ku

wa 14/07/2005

Itegeko rigena imitunganyirize n’imirimo y’ibarurishamibare mu Rwanda

Itegeko Ngenga Rigena Imikorere ya Sena

Itegeko Ngenga Rigena uburyo

Inteko Ishinga Amategeko imenya kandi ikagenzura ibikorwa n’imikorere bya Guverinoma

Itegeko Ngenga Rigena uburyo bwo

kurengera, kubungabunga no guteza imbere ibidukikije mu Rwanda

Itegeko Ngenga rishyiraho Komisiyo y’Igihugu Yigenga ishinzwe

kwegeranya ibimenyetso bigaragaza uruhare rwa Leta y’Ubufaransa

muri jenoside yabaye mu Rwanda mu mwaka wa 1994

Itegeko rishyiraho Amategeko agenga ibikorwa by’ikodeshagurisha

n’ibisabwa mu mirimo y’ikodeshagurisha

Itegeko rihindura kandi ryuzuza Itegeko n° 06 bis/ 2004 ryo ku wa

14/04/2004 rigenga Abacamanza n’Abakozi b’inkiko

Itegeko Ngenga rigena imikoreshereze n’imicungire

y’ubutaka mu Rwanda Itegeko rishyiraho Ikigo cy’Igihugu

Gishinzwe Ibarurishamibare mu Rwanda

N° idasanzwe yo ku wa 21/03/2005

N° 6 yo ku wa 15/03/2005

N° 6 yo ku wa

15/03/2005

N°9 yo ku wa

01/05/2005

N° 8 yo ku wa 15/4/2005

N° 13 yo ku wa 01/07/2005

N° 14 yo ku wa 15/07/2005

N° 18 yo ku wa 15/09/2005

N° 16 yo ku wa

15/08/2005

27

10.

11.

12.

13.

N° 10/2005 ryo ku wa 28/07/2005

N° 11/2005 ryo

kuwa 29/07/2005

N° 12/2005 ryo ku wa 29/07/2005

N° 13/2005 ryo ku

wa 29/7/2005

Itegeko Ngenga rihindura kandi ryuzuza Itegeko ngenga n° 01/2004

ryo ku wa 29/01/2004 rigena imitunganyirize, imikorere

n’ububasha by’Urukiko rw’Ikirenga Itegeko ryemerera kwemeza

burundu amasezerano y’inguzanyo n° 4032 rw yashyiriweho umukono

i Washington muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika, ku wa 23 gashyantare 2005, hagati ya

Repubulika y’u Rwanda n’Ikigega mpuzamahanga gitsura amajyambere (Ida), yerekeranye

n’inguzanyo ingana na miliyoni cumi n’esheshatu n’ibihumbi

magana arindwi za DTS (16.700.000 DTS), agenewe umushinga wihutirwa w’isanwa

ry’ibikorwa remezo by’amashanyarazi

Itegeko ryemerera kwemeza burundu amasezerano y’inguzanyo

n° 438 yashyiriweho umukono i Kigali , kuwa 09 Kamena 2005, hagati ya Repubulika y’u Rwanda

n’Ikigega cy’Iterambere cy’Ibihugu by’Amajyaruguru y’i Burayi (NDF),

yerekeranye n’inguzanyo ingana na miliyoni eshanu z’Amayero (5.000.000 EUR), agenewe

umushinga wihutirwa w’isanwa ry’ibikorwa remezo by’amashanyarazi

Itegeko ryemerera kwemeza

burundu amasezerano n°2100150008943 yashyiriweho umukono i Tunis muri Tuniziya, ku

wa 25 Gashyantare 2005, hagati ya Repubulika y’u Rwanda n’Ikigega

Nyafurika Gitsura Amajyambere (FAD), yerekeye inguzanyo ingana na miliyoni cumi n’eshanu

n’ibihumbi magana abiri za «Unites De Compte» (15.200.000 UC), agenewe umushinga w’Umuhanda

Gitarama-Ngororero-Mukamira

N° Idasanzwe yo ku wa 25/08/2005

N° Idasanzwe yo ku

wa 30/07/2005

N° Idasanzwe yo ku wa 30/07/2005

N° Idasanzwe yo ku

wa 30/07/2005

28

14.

15.

16.

17.

18.

19.

N° 14/2005 ryo ku wa 29/07/2005

N° 15/2005 ryo ku

wa 12/08/2005

N° 16/2005 ryo ku wa 18/8/2005

N° 17/2005 ryo ku wa 18/08/2005

N° 18/2005 ryo ku wa 20/08/2005

N° 19/2005 ryo ku wa 20/08/2005

Itegeko ryemerera kwemeza burundu amasezerano n°1006P

yashyiriweho umukono i Washington muri Leta Zunze

Ubumwe za Amerika kuwa 16 Mata 2005, hagati ya Repubulika y’u Rwanda n’Ikigega cya OPEC Gitsura

Amajyambere Mpuzamahanga, yerekeye inguzanyo ingana na

miliyoni cumi z’Amadolari y’Abanyamerika (10.000.000 USD), agenewe umushinga w’Umuhanda

Gitarama-Ngororero-Mukamira Itegeko Ngenga rihindura kandi

ryuzuza Itegeko Ngenga n° 14/2004 ryo kuwa 26/05/2004 rishyiraho

Amategeko rusange yerekeye ibigo bya Leta

Itegeko rigena imisoro itaziguye ku musaruro

Itegeko rihindura kandi ryuzuza Itegeko nº 25/2003 ryo ku wa

15/08/2003 rigena imiterere n’imikorere y’Urwego rw’Umuvunyi

Itegeko rihindura kandi ryuzuza Itegeko n° 41/2004 ryo kuwa

30/12/2004 rigena imari ya Leta y’umwaka wa 2005

Itegeko ryemerera kwemeza burundu amasezerano n° P-Rw-

E00-010 yashyizweho umukono i Tunis muri Tuniziya ku wa 13 Gicurasi 2004, hagati ya

Repubulika y’u Rwanda n’Ikigega Nyafurika Gitsura Amajyambere

(F.A.D.), yerekeye impano ya miliyoni icyenda za « Unites de Compte » (9.000.000 UC) agenewe

gahunda yo gutanga amazi meza no gutunganya isuku mu cyaro

N° Idasanzwe yo ku wa 30/07/2005

N° 16 bis yo ku wa

15/08/2005

Itegereje gusohokana

n’Itegeko ry’isoresha (byasabwe na RRA)

N° 17 bis yo ku wa 01/09/2005

N° Idasanzwe yo ku wa 25/08/2005

N° 17 bis yo ku wa 01/09/2005

29

2.6.2 Imbonerahamwe y’Amateka ya Perezida

No N° N’ITARIKI INYITO N° IGAZETI

YA LETA

1

2

3

4

5

N° 01/01 ryo ku wa 14/03/2005

N° 02/01 ryo ku wa 15/03/2005

N° 03/01 ryo ku wa 03/03/2005

N° 04/01 ryo ku wa 03/03/2005

N° 05/01 ryo ku wa 03/03/2005

Iteka rya Perezida rihindura Iteka rya Perezida n° 27/01 ryo ku wa 12/11/1997 rigena imishahara n’ibindi bigenerwa

Guverineri na ba Visi-Guverineri ba Banki Nasiyonali y’u Rwanda.

Iteka rya Perezida rishyiraho umukozi wo mu rwego rw’ububanyi n’amahanga

ukorera mu mahanga: Lieutenant General KAYUMBA NYAMWASA

Iteka rya Perezida ryemeza burundu amasezerano y’inguzanyo yashyiriweho

umukono i Kayiro (Caire) mu Misiri (Egypte) kuwa 01 Nyakanga 2004, hagati ya Repubulika y’u Rwanda n’Ikigega

cy’Abarabu Gitsura Amajyambere mu by’Ubukungu muri Afurika (BADEA), yerekeranye n’inguzanyo ingana na miliyoni

ebyiri z’amadolari y’amanyamerika (2.000.000 USD) agenewe umushinga wo

gusana ingomero eshatu z’amashanyarazi (Mukungwa, Gihira na Gisenyi).

Iteka rya Perezida ryemeza burundu amasezerano y’inguzanyo nº 915p

yashyiriweho umukono i Viyene (Vienne) muri Otirishiya (Autriche) kuwa 04 Gashyantare 2003, kandi akavugururwa ku

wa 15 Werurwe 2004, hagati ya Repubulika y’u Rwanda n’Ikigega cya OPEC Gitsura Amajyambere Mpuzamahanga, yerekeranye

n’inguzanyo ingana na miliyoni eshatu z’Amadolari y’amanyamerika (3.000.000

USD) agenewe umushinga wo gusana ingomero eshatu z’amashanyarazi (Mukungwa, Gihira na Gisenyi).

Iteka rya Perezida ryemeza burundu amasezerano y’inguzanyo yashyiriweho

umukono i Karitumu (Khartoum) muri Sudani (Soudan) kuwa 28 Nzeri 2002,

hagati ya Repubulika y’u Rwanda n’Ikigega cy’Abarabu Gitsura Amajyambere mu

N°5 yo ku wa 01/03/2005

N°5 yo ku wa 01/03/2005

N° Idasanzwe yo ku wa

07/03/2005

N° Idasanzwe yo ku wa

07/03/2005

N° Idasanzwe yo kuwa

07/03/2005

30

6

7

8

N° 06/01 ryo ku wa 03/03/2005

N° 07/01 ryo ku wa 03/03/2005

N° 08/01 ryo ku wa 03/03/2005

by’Ubukungu muri Afurika (BADEA), yerekeranye n’inguzanyo ingana na miliyoni

eshanu z’amadolari y’amanyamerika ( 5.000.000 USD) agenewe umushinga wo

gusana ingomero eshatu z’amashanyarazi (Mukungwa, Gihira na Gisenyi).

Iteka rya Perezida ryemeza burundu amasezerano y’inguzanyo n° 3955-RW

yashyiriweho umukono i Washingitoni (Washington) muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika kuwa 03 Kanama 2004, hagati ya

Repubulika y’u Rwanda n’Ikigega Mpuzamahanga Gitsura Amajyambere (IDA), yerekeranye n’inguzanyo ingana na

miliyoni cumi n’eshatu n’ibihumbi magana arindwi z’amadetesi (13.700.000 DTS)

agenewe umushinga wo kongerera ubushobozi inzego za Leta.

Iteka rya Perezida ryemeza burundu amasezerano y’inguzanyo yashyiriweho

umukono i Tunis muri Tuniziya kuwa 17 Ugushyingo 2004, hagati ya Repubulika y’u Rwanda n’Ikigega Nyafurika Gitsura

Amajyambere (FAD), yerekeranye n’inguzanyo ingana na miliyoni makumyabiri n’imwe n’ibihumbi

magana cyenda za « Unités de Compte » (21.900.000 UC) agenewe

gushyigikira gahunda n’ingamba byo kurwanya ubukene.

Iteka rya Perezida ryemeza burundu Amasezerano nº 2100150008345 yashyiriweho umukono i Tunis muri

Tuniziya kuwa 17 Ugushyingo 2004, hagati ya Repubulika y’u Rwanda n’Ikigega

Nyafurika Gitsura Amajyambere (FAD), yerekeranye n’inguzanyo ingana na miliyoni cumi n’eshatu n’ibihumbi magana arindwi

na mirongo itandatu ya « Unités de Compte » (13.760.000 UC) n’ amasezerano

nº 2100155003217 yerekeranye n’impano ingana na miliyoni imwe za « Unités de Compte » (1.000.000 UC) agenewe Gahunda

y’Umushinga w’Itunganywa n’Icungwa ry’Ibiyaga byo mu Gihugu Imbere.

N° Idasanzwe yo ku wa

07/03/2005

N° Idasanzwe yo ku wa

07/03/2005

N° Idasanzwe yo ku wa 07/03/2005

31

9

10

11

12

13

14

15

16

17

N° 09/01 ryo ku wa 03/03/2005

N° 10/01 ryo ku wa 07/03/2005

N° 11/01 ryo

kuwa 07/03/2005

N° 12/01 ryo ku

wa 14/03/2005

N° 13/01 ryo ku wa 25/05/2005

N° 14/01 ryo ku

wa 30/05/2005

N° 14 bis/01 ryo ku wa

30/05/2005

N° 15/01 ryo ku wa 30/05/2005

N° 15 bis/01

ryo ku wa 30/05/2005

Iteka rya Perezida ryemeza burundu amasezerano y’inguzanyo yashyiriweho

umukono i Kigali mu Rwanda ku wa 01 Ugushyingo 2004, hagati ya Repubulika y’u

Rwanda n’Ikigega cya Saudi-Arabia Gitsura Amajyambere, yerekeranye n’inguzanyo ingana na miliyoni mirongo ine

n’eshanu za « Riyals Saoudiens » (45.000.000 Riyals Saoudiens ) agenewe

umushinga wo gusana no kwagura Ibitaro byitiriwe Umwami Fayçal.

Iteka rya Perezida rigena uburyo igihano nsimburagifungo cy’imirimo ifitiye Igihugu akamaro gishyirwa mu bikorwa.

Iteka rya Perezida rishyiraho ishimwe

ry’akarusho rihabwa abanyeshuri barushije abandi.

Iteka rya Perezida ryemeza kandi rihamya

burundu amasezerano ashyiraho Umuryango w’Ibihugu byo mu Karere k’Ibiyaga Bigari ugamije Kurwanya Sida.

Iteka rya Perezida ryemeza kandi rihamya burundu Amasezerano Mpuzamahanga

y’Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku Buzima yerekeranye no kurwanya ububi

bw’itabi. Iteka rya Perezida rigira Dr. HABYARIMANA

Jean Baptiste umwe mu bagize Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge.

Iteka rya Perezida rigira Dr. HABYARIMANA Jean Baptiste Perezida wa Komisiyo

y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge. Iteka rya Perezida rigira Bwana

RUTAYISIRE Antoine umwe mu bagize Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe

n’Ubwiyunge. Iteka rya Perezida rigira Bwana

RUTAYISIRE Antoine Visi-Perezida wa Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge.

N° Idasanzwe yo ku wa

07/03/2005

N°6 yo ku wa 15/03/2005

N° Idasanzwe

yo ku wa 21/03/2005

N° Idasanzwe

yo ku wa 21/03/2005

N°11 yo ku wa

01/06/2005

N°23 yo ku

wa 01/12/2005

N° 23 yo ku wa

01/12/2005 N° 23 yo ku

wa 01/12/2005

N° 23 yo ku

wa 01/12/2005

32

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

N° 16/01 ryo ku wa 30/05/2005

N° 16 bis/01 ryo ku wa

30/05/2005

N° 17/01 ryo ku

wa 30/05/2005

N° 18/01 ryo ku

wa 30/05/2005

N° 19/01 ryo ku

wa 30/05/2005

N° 20/01 ryo ku wa 30/05/2005

N° 21/01 ryo ku wa 30/05/2005

N° 22/01 ryo ku

wa 30/05/2005

N° 23/01 ryo ku

wa 30/05/2005

N° 23 bis/01 ryo ku wa

30/05/2005

Iteka rya Perezida rigira Madamu Fatuma NYIRAKOBWA NDANGIZA umwe mu bagize

Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge.

Iteka rya Perezida rigira Madamu Fatuma NYIRAKOBWA NDANGIZA

Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe

n’Ubwiyunge. Iteka rya Perezida rigira Madamu

MUKARUGWIZA Médiatrice umwe mu bagize Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge.

Iteka rya Perezida rigira Madamu

GASINZIGWA Odda umwe mu bagize Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge.

Iteka rya Perezida rigira Madamu

TWIZEYEYEZU Marie Josée umwe mu bagize Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge.

Iteka rya Perezida rigira Bwana KABANDANA Marc umwe mu bagize

Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge.

Iteka rya Perezida rigira Padiri KAYUMBA Emmanuel umwe mu bagize Komisiyo

y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge. Iteka rya Perezida rigira Bwana

MBANGUTSE Djamali umwe mu bagize Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe

n’Ubwiyunge. Iteka rya Perezida rigira Bwana HABINEZA

Hamisi umwe mu bagize Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge.

Iteka rya Perezida rigira Madamu MUJAWAYEZU Prisca umwe mu bagize

Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge.

N° 23 yo ku wa

01/12/2005

N° 23 yo ku wa

01/12/2005

N° 23 yo ku

wa 01/12/2005

N° 23 yo ku

wa 01/12/2005

N° 23 yo ku

wa 01/12/2005

N° 23 yo ku wa

01/12/2005

N°23 yo ku wa

01/12/2005 N° 23 yo ku

wa 01/12/2005

N° 23 yo ku

wa 01/12/2005

N° 23 yo ku wa

01/12/2005

33

28

29

30

31

32

33

34

35

N° 24/01 ryo ku wa 03/07/2005

N° 25/01 ryo ku wa 03/07/2005

N° 29/01 ryo ku wa 05/07/2005

N° 29 bis/01 ryo ku wa

05/07/2005

N° 30/01 ryo ku wa 02/08/2005

N° 31/01 ryo ku wa 04/08/2005

N° 32/01 ryo ku wa 22/08/2005

N° 33/01 ryo ku wa 22/08/2005

Iteka rya Perezida rihindura kandi ryuzuza Iteka rya Perezida n° 72/01 ryo ku wa

08/07/2002 rishyiraho Amategeko Rusange y’Abasirikare.

Iteka rya Perezida riha Abasirikare imidari y’ishimwe.

Iteka rya Perezida rigena abakozi ba Leta bakora imirimo ya Noteri, icyicaro n’ifasi by’ibiro bya noteri.

Iteka rya Perezida ryemeza burundu Amasezerano y’inguzanyo n° 4032 RW

yashyiriweho umukono i Washington muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika, kuwa 23

Gashyantare 2005, hagati ya Repubulika y’u Rwanda n’Ikigega Mpuzamahanga Gitsura Amajyambere (IDA), yerekeranye

n’inguzanyo ingana na miliyoni cumi n’esheshatu n’ibihumbi magana arindwi

z’Amadetesi (16.700.000 DTS), agenewe umushinga wihutirwa w’isanwa ry’ibikorwa remezo by’amashanyarazi.

Iteka rya Perezida rigena umunsi w’itora n’igihe cyo kwiyamamaza mu itora ryo

kuzuza Abagize Umutwe w’Abadepite.

Iteka rya Perezida ryemerera ishyirwaho ry’amatembure y’iposita.

Iteka rya Perezida ryemeza burundu Amasezerano n°2100150008943

yashyiriweho umukono i Tunis muri Tuniziya, ku wa 25 Gashyantare 2005,

hagati ya Repubulika y’u Rwanda n’Ikigega Nyafurika Gitsura Amajyambere (FAD), yerekeye inguzanyo ingana na miliyoni

cumi n’eshanu n’ibihumbi magana abiri za «Unités de Compte» (15.200.000 UC),

agenewe umushinga w’umuhanda Gitarama-Ngororero-Mukamira.

Iteka rya Perezida ryemeza burundu Amasezerano y’inguzanyo n° 438 yashyiriweho umukono i Kigali , kuwa 09

Kamena 2005, hagati ya Repubulika y’u

N° Idasanzwe yo ku wa

04/07/2005

N° Idasanzwe yo ku wa

04/07/2005

N° 15 yo ku wa 01/08/2005

N° 18 bis yo ku wa

15/09/2005

N° Idasanzwe yo ku wa

09/08/2005

N° 19 yo ku wa 01/10/2005

N° 18 bis yo ku wa

15/09/2005

N° 18 bis yo ku wa 15/09/2005

34

36

37

38

39

40

41

N° 34/01 ryo ku wa 22/08/2005

N° 35/01 ryo ku

wa 05/10/2005

N° 36/01 ryo ku wa 05/10/2005

N° 37/01 ryo ku wa 12/10/2005

N° 38/01 ryo ku

wa 12/10/2005

N° 39/01 ryo ku wa 16/10/2005

Rwanda n’Ikigega cy’Iterambere cy’Ibihugu by’Amajyaruguru y’i Burayi (NDF),

yerekeranye n’inguzanyo ingana na miliyoni eshanu z’amayero (5.000.000 EUR),

agenewe umushinga wihutirwa w’isanwa ry’ibikorwa remezo by’amashanyarazi.

Iteka rya Perezida ryemeza burundu Amasezerano n° 1006P yashyiriweho

umukono i Washington muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika kuwa 16 Mata 2005, hagati ya Repubulika y’u Rwanda n’Ikigega

cya OPEC Gitsura Amajyambere Mpuzamahanga, yerekeye inguzanyo ingana na miliyoni cumi z’Amadolari

y’Abanyamerika (10.000.000 USD), agenewe umushinga w’umuhanda

Gitarama-Ngororero-Mukamira. Iteka rya Perezida ryemera burundu

Amasezerano yo guhererekanya abagizi ba nabi hagati ya Repubulika ya Uganda na

Repubulika y’u Rwanda, yashyiriweho umukono i Kampala kuwa 15 Nyakanga 2005.

Iteka rya Perezida rishyiraho Umunyamabanga Mukuru w’Urukiko

rw’Ikirenga: Madamu GAHONGAYIRE Anne

Iteka rya Perezida risesa Inama Njyanama y’Akarere ka Mugombwa mu Ntara ya Butare.

Iteka rya Perezida rishyiraho abayobozi

b’agateganyo b’Akarere ka Mugombwa mu Ntara ya Butare: Bwana NSENGIMANA

Cyprien na Bwana MUZUKA KAYIRANGA Eugène umwungirije

Iteka rya Perezida ryongera igihe cya Komisiyo y’Igihugu yigenga ishinzwe

kwegeranya ibimenyetso bigaragaza uruhare rwa Leta y’Ubufaransa muri Jenoside yabaye mu Rwanda mu mwaka

wa 1994.

N° 18 bis yo ku wa

15/09/2005

N° Idasanzwe

yo ku wa 12/10/2005

N° Idasanzwe yo ku wa

24/11/2005

N° Idasanzwe yo ku wa 24/11/2005

N° Idasanzwe

yo kuwa 24/11/2005

N° Idasanzwe yo ku wa

24/11/2005

35

2.6.3 Imbonerahamwe y’Amateka ya Minisitiri w’Intebe

N° N° N’ITARIKI INYITO

N° IGAZETI YA

LETA

1

2

3

4

5

6

7

8

N° 01/03 yo ku

wa 14/03/2005

N° 02/03 yo ku wa 15/03/2005

N° 03/03 yo ku wa 04/05/2005

N° 04/03 yo ku wa 24/05/2005

N° 05/03 yo ku wa 25/05/2005

N° 06/03 yo ku wa 25/05/2005

N° 07/03 yo ku

wa 25/05/2005

N° 08/03 yo ku

wa 25/05/2005

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rihindura

iteka rya Minisitiri w’Intebe n° 84/03 ryo ku wa 23/12/2002 rishyiraho abagize Inama y’Ubutegetsi y’Ikigega

Rusange cya Leta Gitsura Amajyambere y’Uturere, Imijyi n’Umujyi wa Kigali kandi rikagena

umubare wabo, manda n’ibyo bagomba kuba bujuje.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rishyiraho Umuyobozi Mukuru

w’Ikoranabuhanga muri Perezidansi: Bwana Kanamugire David

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rivana Bwana BIZIMANA Emmanuel ku

mwanya w’Umunyamabanga Mukuru.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rishyiraho Umunyamabanga

Nshingwabikorwa w’Intara ya Kigali Ngali Bwana KANGANGYE Justus.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira KAZIGE Eugène Umuyobozi

Wungirije w’Ishuri Rikuru ry’Ubuzima ry’i Kigali (KHI) ushinzwe Ubutegetsi n’Imari.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira Dr. KABAGABO Chantal Umuyobozi

Wungirije w’Ishuri Rikuru ry’Ubuzima ry’i Kigali (KHI) ushinzwe

Amasomo. Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira Dr.

NAMAHUNGU Evariste Umunyamabanga Mukuru muri Minisiteri y’Ubuhinzi n’Ubworozi.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rikura

Bwana RUTISHISHA François ku mwanya w’Umuyobozi w’Ikigo

N° Idasanzwe yo

ku wa 21/03/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 11 yo ku wa 01/06/2005

N° 11 yo ku wa 01/06/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa

01/09/2005

N° 17 yo ku wa

01/09/2005

36

9

10

11

12

13

14

15

16

N° 09/03 yo ku

wa 25/05/2005

N° 10/03 yo ku

wa 25/05/2005

N° 11/03 yo ku wa 25/05/2005

N° 12/03 yo ku

wa 25/05/2005

N° 13/03 yo ku wa 25/05/2005

N° 14/03 yo ku

wa 25/05/2005

N° 15/03 yo ku wa 25/05/2005

n° 16/03 yo ku wa 10/06/2005

Nyarwanda Cyigisha iby’Ubuyobozi n’Imicungire y’Abantu n’Ibintu.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira

NSENGIYUMVA Aimable Umuyobozi w’Ikigo cy’Igihugu gishinzwe iby’Indege za Gisivili..

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira

NKUNDUMUKIZA Esdras Umuyobozi w’Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Itwara Rusange ry’Abantu (ONATRACOM).

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira Bwana TWAGIRAMUNGU

Herménégilde Umuyobozi w’Ikigo cy’Ubushakashatsi mu by’Ubuhanga

n’Ikoranabuhanga (IRST). Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira

KARAKE MUTSINZI Charles Umuyobozi w’Ikigo cya Leta

gishinzwe Kongera Ubushobozi bw’Abakozi n’ubw’Inzego z’Imirimo (HIDA).

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira Dr. CYUBAHIRO Mark BAGABE

Umuyobozi wa w’Ikigo cy’u Rwanda gishinzwe Ubumenyi mu by’Ubuhinzi

(ISAR). Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira

KABANDANA Marc Umuyobozi wa Ikigo Nyarwanda Cyigisha iby’Ubuyobozi n’imicungire y’Abantu

n’Ibintu (RIAM).

Iteka rya Minisitiri w’Intebe ryirukana TWAGIRIMANA Joram burundu mu bakozi ba Leta kubera

amakosa akomeye yakoze mu kazi.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira NYINAWUMUNTU KANIMBA Consolata Umuyobozi wungirije

w’Ishuli Rikuru Nderabarezi ry’i Kigali (KIE) ushinzwe Amasomo.

N° 17 yo ku wa

01/09/2005

N° 17 yo ku wa

01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa

01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa

01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

37

17

18

19

20

21

22

23

24

25

N° 17/03 yo ku wa 10/06/2005

N° 18/03 yo ku wa 10/06/2005

N° 19/03 yo ku wa 22/06/2005

N° 20/03 yo ku wa 22/06/2005

N° 21/03 yo ku

wa 23/06/2005

N° 22/03 yo ku wa 24/06/2005

N° 23/03 yo ku wa 24/06/2005

N° 24/03 yo ku wa 24/06/2005

N° 25/03 yo ku wa 24/06/2005

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira KARABARANGA Pierre

Umunyamabanga Mukuru muri Minisiteri y’Urubyiruko na Siporo.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rishyiraho Urwego rw’Igihugu

rushinzwe ishyirwa mu bikorwa ry’Amasezerano ku guca itegurwa,

ikorwa, ihunikwa n’ikoreshwa ry’intwaro z’uburozi no ku isenywa ryazo.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira NZAMWITA Lilly Umunyamabanga

Wihariye wa Minisitiri w’Abakozi ba Leta, Amahugurwa n’Umurimo.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira RUTISHISHA MUCYO

Umunyamabanga Wihariye wa Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga

n’Ubutwererane. Iteka rya Minisitiri w’Intebe

ryirukana aba ofisiye bakurikira muri Polisi y’Igihugu : IP Alexis RUSAGARA na AIP Schadrack

SIMBIZI

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira KANYANKORE Alex Umuyobozi wa Ofisi y’Icyayi (OCIR-THE).

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigiraTWAHIRWA Manassé

Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa Secrétariat de Privatisation.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe risezerera RUBAYIZA Didace, mu bakozi ba

Leta kubera ibura ry’umurimo.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe ryemerera guhagarika akazi KAYITARE Laurent, kubera impamvu

ze bwite.

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 12 yo ku wa 15/06/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa

01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

38

26

27

28

29

30

31

32

33

34

N° 26/03 yo ku wa 24/06/2005

N° 27/03 yo ku wa 24/06/2005

N° 28/03 yo ku wa 24/06/2005

N° 29/03 yo ku wa 24/06/2005

N° 30/03 yo ku wa 24/06/2005

N° 31/03 yo ku

wa 30/06/2005

N° 32/03 yo ku wa 30/06/2005

N° 37/03 ryo ku wa 31/08/2005

N° 38/03 ryo ku wa 31/08/2005

Iteka rya Minisitiri w’Intebe risezerera MUKARUSAGARA UWINEZA

Thaciana, mu bakozi ba Leta kubera ibura ry’umurimo.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe risezerera HABIYAMBERE Thaddée, mu bakozi

ba Leta kubera ibura ry’umurimo.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rikura GATWABUYENGE Vincent, ku mirimo yakoraga nk’Umuyobozi wa

Ofisi y’Igihugu ishinzwe Taransiporo Rusange y’Abantu (ONATRACOM).

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira NSANZUMUGANWA Emmanuel

Umunyamabanga Mukuru muri Minisiteri y’Ibikorwa Remezo.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira NSENGIYUMVA Justin

Umunyamabanga Mukuru muri Minisiteri y’Ubucuruzi, Inganda, Guteza Imbere Ishoramari,

Ubukerarugendo n’Amakoperative. Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira

Bwana MUSABEYEZU Narcisse Umunyamabanga Mukuru muri

Minisiteri y’Uburezi, Ubumenyi, Ikoranabuhanga n’Ubushakashatsi

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rigira GATWABUYENGE Vincent Umunyamabanga Mukuru muri

Minisiteri y’Ubutaka, Ibidukikije, Amashyamba, Amazi na Mine.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rishyiraho Akanama Gashinzwe

Kuvugurura Amategeko y’Ubucuruzi.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rishyiraho Abagize Akanama Gashinzwe Kuvugurura Amategeko

y’Ubucuruzi.

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa

01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

N° 17 yo ku wa 01/09/2005

39

35

36

37

N°42/03 ryo kuwa

12/09/2005

N° 50/03 ryo ku

wa 27/10/2005

N° 59/03 ryo ku wa 31/10/2005

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rihindura kandi ryuzuza Iteka rya Minisitiri

w’Intebe n° 01/03 ryo kuwa 24/02/2000 rigena imitunganyirize

n’inshingano by’Urwego rushinzwe imanza n’ibindi bibazo byerekeranye n’Amategeko bireba Leta.

Iteka rya Minisitiri w’Intebe

rishyiraho abagize «Rwanda Stock Exchange Committee».

Iteka rya Minisitiri w’Intebe rishyiraho abashinjacyaha ba Gisirikare.

N° Idasanzwe yo ku wa

24/11/2005

N° Idasanzwe yo

ku wa 24/11/2005

N° Idasanzwe yo ku wa 24/11/2005

Icyitonderwa: Hari amateka n° 39-41; 43-49; 51-58: acyandikwa mu

ncamake (extraits) mbere yo gushyirwa mu Igazeti ya Leta ya Repubulika y’u

Rwanda.

40

IGICE CYA KABIRI

Ibyagezweho na Guverinoma

41

I. GUTEZA IMBERE IMIYOBORERE MYIZA

Mu rwego rw’Imiyoborere myiza, intego rusange zigamijwe ni

ugushimangira ubuyobozi buboneye, bushyira imbere ubumwe

bw’abanyarwanda, ubwuzuzanye bw’umugabo n’umugore, uruhare rwa

buri munyarwanda mu miyoborere y’Igihugu n’amahame ya

demokarasi.

1.1 Ubukangurambaga

Mu bijyanye n’ubukangurambaga no gushishikariza buri munyarwanda

kwibona kandi akagira uruhare mu bikorwa by’amajyambere bimureba ku

giti cye, bireba Akagari, Umurenge cyangwa Akarere atuyemo, uyu mwaka

hakozwe ibi bikurikira:

Abayobozi Bakuru b’Igihugu basuye abaturage babakangurira

gushyira mu bikorwa gahunda za Guverinoma nko kubungabunga

umutekano, kurwanya isuri, kwirinda icyorezo cya SIDA, kwiteza

imbere mu bukungu n’ibindi.

o Muri urwo rwego, Nyakubahwa Perezida wa Repubulika yasuye

Ruhengeri, Umutara, Gitarama, Umujyi wa Kigali, Kibungo,

Cyangugu, Byumba, Kigali Ngali na Butare;

o Minisitiri w’Intebe yasuye Intara ya Kibungo (Akarere ka

Cyarubare), Umujyi wa Gisenyi, Intara ya Ruhengeri (Akarere ka

Butaro) n’Intara ya Gikongoro (Akarere ka Karaba), agira

n’uruzinduko rw’akazi i Butare;

o Ba Minisitiri bakoze ingendo nyinshi mu Ntara zose,

by’umwihariko mu Ntara bashinzwe, muri gahunda yo gufasha

no kunganira Abakuru b’Intara gushyira mu bikorwa gahunda

ya Guverinoma.

42

Hateguwe inyandiko isobanura ibiranga Umuyobozi mwiza n’amahame

ngenderwaho y’ubuyobozi bwiza;

Imikorere ya Njyanama yaranononsowe;

Hakozwe inama z’imboni (focal points / points focaux) hatangwa

ibiganiro kuri politiki yo kwegereza abaturage ubuyobozi

n’ubushobozi;

Hakoreshejwe inama zisobanura Amategeko n’imikorere y’imitwe ya

politiki;

Umuganda wimuriwe ku wa gatandatu wa nyuma wa buri kwezi,

warangira hagakorwa inama y’Akagari, abaturage bakabona umwanya

uhagije wo kuganira ku bibazo bibareba no kubishakira ibisubizo;

Komisiyo y’Ubumwe n’Ubwiyunge yahuguye abakangurambaga 3.000

mu Ntara cumi;

Hateguwe amarushanwa ku rwego rw’Uturere twose tw’Igihugu,

insanganyamatsiko ikaba yari Ubumwe n’Ubwiyunge;

Hakozwe ingando z’abanyeshuri 2.530 bazajya muri za Kaminuza. Izo

ngando zabereye i Nkumba na Busogo;

Hakozwe ingando z’abagororwa 21.000 bafunguwe hubahirijwe

Itangazo rya Perezidansi ya Repubulika. Izo ngando zatangiye ku wa

01/08/2005 zirangira ku wa 30/8/2005;

Mu rwego rwo gukangurira impunzi z’abanyarwanda gutaha mu

Gihugu cyabo, habaye inama zihuza u Rwanda, HCR n’ibihugu bya

Zambia, Congo Brazaville, Uganda, Malawi n’u Burundi. Impunzi

zagarutse mu byazo muri uyu mwaka zigera mu 3000, hatabariwemo

abanyarwanda bari bahungiye i Burundi muri Gicurasi 2005;

Abacengezi n’abari ingabo za Ex-Far n’Interahamwe batahutse kandi

banyuze mu ngando uyu mwaka ni 378.

43

1.2. Itangazamakuru

Guverinoma y’u Rwanda yiyemeje guteza imbere ubwisanzure

bw’Itangazamakuru no kurigeza ku baturage.

1.2.1 Itangazamakuru muri rusange

Abayobozi Bakuru batanze ibiganiro bigenewe abanyamakuru kandi

bakira abanyamakuru b’ingeri zose. By’umwihariko, ikiganiro Kubaza

Bitera Kumenya gihita ku wagatandatu cyangwa ku cyumweru, aho

abayobozi batandukanye bageza ku baturage ibikorwa mu rwego rwa

gahunda ya Guverinoma n’abaturage bakagira ubwisanzure bwo

kubaza no gutanga ibitekerezo;

U Rwanda rwifatanije n’ayandi mahanga kwizihiza umunsi

mpuzamahanga w’ubwisanzure bw’Itangazamakuru wabaye tariki ya

03/05/2005;

Habayeho kungurana ibitekerezo ku Itangazamakuru muri rusange.

1.2.2 Amaradiyo

Leta yahaye amaradiyo atanu yigenga uburenganzira bwo gukora. Ku

maradiyo yari asanzwe akora4 hiyongereyeho:

o «City Radio» yahawe uburenganzira bwo gutangira imirimo

tariki ya 15/03/2005;

o «Radiyo Ijwi ry’Ibyiringiro» y’itorero ry’Abadivantisiti b’Umunsi

wa Karindwi yatangijwe ku mugaragaro tariki ya 10/04/2005;

o «Umucyo Community Radio» yahawe uruhushya rwo gutangira

gukora tariki ya 10/06/2005;

o «Radio France Internationale» yagiranye amasezerano na Leta

y’u Rwanda ayihesha uburenganzira bwo gutangaza ibiganiro

4 Amaradiyo yari asanzwe ni : Radiyo Rwanda, Radiyo 10, Radiyo Contact FM, Radiyo

Mariya -Rwanda, Radiyo Izuba, Radiyo Flash FM, Radiyo y’Abaturage (Gisenyi), Radiyo

y’Abaturage (Cyangugu), Radiyo y’Abaturage (Butare), Radiyo Ijwi rya Amareika (VOA),

Radiyo y’Abadage (DW) na Radiyo y’Abongereza (BBC).

44

byayo mu Rwanda ikoresheje umurongo wa FM, ubu yatangiye

gukora;

o «Radiyo Salus » ya Kaminuza y’u Rwanda i Butare yatangijwe

ku mugaragaro tariki ya 18/11/2005;

1.2.3 Itangazamakuru ryanditse

Uyu mwaka ibinyamakuru cumi na bitatu (13) bishya byujuje

ibyangombwa byahawe icyemezo kibyemerera gukora. Ibyo

binyamakuru ni ibi bikurikira:

o The Rwanda Weekly Review (Icyongereza);

o DEVT (Igifaransa);

o Ingenzi (Ikinyarwanda);

o Ibanga (Ikinyarwanda / Icyongereza / Igifaransa);

o Umurinzi (Ikinyarwanda);

o Education Forum / Bite mu Burezi (Ikinyarwanda /

Icyongereza);

o Football Imanzi (Ikinyarwanda);

o Urumuli (Ikinyarwanda);

o Objectif (Ikinyarwanda / Icyongereza / Igifaransa);

o Itwararike (Ikinyarwanda / Icyongereza / Igifaransa);

o Rugari (Ikinyarwanda / Igifaransa);

o Umurabyo (Ikinyarwanda / Icyongereza / Igifaransa);

o TAM-TAM (Ikinyarwanda / Icyongereza / Igifaransa)5.

Hatanzwe ibyangombwa byemerera abanyamakuru bo mu mahanga

gutara amakuru mu Rwanda;

Hateguwe inyandiko « memorandum » igaragaza uburyo inzego za Leta

zikwiye gukorana n’itangazamakuru;

By’umwihariko buri Minisiteri ifite umwanya rimwe mu cyumweru mu

biganiro Radiyo Rwanda ihitisha kugira ngo igeze ku baturarwanda

5 Ibinyamakuru byari bisanzwe bisohoka : Imvaho Nshya, La Nouvelle Relève, The New

Times, Ingabo, Umuseso, Rwanda Championi, Rwanda Newsline, Kinyamateka, Urubuga

rw’Abagore, Rushyashya, Umuco, Umurage/ Heritage, Hobe, Gasabo, Grands Lacs Hebdo,

Ubumwe, Imbarutso, Les Points Focaux, Umwezi, La voie de Radio Maria- Rwanda.

45

ibikorwa byayo, byaba ibigamije amajyambere rusange cyangwa

imibereho myiza y’abaturage.

1.3 Ububanyi n’Amahanga n’Ubutwererane

Guverinoma ifite inshingano yo gushyiraho, gukurikirana no

gusuzuma politiki, ingamba na gahunda z’Igihugu mu bijyanye

n’Ububanyi n’Amahanga n’Ubutwererane bishingiye ku kwagura

amarembo, ubwubahane hagati y’ibihugu kandi bigamije amahoro,

umutekano n’iterambere.

1.3.1 Ingendo za Nyakubahwa Perezida wa Repubulika mu mahanga

Mu rwego rwo kwagura amarembo ndetse no kunoza umubano, Abayobozi

banyuranye basuye ibihugu by’inshuti. Ku buryo bw’umwihariko twavuga

uruzinduko Nyakubahwa Perezida wa Repubulika KAGAME Paul yagiriye

muri TANZANIYA, BURUNDI, NIGERIA, USA, QATAR, TUNIZIYA, SUDAN,

DJIBOUTI, KENYA, SOUTH AFRICA, LIBYA, BURKINA FASO, na AUSTRIA.

1.3.2 Izindi ngendo

Minisitiri w’Intebe MAKUZA Bernard yakoreye ingendo mu Bihugu

bitandukanye aho yahagarariye Umukuru w’Igihugu mu nama

mpuzamahanga. Ni muri urwo rwego yagiye mu bihugu bya CONGO

BRAZAVILLE, EGYPT, UGANDA na SUDAN;

Abaminisitiri bagize ingendo nyinshi mu bihugu n’imiryango

mpuzamahanga, bagiye mu butumwa bw’akazi cyangwa mu nama.

46

1.3.3 Abashyitsi b’imena basuye u Rwanda

Abakuru b’ibihugu bagendereye u Rwanda:

o Nyiricyubahiro Umwami MSWATI III : Swaziland

o Nyakubahwa Laurent GBABO : Côte d’Ivoire

o Nyakubahwa Olusegun OBASANJO: Nigeria

o Nyakubahwa Yoweri Kaguta MUSEVENI: Uganda

o Nyakubahwa Omar Hassan El BACHIR: Sudan

o Nyakubahwa Ismael Omar GUELLEH: Djibouti

o Nyakubahwa Mwai KIBAKI: Kenya

o Nyakubahwa Levy MWANAWASA: Zambiya

o Nyakubahwa Bingu wa MUTHARIKA: Malawi

o Nyakubahwa Benjamin William MKAPA: Tanzaniya

o Nyakubahwa Pierre NKURUNZIZA: Burundi

Uretse abakuru b’ibihugu hari n’abandi bashyitsi b’imena bagendereye

u Rwanda.

o Nyakubahwa Bill CLINTON wahoze ari Perezida wa Leta Zunze

Ubumwe z’Amerika.

o Nyakubahwa Laura BUSH, Madamu wa Perezida Georges W

BUSH.

o Nyakubahwa Cherie BLAIR, Madamu wa Minisitiri w’Intebe

Tony BLAIR.

o Nyakubahwa Denise NKURUNZIZA, Madamu wa Perezida

Petero NKUZUNZIZA.

o Nyakubahwa Jean Pierre BEMBA:Visi Perezida wa RDC.

o Nyakubahwa Fréderic NGENZEBUHORO: Visi Perezida w’u

Burundi

o Nyakubahwa Libère BARARUNYERETSE : Perezida w’Umutwe

wa Sena w’u Burundi

o Bwana Joseph BLATTER: Perezida wa FIFA.

o Bwana Paul WOLFOWITZ: Perezida wa Banki y’Isi.

47

o Bwana Louis MICHEL: Komiseri ushinzwe Iterambere mu

Muryango wa Union Européenne/European Union.

o Ambasaderi Donald YAMAMOTO wa Leta Zunze Ubumwe

z’Amerika.

o Bwana Aldo AJELLO: Intumwa yihariye y’Umuryango

w’Ubumwe bw’Uburayi ushinzwe Akarere k’Ibiyaga Bigari.

o Bwana Karl de GUCHT: Minisitiri w’Ubutwererane

n’Amajyambere w’Ububiligi.

o Bwana Henk G.J.KAMP: Minisitiri w’Ingabo w’Ubuholandi.

o Madamu Antoinette BATUMUBWIRA, Minisitiri w’Ububanyi

n’Amahanga w’i Burundi.

o Madamu Kerstin MULLER : Minisitiri wungirije w’Ububanyi

n’Amahanga w’Ubudage.

o Bwana Ichiro AISAWA: Minisitiri wungirije w’Ububanyi

n’Amahanga w’Igihugu cy’Ubuyapani.

o Jenerali Robert H. FOGLESONG : Umugaba w’Ingabo zirwanira

mu kirere za Leta Zunze Ubumwe za Amerika.

o Jenerali James L. JONES : Komanda ushinzwe akarere k’i

Burayi mu ngabo za Leta Zunze Ubumwe za Amerika.

o Bwana Walter FUST :Umuyobozi Mukuru w’Amajyambere n’

Ubutwererane muri Minisiteri y’Ububanyi n’ Amahanga

y’Ubusuwisi (DDC).

o Bwana Erastus MWENCHA: Umunyamabanga Mukuru wa

COMESA.

o Bwana Sylvain GOMA: Umunyamabanga Mukuru wa CEEAC.

1.3.4 Zimwe mu nama mpuzamahanga zabereye mu Rwanda.

Ku wa 02 – 03 Kamena: Inama y’Abakuru b’Ibihugu bigize

umuryango wa COMESA.

Ku wa 17 Gashyantare 2005: Inama y’Abaminisitiri b’Ububanyi n’

Amahanga b’Akarere k’Ibiyaga Bigari.

48

Ku wa 18 Mata 2005 : Inama ya gatandatu y’Abayobozi ba za

Gasutamo muri Afurika yunze Ubumwe.

Kuva ku wa 6 kugeza ku wa 8 Kamena 2005 : Inama y’Abaminisitiri

bashinzwe Imiyoborere Myiza mu Bihugu by’Afurika yo munsi ya

Sahara.

Ku wa 14 Kamena 2005: Inama ya 24 y’Abaminisitiri bashinzwe

Imiturire muri Afurika ( Shelter Afrique).

Ku wa 24 Kanama 2005: Inama y’Abaminisitiri b’Ingabo na

b’Ububanyi n’Amahanga b’Ibihugu by’ Akarere k’Ibiyaga Bigari.

Kuva ku itariki ya 14 kugeza ku ya 15 Nzeli 2005: Inama

y’Abaminisitiri b’Ingabo b’Ibihugu bigize East African Stand by

Brigade (EASBRIG).

Ku wa 04 Ukwakira 2005: Kongere Nyafurika y’Amakoperative yo

kugurizanya no kuzigama yahuje ibihugu 14 bya Afurika.

Ku wa 28 Ukwakira 2005: Inama y’ Abaminisitiri b’Ibihugu bya

Afurika bashinzwe Ubworozi.

Ku wa 06 Ukuboza 2005: Inama y’Abaminisitiri bashinzwe ingufu

mu bihugu bigize NELSAP

1.3.5 U Rwanda mu ruhando rw’amahanga

Uretse inama zabereye mu Rwanda n’abashyitsi barugendereye, dipolomasi

y’u Rwanda ikomeje kugira uruhare mu guhesha Igihugu isura nziza no

kucyongerera icyizere mu mahanga. Ibyo bigaragarira mu buryo

abanyarwanda bakomeje gushyirwa mu mirimo mu miryango

mpuzamahanga. Muri bo twavuga:

Dr KABERUKA Donald watorewe kuba Perezida wa Banki Nyafurika

Itsura Amajyambere;

Ambasaderi RUGWABIZA Valentine wagizwe Umuyobozi Mukuru

Wungirije w’Umuryango Mpuzamahanga w’Ubucuruzi;

Madamu MUKARUGWIZA Monique wungirije Uhagarariye Perezida

wa Komisiyo ya Afurika Yunze Ubumwe i Khartoum;

U Rwanda rwemerewe umwanya w’Ubunyamabanga bwa EASBRIG.

49

1.3.6 Umubano w’u Rwanda n’Amahanga

Umugabane wa Afurika

U Rwanda rwakomeje gukora ibishoboka byose kugira ngo umubano

warwo na Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo urusheho kuba

mwiza. Ni muri urwo rwego habayeho inama zinyuranye ku rwego

rw’Abaminisitiri bafite ububanyi n’amahanga mu nshingano zabo.

Inama « tripartite joint commission » zihuza u Rwanda, RD CONGO

na Uganda ziba zigamije ahanini kureba icyakorwa kugira ngo

amasezerano ya Lusaka, Pretoria n’aya Luanda ashyirwe mu bikorwa

cyane cyane ayerekeranye no kwambura intwaro Ex-

FAR/INTERAHAMWE. Muri uyu mwaka, muri iyo « tripartite joint

commission » hiyongereyeho igihugu cy’u Burundi;

Mu rwego rw’umutekano mu Karere k’Ibiyaga Bigari muri rusange, u

Rwanda rukurikiranira hafi itegurwa ry’Inama Mpuzamahanga ya

Kabiri ku Karere k’Ibiyaga Bigari yari iteganyijwe kubera i Nairobi mu

Ugushyingo 2005, ariko ntabwo yabashije kuba, yimuriwe umwaka

utaha.

Guverinoma yakomeje ibiganiro kugira ngo umuryango wa CEPGL

wongere ukore;

Ku byerekeye u Burundi, Guverinoma yakomeje gukurikirana no

kugira uruhare mu nzira y’amahoro no mu bikorwa byo kurangiza

inzibacyuho yasojwe n’amatora yagenze neza. U Rwanda rwari rufiteyo

indorerezi. Perezida wa Repubulika, Nyakubahwa KAGAME Paul,

yitabiriye umuhango w’irahira rya Perezida mushya w’u Burundi,

Nyakubahwa NKURUNZIZA Petero;

Inama Rusange ihuza u Rwanda na Uganda yateraniye i Kampala

kuva tariki ya 14 kugeza kuya 15 Nyakanga 2005. Muri iyo nama

50

hashyizwe umukono ku masezerano agamije guhererekanya abagizi ba

nabi « Extradition Treaty/Traité d’Extraditon »;

Inama ya Kane y’Ubutwererane hagati y’u Rwanda na Zambiya

yabereye i Kigali kuva ku wa 17 kugeza ku wa 18 Ugushyingo 2005.

Iyo nama yafatiwemo imyanzuro igamije kurushaho guteza imbere

ubucuruzi n’ishoramari n’ibyerekeye ubwikorezi n’ibindi;

Ku byerekeye « Nile Bassin Initiative/Initiative du Bassin du Nil »,

hateganyijwe ko mu mwaka utaha wa 2006 hazashyirwa umukono ku

masezerano azagenga ibihugu bituriye Uruzi rwa Nil;

U Rwanda ubu ni rwo ruyoboye umuryango wa COMESA kuva mu

nama ya 12 y’Abakuru b’Ibihugu yabereye i Kigali muri Kamena muri

uyu mwaka;

U Rwanda rufatanyije n’ibindi bihugu, rushishikajwe n’uko i Darfur

muri Soudan hagaruka amahoro ndetse Ingabo z’u Rwanda zagiye

gutanga umusanzu warwo muri icyo gihugu mu rwego rw’ibikorwa

by’Afurika Yunze Ubumwe (AU/UA) hamwe n’i Khartoum mu rwego

rwa Loni (ONU/UN)

U Rwanda ruri hafi kwemererwa kwinjira mu Muryango wa East

African Community;

U Rwanda kandi rwitabiriye inama zinyuranye zihuza ibihugu bigize

umugabane wa Afurika : AU, CEEAC, COMESA, ADB,…

U Rwanda rwateye inkunga Igihugu cya Djibouti cyari cyagize ikibazo

cy’amapfa, rukigenera toni 150 z’umuceri.

Imigabane ya Aziya na Oseyaniya

Ubutwererane hagati y’u Rwanda na Japan

o Umubano hagati y’u Rwanda n’Ubuyapani wifashe neza ku

buryo muri uyu mwaka Japan yafunguye mu Rwanda ishami

rya “Japanese International Cooperation Agency-JICA”;

51

o Muri Kamena 2005 nibwo Japan yemeye gufasha u Rwanda mu

bijyanye na “Human Resource Development” na “Rural

Development” mu rwego rwo kurwanya ubukene;

o Muri Kanama 2005 Japan yemereye u Rwanda impano

y’amayeni angana na 618.000.000 azakoreshwa mu kugura

amabisi 93 azajya atwara abantu;

o Mu Ukwakira 2005, Japan yemeye gutanga amayeni

400.000.000 yo kugura ibikoresho bya Laboratoire/Laboratory

ya KIST.

Ubutwererane hagati y’u Rwanda n’Ubushinwa

o Icyo gihugu cyakomeje gutera inkunga ibitaro bya Kibungo

cyoherazamo abaganga bo gusimbura abari bahasanzwe;

o Ubushinwa kandi bwafashije mu mishinga ikurikira yose

yarangiye muri uyu mwaka:

Kwagura Ishuri ry’Ubuforomo i Kibungo;

Isanwa ry’umuhanda uva kuri UTEXRWA ugana i

Kinyinya;

Isanwa rya Sitade Amahoro;

o Imishyikirano ku iyubakwa rya « State House » yaratangiye

kandi iragenda neza. Amasezerano y’impano yo gukora inyigo

yashyizweho umukono;

o Inzobere z’Abashinwa zaje mu Rwanda kurangiza inyigo yo

kubaka inzu nshya ya MINAFFET.

Ubutwererane hagati y’u Rwanda n’Ubuhindi

o Icyo gihugu gifatanya n’u Rwanda mu rwego rw’uburezi

n’ikoranabuhanga;

o Ubu harimo gutegurwa uburyo habaho ubufatanye mu rwego

rw’umuco.

52

U Rwanda rurimo kureba ko rwagirana umubano n’ubutwererane mu

nzego z’ubucuruzi n’ishoramari n’ibihugu nka Koreya y’Amajyepfo,

Singapore, Indonesia, Vietnam na Australia.

Umugabane wa Amerika

U Rwanda rukomeje kugirana umubano mwiza na Leta Zunze

Ubumwe za Amerika ku buryo Nyakubahwa Perezida wa

Repubulika ndetse n’abandi bayobozi bagiriye ingendo muri icyo

gihugu. Ibyo byatumye isura y’u Rwanda n’umubano hagati

y’ibihugu byombi bigenda birushaho kuba mwiza. U Rwanda

rwagobotse icyo gihugu mu gihe cy’akaga k’imyuzure (Katrina),

rukigenera inkunga ingana na 100 000 USD; iyo nkunga yakiriwe

neza, Kongere y’Amerika inohereza ibutumwa bwo gushimira;

Muri Werurwe 2005, u Rwanda rwongeye gufungura Ambasade

yarwo i Ottawa muri Canada;

U Rwanda rufitanye umubano ushingiye ku butwererane n’igihugu

cya Cuba kidufasha cyane cyane mu gutanga abaganga baza

gukora mu Rwanda. Inama rusange hagati y’ibihugu byombi

yabaye mu Ugushyingo 2005 i La Havane;

Mu rwego rw’Imiryango Mpuzamahanga, u Rwanda rwitabiriye

Inama Isanzwe ya 60 y’Inteko Rusange y’Umuryango w’Abibumbye

yateraniye ku kicaro cy’uwo Muryango i New York. Intumwa z’ u

Rwanda zari ziyobowe na Nyakubahwa Perezida wa Repubulika;

U Rwanda kandi rwitabiriye inama zinyuranye z’imiryango

mpuzamahanga ishamikiye kuri UN.

Umugabane w’Uburayi

Ibihugu by’i Burayi byakomeje kugirana n’u Rwanda umubano

ushingiye kuri dipolomasi ndetse n’uwo ku rwego rw’ubutwererane.

Ibyo bihugu ni Ubwongereza, Ubuholandi, Ubudage, Ububiligi,

53

Ubufaransa, Uburusiya, Ubusuwisi, Suwedi, Ubutaliyani,

Otirishe, Luxembourg...

Ubutwererane n’Ubwongereza bukomeje kugenda neza. Minisitiri

w’Ubwongereza w’Iterambere, Bwana Hillary BENN yagendereye u

Rwanda, hashyirwa umukono ku masezerano (MoU) nshya hagati

y’Ibihugu byombi;

Inama Rusange hagati y’u Rwanda n’Ubusuwisi yabereye i Kigali;

Ku byerekeye Ububiligi, muri uyu mwaka i Kigali habereye inama

yahuje intumwa z’Ububiligi n’iz’u Rwanda « Comité des

Partenaires »;

Inama nk’iyo nanone yahuje intumwa z’u Rwanda n’iz’Ubudage;

U Rwanda rwatangiye inzira yo kugirana umubano n’Igihugu cya

Estonia.

1.3.7 Uruhare rw’Abanyarwanda baba mu mahanga mu iterambere

ry’Igihugu.

Diaspora y’Abanyarwanda irarushaho kugenda itera imbere kandi

igaragaza ubushake bwo gufatanya n’abandi banyarwanda kubaka

igihugu cyabo;

Byagaragariye mu nama abayobozi banyuranye b’Igihugu harimo

Nyakubahwa Perezida wa Repubulika, bagiye bakorana

n’Abanyarwanda ubwo babaga bari mu ngendo mu mahanga.

Twavuga nko muri Leta Zunze Ubumwe z’Amerika, Canada,

Senegal, Tanzaniya, U Bubiligi na Kongo Brazaville;

Kuva ku itariki ya 12 kugeza ku ya 15/05/2005: Abanyarwanda

baba muri Senegali bakoze igiterane bise“Rwanda Senegal Cultural

Week“;

Kuva ku wa 1 kugeza ku wa 3 Nyakanga i Houston muri USA

habereye ihuriro ry’Abanyarwanda ryiswe “Rwanda Houston

Convention 2005“

Abanyarwanda batuye mu mahanga boroherejwe kubona

ibyangombwa nka pasiporo n’ibindi nkenerwa;

54

Hateguwe gahunda yo gufasha abanyarwanda baba mu mahanga

kubaka amazu mu Rwanda;

Hatowe Komite zo guhagararira buri gihugu cyangwa Akarere mu

Ihuriro Rusange ry’Abanyarwanda baba mu mahanga;

Kuva kuri 28 kugeza kuri 29 Ukuboza 2005 i Kigali habereye

inama ya kabiri ya Rwanda Diaspora Global Network.

1.4. Umutekano n’Ubusugire bw’Igihugu

Kugira ngo mutekano ukomeze kubungabungwa hakozwe ibi bikurikira:

Polisi y’Igihugu yakomeje kwiyubaka mu rwego rwo kwiyongerera

ubumenyi haba mu bikoresho cyangwa umubare w’Abapolisi. Ni muri

urwo rwego uyu mwaka higishijwe abapolisi 824 harimo 146 b’igitsina

gore;

Ba « Cadet Officers » 185 bahawe amahugurwa ajyanye na ICT,

uburenganzira bw’umwana, ubugenzacyaha no gukora iperereza aho

icyaha cyabereye;

Hatanzwe isoko ry’amakamyo 10 yo gutwara abapolisi na

kizimyamwoto 2, bahabwa n’imodoka 96;

Hasanwe amazu Polisi ikoreramo ku Kacyiru, ikigo nderabuzima

n’ishuri rikuru bya Polisi biragurwa;

Gahunda zo gukangurira abaturage kwirindira umutekano «

Community Policing » binyuze mu mahugurwa no gushyiraho Komite

zibishinzwe zaratangiye;

Serivisi z’ubugenzacyaha zakiriye amadosiye 2 128;

Polisi ishinzwe umutekano mu muhanda yakajije umurego ku buryo

bugaragara;

Hatanzwe ibiganiro mu mashuri yo mu Mujyi wa Kigali bijyanye no

kwirinda impanuka mu mihanda. Ibiganiro nk’ibyo binyuzwa kuri

Televiziyo na Radiyo;

Polisi, ifatanyije n’izo mu bindi bihugu, yagize uruhare mu gufata

abagizi ba nabi no kuburizamo ibyaha : abantu 27 bashakishwaga

55

n’ibihugu duhana imbibi baratanzwe; zimwe mu modoka zari zaribwe

mu Rwanda zikajyanwa mu bihugu duhana imbibi zarafashwe ;

Kugeza mu kwezi kwa munani, Polisi yinjije mu kigega cya Leta

amafaranga 587.959.400 Frw.

Mu rwego rw’amagereza hakozwe ibi bikurikira :

o Umushinga w’Itegeko rigenga amagereza waranononsowe, ubu

uri mu Nteko Ishinga Amategeko;

o Gereza zakanguriwe guhinga ibihingwa nka moringa na

geranium;

o Gereza ya Gitarama irageragerezwamo umushinga wo gucana

nyiramugengeri mu rwego rwo kubungabunga ibidukikije;

o Abagororwa bakanguriwe kwirinda no kudakwirakwiza icyorezo

cya SIDA;

o Hakozwe amahugurwa anyuranye mu rwego rwo kongera

ubushobozi, cyane cyane ajyanye na ICT;

o Gereza ya Mpanga yatashywe ku wa 01/8/2005 ikaba ifite

ubushobozi bwo kwakira abagororwa 7500. Iyo gereza niyo

yatoranijwe abakatiwe n’Urukiko rwa ICTR- Arusha;

o Gereza zitandukanye zarasanwe: Rilima, Gikongoro, Butare,

Gitarama, Gisenyi, Ruhengeri na Nyagatare;

o Imirimo yo gukoresha « Biogaz » muri gereza za Remera, Butare

na Kivumu, yararangiye, iyo muri gereza ya Ntsinda yaratangiye;

o Amadosiye y’abagororwa agera kuri 79.800 yaratunganyijwe

hasigaye 20.200;

Ingabo z’Igihugu zikomeje kwiyubaka no kubungabunga umutekano

w’Igihugu no hanze yacyo. Muri urwo rwego ibikorwa by’ingenzi byakozwe

ni ibi:

Hateguwe ibisasu bigera kuri 587 mu Ntara zinyuranye;

Abasirikare 2538 bagiye Darfur muri Sudan mu bihe

bitandukanye, mu rwego rwo kubungabunga umutekano w’ako

Karere; hari n’abandi bagiye Khartoum;

56

Hatanzwe amahugurwa anyuranye, mu gihugu no hanze, aya BTE,

ICT, indimi no kwongera ubushobozi. Abasirikare 521 basoje

amasomo ya “Cadet Course“ ;

Inyubako nshya ya Minisiteri y’Ingabo yaratashywe. Amazu

abasirikare kozi ba Minisiteri bakoreramo yarasanwe, harimo aya

Gisenyi, Kibuye, Gikongoro, Gako, Gabiro, Nyakinama n’ahandi.

Hubatswe amazu 60 i Kibagabaga mu rwego rwo gufasha

abasirikare kwibonera aho batura;

Amadosiye agera kuri 118 ajyanye n’ibyaha bitandukanye

yashyikirijwe Inkiko za Gisirikare;

Ingabo z’Igihugu zagize uruhare mu bikorwa by’amajyambere

binyuranye: gukora imihanda, kubaka amashuri, gukamura

ibishanga, ubworozi n’ubuhinzi n’ibindi.

Ingabo z’Igihugu kandi zagize uruhare mu kubungabunga

ibidukikije zifatanya n’abaturage gukora amashyiga azigama inkwi

by’umwihariko mu Ntara ya Gisenyi na Kibuye.

1.5 Iterambere ry’Umuryango n’iry’Uburinganire

1.5.1 Uburinganire n’Iterambere ry’Umugore

Mu rwego rwo kwinjiza « Gender » muri Porogaramu, Igenamigambi na

Gahunda z’Amajyambere no kumenyekanisha politiki yayo, hakozwe ibi

bikurikira:

Hashyizweho imboni za « gender » mu nzego zinyuranye mu rwego

rwo gukurikirana ibikorwa bya « gender » n’iterambere

ry’abanyarwandakazi ;

Hakozwe inama n’inzego zinyuranye zigamije gusuzuma umushinga

w’Itegeko rishyiraho « Observatoire du Genre »;

Ku ntego yo kurwanya ihohoterwa, hakozwe inama n’inzego

zinyuranye zifite uruhare mu kurwanya ihohoterwa, hashyirwaho

n’itsinda rikurikirana iyubahirizwa ry’imyanzuro;

57

Hateguwe inyandiko ku ivugururwa ry’Ikigega cy’Ingwate.

1.5.2 Guteza imbere no kurengera abana

Ku ntego yo guteza imbere no kurengera abana, hakozwe ibi bikurikira :

Hateguwe amabwiriza agenga ibigo byita ku bana b’imfubyi

n’abandi bana bugarijwe n’ibibazo ;

Hateguwe umushinga w’Itegeko Ngenga ryerekeye uburenganzira

bw’umwana n’uburyo bwo kumurinda ihohoterwa ;

Ibigo bikurikira byita ku bana byatewe inkunga :

o Centre pour enfants de la rue de Kabarondo (Kibungo) ;

o House of Joy de Kibungo ;

o Orphelinat Noël Nyundo (Gisenyi);

o Imiryango ibiri y’abana bibana b’i Buliza.

1.5.3 Guteza imbere umuryango

Mu rwego rwo gutegura gushyiraho Politiki yo kurera abana bakiri

bato (Crèche), hasuwe ibigo birera abana bikurikira:

o « Crèche » abitonda mu Rugunga;

o « Pré-Maternelle » na « Maternelle Lionceaux »

o « Maternelle » yo kwa Nyiranuma.

Tariki ya 15/5/2005, hijihijwe umunsi mpuzamahanga

w’Umuryango ;

Politiki y’Igihugu y’Umuryango yemejwe n’Inama y’Abaminisitiri.

1.5.4 Gukurikirana ishyirwa mu bikorwa ry’Imyanzuro ya Beijing

Mu rwego rwo kumenyekanisha imyanzuro ya Beijing,

Hatanzwe ibiganiro mu mashuri makuru (ULK na KIE), amadini (Zion

Temple na Restoration Church), amashyirahamwe nka AFCD ;

U Rwanda rwitabiriye inama ya 49 ya « CSW » i New York (Beijing+10);

58

Tariki ya 29/3/2005, hatanzwe ikiganiro kigenewe abanyamakuru ku

myanzuro yavuye muri iyo nama. Ikiganiro kuri Radiyo na Televiziyo

cyahise tariki ya 6 Mata 2005.

1.6 Urubyiruko

Muri Gahunda yayo, Guverinoma iteganya guteza imbere imibereho

y’Urubyiruko mu guhesha agaciro umurimo n’ibikorwa bitubura

umusaruro n’inyungu; guharanira ko urubyiruko rugira uburere

butunganye n’ubuzima buzira umuze, hagashakishwa mu muco

nyarwanda icyarufasha kwirinda indwara z’ibyorezo nka SIDA

n’izindi; guteza imbere ubusabane n’ubutwererane hagati

y’urubyiruko rw’u Rwanda n’urw’amahanga.

1. 6.1 Guteza imbere imibereho y’Urubyiruko

Hateguwe gahunda y’imyaka itanu yo gushakira urubyiruko

umurimo ;

Hateguwe Raporo ya YEN (Youth Employment Network) INITIATIVE,

yohererejwe Umunyamabanga Mukuru w’Umuryango w’Abibumbye;

Hashyigikiwe ibikorwa bifatika by’urubyiruko mu mashyirahamwe

bibumbiyemo na sosiyete sivile, imiryango itegamiye kuri Leta nka

JCER, YES, bakora inyingo z’imishinga cyangwa bagategura ingendo;

Hakozwe ingendo mu Ntara zose n’Umujyi wa Kigali, zigamije

gushishikariza abayobozi b’Urubyiruko mu nzego zitandukanye

gahunda za Leta ku bibareba no gukunda umurimo;

Hashyigikiwe ibikorwa byo gutangiza amashyirahamwe ya COOPEC yo

kuguriza urubyiruko amafaranga, kugira ngo rwikorere imishinga ;

Hateguwe gahunda yo kugaragaza uburyo umushinga wo guteza

imbere imishinga mito n’iciriritse PPPMER uzakorana n’Inama

y’Igihugu y’Urubyiruko;

Itegeko rishyiraho Inama y’Igihugu y’Urubyiruko ryaravuguruwe.

59

1.6.2 Kugira urubyiruko rufite uburere butunganye n’ubuzima buzira

umuze

Urubyiruko rwakanguriwe ibikorwa byo gufasha abandi, nko kubakira

amacumbi abacitse ku icumu rya jenoside batishoboye mu Mujyi wa

Kigali no mu mujyi wa Nyanza n’ahandi ;

Hashyizweho Komite nyobozi ya PAYA (Ihuriro ry’Urubyiruko

Nyafurika ryo kurwanya icyorezo cya SIDA) rifite icyicaro mu Rwanda;

Hatangijwe ibigo byita ku myororokere y’urubyiruko mu Ntara za

Ruhengeri na Kibungo ku bufatanye na PSI hamwe no gukurikirana

imikorere y’ibigo biterwa inkunga na FNUAP mu Ntara za Kibuye,

Cyangugu n’Umutara ;

Urubyiruko hafi 80.000 rwamaze kwipimisha Sida;

Hahuguwe abakangurambaga 40 b’urungano mu Ntara ya Butare,

Ruhengeri, Gisenyi, Kigali Ngali na Byumba ;

Hakoreshejwe inama n’ubushakashatsi ku ihohoterwa mu burezi ku

nkunga ya UNICEF ;

Habaye igikorwa cyo gufasha ababana n’ubwandu bwa Sida ku

nkunga ya CNLS/MAP mu byerekeye isuku iwabo, kububakira

ubwiherero, kubumba amatafari yo gusana inzu zabo ;

Urubyiruko rwakanguriwe kurwanya igituntu mu Ntara 7 ku nkunga

ya CNLS/PNILT ;

Urubyiruko rwigishijwe ibirebana n’imyororokere mu Ntara za

Cyangugu, Kibuye n’Umutara ku nkunga ya FNUAP;

Mu rwego rwo guhuza ibikorwa byo kurwanya Sida, haguzwe Moto 6

zigenewe Intara za Cyangugu, Ruhengeri, Butare, Umutara na Kigali

Ngali ku nkunga ya FNUAP ;

Ama « Clubs anti Sida » yarahuguwe, hagiyeho n’izindi nka FORSA

ikorera muri za Kaminuza.

60

1.7 Imiryango Itegamiye kuri Leta.

Usibye akazi ka buri munsi ko guha uburenganzira bwo gukora, imiryango

itegamiye kuri Leta, yaba ari iyo mu Rwanda cyangwa iyo mu mahanga,

hakozwe ibi bikurikira :

Hateguwe umushinga wa politiki y’ubufatanye hagati ya Leta na

sosiyete sivili;

Hateguwe umushinga w’Itegeko rigenga amadini, uracyatangwaho

ibitekerezo;

Hateguwe umushinga w’Itegeko rigenga imiryango idaharanira

inyungu. Inzego zinyuranye ziracyawutangaho ibitekerezo.

1.8 Abikorera ku giti cyabo

Mu rwego rw’ubufatanye hagati ya Leta n’abikorera ku giti cyabo:

Habaye Inama yahuje Nyakubahwa Perezida wa Repubulika

n’Abikorera ku Giti Cyabo i Butare mu rwego rw’ubufatanye mu

by’ubukungu hagati ya Leta n’Abikorera ku Giti cyabo;

Habaye Inama ya kabiri ya Komite Ngishwanama y’ubufatanye hagati

ya Leta n’Abikorera ku Giti cyabo yayobowe na Nyakubahwa Minisitiri

w’Intebe ;

Leta yafashije Urugaga Nyarwanda rw’abikorera ku giti cyabo mu

gutegura imurikagurisha mpuzamahanga (kuva tariki ya 24/11/2005

kugeza ku ya 05/12/2005) ryabereye i Gikondo no kwitabira

amurikagurisha mpuzamahanga yabereye mu Buyapani, mu Budage,

muri Amerika, muri Kenya no muri Sénégal;

Leta yafashije abikorera ku giti cyabo bo mu Rwanda gukora urugendo

muri Canada, aho bahuye na bagenzi babo. Urwo rugendo rukaba ruri

muri gahunda yo kumenyekanisha ibicuruzwa biva mu Rwanda ;

Leta yateye inkunga ingana na 120.000.000 Frw, Urugaga Nyarwanda

rw’Abikorera ku Giti Cyabo, izafasha gushyiraho « Business

Development Services (BDS) » mu Gihugu. Izo « Business Development

61

Services » zizafasha abikorera ku giti cyabo kugezwaho amakuru

yerekeye ubucuruzi bwabo ;

Ibigo by’imari ntoya (Institutions de Microfinance / Microfinance

Institutions) byakanguriwe kunoza imiyoborere no gukora byubahirije

Amategeko, none ubu inyinshi zimaze kwemererwa gukora ku

mugaragaro. Kuri 230 ziri mu Gihugu, 187 zimaze kwemererwa

burundu cyangwa se by’agateganyo ;

Haranozwa inyandiko ya politiki ku ikoreshamari riciriritse mu rwego

rwo kurushaho kunoza imikorere y’ibyo bigo.

1.9. Kwegereza abaturage Ubuyobozi n’Ubushobozi

Gahunda ya Guverinoma yo kwegereza Ubuyobozi n’Ubushobozi

abaturage igeze mu cyiciro cya Kabiri. Itegeko rivugurura Ubutegetsi

ryemejwe n’Inama y’Abaminisitiri. Imitere y’Ubutegetsi bushya

bw’Igihugu iteganya Intara 4 n’Umujyi wa Kigali, Uturere 30

n’Imirenge 450 kandi Umurenge ukaba ishingiro ry’ubuyobozi

nyirizina.

Imishinga y'Amategeko n’izindi nyandiko zijyanye n’iri vugurura zaremejwe:

Itegeko ry’imbibi;

Itegeko ry’Intara n’Akarere;

Itegeko ry’Umurenge, Akagari n’Umudugudu;

Itegeko ry’Umujyi wa Kigali;

Inyandiko yo kwitegura imikorere y’inzibacyuho na nyuma yaho;

Buri Mujyanama kuva ku Murenge kugera ku Ntara/Umujyi wa Kigali

yahawe ibitabo by’Amategeko, Amateka n’imfashanyigisho zabyo;

Inyandiko ihinnye igaragaza umuyobozi mwiza n’amahame

ngenderwaho;

Umushinga w’Itegeko ryo kurwanya ruswa;

Hashyizweho za Komiti za «Jumelage»;

Hateguwe imbanzirizamushinga w’uburere mboneragihugu;

Hateguwe umushinga w’Indangamuntu nshya.

62

1.9.1 Kuzamura ubushobozi n’imyumvire by’Inzego z’Ibanze

Nk’uko biteganyijwe mu Itegeko Nshinga, Inama ya gatatu y’Igihugu

y’Umushyikirano yateranye guhera ku wa 13 kugeza ku wa 14

Ukuboza 2005. Inama yayobowe na Nyakubahwa Perezida wa

Repubulika. Hatanzwe raporo y’ishyirwa mu bikorwa ry’imyanzuro

y’inama ya kabiri kandi hanunguranwa ibitekerezo hafatwa

n’imyanzuro y’ibizitabwaho mu mwaka wa 2006;

Hakozwe inama zitandukanye mu rwego rwo kongerera ubushobozi izo

nzego, harimo abashinzwe imari;

Kugira ngo ibaruramutungo mu Turere twose rigire isura imwe, isoko

ryo gucapa za gitansi ryeguriwe sosiyete imwe;

Hatanzwe amabwiriza ku bipimo by’imisoro n’amahôro bigomba

gufatwa n’Inama Njyanama kandi hafatwa icyemezo cyo kubarura

abasoreshwa muri buri Ntara;

Hateguwe Politiki n’Itegeko by’Umuganda byemezwa n’Inama

y’Abaminisitiri yateranye ku wa 20/06/2005.

Inkunga Leta yageneye Uturere mu mwaka wa 2005 mu rwego rwo

kudufasha

mu ngengo y’imari isanzwe (Ordinary Budget/budget ordinaire).

Igihembwe Ayari ateganyijwe Ayabonetse %

Igihembwe cya 1 806.938.632 403.469.316

403.469.316

100

Igihembwe cya 2 806.938.632 403.469.316

403.469.316

100

Igihembwe cya 3 806.938.632 806.938.632 100

Igihembwe cya 4 806.938.632 806.938.632 100

Igiteranyo 3.227.754.528 3.227.754.528 100

63

1.9.2. Gushimangira no guteza imbere demokarasi

Mu rwego rwo gushimangira imiyoborere myiza no guteza imbere

demokarasi, Komisiyo y’Igihugu y’Amatora yakoze ibi bikurikira:

Kugira ngo huzuzwe inzego :

o Hatowe abahuzabikorwa b’Utugari bagera kuri 3496,

Abahuzabikorwa b’Imirenge bagera kuri 870, Abayobozi

b’Uturere n’Imijyi 72 n’Ababungirije 97;

o Mu Inteko Ishinga Amategeko, Umutwe w’Abadepite, hasimbuwe

Abadepite 6 hashingiwe ku malisiti y’imitwe ya Politiki

yagejejwe kuri Komisiyo y’Igihugu y’Amatora mu matora yo muri

2003.

Komisiyo y’Igihugu y’Amatora yatanze inyigisho z’uburere

mboneragihugu ku byiciro bitandukanye by’abaturage (Abayobozi

b’Inzego z’Ibanze, abaturage bibumbiye mu mashyirahamwe,

abanyeshuri, abapolisi n’urubyiruko);

Havuguruwe lisiti y’itora Komisiyo y’Igihugu y’Amatora yari

isanganywe. Abaturage biyandikishije gutora bashya ni 552 229

biyongereye ku batoye muri 2003. Ubu nyuma y’icyiciro cya mbere

cyakozwe cyo gukosora lisiti y’itora mu Mirenge yose igize Igihugu,

lisiti y’itora iriho abaturage 4.107.088 bakaba bariyongereyeho

abangana na 5%;

Hamwe n’igikorwa cyo kuvugurura lisiti y’itora, Komisiyo y’Igihugu

y’Amatora yahaye Abaturage bagejeje igihe cyo gutora amakarita

y’itora mashya mu cyiciro cya mbere cyakozwe. Abaturage 3.338.511

bahawe amakarita y’itora mashya. Abasigaye bashya bazayahabwa

muri Mutarama 2006.

64

II GUSHIMANGIRA UBUTABERA N’UBURENGANZIRA BWA MUNTU

2.1 Ubutabera muri rusange

Inshingano ya Guverinoma ni ukubaka Igihugu kigendera ku

mategeko, gushimangira ubutabera bwegereye abaturage,

bukabakorera, bubunga, bubarengera kandi bakabugiramo uruhare

rugaragara. Ubutabera bugomba kurengera buri wese, kurwanya

akarengane, ruswa, itonesha, ivangura no kurwanya genoside

n’ingengabitekerezo yayo.

Hashingiwe ku mahame nyamukuru y’ubutabera yavuzwe haruguru,

Guverinoma yakoze ibi bikurikira:

Hashyizweho abashinjacyaha n’abakozi b’ubushinjacyaha,

hanashyirwaho uburyo bwo gufungura abagororwa bireze bakemera

icyaha ;

Harahiye abanoteri cumi n’umwe (11) mu rwego rwo kugira ngo

umuturage abashe kwegerezwa serivisi akeneye mu gihe cyihuse, bityo

ashobore kwiteza imbere no kubaka Igihugu cy’amajyambere

arambye ;

Hatangijwe ku mugaragaro igikorwa cya TIG ku wa 25/09/2005

kandi hasurwa komite zayo mu Ntara zose z’Igihugu, hagamijwe

kuzuza umubare w’abazigize no kumenya umubare umaze kugerwaho

w’abazakora igihano nshimburagifungo ;

Havuguruwe Amategeko agenga imiterere n’ímikorere y’Ibigo bya Leta;

Guverinoma y’u Rwanda yagiranye ibiganiro n’ubuyobozi bw’Urukiko

Mpanabyaha Mpuzamahanga ku Rwanda ruri Arusha (TPIR/ICIR) kuri

ibi bikurikira:

o Umutekano w’abatangabuhamya;

o Iyimurwa ry’imanza n’abafungiye Arusha kuza mu Rwanda;

65

o Uburyo u Rwanda ruzakomeza gushyira mu bikorwa inshingano

z’urwo Rukiko, igihe ruzaba rumaze gucyura igihe muri 2008,

haba mu kwakira amadosiye cyangwa kwakira abagororwa;

o Kwimurira abafungwa mu Rwanda kuko amasezerano n’urwo

Rukiko yemejwe na Guverinoma y’ u Rwanda;

Hakozwe inama zinyuranye n’abaterankunga mu rwego rwo gusuzuma

imikorere y’imishinga batera inkunga;

Amadosiye 791 y’ibirarane y’abakozi n’amadosiye 114 arebana

n’impozamarira yarateguwe. Amwe muri yo yamaze kwishyurwa;

Hakozwe amahugurwa y’abakozi bo mu butabera atandukanye, ari

ajyanye n’ikoranabuhanga, Amategeko, ubuyobozi cyangwa uburyo

bushya bwo gukora akazi;

Hateguwe imishinga y’ingingo z’Itegeko Nshinga zigomba

kuvugururwa, Imishinga y’Amategeko 25 anyuranye n’Imishinga

y’Amategeko y’Ubucamanza agera kuri 11;

Hatanzwe ibitekerezo ku mishinga y’Amategeko igera ku 115;

By’umwihariko hateguwe Itegeko Rigenga Umurimo n’Abahesha

b’Inkiko kugira ngo imanza z’abaturage zijye zirangirizwa igihe;

Umushinga w’Itegeko rigenga Urugaga rw’Abavoka wararangiye,

wemezwa n’Inama y’Abaminisitiri yo ku wa 12/10/2005;

Hashingiwe kuri raporo y’Urukiko rw’Ikirenga, mu mezi atandatu ya

nyuma ya 2005, hinjiye imanza 15 412, hacibwa 19.105 harimo 13

566 zaciwe mu mizi na 5 539 zaciwe ku ifungwa n’ifungurwa

by’agateganyo;

Urwego rw’Intumwa Nkuru ya Leta rwahamagawe mu manza 259.

Imanza zaburanywe mu mwaka wose ni 443. Leta yaregeye imanza 3,

zose ziracyaburanishwa;

Hemejwe Itegeko rishyiraho Ishuri Rikuru ryo kwigisha no guteza

imbere amategeko.

66

2.2 Inkiko Gacaca, kurwanya jenoside n’ingengabitekerezo

yayo

Mu Gihugu hose, muri buri Kagari n’Umurenge, hateganijwe umunsi

byibuze umwe mu cyumweru w’imirimo y’Inkiko Gacaca. Twakwibutsa

ko mu Gihugu hose hari Inkiko Gacaca z’Akagari 9013, Inkiko Gacaca

z’Umurenge 1545, n’Inkiko Gacaca z’Ubujurire 1545, zose hamwe

zikaba 12103 ;

Inkiko Gacaca z’icyitegererezo zatangiye guca imanza ;

Ku wa 15/1/2005 Inkiko Gacaca z’Akagari nshya 8262 zatangiye

imirimo y’ikusanyamakuru n’iyandikamakuru mu Gihugu hose. Kuri

iyo gahunda hiyongereyeho izo mu cyiciro cy’icyitegererezo zitari

zarabikoze neza ;

Hasuwe amagereza mu Gihugu hose hagamijwe gutegura no

gufungura by’agateganyo abagororwa bireze bakemera icyaha,

bakicuza kandi bagasaba imbabazi ;

Hasuwe imirimo y’Inkiko Gacaca zinyuranye mu rwego rwo kureba

uko zishyira mu bikorwa inshingano zazo ;

Mu bireze, harimo abireze ibyaha byo mu rwego rwa mbere, urwa 2

n’urwa 3;

Abayobozi baregwa ibyaha bya jenoside ni abayobozi kuva ku rwego

rwa Nyumbakumi kugeza ku nzego nkuru z’Igihugu;

Inyangamugayo ziregwa ibyaha bya Jenoside zikurwa mu nteko

zigasimburwa;

Inkiko Gacaca z’Imirenge yo mu cyiciro cy’icyitegererezo zatangiye

guca imanza z’abaregwa ibyaha bya Jenoside byo mu rwego rwa 2

kuva ku wa 10/03/2005 ;

Mu rwego rw’ubukangurambaga ku Nkiko Gacaca hakozwe ingendo

zigamije gukangurira abanyamakuru, urubyiruko, abacitse ku icumu,

abafunguwe by’agateganyo, imiryango itegamiye kuri Leta, abihaye

imana n’abanyamadini gahunda y’Inkiko Gacaca ;

67

Hakozwe amahugurwa mu Gihugu yahawe inyangamugayo z’Inkiko

Gacaca;

Hateguwe « SOFT WARE » ikoreshwa mu ikusanyamakuru;

Mu bufatanye n’inzego zitandukanye, hafashwe ingamba zikwiye zo

gukumira no gukurikirana abatoteza cyangwa abahohotera abacitse

ku icumu n’abatangabuhamya mu Nkiko Gacaca.

Imbonerahamwe yerekana ibyagaragaye mu gihe

cy’ikusanyamakuru (15/01/2005 – 20/11/2005)

Intara / Umujyi wa

Kigali

Umubare w’Inkiko

Gacaca z’Utugari

Inyanga mugayo

ziregwa jenoside (kuva 15/01/05)

Abayo-bozi

bare-gwa jeno-side

Abahunga-

banye

Abato-rotse

Gacaca

Abiyahura kubera

Gacaca

Abireze bake-

mera icyaha

Abafu-nzwe

by’agate-ganyo n’Inkiko Gacaca

Abafunzwe kubera

ingingo ya 29 na 30 z’Itegeko Ngenga

Abapfuy

e

Ababigerageje

Umujyi Wa Kigali

219 247 318 49 73 0 0 484 66 32

Kigali Ngali

1185 5810 5532 170 228 15 5 24587 13 81

Gitarama 1061 4083 2233 69 105 0 5 5649 56 43

Butare 684 2272 4014 490 2161 16 15 11953 54 55

Gikongoro 837 3615 3371 82 149 39 3 5411 16 49

Cyangugu 687 2402 4602 31 151 0 0 15156 9 59

Kibuye 634 1913 2577 34 63 7 7 6142 28 6

Gisenyi 859 1183 1268 29 108 6 5 11568 42 18

Ruhengeri 941 949 836 18 146 1 0 3323 18 28

Byumba 776 957 892 18 146 1 0 3340 18 29

Umutara 403 460 431 196 212 0 1 1379 37 109

Kibungo 727 2861 2403 421 452 5 3 6074 29 43

Igiteranyo 9013 26752 28477 1607 3994 90 44 95066 386 552

Mu rwego rwo kurwanya jenoside n’ingengabitekerezo zayo hakozwe ibi

bikurikira:

Hateguwe Itegeko rigena ibikorerwa abahohotewe na Jenoside;

Hatanzwe ibitekerezo ku mushinga w’itegeko rigena imitunganyirize

n’imikorere ya Komisiyo yo Kurwanya Jenoside ;

Habaye imishyikirirano n’ibindi bihugu n’imiryango mpuzamahanga

kugira ngo hakurikiranwe abakekwaho icyaha cya jenoside ;

Hakozwe ingendo hirya no hino mu gihugu mu rwego rwo kwamagana

Jenoside n’ingengabitekerezo yayo.

68

Imbonerahamwe ikurikira iragaragaza uko imanza zaciwe

INTARA/ UMUJYI WA KIGALI

Ababuranye Aba-somewe

Aba-tara-somerwa

TIG Abajuriye Abahi-nduri-we urwego

Abagi-zwe abere

Igihano cy’igifungo Abafunzwe kubera ingingo za 29 na 30

Gabo Gore Bose Abaso-mewe

Abata-some-

we

Gito (imya-

ka)

Kinini (imyaka)

UMUJYI WA KIGALI

217 21 218 20 75 78 13 65 27 19 1 30 25

KIGALI NGALI

527 16 524 19 292 82 46 36 33 51 1 30 46

GITARAMA 637 22 623 36 211 154 120 34 67 58 1 30 65

BUTARE 422 14 403 33 149 94 23 71 44 12 1,5 30 9

GIKONGORO 200 4 183 24 92 72 52 30 7 11 1 30 0

CYANGUGU 248 9 226 31 78 39 20 19 8 21 1 30 30

KIBUYE 168 5 155 18 52 42 9 33 18 10 1 30 13

GISENYI 531 10 522 19 175 136 78 48 23 154 1 30 32

RUHENGERI 240 8 236 12 84 70 35 35 15 56 1 30 21

BYUMBA 184 6 166 24 71 34 16 18 10 17 1 30 6

UMUTARA 169 8 170 7 41 53 34 19 6 31 2 30 22

KIBUNGO 320 10 267 63 126 63 29 34 40 35 2 30 16

IGITERANYO 3863 133 3693 306 1428 917 475 442 298 475 1 30 285

2.3 Kurwanya akarengane na ruswa

Mu rwego rwo kurwanya akarengane inzego z’abunzi zikemura ibibazo

by’abaturage bazegereye. Aho bitashobotse za Njyanama zikabisuzuma

zikabishakira umuti. Ibitabonewe umuti mu nzego z’ibanze, nyirubwite

ashobora kwiyambazwa urwego rw’Umuvunyi (Ombudsmam).

Bimwe mu byo urwo rwego rwashoboye gukora n’ibi bikurikira:

Komite z’abunzi zarasuwe mu Ntara zose n’Umujyi wa Kigali

hagamijwe kungenzura imikorere yazo;

Raporo zituruka mu buyobozi bw’Uturere n’Imijyi zigaragaza ko mu

mwaka umwe Abunzi bamaze batangiye imirimo yabo ibibazo bakiriye

n’ibyo bakemuye aribyo byinshi ugereranije n’ibyoherejwe mu Nkiko:

o Mu Mirenge 58 yatoranijwe mu Ntara n’Umujyi wa Kigali ku

bibazo 6.520 byashyikirijwe Komite z’Abunzi mu gihe cy’amezi

munani, 4.810 (73%) byarakemuwe. Ibyoherejwe mu Nkiko ni

450 (6.9%) naho ibitari byakemutse ni 1.239 (19%);

69

o Mu Gihugu hose, amadosiye 11.666 yinjiye kuva mu kwezi kwa

mbere kugeza mu kwezi kwa cyenda 2005, ayoherejwe mu Nkiko

ni 7,129 .

Ku rwego rw’Umuvunyi, hakiriwe ibirego by’abaturage ku giti cyabo

n’amashyirahamwe yigenga byerekeye ibikorwa by’abakozi ba Leta

iby’inzego zayo n’iby’abikorera ku giti cyabo;

Hasuwe Intara ya Butare, Cyangugu, Gisenyi, Kigali-Ngali, Ruhengeri

n’Umutara kugira ngo abaturage bagaragaze ibibazo byabo,

babitangeho ibitekerezo kandi aho bishoboka bo ubwabo babishakire

ibisubizo;

Hatanzwe ibiganiro mu mashuri yisumbuye hagamijwe gukumira no

kurwanya akarengane, ruswa n’ibyaha bifitanye isano nayo;

Hagaragajwe ibibazo mu nzego zinyuranye nk’ibigega by’uburezi,

imikorere ya Komite z’abunzi, iza FARG, ibigo bya Leta nkaCFR,

hasabwa ko inzego zibishinzwe zabikurikirana;

Inyandiko zigaragaza imitungo zirasuzumwa kandi ziranononsorwa.

2.4 Uburenganzira bwa muntu

2.4.1 Kurengera no kugenzura iyubahirizwa ry’uburenganzira bwa

muntu

Hakurikiranywe ibirego byagiye bitangwa n’abantu ku giti cyabo,

ibyinshi byabonewe ibisubizo, ibindi bikaba bigikurikiranwa;

Amagereza yose yo mu Gihugu yarasuwe;

Hakurikiranywe iyubahirizwa ry’uburenganzira bwa muntu mu nkiko

Gacaca, gukora raporo no kuyishyikiriza inzego zibishinzwe;

Inzego za Leta zibifitiye ububasha zashishikarijwe kwinjiza mu

mategeko y’u Rwanda amasezerano mpuzamahanga arebana

n’uburenganzira bwa muntu yemejwe;

Hahinduwe mu kinyarwanda, amasezerano mpuzamahanga u Rwanda

rwemeye agamije guca burundu ikandamizabwoko iryo ari ryo ryose;

70

Hatubuwe kandi hasakazwa Itegeko ry’u Rwanda rihana icyaha cya

jenoside;

Hatanzwe ibitekerezo ku mishinga y’Amategeko afitanye isano

n’uburenganzira bwa muntu;

Hakozwe gahunda y’Igihugu y’uburenganzira bwa muntu ku bufatanye

n’inzego zibishinzwe;

U Rwanda rwatorewe umwanya wa visi perezida wa mbere w’Ihuriro

rya za Komisiyo z’Ibihugu by’Afurika zishinzwe uburenganzira bwa

muntu. Inama itaha izabera i Kigali muri 2007, u Rwanda

rukazayobora iryo huriro mu gihe cy’imyaka ibiri;

Tariki ya 9/12/2005, habaye inama ku rwego rw’Igihugu ku

burenganzira bwa Muntu.

2.4.2 Amahugurwa n’Ubushakashatsi ku burenganzira bwa muntu

Ingabo zitandukanije n’abacengezi hamwe n’ingabo zavuye ku rugerero

zahawe inyigisho;

Hatanzwe ibiganiro ku bagororwa bafunguwe hakurikijwe itangazo rya

Perezidansi ya Repubulika ryo ku wa 01/01/2003;

Hahuguwe abakorerabushake ku burenganzira bwa muntu mu

Gihugu hose;

Hahuguwe abacamanza n’abagenzacyaha ba gisirikare;

Hakozwe iperereza ku iyubahirizwa ry’uburenganzira bw’abafite

ubumuga;

Hakozwe raporo ku bibazo by’umutekano w’abacitse ku icumu

n’abatangabuhamya.

71

III IMARI N’ UBUKUNGU

Ubukungu bugomba gushingira ku mutungo bwite bw’Igihugu, cyane

cyane Abanyarwanda ubwabo. Icy’ibanze kikaba kongera umusaruro,

nawo ukongererwa agaciro, kwiga no guhagurukira Ikoranabuhanga

mu bikorwa byose, bikazatuma u Rwanda ruva mu bukene no mu bujiji

rukagera ku majyambere arambye.

Hakurikijwe icyerekezo 2020, u Rwanda rwiyemeje ko nibura buri mwaka

ubukungu bw’Igihugu bwiyongeraho 8%. Ariko hakurikijwe imbonerahamwe

ikurikira hepfo, biragaragara ko hakenewe ingufu nyinshi zizafasha kugera

kuri iyo ntego.

Kuzamuka k’ubukungu bw’u Rwanda PIB/GDP hagati ya 2004-2005

(mu mariyari z’amafaranga y’amanyarwanda).

INZEGO

Z’UBUKUNGU

2004 2005 UBWIYONGERE

%

Ubuhinzi,

ubworozi

n’ubukorikori

531,15 565,64 6,5

Inganda 128,80 142,79 10,8

Serivisi 253,24 267,42 5,6

Ubukungu

Rusange

913,19 975,85 6,8

3.1 Umwenda w’u Rwanda

Ikigega mpuzamahanga cy’imari AMF/FMI mu nama yo ku wa 21/12/2005,

mu rwego rwa gahunda y’umwenda w’ibihugu bikennye kurusha ibindi

(PPTE/HIPIC), cyakuriyeho u Rwanda umwenda ungana na miliyoni 80

z’amadolari y’Abanyamerika ahwanye na miliyari 44 z’amafaranga y’u

72

Rwanda. Hamwe n’indi myenda u Rwanda rwari rufitiye ibigega, ibigo,

imiryango mpuzamahanga, umwenda wose wakuriweho u Rwanda ukaba

ugera kuri miliyari 1.4 z’amadolari y’Abanyamerika.

Ibi byashobotse kubera gahunda n’ingamba byafashwe mu rwego

rw’ubukungu bigatuma ibipimo mpuzamahanga ngenderwaho (performances

économiques/economic performances) birushaho kumera neza :

- Igabanuka ry’agaciro k’ifaranga ry’u Rwanda (inflation) ryavuye kuri

12 % muri Werurwe 2005 rigera kuri 3.2 % mu Ukuboza 2005 ;

- Igipimo cy’íbikorerwa mu Gihugu (GDP/PIB) cyazamutseho 6 % ;

- Agaciro k’ifaranga ry’u Rwanda karazamutse ukagereranyije n’agaciro

k’idolari kuko ryavunjwaga kuri 560 mu ntangiriro z’umwaka ubu

rikaba rigeze kuri 553 mu Ukuboza 2005 (appréciation du Frw/Rwf

appreciation) ;

- Inkunga igenerwa abikorera ku giti cyabo (credit to private sector)

yageze kuri 25 % ;

- Agaciro k’ibyoherezwa mu mahanga (exports) kiyongereyeho 20 %;

- Igipimo cy’amadovize azigamwa (réserves en devises/net foreign assets)

kigeze ku mezi hafi arindwi ubusanzwe byari amezi atatu-ane ;

- Imisoro (recettes fiscales/tax revenues) yiyongereyeho 12 %

ugereranyije n’ayabonetse mu 2004.

Kubera gukurirwaho iyi myenda, u Rwanda ruzajya ruzigama buri mwaka

miliyoni 48 z’amadolari y’Abanyamerika azajya ashorwa mu bikorwa byo

kuzamura ubukungu n’imibereho myiza y’abaturage (domaines socio-

économiques/socio-economic sectors).

73

3.2 Ubuhinzi n’ubworozi

3.2.1 Gukoresha neza ubutaka no kurwanya isuri

Abaturage bakomeje gushishikarizwa ibikorwa byo kurwanya isuri no

gufata neza ubutaka;

Habaye icyumweru cy’ibikorwa byo kurwanya isuri mu Gihugu hose;

Mu rwego rwo gukoresha ubutaka neza hatunganyijwe igishanga cya

Kanyonyomba mu Mutara kizahingwamo umuceri kuri ha700.

Hatunganijwe n’ibishanga bya Base (ha 55), Rugeramigozi (ha 175)

n’ibindi;

Hatangijwe gahunda yo gukora amaterasi y’indinganire ahakikije

igishanga cya Rugezi.

3.2.2 Guteza imbere igihingwa cya kawa

Inganda zitunganya kawa zariyongereye ziva kuri 20 zigera kuri 46;

Igiciro gihabwa umuturage cyavuye ku Frw 60 ku kiro cy’ikawa

idatonoye kigera ku Frw 150 ;

Kawa y’u Rwanda yakomeje kongera ubwiza ku masoko

mpuzamahanga ku buryo n’uyu mwaka koperative y’abahinzi b’ikawa

ya Maraba yabonye igihembo ku rwego rw’isi kubera ubwiza bw’ikawa

yabo;

Hateguwe ingemwe z’ubwoko bushya bwa kawa (RUIRU 1)

2.0470.000.

3.2.3 Guteza imbere igihingwa cy’icyayi

Leta yafashe ingamba zo kuvugurura no kwagura inganda z’icyayi

hagamijwe kongera ubushobozi bwazo n’agaciro k’icyayi cyoherezwa

ku isoko mpuzamahanga;

74

Mu rwego rwo kongera umusaruro w’icyayi, mu Karere ka

Mushubi/Gikongoro hateguwe ingemwe 3.000.000 zizaterwa mu

mirima mishya y’icyayi irimo ihategurwa;

Icyayi kibisi cy’umuturage nacyo cyazamuriwe igiciro ; ikiro cy’icyayi

kibisi cyo mu rwego rwa mbere cyavuye ku Frw 57 kigera ku Frw 70 ;

Leta yeguriye abikorera ku giti cyabo imirima y’icyayi cya Nshili /Kivu

bakazanahubaka uruganda rwo kugitunganya. Muri urwo ruganda

abahinzi bafitemo umugabane wa 15%, MIG s.a 15% n’isosiyete

BUGESTE 70% ;

Amashyirahamwe y’abahinzi b’icyayi yagurijwe inyongeramusaruro

y’igihe kirekire.

3.2.4 Guteza imbere igihingwa cy’ibireti

Kuri ha 3500 zari zihinzweho ibireti, hiyongereyeho ha 23 mu Ntara

ya Byumba , ha 6 mu Ntara ya Kibuye na ha 453 mu Ntara ya

Ruhengeri : zose hamwe ni ha 3982 ;

Uruganda rwa SOPYRWA rwatewe inkunga n’Umushingwa wa RSSP,

ubu ruzajya rwohereza mu mahanga ibireti bitunganyijwe (umushongi

w’indabo) ;

Umusaruro wavuye kuri toni 745 z’indabo zumye ugera kuri toni

1.400.

3.2.5 Gushishikariza abahinzi-borozi ibikorwa bya kijyambere

Hateguwe gahunda yo kuvugurura ubuhinzi igezwa ku mpande zose

zifite uruhare mu buhinzi;

Hateguwe gahunda nshya y’iyamamaza buhinzi izaterwa inkunga

n’Igihugu cy’Ububiligi. Iyo gahunda izafasha ibigo by’ubushakashatsi

kugeza ibyo bikorwa ku baturage;

Abahinzi n’aborozi bo mu Rwanda bakoreye ingendo-shuri mu bihugu

bya Kenya (ubworozi n’amakoperative), Tanzaniya (ubuhinzi

75

bw’umuceri) na Uganda kugira ngo barebe aho abandi bageze mu

buhinzi n’ubworozi bya kijyambere ;

Aborozi bo mu Ntara y’Umutara bakiriye inka za kijyambere 120

zatanzwe na Perezida w’igihugu cya Kenya ;

Habaye amarushanwa y’abahinzi borozi mu Gihugu ;

Habaye imurika ry’ikoranabuhanga mu buhinzi n’ubworozi ryitabiriwe

n’abahinzi-borozi benshi bo mu Rwanda ndetse n’abo hanze ;

Abatubuzi b’imbuto bagurijwe toni 9 z’imbuto z’ibinyampeke, toni 3

z’imbuto z’ibinyamisogwe, toni 43 z’imbuto y’ibirayi na toni 100

z’ifumbire mvaruganda.

3.2.6 Kurwanya indwara z’ibyorezo z’amatungo n’ibihingwa

Hagenzuwe itwarwa ry’amatungo n’ibiyakomokaho kuri « Postes de

contrôle » zo mu Gihugu . Intara zagaragayemo indwara y’uburenge

zahawe akato;

Hakingiwe inka ku buryo bukurikira :

o Ubutaka: 45538

o Uburenge: 21237

o Igifuruto: 220

o Amakore: 220

Hasuzumwe indwara z’amatungo zishobora gufata abantu (zoonoses)

mu mabagiro yo mu gihugu;

Hakingiwe inkoko mbere y’uko zitangwa mu baturage:

o Indwara ya Mrek: inkoko 22 372

o Indwara ya Gumbaro: inkoko 4 742

o Indwara ya Newcastle: inkoko 5 198

o Indwara ya Variole: inkoko 32 712

Hateguwe inyandiko zigisha abahinzi indwara ya kirabiranya mu

rutoki, agakoko kangiza ibirayi (phytorimaea opericulella), ubutaka

n’amakore mu nka;

Hatubuwe kandi hakwirakwizwa imbuto y’imyumbati itarwara

«mosaïque».

76

3.2.7 Kongera umusaruro n’agaciro k’ibikomoka ku bworozi n’ubuhinzi

Hemejwe ingamba yo guteza imbere ubucuruzi bw’ibikomoka ku

matungo (hides and skins) ndetse no guteza imbere ubuhinzi

bw’ibyoherezwa mu mahanga nk’indabo n’imbuto;

Ibihingwa bishya byinjiza amafaranga bitari bisanzwe bihingwa mu

Rwanda byakomeje kwinjizwa mu Gihugu. Ibyo ni nka Moringa,

Makadamiya, Vanilla na Patchoulli;

Harigwa uburyo udusimba dutanga ubudodo bukorwamo imyambaro

(silkwarm) twazanwa mu Rwanda;

Guverinoma yemeje umushinga w’Itegeko ryo gushyiraho ikigo cyo

kugenzura ubwiza bw’ibikomoka ku buhinzi n’ubworozi (RAACQ);

Hateguwe gahunda z’igihugu z’igihe kirekire ku guteza imbere

ibihingwa by’umuceri n’urutoki. Mu rwego rwo kugabanya umuceri

utumizwa hanze, ubuso bw’ahasanzwe hahinze (hangana na ha 6500),

hongereweho ha 1070 zirimo gutunganywa;

Mu rwego rwo kongera umusaruro w’ubworozi hatumijwe inka 283 zo

mu bwoko bwa Jersey zavuye Afurika y’Epfo n’ibyimanyi Frizone 269

zavuye Uganda. Hemejwe kandi na gahunda y’uko buri rugo mu

Rwanda rwagira nibura inka 1 kuko bishobora kugabanya ubukene;

Inka 821 zatewe intanga havuka kandi ku ntanga izindi 247 zari

zaratewe mbere;

Hatumijwe ihene 114 zo mu bwoko bwa boer;

Hatewe abana b’amafi bo mu bwoko bwa tilapia 360.000;

Hahuguwe abavumvu 85 hatangwa n’ibikoresho binyuranye byo

gufasha abavumvu bakikije ishyamba rya Nyungwe kongera ubwiza

bw’ubuki bwoherezwa mu mahanga;

Mu rwego rwo guteza imbere ubworozi bwa kijyambere hakaswe inzuri

muri Gishwati/Gisenyi zingana na ha 11.392 na ha 1.860 muri

Rukara/Umutara.

77

3.2.8 Kongera inganda zitunganya umusaruro no gukwirakwiza ibigega

by’ibiribwa mu Gihugu

Hateguwe inyandiko yerekana uko ibigega byahoze ari ibya OPROVIA

byahabwa abahinzi-borozi bibumbiye mu mashami (filières);

Uruganda rw’ingano muri Gikongoro rwaruzuye rutangira gukora;

Hahunitswe toni 195 z’amasaka mu Ntara ya Kibungo; toni 134 mu

Ntara ya Kigali Ngali no mu Bugesera na toni 23 z’ibigori, 65

z’amasaka na 23 z’ibishyimbo mu Ntara y’Umutara.

3.2.9 Kubungabunga no gukoresha neza amazi mu buhinzi n’ubworozi

Agasozi ka Rilima kubatsweho ibigega bifata amazi y’imvura ku buryo

bw’icyitegererezo;

Hubatswe « valley dams » 5 mu Ntara y’Umutara zifata amazi yo

kuhira inka;

Hateguwe inyandiko yitwa «Water harvesting policy and guidelines»

yerekeranye n’uko amazi y’imvura yazajya afatwa ndetse n’aho

byakorerwa hirya no hino mu gihugu.

3.2.10 Korohereza abahinzi n’aborozi kubona inguzanyo

Hashyizweho ikigega cy’ubwishingizi ku bahinzi (Facilité de Garantie

Agricole/ Agricultural Guarantee Facility) kiri muri BNR, buri mwaka

Leta ishyiramo amafaranga 300.000.000. BNR imaze gutanga „“aval“

ingana na 637.430.762 Frw ku mishinga 34;

Kugeza mu kwezi kwa Kanama 2005, imishinga yatewe inkunga na

RSSP, ibicishije muri «Rural Infrastructure Facilities» (RIF) yafashije

abaturarwanda kubona inguzanyo zo gushora mu bikorwa binyuranye

by’amajyambere zihwanye n’amafaranga 3.284.323.570. Amadosiye

amaze guhabwa inkunga (refinancement) ni 1623;

Hakozwe amasezerano na Banki Nyarwanda Itsura Amajyambere yo

guteza imbere ikoreshwa ry’ifumbire n’andi masezerano yo guteza

78

imbere ibihingwa byoherezwa mu mahanga. Amafaranga azakoreshwa

mu guteza imbere ikoreshwa ry’ifumbire agera kuri 380.000.000;

Hafunguwe «ligne de crédit/ credit line» muri BRD yo guteza imbere

igihingwa cya kawa.

3.3 Amajyambere y’icyaro n’amajyambere rusange

3.3.1 Amakoperative

Uyu mwaka Leta yashyize ingufu mu gushishikariza abanyarwanda

kwishyira hamwe mu makoperative. Hashyizweho itsinda (task force)

ryo kwiga uburyo amakoperative yo mu Rwanda yavugururwa kandi

agatera imbere. Habaye ingendo-shuri n’amahugurwa kandi

bizakomeza. Abakozi ba Leta n’abikorera ku giti cyabo nabo

bakanguriwe kwishyira hamwe mu makoperative yo kuzigama no

kugurizanya (SACCOs/COOPEC);

Hatangijwe mu gihugu ibarura ry’amakoperative yose kugira ngo

akorerwe isesengurwa.

3.3.2 Gahunda ya PDL-HIMO

PDL-HIMO n’imwe muri gahunda z’Igihugu zo kurwanya ubukene ishyiraho

imirimo y’amajyambere rusange ihesha akazi abantu benshi. Dore bimwe

mubyo yashoboye kugeraho:

Ibiti 2.407.744 byatewe mu Bugesera kandi birakurikiranwa. Uyu

mushinga wo gutera ibiti wahaye akazi abaturage 74.000;

Ku nkunga ya DED ingana na 71.977.168 Frw, igishanga cya

Kanyonyomba cyatewemo umuceri kuri ha 51. Havuyemo umusaruro

ungana na toni 250;

Km 12,5 z’umuhanda Gasarenda-Mushishito-Gakoma ho muri

Mudasomwa ku Gikongoro warasanwe ku nkunga ya Leta ingana na

79

61.352.550 Frw. Isanwa ry’uwo muhanda ryahaye abaturage 600

akazi;

Ku nkunga ya Leta ingana na 29.774.960 Frw hakozwe amaterasi

y’indinganire kuri ha 16 ku misozi ikikije ikibaya cya Rugezi –

Kinihira, Byumba. Iyi mirimo yahaye akazi abaturage 1200 ;

Ku nkunga ya Leta ingana na 127.801.395 Frw hatangijwe

umushinga wo gusana umuhanda Gatumba-Nyagisagara-CS Rubona

mu Ntara ya Gisenyi ungana na km 12,5. Uwo mushinga wahaye

akazi abaturage 600;

Ku nkunga ya PREPAF (Projet de Réduction de la Pauvreté et d’Action

en Faveur des Femmes) ingana na 910.000.000 Frw, hatangijwe

imishinga yo kurinda no kurengera ibidukikije muri Butare, Gikongoro

na Kibuye. Abaturage bagera ku 10.000 bahabona akazi mu gihe

cy’amezi 24;

Hari indi mirimo mito mito ya za ONG / NGOs cyangwa

abaterankunga, cyane cyane nko gutunganya imihanda yo mu Turere

yakozwe mu gikorwa cya HIMO.

3.3.3 Ikigega Rusange cya Leta Gitsura Amajyambere y’Uturere, Imijyi

n’Umujyi wa Kigali (CDF)

Ikigega Rusange cya Leta Gitsura Amajyambere y’Uturere, Imijyi n’Umujyi

wa Kigali (CDF) ni kimwe mu miyoboro Leta inyuzamo inkunga ingana na

10% y’amafaranga yinjiza yo guteza imbere icyaro.

Muri uyu mwaka icyo kigega cyemerewe inkunga ingana na

3.500.000.000Frw mu ngengo y’imari. Muri ayo 3.382.755.893Frw niyo

yemerewe imishinga 149; hakaba hamaze gutangwa 2.474.958.736Frw;

Abaterankunga biganjemo Ubusuwisi, Ubuholandi n’Umuryango w’Ubumwe

bw’i Burayi nabo batanze amafaranga angana 4.298.277.000Frw

yakoreshejwe mu mishinga 97 mu gihugu cyose.

80

3.3.4 Gahunda y’Ubudehe

Intego ya gahunda y’Ubudehe ni amajyambere arambye abaturage bagizemo

uruhare rugaragara. Leta y’u Rwanda n’Umuryango w’Ubumwe bw’i Burayi

bashyize umukono kuri gahunda y’ibigomba gukorwa. Bimwe mu bikorwa

bimaze kugerwaho:

Gahunda y’Ubudehe imaze kugera mu Ntara zose ndetse n’Umujyi wa

Kigali;

Imishinga y’imiryango imaze guterwa inkunga ni 11.421;

Abahuguriwe Ubudehe mu gihugu cyose ni 17.399.

3.3.5 Gahunda y’Umuganda

Hateguwe politiki n’Itegeko by’Umuganda, byemezwa n’Inama

y’Abaminisitiri;

Hatanzwe ibiganiro inshuro 6 ku gikorwa cy’Umuganda binyuze kuri

Radiyo na Televiziyo;

Hakozwe inama 2 zihuza itsinda rishinzwe Umuganda ku rwego

rw’Igihugu n’abashinzwe Umuganda mu Ntara n’Umujyi wa Kigali;

Hashyizweho Komite zishinzwe Umuganda kuva ku rwego rw’Igihugu

kugera ku Kagari;

Mu bikorwa by’Umuganda nyirizina hakozwe ibi bikurikira:

Hari imihanda n’amateme byakozwe;

Hakozwe imirimo yo gutera ibiti no kurwanya isuri muri rusange, nko

gutegura za pipinyeli z’ibiti bizaterwa;

Hubatswe amashuri, ibiro by’Utugari, Imirenge n’aho Inkiko Gacaca

zikorera;

Hasukuwe inzibutso za jenoside;

Amariba yarubakiwe afatwa neza;

Inkengero z’ibiyaga, inzuzi n’imigezi zafashwe neza ziterwaho ubwatsi;

Hubatswe inzu z’abatishoboye;

81

Hakozwe imirimo ijyanye n’isuku nko gusibura za ruhurura, imiferege

n’ibindi.

3.4 Ubucuruzi, inganda n’ubukorikori

3.4.1 Ubucuruzi

Ubucuruzi bw’ikawa n’icyayi bufite uruhare runini mu kwinjiriza

igihugu amadevize, ariko n’ibindi bicuruzwa byitaweho nk’indabyo,

ibireti, impu, amahembe, amabuye y’agaciro n’ibindi kugira ngo

amadevize ntave gusa mu bicuruzwa bimwe. Imbonerahamwe

ikurikira irerekana imiterere y’ubucuruzi bw’ibicuruzwa mu mahanga.

Amadovize yavuye mu bucuruzi ( miliyoni z’amadolari y’amerika )6

IBICURUZWA UMWAKA UBWIYONGERE

% 2004 2005

Ikawa 32,2 35,0 9

Icyayi 21,6 28,5 32

Amabuye

y’agaciro

18,2 33.4 83

Ibindi 25,9 30.4 17

Byose hamwe 97,9 119,4 22

N’ubwo amadevize akomoka ku bicuruzwa yiyongereye hagati ya 2004

na 2005, ikinyuranyo hagati y’ibicuruzwa biva hanze n’ibyoherezwa

mu mahanga, cyariyongereye, ku buryo cyavuye kuri miliyoni

z’amadolari y’amanyamerika 178,5 kigera kuri miliyoni z’amadolari

y’amanyamerika 242,3. Imbonerahamwe ikurikira irerekana imiterere

y’icyo kibazo.

6 Imibare yo mu 2005 n’iyo muri Nzeri 2005.

82

Ikinyuranyo hagati y’ibicuruzwa biva hanze n’ibyoherezwa mu

mahanga.

Ibicuruzwa 2004 2005

Ibicuruzwa byoherezwa

mu mahanga (miliyoni

USD) (1)

97,9 119,4

Ibicuruzwa biva hanze

(miliyoni USD) (2)

276,4 361,7

Ikinyuranyo : (1)-(2) -178,5 -242,3

Hashyizweho « Task-Force » igizwe n’impuguke zishinzwe kuvugurura

amategeko yerekeye ubucuruzi ;

Hakozwe inyigo zizatuma uguteza imbere ubucuruzi bishyirwa muri

Gahunda y’Igihugu y’Iterambere no Kugabanya Ubukene izatangira

mu mwaka w’i 2006. Muri urwo rwego harategurwa imishinga

izashyikirizwa abaterankunga ;

U Rwanda rwayoboye inama yerekeye gasutamo, yitabiriwe

n’Abaminisitiri bashinzwe ubucuruzi muri Afurika.

3.4.2 Inganda

Mu rwego rwo kongera ubwiza n’agaciro k’ibicuruzwa bikorerwa mu

Rwanda, impunguke zo muri CAB International ziziga uburyo ikawa

yakongererwa agaciro mbere y’uko yoherezwa mu mahanga, naho

impunguke za Price Water House zikaziga ibyerekeye icyayi ;

Hatangiye kwigwa uburyo buri Ntara yagira « Zone industrielle/

industrial zone,

Hatangiye igikorwa cyo kuvugurura CIMERWA kugira ngo ibe isosiyete

y’Abikorera ku giti cyabo.

83

3.4.3 Mine na kariyeri

Ku birebana no gushakashaka no kumenya ingano y’amabuye y’agaciro

n’undi mutungo kamere byo mu butaka bw’u Rwanda hakozwe ibi

bikurikira:

Hatangijwe ibikorwa byo gushakashaka peteroli, gaz n’andi mabuye

y’agaciro hakoreshejwe ibyogajuru;

Hatangijwe umushinga wo gukusanya ibyagezweho mu bushakashatsi

bwakozwe n’umushinga wa PNUD n’indi inyuranye, ubu birimo

kwinjizwa muri “computers”; bimwe birimo gushyirwa ku makarita

bahereye ku Ntara y’Umutara;

Hatangijwe ibikorwa by’ubushakashatsi no kumenya ingano

y’amabuye ari muri mine za REDEMI i Mara mu Karere ka Kayove mu

Ntara ya Gisenyi n’i Rutongo muri Kigali Ngari;

Banki Nyafurika Itsura Amajyambere (BAD/ADB) yahisemo MRAC

(Musée Royale d’Afrique Centrale) izakora inyigo ku miterere

n’imitunganyirize y’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro mu Rwanda

(Etude du secteur minier au Rwanda / Mining sector study in

Rwanda).

Ku birebana no kuvugurura ubucukuzi, muri uyu mwaka wa 2005, hakozwe

ibi bikurikira:

Hagiyeho sosiyete nshya yitwa “Rwanda Mining Associated” ihuza

sosiyete 14 zikomeye izajya itumiriza hamwe ibikoresho by’ubucukuzi

kandi ikoherereza hamwe mu mahanga ibicukurwa nka lot imwe

kugira ngo bunguke;

Hashyizweho ishyirahamwe ry’abacukuzi bato muri buri Ntara nshya

rizabaha ingufu, bakarushaho kwizerwa, gukora neza no kugurizwa.

84

Aya mashyirahamwe agize impuzamashyirahamwe yemeye nayo kuba

imwe mu bagize “Rwanda Mining Associated Company”;

Hateguwe imbanzirizamushinga y’Itegeko rishya ry’ubucukuzi;

COOPIMAR yasabwe kwivugurura hakurikijwe politiki y’ubucukuzi

mu Gihugu;

Amadovize yinjijwe n’amabuye y’agaciro yiyongereye ku buryo

bukurikira kuva muri Mutarama kugera muri Nzeri 2005 iyo

uyagereranyije n’ayinjiye kuva muri Mutarama kugeza muri Nzeri

2004:

Ubwoko

bw’amabuye

Amadovize

yinjijwe muri

Mutarama-Nzeri

2005 (US $)

Amadovize

yinjijwe muri

Mutarama-Nzeri

2004 (US $)

Ubwiyongere

(%)

Zahabu 99.017 0 +100

Gasegereti 11. 844. 164 8.333.511 +42

Koluta 11.894.692 7.623.386 +56

Wolufaramu 832.173 338.866 +146

Andi mabuye

n’amabengeza

0 526.306 -1007

Ubutare 57.720 0 +100

Konsantere 719.358 919.165 -21

Itini itavanze 0 464.552 -100,8

Igiteranyo 25.449.124 18.234.785 140

Inganda za REDEMI na NMC ndetse n’iz’abikorera ku giti cyabo

ziyungurura amabuye y’agaciro zumvikanye ko hose mu Gihugu

gasegereti izajya iyungururwa hakurikije standards za 68% za SnO2;

7 Abantu batatu bari barahawe uburenganzira bwo gucukura ntabwo bigeze bakora uyu

mwaka. 8 Inganda zitunganya itini itavanze zatangiye kugurisha mu kwezi kwa 10/2005 kubera ko

ibiciro byari byaraguye.

85

Hemejwe ko coltan na wolufaramu nazo zizajya ziyungururwa

hakurikijwe standards zimwe hose mu Gihugu mbere y’uko zigurishwa

cyangwa se zishongeshwa;

Hemejwe politiki yo gushongeshereza amabuye yose ashoboka mu

Rwanda mbere yo kuyohereza mu mahanga ; ni muri urwo rwego ubu

MPA ishongesha gasegereti ku Gisenyi, naho NMC ikaba yiteguye

nayo gushongesha gasegereti mu mpera za 2005;

Hashakishijwe abashoramari bafatanya na REDEMI muri “Joint

Venture”; abatanze amadosiye ni 5 bakomoka muri Australie, Amerika

na Afurika y’Epfo ;

Hakozwe ibikorwa byo kumenyekanisha no kwamamaza agaciro

k’amabuye yo mu butaka bw’u Rwanda hifashishijwe itangazamakuru,

filimi n’imurikagurisha;

Hijihijwe Umunsi Mukuru Mpuzamahanga w’Abacukuzi mu rwego

rw’Igihugu, witabirwa n’abacukuzi bose ndetse n’Abayobozi Bakuru

b’Igihugu ;

Ku birebana no kwegurira REDEMI abikorera ku giti cyabo,

amasosiyete 5 yatsindiye kugirana Joint-Venture na REDEMI,

akegurirwa zimwe mu mbago zayo z’ubucukuzi. Ayo masosiyete ni:

o Tantalum Australia : Bisesero na Rutsiro (miliyoni 28 za US);

o Bay View Group: Bisesero na Rutsiro (miliyoni 9 US);

o Metal Processing Association (MPA): Gatumba na Mara

(miliyoni 4 US);

o Tantalite Ore Trading Company Ptd: Rutongo (miliyoni 17

USD);

o Way industries Company s.a : Gatumba (miliyoni 10 USD).

86

3.4.4 Ubukorikori

Hateganijwe za « Handcraft Centres/Centres d’Artisanat » enye zizaba

ziri mu Mujyi wa Kigali, i Gitarama, mu Umutara na Gisenyi ;

Habaye imurika-gurisha ry’amashyirahamwe y’abanyabukorikori (Jua

Kari) i Kigali. Na none abo banyabukorikori bitabiriye imurikagurisha

ry’ibihugu by’Afurika y’iburasirazuba, ryabereye i Kampala muri

Uganda, babona umwanya wa mbere ;

Abanyabukorikori barahuguwe kandi bafashwa gushyiraho

impuzamashyirahamwe yabo ;

Abanyabukorikori bahuguwe gukoresha icyatsi cy’amarebe ;

3.5 Ubukerarugendo

Hashyizweho gahunda y’ubufatanye hagati y’ibihugu byo mu

Burasirazuba bwa Afurika (Kenya, Tanzaniya na Uganda), buzafasha

umukerarugendo wasuye kimwe muri ibyo bihugu, gusura n’u

Rwanda. Mu urwo rwego abamukerarugendo bava mu mahanga

biyongereyeho 17 % ;

Hashyizweho gahunda izatuma umukerarugendo uje mu Rwanda,

ashobora gusura ibikorwa n’ahantu hatandukanye ku buryo amara

mu gihugu byibura iminsi irindwi kandi agakoresha amadolari atari

munsi ya 100 $ ku munsi ;

Abanyarwanda n’Abanyamahanga bashishikarijwe kwitabira

ubukerarugendo hakoreshejwe uburyo bunyuranye burimo

amamurikagurisha mu bihugu byo hanze, ibiganiro n’amaradiyo

n’ibinyamakuru bikomeye ;

Hatangijwe ubukerarugendo bwo gusura Umujyi wa Kigali ;

abanyarwanda n’abanyamahanga bagera kuri 494 bakaba

barabyitabiriye uyu mwaka ;

Site yo mu RUKARI i Nyanza yaravuguruwe ;

Hatangijwe gahunda yo gutembereza abana bo mu mashuri mato

n’ayisumbuye muri za Pariki z’Igihugu. Mu gihembwe cya kane cy’uyu

87

mwaka, abanyeshuri 1460 bamaze kwitabira iyi gahunda yatangiye

mu Ukwakira. Iyi gahunda izakomeza kuko ari ingirakamaro ikaba

itanga n’umusaruro mu rwego rwo kumenyekanisha u Rwanda

n’ibyiza birutatse ku bakiri bato ;

Habaye igikorwa cyo kwita amazina ingangi zo muri Pariki y’i Birunga ;

Hateguwe umushinga w’itegeko rigenga ubukerarugendo mu Rwanda.

Itegeko rishyiraho Pariki y’Igihugu ya Nyungwe ryaratowe ;

Amafaranga Igihugu cyavanye mu bukerarugendo yariyongereye.

Hagati ya 2004 na 2005, ayo mafaranga yavuye kuri miliyoni 2,4

z’amadolari y’Abanyamerika agera kuri miliyoni 3,1 z’amadolari

y’Abanyamerika ;

Hakozwe gahunda yo kwigisha abakora mu mahoteli hifashishijwe

CAPMER, ORTPN na PUM ( Neetherlands Senior Exports ) ;

Hasuwe amahoteri na resitora zo mu gihugu agirwa inama zo kugira

isuku no gutanga serivisi nziza kubabagana. Abatabyubahiriza bagiye

bafungirwa.

3.6 Ishoramari n’imicungire y’imari ya Leta

3.6.1 Ishoramari

Uruganda rw’icyayi rwa Nshili Kivu rweguriwe abikorera ku giti cyabo :

BOUGESTE, MIG n’amashyirahamwe y’abahinzi b’icyayi ;

Nyuma y’amasezerano yasinywe hagati ya Leta y’u Rwanda

n’umushoramari witwa Ali Free Zone International yerekeye gukora

inyigo no gushyira mu bikorwa umushinga wo gutunganya ahantu

hateganijwe ibikorwa by’ubuhahirane busonewe amahoro ya gasutamo

« Free Economic Zone / Zone Franche Economique», imbibi (bornages)

za «Free Economic Zone/ Zone Franche Economique » zamaze

gushyirwa ku misozi ya Nyandugu. Ubu uwo mushoramari yatangiye

gukora inyigo z’isoko, igishushanyo mbonera ndetse n’inyungu ku

bukungu n’imibereho y’abaturage;

88

Leta yateganije amafaranga angana na miliyari enye muri BRD yo

gushishikariza abashoramari kwitabira gukoresha inguzanyo

zidahenze mu rwego rwo kubafasha kohereza ibicuruzwa mu

mahanga;

Uyu mwaka ku bashoramari 43 biyandikishije muri RIEPA, 31

batangiye gukora. Ibikorwa by’abo bashoramari bingana na

19.162.759.365 Frw kandi batanze akazi kangana na 1350;

Uruganda rw’ingano ruri i Byumba rweguriwe umushoramari witwa

PEMBE Flour Millers;

Guverinoma yemeye ko hashyirwaho “Rwanda Stock Exchange”

izaba ari isoko ry’abashaka kugura cyangwa kugurisha imigabane

yabo mu masosiyete atandukanye.

3.6.2 Imicungire y’imari ya Leta

Ku bufatanye hagati y’inzego za Leta, iz’abikorera ku giti cyabo

n’iz’ibihugu n’imiryango mpuzamahanga hateguwe Inama ya 5 yahuje

Guverinoma y’u Rwanda n’abaterankunga (Development Partners

Meeting) yabaye ku wa 1-2 Ukuboza 2005. Iyo nama yageze ku

myanzuro ishimishije;

Raporo ya gatatu ku ishyirwa mu bikorwa rya PRSP yashyizwe

ahagaragara;

« Economic Development and Poverty Reduction Strategy (EDPRS) »

yatangiye gutegurwa;

Uyu mwaka kandi wa 2005 u Rwanda rwari rwemerewe inkunga

ingana na miliyoni 187,00$ US z’impano na miliyoni 13,98$ US

z’inguzanyo bikaba byarateganyijwe mu ngengo y’imari ya Leta ya

2006 mu gihe mu ngengo y’imari ya Leta ya 2005 harimo miliyoni

196,2$ US z’impano na miliyoni 25,28$ US z’inguzanyo;

Umugenzuzi w’Imari ya Leta yagejeje ku Nteko Ishinga Amategeko,

raporo ya za Minisiteri, Ibigo bya Leta, Intara n’Uturere byagenzuwe

mu mwaka wa 2004;

89

Hashyizweho itsinda muri MINECOFIN ryo gushyiraho uburyo

buhamye bwo gukurikirana uko imiryango itegamiye kuri Leta

ikoresha amafaranga aba yegenewe abanyarwanda;

Guverinoma yakomeje gushyira ingufu muri gahunda yo kwegurira

Ibigo bya Leta abikorera ku giti cyabo. Mu mwaka wa 2005, hakozwe

ibi bikurikira :

o Leta yagurishije abikorera ku giti cyabo imigabane yayo yari ifite

muri RWANDATEL. Yaguzwe na TERRACOM kandi iyo sosiyete

yahawe na “Licence” yo gucuruza ibijyanye n’itumanaho

hakoreshejwe telefoni zigendanwa;

o Leta yemeje ko imigabane ifite muri RWANDEX igera kuri 51% (

Capital social ya RWANDEX ingana na 900.000.000 Frw )

yegurirwa abikorera ku giti cyabo;

o Village ITUZE ya Cyangugu yaguzwe na « Diocèse Catholique »

ya Cyangugu ikaba igiye kuhubaka Hoteli y’inyenyeri enye mu

rwego rwo guteza imbere ubukerarugendo muri ako karere;

o Leta yasubije ku isoko Hoteli Regina yo ku Gisenyi na Guest

House yo ku Kibuye;

o Hoteli Regina yamaze kubona umuguzi.

Hashyizweho uburyo bwo korohereza Minisiteri y’Imari gukorana

n’izindi Minisiteri, Intara n’Uturere mu micungire y’ingengo y’imari ya

Leta :

o « Logiciel » yitwa SMART GOV yatangiye gukoreshwa mu

gutegura ingengo y’imari ya 2006 n’inzego za Leta ;

o Intara zahujwe na Minisiteri y’Imari n’iy’Ubutegetsi bw’Igihugu

muri « réseau / network » mu rwego rwo gukoresha ingengo

y’imari ;

BNR yafunguye amashami yayo mu Ruhengeri n’i Butare;

Havuguruwe Amategeko menshi agamije gufasha ikigo cy’Igihugu

gishinzwe kwinjiza imisoro n’amahôro kugera ku nshingano zayo ku

buryo bworoshye kandi butunganiye abasoreshwa. Muri ayo mategeko

90

twavuga : Itegeko ku misoreshereze, iry’umusoro ku Nyungu, irya

gasutamo n’irirebana n’umusoro ku nyongeragaciro

Guverinoma yafashe ibyemezo byo kurengera inyungu z’igihugu

hagamijwe gukoresha neza umutungo wa Leta. Amazu n’amamodoka

yarangwaga n’imicungire mibi akagendaho byinshi yaragurishijwe

ndetse n’imikoreshereze ya za telefoni isubirwamo ;

o Icyemezo cya Leta cyo kuvanaho icyahoze ari « Charroi de

l’Etat / State fleet» kizatuma Leta ibasha kuzigama amafranga

agera kuri 9,000,000,000 Frw buri mwaka yagendaga ku

micungire n’imikoreshereze y’imodoka zayo ;

o Amafaranga yagendaga kuri telefoni yaragabanijwe,

hashyizweho umubare ntarengwa abayobozi n’abakozi mu nzego

zose za Leta batagomba kurenza, urengeje akiyishyurira ;

o Kugurisha amazu Leta yacumbikiragamo abakozi bayo

byarakomeje mu Mujyi wa Kigali, Gisenyi, Ruhengeri, Gitarama,

Kibuye, Nyanza, Butare, Rwamagana, Kibungo, Gikongoro, na

Cyangugu. Kugurisha amazu ya Leta i Nyagatare n’i Byumba

byaratangiye;

o Leta yafashe icyemezo cy’uko serivisi zayo zakodeshaka

zishakirwa umwanya wo gukoreramo mu nyubako za Leta. Icyo

cyemezo cyatumye Leta izajya izigama hafi 750,000,000 Frw

buri mwaka yatangaga ku bukode. Kuri servisi 21 zakodeshaga,

17 zarimutse hasigaye 4.

3.7 Ibikorwa-Remezo

3.7.1 Gutwara abantu n’ibintu

Imirimo yakozwe muri uyu mwaka wa 2005 :

Hateguwe imishinga y’Amategeko ku bwikorezi bwo mu kirere;

Havuguruwe amasezerano y’ubwikorezi bwo mu kirere havanwaho za

“limitation de frequence / frequency limitation”;

91

Hashyizweho kandi hanozwa iteka rya Perezida wa Repubulika

rirebana n’imicungire y’imodoka za Leta. Hashyizweho ikipe ihuriweho

na Minisiteri y’Ibikorwa Remezo na Polisi kugirango ikureho ikoreshwa

mu kajagari ry’imodoka za Leta mu Gihugu hose. Leta yatangiye

kugurisha imodoka igomba kwikuraho. Hateguwe kandi amabwiriza

ngenderwaho kugirango serivisi za Leta zishobore gukodesha imodoka

z’abikorera ku giti cyabo. Leta yagiranye amasezerano n’abikorera ku

giti cyabo yo gutwara abakozi ba Leta mu ngendo z’akazi;

Hateguwe politiki yo gutwara abantu n’ibintu;

Hatangijwe igikorwa cyo kubarura amato no kuyaha ibyapa;

Hemejwe Iteka rya Perezida rihagarika kwinjiza imodoka zitwarira

iburyo;

Hagiyeho Komite y’igihugu ishinzwe umutekano mu mihanda;

Mu rwego rwo gushaka uko imihanda yakomeza gufatwa neza,

hashyizweho iminzani ipima uburemere bw’imodoka Kagitumba,

Rusumo, Gatuna, Akanyaru, Bugarama, Rusizi no muri MAGERWA;

Mu rwego rwo kubaka icyambu cya ISAKA, hatanzwe isoko ryo kubaka

uruzitiro; Ikigega Nyafurika Gitsura Amajyambere cyameye gutanga

inkunga ingana na 1,7 UC. FAD mu gukora inyigo y’iyubakwa

ry’umuhanda wa Gari ya Moshi ISAKA-KIGALI.

3.7.2 Imihanda

Muri gahunda yo kugira imihanda imeze neza kandi igendwa buri gihe

Hasanwe uduce twangiritse ku mihanda:

o Kigali – Ruhengeri – Gisenyi;

o Kigali – Gatuna.

Harangijwe imirimo yo gusana umuhanda:

o Kigali – Kayonza, umuhanda wakiriwe by’agateganyo;

o Butare – Akanyaru, wararangiye.

Harangijwe imirimo yo gutunganya umuhanda Nyakizu – Gahotora

(70Km), imirimo yakiriwe burundu;

Hatunganyijwe imihanda:

92

o Rango – Mugombwa – Gatunda (28.1 km);

o Mugina – Nteko (7 km);

o Kicukiro – Nyamata – Nemba;

o Kora – Kabatwa – Kabuhanga na Kabaya – Gitega – Muramba

imaze gutunganywa kuri 70%.

Hakoreshejwe inyigo yo gusana umuhanda Maya – Rushaki –

Muhambo (36km)

Hatangijwe inyigo zo gusana imihanda:

o Butare – Kibeho – Musebeya (57 km);

o Mudasomwa – Gisovu (55km);

o Ruhengeri – Kinigi, Kibuye – Nyanza (89km);

o Kayonza – Rusumo, Kigali – Gatuna;

o Butare – Cyangugu;

o Gitarama – Ngororero – Mukamira;

Hakozwe inyigo zo gutunganya imihanda ya km7 mu Mujyi wa Kigali

ariyo:

o Kimironko – Kibagabaga – Kinyinya ;

o Umuhanda uva kuri Résidence y’ Uhagarariye Leta Zunze

Ubumwe za Amerika ukagera Kimicanga.

Imirimo yo kubaka bundi bushya umuhanda Cyangugu – Bugarama

igeze kuri 80%. Naho gusana 51 Km ziwushamikiyeho byararangiye;

Umuhanda wa UTEXRWA – Nyarutarama washyizwemo kaburimbo,

ukaba warakiriwe by’agateganyo;

Hashyizwe kaburimbo mu mihanda ifite km 8 mu Mujyi wa Kigali;

Hakoreshejwe ipiganwa ku mirimo yo kubaka umuhanda Kicukiro –

Nyamata – Nemba (58km);

Hateguwe ibitabo by’ipiganwa ku gukora inyigo ku buryo umuhanda

Gisenyi – Kibuye – Cyangugu wakubakwa (Feasibility study/ étude

de faisabilité);

Hatanzwe isoko ry’inyigo ku kubaka umuhanda Kibuye – Ruganda

ahazubakwa uruganda rwa Gaz Méthane;

Hatangiye imishyikirano n’abaterankunga ku gukora umuhanda

Kibungo – Ngenda – Nyanza;

93

Hakozwe imbanzirizamushinga y’inyigo z’imihanda

o Kayonza – Rusumo, Butare – Cyangugu;

o Maya – Rushaki – Muhambo;

o Ruhengeri – Kinigi;

Hakozwe urutonde rushyashya no gushyira mu nzego imihanda ya

Leta;

Hakozwe igenzura no gusesengura raporo ku ibarura ry’ibinyabiziga

bigendera ku mihanda ya Leta.

3.7.3 Amateme

Imirimo yakozwe ni iyi:

Hasanwe ibiraro bya Kilinda na Mbirurume, imirimo yakiriwe

burundu;

Hasanwe kandi hubakwa amateme ku muhanda wa Gaseke –

Muyanza – Buregeya (Byumba);

Imirimo yo gusana iteme rya Karujumba (Byumba) imaze gukorwaho

10%;

Imirimo yo gusana amateme ya Ruziba, Kamahongo, Kijagi, Mubira,

Rugozi I na II (Cyangugu) imaze gukorwaho 50%;

Imirimo yo gusana iteme rya Ruhwa (Cyangugu) imaze gukorwaho

50%.

3.7.4 Amazu ya Leta

Muri gahunda yo kugira ahantu hahagije kandi hatunganye inzego za Leta

zikorera, hakozwe ibi bikurikira:

Kugena agaciro k’amazu azakorerwa “expropriation” ahateganijwe

kubakwa Perezidansi ya Repubulika no gukora “Termes de

Référence (TDR) / Terms of Reference (TOF)”;

Hubatswe amazu mashya arimo:

94

o Umudugudu w’ingando mu Ruhengeri ugizwe n’ ibiro, icumbi

ry’abakozi, amazu atandatu yo kuraramo, ibibuga by’imikino

no gusana amazu abiri yari asanzwe;

o Inzu y’Intara y’Umutara (imirimo ikaba igeze kuri 80%);

o Ibigo nderabuzima i Gisenyi, mu Mutara n’i Kibungo.

Hasanwe zimwe mu nyubako za Leta:

o Ikigo cya “Republican Guard / Garde Républicaine“;

o Inzu y’icumbi rya Perezida wa SENAT;

o Inzu yahoze ari iya OBK (iyi nzu yimuriwemo inzego zimwe za

Leta zakodeshaga);

Hatangijwe imirimo yo kwagura inzu zimwe za Leta:

o MINECOFIN;

o Inzu y’urubyiruko ku Kimisagara (inzu yaraguwe ariko

imirimo yo kurangiza igorofa ryo gukoreramo ntirarangira);

Hatanzwe isoko ryo:

o Kubaka ingoro nshya y’Urukiko rw’Ikirenga na MINIJUST;

o Gusana ingoro y’Inteko Ishinga Amategeko.

Imirimo yo kuzamura inzu ya RRA/ OAG/ CNE yararangiye, inzu

irakorerwa “finissage / finishing“;

Hashojwe imirimo yo gutunganya ahashyinguwe abazize jenoside i

Nyarubuye n’i Ntarama;

Hakozwe raporo y’ibanze ku mushinga wo kubaka inzu ya

Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga;

Hatangijwe inyigo y’umushinga wo gusana inzu ya MINITERE na Ex

RRA ku Muhima.

3.7.5 Itumanaho

Harangijwe inyandiko z’amateka agenga itumanaho:

o Iteka rya Minisitiri rishyiraho ibiguzi bya radiyokominikasiyo;

o Iteka rya Minisitiri ryerekeye uruhushya rw’itumanaho

rigendanwa rwahawe MTN Rwandacel

95

o Iteka rya Minisitiri ritanga impushya z’itumanaho rigendanwa

n’iritagendanwa za Rwandatel.

Hatanzwe isoko ryo gusana no kongera imiyoboro y’itumanaho mu

Ntara za Gisenyi, Ruhengeri, Kibuye na Cyangugu;

Hakozwe isuzumwa ry’ishyirwa mu bikorwa rya NICI I - PLAN 2001 -

2005, hateguwe kandi NICI II – PLAN 2006 – 2010;

Mu rwego rwo gutegura inama mpuzamahanga ya “Société de

l’Information / Information Society“, hakozwe “film documentaire /

documentary film“ n’agatabo bigaragaza ibyagezweho muri ICT mu

Rwanda;

Amahoro (VAT) ku bikoresho by’Ikoranabuhanga mu Itangazabumenyi

n’Itumanaho yakuweho;

Imirimo yo kugeza amashanyarazi ku munara wa Kalisimbi

yaratangiye, ikaba ikorwa na Sosiyete TERRACOM.

3.7.6 Ingufu

Amasezerano n’isosiyete ya Dane Associates Ltd yo kubaka uruganda

rw’amashanyarazi aturuka kuri gazi metane yashyizweho umukono

n’imirimo yaratangiye;

Hatangijwe ibikorwa by’umushinga UERP (Urgent Electricity

Rehabilitation Project) ugamije gusana imiyoboro y’amashanyarazi no

kubaka ingomero ntoya;

Hubatswe umuyoboro w’amashanyarazi wa 30kV Kigoma – Ntongwe;

Hakozwe inyigo zo kugeza amashanyarazi i Kiyumba no kubaka

imiyoboro y’amashanyarazi 30 kV Kirinda – Gikongoro – Cyanika –

Karaba – na Mata – Nshili;

IRST yatangije inyigo yo kubyaza amakara nyiramugengeri;

Mu rwego rwo kubaka ingomero ntoya zibyazwa amashanyarazi,

hasuwe sites nyinshi harimo: Nyirabuhombohombo, Rugezi, Gashashi

na Mukungwa.

Hanasuwe kandi Rukarara, Mazimeru na Maruruma, hatangwa

agaciro ku gukora inyigo;

96

Leta yagiranye amasezerano na AGGREKO yo gutanga 10MW, ayo

amashanyarazi yatangiye kuboneka.

97

IV GUHARANIRA IMIBEREHO MYIZA Y’ABATURAGE

Imibereho myiza ya buri munyarwanda igomba kugaragarira mu

gushobora kwitunga, gutura heza, kwiga no kujijuka, kwivuza,

kwidagadura no kugira umudendezo mu gihugu.

4.1. Umurimo

4.1.1. Guteza imbere umurimo

Hateguwe politiki y’umurimo igamije guteza imbere umurimo wose

ubyara inyungu no guha buri muntu amahirwe yo kubasha gukora

umurimo yihitiyemo;

Mu rwego rwo guteza imbere imirimo y’abagore, hamaze gukorwa no

gutangazwa ibyagezweho n’ubushakashatsi kuri sitati y’abakozi

b’abagore n’abakozi b’abagabo mu Rwanda, hakaba haranasesenguwe

by’umwihariko ibyakwitabwaho mu rwego rwo guteza imbere imirimo

ikorwa n’abagore;

Hateguwe ingamba zo guteza imbere umurimo w’urubyiruko;

Hateguwe gahunda y’ibikorwa by’imyaka itanu mu rwego rwo

kurwanya imirimo mibi ikoreshwa abana. Abana 53 bahoze mu ngabo

batangiye kwigishwa gukoresha mudasobwa (computer) hagamijwe

kubasubiza mu buzima busanzwe;

Hateguwe ibyangombwa bikenewe kugira ngo Inama y’Igihugu

y’Umurimo ishyirweho;

Hateguwe kandi hemezwa gahunda y’imyaka itatu yihariye yo

kurwanya no gukumira SIDA mu bakozi ku kazi.

4.1.2. Kuvugurura inzego z’imirimo mu Butegetsi bwa Leta

Imirimo y’inzego nkuru za Leta, Minisiteri, Intara, Uturere, Imirenge,

Ibigo bya Leta na za Komisiyo byaravuguruwe hagamijwe guhindura

98

imikorere ya Leta igashingira ku nzego zikora neza, gukorera mu

matsinda no ku bakozi babikeneye kandi babifitiye ubushobozi;

Hateguwe inshingano n’imbonerahamwe nshya z’imirimo y’Intara,

Uturere n’Imirenge;

Hakurikijwe ibyiciro by’abakozi basezerewe kuva mu mpera za 2004,

imibare iteye itya :

o 924 mu butegetsi bwite bwa Leta;

o Abashoferi 784;

o Abacamanza 507;

o Abanditsi b’inkiko 338;

o Abashinjacyaha 157;

o Intara n’Uturere hateganyijwe 3000;

o Komisiyo n’Ibigo 281 (bashobora kwiyongera).

Abahoze ari abakozi ba Leta basezerewe kubera ibura ry’imirimo

bahawe imperekeza, banategurirwa gahunda zitandukanye harimo

kwiga Kaminuza, guhugurwa mu byerekeranye no gutegura imishinga

cyangwa kwiga imyuga ku babyifuza:

o Mu bakozi bari mu butegetsi bwite bwa Leta, 304 bishyuriwe

Kaminuza, 284 bahugurwa mu byerekeranye n’imishinga, 4

bigishwa imyuga;

o Abari abashoferi 652 bamaze guhugurwa mu byerekeranye

n’imishinga;

o Abandi gahunda yabo iteganyijwe umwaka utaha wa 2006;

Hateguwe kandi hemezwa urutonde rw’imirimo rugaragaza uburyo

bushya bwo kugereranya imirimo n’imishahara y’abakozi ba Leta;

Hakozwe ubushakashatsi ku miterere mishya y’imishahara mu nzego

za Leta kandi hashyirwaho imbonerahamwe y’imishahara mishya

izatangira gukurikizwa mu mwaka wa 2006;

Hakozwe « database / base de données » ku bakozi ba Leta,

hanategurwa “programmes” zifasha mu kubara imishahara no mu

micungire y’abakozi ba Leta;

Hateguwe inyandiko yerekana uburyo bw’imikorere y’inzego za Leta

n’imikoranire hagati ya Leta, abikorera ku giti cyabo na sosiyete sivile;

99

Harategurwa uburyo bwo kumenyekanisha serivisi zitangwa n’inzego

za Leta n’uburyo zitangwamo (users guide/manuel des usagers),

kugira ngo byorohere abaturage bazigana. Iki gikorwa cyatangiriye

muri MIFOTRA na MINALOC mu rwego rw’igerageza, kikazakomereza

no mu zindi Minisiteri;

Harategurwa ibitabo bisobanura uburyo abakozi, ibikoresho,

umutungo n’inyandiko bya Leta bigomba gucungwa (procedures

manual/manuel des procédures). Iki gikorwa kiri mu igeragezwa;

Hari Amategeko n’Amateka asanzwe yavuguruwe kugira ngo ahuzwe

n’Itegeko Nshinga cyangwa n’igihe tugezemo, habaho no guhanga andi

atari asanzwe ariko akenewe :

o Umushinga wa Sitati rusange igenga abakozi ba Leta

warateguwe bundi bushya, ushyikirizwa Inteko Ishinga

Amategeko;

o Umushinga w’Itegeko rishyiraho Komisiyo y’Abakozi ba Leta

nawo washyikirijwe Inteko Ishinga Amategeko;

o Umushinga w’Itegeko ryerekeye imyitwarire y’abakozi ba Leta;

o Iteka rigena uburyo bushya bwo gushyira abakozi ba Leta mu

myanya ryaratangajwe;

o Hateguwe umushinga w’Iteka rigena uburyo bushya

bw’isuzumabushobozi;

o Iteka ryerekeye uburyo bwo guhana abakozi ba Leta.

4.1.3. Kongera ubushobozi bw’inzego n’ubw’abakozi

Abakozi basaga 500 baturuka mu nzego zinyuranye zigize ubutegetsi

bwite bwa Leta bahawe amahugurwa ya « induction course »;

Abakozi basaga 100 babonye amahugurwa mu mahanga bunguka

ubumenyi mu mirimo basanzwe bakora;

Hatangijwe porogaramu y’icyiciro cya gatatu cya Kaminuza muri

“Administration Publique / Public Administration” ku bufatanye

n’Ishuri Rikuru ENAP ryo muri Canada na RIAM;

100

Hemejwe amasezerano yo gutangiza andi masomo y’icyiciro cya gatatu

cya Kaminuza ku bakozi ku bufatanye bw’ishuri rya MSM n’ikigo cya

RIAM, hakazigamo abakozi 120 mu byiciro bitatu;

Ikigo HIDA gishinzwe kongera ubushobozi bw’inzego z’imirimo

n’ubw’abakozi cyatangiye gukora;

Hemejwe amasezerano y’inkunga ingana na miliyoni enye z’amadorali

yatanzwe na ACBF (African Capacity Building Programme)

azakoreshwa mu mushinga uzafasha mu kongera ubushobozi

bw’abakozi n’inzego z’imirimo;

Binyuze muri gahunda ya MIDA, u Rwanda rwakiriye inzobere mu

by’ubwubatsi izafasha mu gutunganya imyubakire mu Mujyi wa

Kibungo. Indi nzobere mu buhinzi izakorera ku Ntara ya Butare,

hakaba hari n’abandi batanze imyirondoro yabo kandi biteguye kuza

gutanga umusanzu wabo;

Hatangijwe umushinga TOKTEN uzafasha mu kuzana abanyarwanda

b’impuguke baba mu mahanga kugira ngo babashe kuza gukorera

igihugu;

4.2 Ubuzima

Muri uyu mwaka wa 2005 Leta yakomeje gushyira ingufu mu rwego

rw’ubuzima ku buryo ingengo y’imari igenewe ibikorwa by’ubuzima

yongerewe, iva kuri 6% mu mwaka ushize igera kuri 8%. Muri rusange,

ibipimo-fatizo by’ubuzima byariyongereye.

4.2.1. Kwegereza abaturage ibikorwa by’ubuvuzi

Mu rwego rwo kwegereza abaturage amavuriro, ibitaro bishya 2

n’ibigo nderabuzima bishya 3 byarujujwe, ibindi bikaba byarasanwe

cyangwa biragurwa :

o Imirimo yo gusana Ibitaro bya Rwinkwavu n’ibya Kibuye

yarakomeje ikaba iteganyijwe kuzarangira umwaka utaha wa

2006;

101

o Ibitaro byujujwe cyangwa bisigaje imirimo mike ijyanye

n’ibikoresho cyangwa isuku: Ibitaro by’ababyeyi byo ku

Muhima, Ibitaro bya Gitwe, ibya Kibagabaga n’ibya Kibirizi;

o Ibigo nderabuzima bimaze kuzuzwa: ikigo nderabuzima cya

Kirehe, icya Ruramira, icya Murindi/Nasho byo muri Kibungo,

n’icya Rubona muri Gisenyi;

o Ibigo nderabuzima byatangiye kubakwa muri uyu mwaka: ikigo

nderabuzima cya Gatengerane muri Byumba n’icya Byahi muri

Gisenyi;

o Ibindi bitaro byose biteganywa kubakwa muri iyi manda ya

Nyakubahwa Perezida wa Repubulika bimaze gukorerwa inyigo

(étude de faisabilité /feasibility study), kubaka bikazatangira mu

gihe kiri imbere.

Mu rwego rwo gusaranganya neza gahunda z’ubuvuzi zigenewe

abaturage no kunoza ihuzabikorwa ryabyo, hamaze gutegurwa ikarita

igaragaza neza aho abafatanya na Leta muri gahunda y’ubuzima

baherereye mu gihugu n’ibyo bahakorera;

Umubare w’abaganga bashya wageze ku 163, barimo 30

b’abanyamahanga (8 bo muri DRC, 5 bo muri Nigeria, 17 bo muri

Cuba) naho abunganira abaganga bashya bo mu rwego rwa A1 ni 132.

Ubu umuganga umwe mu Rwanda yita ku baturage 26 500 naho

umuforomo umwe akita ku baturage 3 400;

Kubera ko Leta yageneye agahimbazamusyi abaganga bemera kujya

gukorera mu cyaro, umubare w’abaganga n’abandi bakozi bunganira

mu mavuriro yo mu cyaro wariyongereye ku buryo bugaragara. Nko

mu Bitaro by’Akarere,

o Abaganga A0 bavuye kuri 86 bagera kuri 111;

o Abaforomo A1-A2 bavuye kuri 489 bagera kuri 514;

o Ababyaza babyigiye bavuye kuri 33 bagera kuri 38;

o Abandi bafasha b’abaganga (Paramédicaux / Paramedics)

bavuye kuri 50 bagera kuri 55.

102

Mu Bitaro Bikuru naho umubare w’abaganga n’ababunganira

b’inzobere wariyongereye, bityo uw’abaganga bandi ukagenda

ugabanuka nk’uko ubusanzwe bikwiye kumera:

o Abaganga b’inzobere (Médecins spécialistes) bavuye kuri 66

bagera kuri 71 ;

o Abaganga basanzwe (Médecins généralistes) bavuye kuri 77

bagera kuri 67 ;

o Abaforomo A1 muri CHU bavuye kuri 120 bagera kuri 125 ;

o Ababyaza muri CHU bavuye kuri 25 bagera kuri 35 ;

o Abaforomo A2 bavuye kuri 680 bagera kuri 650 ;

o Abandi bunganira (Paramédicaux/ Paramedics) muri CHU

bavuye kuri 120 bagera kuri 125.

Ingamba zinyuranye zo mu rwego rw’ubuzima zasobanuriwe abo

zireba kugeza mu Turere tw’ubuzima ;

Urwego rw’ubugenzuzi mu by’ubuzima rwongerewe imbaraga kandi

amagenzura yakozwe yashoboye guhindura byinshi, cyane cyane mu

bijyanye n’isuku muri rusange, isuku mu mahoteli na resitora, ndetse

no mu bijyanye n’icuruzwa ry’imiti ;

Hatangajwe amateka 5 agenga imikorere y’ibigo bicuruza imiti ;

Muri uyu mwaka hateguwe inyandiko za politiki zihariye mu nzego

zinyuranye z’ubuzima : politiki y’imirire na politiki yo kuringaniza

imbyaro ;

Mu mwaka wa 2005 hakozwe ubushakashatsi ku buzima n’imibereho

y’abaturage « 2005 Rwanda Demographic and Health Survey »

bwagaragaje ko hari intambwe yatewe ugereranyije n’ubushakashatsi

buheruka bwakozwe mu 2000 :

o Ku bana 1.000 bavuka ari bazima, umubare w’abapfa batagejeje

ku myaka 5 wavuye kuri 107 bagera kuri 86 ;

o Umubare w’abagore bapfa babyara wavuye kuri 1.071 ugera

kuri 846 ku bana 100.000 bavutse ari bazima ;

o Umubare w’abitabira gahunda yo kuringaniza imbyaro wavuye

kuri 4,2 % ugera kuri 10 % .

103

Mu rwego rwo kugeza abaturarwanda ku buvuzi bw’ibanze, hari

ingamba zihariye zatangiye gukoreshwa muri uyu mwaka :

o Hatangijwe gahunda yihariye yo guhashya indwara zifata

abana ;

o Gahunda yo gukingira abana bose yakomeje gushyirwamo

imbaraga ku buryo ijanisha ry’abana bakingiwe ryavuye kuri

85 % mu mwaka ushize wa 2004 rigera kuri 87 % muri uyu

mwaka ;

o Hatangijwe uburyo bwa « approche contractuelle/contractual

approach » butuma abagana kwa muganga babona serivisi nziza

kandi zihuse ;

o Gahunda y’ubuvuzi bw’indwara zo mu mutwe ubu irakora mu

Turere twose tw’Ubuzima ;

o Gahunda yo kurwanya ubuhumyi yarushijeho gushyirwaho

umwete, ku buryo igikorwa cyo kubaga ishaza cyavuye ku

barwayi 1.850 mu 2004 kigera ku barwayi 2500 mu 2005 ;

o Abanyarwanda bakanguriwe kujya mu mashyirahamwe

y’ubwisungane « Mutuelles de santé ». Ugereranyije n’uko byari

byifashe umwaka ushize, umubare w’abitabiriye « mutuelles de

santé » wavuye kuri 27 % ugera kuri 45 % ;

o Hamaze gutegurwa umushinga w’Itegeko rizagenga

amashyirahamwe y’ubwisungane, ku buryo bizaba ari Itegeko

ku munyarwanda wese kuba muri iyo gahunda y’ubwisungane

mu by’ubuvuzi.

Imicungire n’imikorere y’Ibitaro byitiriwe Umwami Fayisali ( KFH)

byaravuguruwe kugira ngo bibashe kugera koko mu rwego rw’Ibitaro

Ntangarugero. Ibyagezweho ni ibi bikurikira :

o KFH yahawe sitati y’umuryango udaharanira inyungu, ufite

ubuzima gatozi ;

o Muri uyu mwaka Leta yageneye KFH inkunga igera kuri miliyari

ku ngengo y’imari yayo, akaba yarayifashije kugura ibikoresho

by’ingenzi harimo « Scaner », « Echocardiography» n’ibindi ;

104

o Muri uyu mwaka, muri KFH hatangijwe serivisi nshya z’ubuvuzi

bw’amaso (Ophthalmology), kubaga imitsi (Neurosurgery)

n’icyumba cyo mu rwego rwo hejuru kigenewe abanyacyubahiro

(Urusaro Ward). Izindi serivisi nazo zongerewe ubushobozi

(Paediatrics, Cardiology, Physician in Pulmonology,

Orthopaedics) ;

o Hatangijwe gahunda ya « telemedicine » inashakirwa ibikoresho

by’ibanze ;

o Muri Nzeri 2005 hatangijwe imikorere mishya yo kubonana na

muganga bikurikije gahunda yatanzwe mbere, ibi bikaba

bigamije kugabanya umwanya munini abantu bataga bategereje

kubonana na muganga ;

o Abarwayi bivuriza muri KFH biyongereyeho 24 % muri uyu

mwaka kandi n’umubare w’abarwayi bajyaga biba ngombwa

kujya kuvuriza mu mahanga wagabanutseho 28 % kubera

imikorere ya KFH ;

o KFH yabonye inguzanyo y’Ikigega cy’Arabiya Sauditi cyita ku

Iterambere (SDF) yo kuyifasha kugura ibikoresho ikeneye ;

o Igishushanyo mbonera cya KFH cyarakozwe kugirango inyubako

ikoreramo zijyane n’icyerekezo cyayo ;

o KFH yahawe inshingano yo kwigisha (Training Hospital). Mu

rwego rwo kongera ubushobozi bw’ibyo bitaro, abaganga 4

bagiye kwiga icyiciro cya gatatu, abandi bakozi 32 bajya mu

mahugurwa.

4.2.2. Kongera ubushobozi bw’abaganga n’ababunganira

Guverinoma yatangije gahunda zinyuranye zijyanye no kuvugurura

imyigishirize y’amashuri y’ubuganga no gutuma abaganga barushaho

gushishikarira umurimo wabo :

o Ibitaro bya Kaminuza (CHU) byavuguruye kandi byongera

gutangiza inyigisho z’icyiciro cya gatatu mu dushami dutanu

105

(Surgery, Gynaecology and Obstetrics, Peadiatrics, Internal

Medecine, Anaesthesia) ;

o Porogaramu z’inyigisho mu Ishami ry’Ubuganga muri Kaminuza

y’u Rwanda zaravuguruwe ;

o Gahunda yo kwimenyereza umwuga (internship / internat

médical) yaravuguruwe ikazajya ibarirwa mu gihe cya gahunda

y’inyigisho z’umuganga ;

o Hemejwe amasezerano y’ubufatanye azatuma abaganga

b’inzobere b’abasirikare basaranganywa no mu bindi bitaro

bitari ibya gisirikari ;

o Hashyizweho Ikigega (Basket Found ) kigamije guteza imbere

ubushobozi bw’abaganga, kikazifashishwa mu kwishyurira

abaganga buruse zo kwiga ndetse n’umushahara wabo

ukarushaho kuba mwiza ;

o Imyigishirize y’abaforomo n’abaforomokazi yaravuguruwe,

amashuri yabo aragabanywa hasigara 6 azagira ubushobozi bwo

kwigisha abaforomo bo mu rwego rwa A1 ;

o Hateguwe umushinga w’Itegeko rigena imitunganyirize,

imikorere n’ububasha by’Inama Nkuru Nyarwanda

y’Abaforomokazi, Abaforomo n’Ababyaza.

4.2.3. Kurwanya SIDA n’ibindi byorezo

Kurwanya SIDA :

o Ikigo TRAC cyatangiye gukoresha uburyo bushya bwo

gukusanya amakuru (TRAC net) hifashishijwe ikoranabuhanga

rigezweho mu itumanaho (ICT). Byoroheje gukurikirana

abarwayi ba SIDA ;

o Ubushakashatsi bwakozwe muri uyu mwaka wa 2005

bwerekanye ko ikigereranyo cy’ubwandu bw’agakoko ka SIDA ari

3 % ;

106

o Ibigo nderabuzima bitanga serivisi yo kugira inama no

gukangurira abaturage kwipimisha ku bushake (VCT) byavuye

kuri 120 mu 2004 bigera ku 217 mu 2005.

o Hateguwe gahunda yihariye yo kwipimisha ku bushake ku

byiciro byihariye by’abantu baba hamwe nko mu bigo bya

Kaminuza, mu magereza no mu bindi bigo byigenga, hagamijwe

gutuma abantu benshi bamenya uko ubuzima bwabo bumeze,

kugira ngo bagirwe inama z’uko bakwiye kwitwara ;

o Ibigo bikingira abana ubwandu bw’agakoko gatera SIDA mu gihe

bavuka byavuye ku 105 mu 2004 bigera kuri 202 mu mwaka

wa 2005 ;

o Ibigo bitanga imiti igabanya ubukana bw’agakoko gatera SIDA

byariyongereye biva kuri 31 byabarurwaga mu mpera z’umwaka

wa 2004 bigera kuri 78 mu mpera z’umwaka wa 2005, ku buryo

ubu imiti iboneka mu Turere twose tw’Ubuzima kandi

igatangirwa ubuntu cyangwa ku giciro gito.

o Abarwayi bahabwa imiti igabanya ubukana bw’agakoko ka SIDA

(ARV) bavuye kuri 8.355 mu 2004 bagera ku 17.090 mu 2005,

habariwemo n’abana bafata iyo miti bagera ku 1.265 .

Kurwanya igituntu :

o Hatangijwe mu Turere tw’Ubuzima twa Mibirizi (Cyangugu),

Kiziguro (Umutara) na Kibirizi (Butare) gahunda

y’ubukangurambaga igamije gushishikariza abantu kwipimisha

igituntu mu gihe bagaragaza bimwe mu bimenyetso byacyo,

ndetse no gukurikiranira hafi abakirwaye hifashishijwe

abakangurambaga b’ubuzima ;

o Muri uyu mwaka ikigereranyo cy’abagiye kwipimisha igituntu

ugereranyije n’abagaragaje ibimenyetso bimwe na bimwe bavuye

kuri 43 % muri 2004 bagera kuri 55 % muri 2005 ;

o Ikigereranyo cy’abarwayi b’igituntu bavuwe bagakira cyavuye

kuri 67 % mu 2004 kigera kuri 75 % mu 2005 ;

107

o Kubera ikibazo cyagaragaye muri iki gihe kijyanye n’agakoko

gatera igituntu kadahangarwa n’imiti isanzwe, ku Kabutare

hafunguwe ikigo cyo gukurikiraniramo abarwayi b’igituntu

bagaragayeho ako gakoko. Abo barwayi bashakiwe imiti

irushijeho gukara kugira ngo nabo bavurwe bakire. Hagiye no

gutangira ubushakashatsi bugamije kumenya abarwayi bafite

agakoko katagihangarwa n’imiti isanzwe.

Kurwanya malariya :

o Hateguwe politiki n’ingamba nshya y’imyaka 7 yo kurwanya

Malariya hanafatwa ingamba zihariye zijyanye no kwigisha no

gukurikiranira hafi iby’icyo cyorezo ;

o Hatangijwe uburyo bwihariye (Home Based Management of

Fever) bugamije kugoboka abana bari munsi y’imyaka 5

bagitangira kugaragaraho ibimenyetso bya malariya,

nk’umuriro, bagahita bavurirwa imuhira hakiri kare,

hifashishijwe abakangurambaga b’ubuzima babihuguriwe. Iyi

gahunda imaze gutangizwa mu Turere tw’Ubuzima 8 (Nyanza,

Gitwe, Kibirizi, Kirehe, Kibogora, Remera-Rukoma, Gakoma na

Nyagatare) ;

o Gahunda yo gukingira malariya abagore batwite (Intermittent

Prevention Treatment) yatangijwe mu Gihugu hose;

o Hatangijwe uburyo bwo gukurikirana ko umurwayi afata imiti

nk’uko bikwiye (Quality Assurance Approach) mu Turere

tw’Ubuzima 8 (Nyanza, Gitwe, Kibirizi, Kibogora, Mibirizi,

Mugonero, Muhororo na Gahini);

o Hatumijwe inzitiramibu 1.050.000, muri zo izigera ku bihumbi

100 zamaze gutangwa, hakaba hategerejwe izigera ku bihumbi

300;

o Hatangiye ubushakashatsi bugamije kubona undi muti

wakoreshwa mu Rwanda mu kuvura malariya kuko usanzwe

utakiyihangara. Uwo muti uzatangira gukoreshwa umwaka

utaha.

108

4.3. Uburezi, Ubumenyi, Ikoranabuhanga n’Ubushakashatsi

4.3.1. Gufasha abana bose kwiga amashuri abanza

Amafaranga Leta itangira buri mwana wiga mu mashuri abanza ku

mwaka yavuye kuri 300 Frw agera ku 1000 Frw akazagera ku 2.500

Frw mu 2006;

Umubare w’abana bo mu mashuri abanza wavuye kuri 1.752.588 mu

2004 ugera kuri 1.857.841 mu 2005. “Taux brut de

scolarisation/gross enrolment rate” yavuye kuri 130,8 % igera kuri

137,8 %, naho “taux net/net enrolment” iva kuri 93 % igera kuri 93,5

%. By’umwihariko, abakobwa biga amashuri abanza (taux net /net

enrolment) bagera kuri 94,7 % mu gihe abahungu ari 92,2 %.

Umubare w’abana b’abakobwa wavuye ku 890.571 mu 2004 ugera ku

945.634 mu 2005;

Mu mwaka wa 2005 ibyumba by’amashuri bishya 413 byatangiye

gukoreshwa, bityo umubare w’ibyumba byose uva kuri 29 335 ugera

kuri 29 748;

Mu Ntara ya Kibungo n’Umutara ubu hatangiye kubakwa ibyumba

420 hagamijwe by’umwihariko gukemura ikibazo cy’abana bigira

ahatameze neza;

Mu rwego rwo kunoza imyigishirize, hashyirwa imbere ireme

ry’uburezi, hakozwe amahugurwa anyuranye y’abarimu, hatangwa

ibitabo, handikwa n’ibindi:

o Handitswe igitabo cy’igifaransa cy’umunyeshuri n’icy’umwarimu

mu mwaka wa 4;

o Handitswe igitabo cy’Uburere Mboneragihugu cy’umunyeshuri

umwaka 4, 5, 6;

o Hatanzwe ibitabo 324 053 by’isomo ry’igifaransa;

o Hatanzwe n’ibitabo 674 483 by’isomo ry’icyongereza;

o Abarimu 40 bahuguwe ku mikoreshereze y’igitabo cy’Uburere

Mboneragihugu cy’umwarimu w’amashuri abanza;

109

o Abarimu 77 bahuguwe mu myigishirize y’ururimi rw’icyongereza

mu mashuri abanza;

o Abarimu 1.450 bahuguwe mu nyigisho z’Icyongereza

n’Igifaransa

o Abayobozi 65 b’ibigo by’amashuri abanza n’ababyeyi 65

bahuguwe mu micungire n’imiyoborere y’ibigo by’amashuri;

o Abarimu 1.776 bahuguwe muri STE (Sciences et Technologies

Elémentaires) ;

o Abarimu 800 bahuguwe mu nyigisho z’imibare n’Ubumenyi.

Muri uyu mwaka hafunguwe ibigo bishya 3 byigisha abana bataye

ishuri (Centres de rattrapage / Catch-up program), umubare w’abana

bagaruwe mu ishuri uva kuri 960 bari muri ibyo bigo mu 2004 ugera

kuri 1.650 mu 2005 .

4.3.2. Kongera umubare w’abiga amashuri yisumbuye

Umubare w’amashuri yisumbuye y’imirenge wavuye kuri 94 mu 2004

ugera ku 152 mu 2005. Amashuri y’umurenge 94 yari asanzwe

yaraguwe kandi yubakirwa inzu zimeze neza ;

Muri rusange imibare ijyanye n’amashuri yisumbuye yerekana ko

hatewe intambwe, haba ku mubare w’amashuri, uw’abanyeshuri,

ariko by’umwihariko ku bana b’abakobwa no ku bana barangiza

amashuri abanza bimukiye mu yisumbuye

o Amashuri yisumbuye yavuye kuri 504 yabarurwaga mu mwaka

wa 2004 agera ku mashuri 569 mu mwaka wa 2005 ;

o Abanyeshuri bavuye ku 203 551 bagera ku 210 517

(biyongeryeho 3.4%) ;

o Umubare w’abana barangije amashuri abanza bimuriwe mu

cyiciro rusange wavuye kuri 50 521 (48,2 %) ugera kuri 55 071

(49, 7 %) ;

o Abanyeshuri b’abakobwa mu mashuri yisumbuye bavuye kuri

97 011 (47,6 %) mu mwaka wa 2004 bagera kuri 103 167

(49 %) mu mwaka wa 2005.

110

Hateguwe ibitabo by’imfashanyigisho mu mashuri yisumbuye,

abarimu bategurirwa amahugurwa kugira ngo babashe kurangiza

inshingano zabo:

o Handitswe inyoborabarezi y’Amateka mu mashuri yisumbuye ;

o Hateguwe igitabo cya mbere (TomeI) cy’umwarimu cy’Uburere

Mboneragihugu mu mashuri yisumbuye ;

o Abayobozi 152 b’ibigo by’Amashuri Yisumbuye y’Umurenge (ESI)

n’ababyeyi 60 bahuguwe mu micungire n’imiyoborere y’ibigo

by’amashuri ;

o Abarimu 304 bo muri ESI bahuguwe mu nyigisho z’Ubutabire,

Ibinyabuzima, Igifaransa n’Icyongereza ;

o Abarimu 285 bo muri ESI bahuguwe mu Mibare n’Ubugenge ;

o Abarimu 800 bo mu mashuri yisumbuye mu cyiciro rusange

bahuguwe mu nyigisho z’Icyongereza n’Igifaransa.

Mu rwego rwo kurwanya SIDA mu mashuri:

o Hashyizweho ikiganiro kuri radiyo buri cyumweru ku bubi bwa

SIDA no kuyirinda;

o Hatanzwe radiyo 6000 mu mashuri yose;

o Hatanzwe amapikipiki 12 ahabwa imboni z’uburezi muri buri

Ntara n’Umujyi wa Kigali.

4.3.3. Guteza imbere imyigishirize y’ubumenyi n’ikoranabuhanga

Hagiyeho Iteka rya Perezida rishyiraho ishimwe ry’akarusho ku

banyeshuri barushije abandi;

Mu rwego rwo gukangurira abana b’abakobwa kwitabira amashuri

yigisha ubumenyi n’ikoranabuhanga, abakobwa 2.295 biga mu

mwaka wa 3 n’uwa 6 bateguriwe amasomo y’ubumenyi mu gihe

cy’ibiruhuko. Icyo gikorwa cyari kigamije kubafasha kwitegura neza

ibizami bya Leta bisoza umwaka wa 2005;

Muri uyu mwaka, hatanzwe ibihembo ku banyeshuri b’abakobwa

babaye aba mbere muri buri Ntara mu masomo y’ubumenyi;

111

Ku banyeshuri batoranyijwe kuzajya muri Kaminuza bishyurirwa na

Leta, abarangije mu mashami y’Ubumenyi nibo bagenewe imyanya

myinshi (67,92 %) naho abo mu yandi mashami, imibare

iragabanuka:

o Ku bize Imibare n’Ubugenge, abazakomeza bavuye kuri 24,32 %

bagera kuri 26,22 % ;

o Ku bize Ibinyabuzima n’Ubutabire, abazakomeza bavuye kuri

33,1 % bagera kuri 41,7 % ;

o Ku bize Indimi, abazakomeza bavuye kuri 9,67 % bagera kuri

2,86 %;

o Ku bize Ubumenyi Nyabantu, abazakomeza bavuye kuri 25,88

% bagera kuri 25,22 %;

o Ku bize amashami y’Imyuga, abazakomeza bavuye kuri 6,74 %

bagera kuri 3,75 %;

o Ku bize amashami ya Tekiniki, abazakomeza bavuye kuri

0,29 % bagera kuri 0,2 %;

Mu bijyanye no gusakaza ICT mu mashuri:

o Hatanzwe «Laptop» 1020 na «solar panels» ku bigo by’amashuri

abanza yose adafite amashanyarazi;

o Haguzwe «computers» 4000 zigenewe amashuri yisumbuye.

Ibigo 180 bikaba bimaze guhabwa computers 1800 (imashini 10

kuri buri kigo), izindi zikazatangwa umwaka utaha wa 2006;

o Amashuri abanza 98 afite amashanyarazi yahawe «computers»

196 ( imashini 2 kuri buri kigo);

o Abarimu 384 bo mu mashuri abanza bahuguwe mu byo

gukoresha computers (computer literacy), 40 bategurirwa

kuzahugura abandi (Master trainers).

Hari amashami y’imyuga na tekiniki yatangijwe mu mashuri mashya

kugira ngo umubare w’abafite ubwo bumenyi wiyongere:

o Amashanyarazi mu mashuri 3;

o Ubuhinzi mu mashuri 2;

o Ubuvuzi bw’amatungo mu ishuri rimwe;

112

o Icungamutungo mu mashuri 4;

o Ubukanishi bw’imodoka mu ishuri rimwe;

o Ibikorwa by’amazi (Plomberie) mu ishuri rimwe;

o Ububaji mu ishuri rimwe;

o Ubwubatsi mu mashuri 2;

o Kubarisha ibyuma kabuhariwe (Informatique) mu ishuri rimwe.

Ishuri rya ETO Nyamata ryahawe ibikoresho. ETO Gitarama

yatashywe ku mugaragaro na Nyakubahwa Perezida wa Repubulika;

Hatangijwe umushinga “Programme de la Promotion de l’Economie et

de l’Emploi“ urimo igice kirebana no gushyiraho imyigishirize muri za

ETO igamije guha abanyeshuri ubushobozi bwo kwihangira imirimo;

Hateguwe gahunda ihamye (Plan stratégique /Strategic Plan ) 2005-

2010 y’amashuri y’ubuhinzi n’ubuvuzi bw’amatungo. Iyo gahunda

igamije gutanga umurongo ku byerekeye inyigisho zizatangwa muri

ayo mashuri hakurikijwe ibyo igihugu gikeneye;

Mu byerekeye kwiga imyuga iciriritse, hatangijwe amashuri mashya na

porogaramu z’inyigisho ziravugururwa:

o Hatangijwe ibigo bitatu bishya byigisha imyuga iciriritse:

Ecole des petits métiers St Vincent de Paul ya Kicukiro ;

St Charles Lwanga Kolping Vocational Training Centre y’i

Muramba (Gisenyi);

CEFOTEB y’i Bukamba (Ruhengeri).

o Porogaramu z’inyigisho mu mashami y’Ubwubatsi, Ububaji

n’Ubuhinzi yatangiye kuvugururwa bikazatuma abarangije CFJ

babasha kwinjira neza mu buzima busanzwe;

o Ibigo 3 byigenga byujuje ibyangombwa byemerewe gushyirwa

mu mubare w’ibigo byemewe kandi bifashwa na Leta;

o Hahuguwe abarimu 17 bazahugura bagenzi babo.

113

4.3.4. Urwego rw’amashuri makuru

Umushinga w’Itegeko rigenga Ikigo cyo gutanga no kwishyuza

inguzanyo ya buruse (SFAR) washyikirijwe Inteko Ishinga Amategeko;

Amashuri makuru yigenga 3 yemerewe gukora by’agateganyo:

o INES-Ruhengeri;

o IPB-Byumba;

o ICAM-Kanombe.

Umubare w’abanyeshuri biga mu mashuri makuru wariyongereye, uva

ku banyeshuri 26 796 muri 2004 ugera ku 27 987 muri 2005,

umubare w’abakobwa uva kuri 10 543 (39,3 %) ugera kuri 11 220

(40 %)

o Umubare w’abanyeshuri batoranyijwe kugira ngo binjire muri

Kaminuza za Leta bavuye kuri 2.048 (bihwanye na 10,52 %) mu

2004 bagera kuri 3.043 mu 2005, bihwanye na 15,11 %

by’abatsinze bose;

o Abakobwa babonye imyanya bavuye kuri 509 (bihwanye na

24,8 %) bagera kuri 793, bihwanye na 26,06 % by’abimutse

bose;

o Abanyeshuri bashya 159 boherejwe muri Kaminuza zo hanze.

Uko imibare y’abiga muri za Kaminuza zo mu Rwanda iteye hakurikijwe

ibigo bigamo:

ULK: 7 884 UCK: 793

UNR: 7 609 KHI: 763

UNILAK: 2 849 SFB: 416

KIST: 2 253 INES: 411

KIE: 1 478 ISPG: 167

UNATEK: 1 345 GSNyakibanda: 138

ISAE: 859 ICAM: 87

UAAC: 850 FTPB: 85

114

Hateguwe umushinga w’Itegeko rishyiraho Inama Nkuru y’Igihugu

y’Amashuri Makuru;

Hateguwe imbanzirizamushinga igaragaza uko Amashuri Makuru ya

Leta n’ayigenga yaterwa inkunga;

Mu rwego rwo kuvugurura imikorere y’Amashuri Makuru ya Leta no

gushyira mu bikorwa ihame ryo kwibanda ku bumenyi

n’ikoranabuhanga mu nyigisho zitangwa mu mashuri makuru,

hafashwe ibyemezo bikurikira:

o Ishami ry’Icungamutungo ryabaga muri KIST ryimuriwe muri

SFB;

o Ishami ry’Inderabarezi ryari muri UNR ryimuriwe muri KIE;

o UNR na KIST zasabwe gutangiza icyiciro cya gatatu aho

bishoboka.

4.3.5.Guteza imbere ubushakashatsi

Hemejwe politiki y’ubumenyi, ikoranabuhanga n’ubushakashatsi;

Hatangajwe ku mugaragaro inkoranyamagambo (dictionnaire /

dictionary) ya mbere y’ikinyarwanda / ikinyarwanda/ igifaransa.

4.3.6. Guha agaciro umwuga w’ubwarimu

Hateguwe Politiki y’Iterambere n’Imicungire y’Abarimu;

Hemejwe sitati yihariye nshya y’abarimu;

Hatangijwe Koperative yo kuzigama no kugurizanya y’abarimu, Leta

yayiteye inkunga ingana na 1,500,000,000 Frw;

Imishahara y’abarimu iziyongera mu rwego rw’ivugurura rusange

ry’imishahara y’abakozi ba Leta.

Abarimu bo mu Ntara za Kibungo, Umutara na Gikongoro bahawe

amafaranga yabo y’ibirarane ku mushahara;

Abarimu 165 bafite impamyabumenyi iciriritse D4 na D5 barigishijwe

kugira ngo bazamurwe mu ntera ya D6.

115

4.3.7. Kwigisha abantu bakuru kwandika, gusoma no kubara

Hakozwe ubushakashatsi ku myigire n’imyigishirize yo gusoma,

kubara no kwandika no ku myigire y’abana b’imfubyi n’abandi

batishoboye;

Hahuguwe abigisha 40 bo mu masomero aterwa inkunga na PPPMER

bo mu Ntara ya Kibuye na Butare;

Hahuguwe abantu 200 bazahugura abandi mu masomero;

Hatumijwe ibitabo n’izindi mfashanyigisho bizakoreshwa mu

masomero yo mu gihugu hose.

4.4 Kurengera abatishoboye

Hemejwe politiki n’Imishinga y’Amategeko anyuranye agamije

kurengera ibyiciro binyuranye by’abatishoboye:

o Politiki yo kurengera no guteza imbere imibereho myiza

y’abaturage;

o Politiki yo kurengera abamugariye ku rugamba;

o Itegeko rirengera abageze mu zabukuru;

o Itegeko rirengera abamugaye muri rusange;

o Itegeko rirengera abamugariye ku rugamba.

Hashyizweho Komite y’Igihugu ya “African Decade” mu Rwanda

ishinzwe guhuza no gukurikirana ibikorwa by’abamugaye;

Imiryango y’abacitse ku icumu igera kuri 104 mu Mujyi wa Nyanza na

60 mu Karere ka Nyamirambo yafashijwe kubaka amazu yo guturamo;

Imiryango igera kuri 536 yafashijwe gusana amazu yayo yari

yashenywe n’umuyaga cyangwa imvura, ahanini ikaba yaragenewe

amabati yo kongera kuyasakara;

Hashyizweho urwego rw’Igihugu rushinzwe guhuza ibikorwa byo

gukumira no gutabara abagwiriwe n’ibiza (Disaster Management

116

Coordination/ Coordination de la Gestion des Catastrophes) rukorera

muri Serivisi za Minisitiri w’Intebe. Ubu rwatangije ibarura ry’abatindi

nyakujya mu Gihugu hose n’ibiza bikunda kwibasira Uturere

tunyuranye tw’Igihugu.

4.5 Ubutaka, imiturire myiza no kurengera ibidukikije

Gahunda ya Guverinoma igamije gucunga no gukoresha neza ubutaka,

kunoza imiturire, kubungabunga no kurengera ibidukikije harimo

amashyamba, amazi, mine na kariyeri. Ihereye kuri iyi gahunda, muri uyu

mwaka wa 2005, Guverinoma yabashije kugera ku bikorwa byinshi

bikurikira:

4.5.1 Gucunga no gukoresha neza ubutaka

Hemejwe Itegeko Ngenga rigenga imikoreshereze n’imicungire

y’ubutaka mu Rwanda;

Abaturage bakomeje gushishikarizwa kurwanya isuri. Ibikorwa byo

kurwanya isuri byarakurikiranywe. Raporo yavuyemo yerekana ko

ubutaka bw’ u Rwanda burwanyijweho ari 36.6 %;

Hateguwe Umushinga w’Itegeko ryerekeye kwimura abantu kubera

imirimo ifitiye Igihugu akamaro;

Hateguwe Umushinga w’Itegeko rishyiraho urwego rw’ababarura

umutungo w’ubutaka n’ibiburiho (Loi régissant les

évaluateurs/experts fonciers et immobiliers/ Land and Real Estate

valuation law);

Amabwiriza yo gutanga ubutaka bugize umutungo wa Leta yatanzwe

mu Ntara n’Umujyi wa Kigali;

Hateguwe gahunda y’igihe kirekire yo gushyira mu bikorwa politiki

n’Itegeko by’ubutaka;

117

Hishyuwe amafaranga y’ibirarane by’abimuwe kubera imirimo ifitiye

Igihugu akamaro agera kuri 732.000.000 Frw.

4.5.2 Imiturire

Ibikorwa byakozwe mu rwego rwo guteza imbere imiturire myiza ni ibi:

Muri gahunda yo gutunganya imijyi, havuguruwe igishushanyo

mbonera cya Cyangugu, hakozwe n’amafishi y’imishinga

y’ibishushanyo mbonera by’Imijyi ya Kabuga, Gitarama na Nyagatare;

Hateguwe umushinga PIGU wo gutsura amajyambere y’Imijyi;

Umushinga w’Itegeko rigenga Imiturire waravuguruwe hakurikijwe

imiterere y’ivugururwa ry’inzego z’ubutegetsi mu gihugu;

4.5.3 Kubungabunga no Kurengera Ibidukikije

Nyuma y’aho politiki n’Itegeko ry’ibidukikije byemejwe, hahuguwe mu

Gihugu cyose abantu 2.496 biganjemo abayobozi b’inzego z’ibanze

kuri iyo politiki n’Itegeko ry’ibidukikije;

Hateguwe imishinga y’Amategeko ibiri n’Amateka arindwi ajyanye no

gushyira mu bikorwa Itegeko Ngenga rigena uburyo bwo kurengera,

kubungabunga no guteza imbere ibidukikije mu Rwanda;

Agashyamba cyimeza ka Buhanga kari mu Karere ka Mutobo, Intara

ya Ruhengeri kashyizwe mu hantu nyaburanga hakomye;

Mu rwego rwo kurengera ibidukikije, Leta y'u Rwanda yaguze imashini

50 za HYDRAFORM zikora amatafari asimbura amatafari ahiye

yakorwaga mu ibumba kandi agatwikishwa inkwi;

“Ecosystème” ya Rugezi –Bulera – Ruhondo yanditswe kuri Site ya

RAMSAR, kugira ngo ifatwe nk’ahantu hahehereye hafite akamaro

mpuzamahanga;

118

Mu rwego rwo kubahiriza amabwiriza arebana n’imicungire

y’ibishanga, ibiyaga n’imigezi, ubutaka buri kuri metero zagenwe

n’Amategeko uvuye ku nkombe bwatangiye guterwaho ubwatsi n’ibiti

hagamijwe kurinda uwo mutungo kamere. Leta ifatanyije n’umuryango

utegamiye kuri Leta RRWHA (Rwanda Rain Water Harvesting

Association) yatangije igikorwa cyo gukangurira abaturage gutega

amazi y’imvura no kububakira ibigega byo kuyabika. Hatangijwe

igikorwa cyo kurwanya amarebe mu biyaga, Leta ikaba yaratumije

amato yo gufasha muri iki gikorwa;

U Rwanda, Uganda na Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo

byiyemeje muri uyu mwaka wa 2005 gushyira hamwe mu kurengera

ibidukikije mu karere k’Ibirunga, cyane cyane byita ku ngagi zo muri

Pariki z’ibirunga ziri muri ibyo bihugu;

Hatangijwe umushinga w’igeragezwa wo kwegereza ubuyobozi

abaturage no gucunga ibidukikije ukorera mu Ntara za Gisenyi,

Kibuye na Cyangugu;

Hakozwe ibiganiro kuri radio na televiziyo, spot n’inyandiko mu

binyamakuru bisobanura politiki n’Itegeko Ngenga ryo kurengera,

kubungabunga no guteza imbere ibidukikije;

Ikigo cy’Igihugu cyo Kubungabunga Ibidukikije (REMA) cyahawe

abakozi bo kuba bakora imirimo yihutirwa mu gihe Itegeko rishyiraho

icyo kigo ritaremezwa n’inzego zibishinzwe. By’umwihariko muri uyu

mwaka wa 2005 bageze ku bikorwa bikurikira:

o Hateguwe inyandiko ikubiyemo “Environmental Assessment

Guidelines”;

o Hakozwe raporo yerekana imiterere y’ibidukikije (report on the

state of environment in Rwanda);

119

o Hatangijwe umushinga wa “Industrial Environmental

Management Framework” ugamije gusesengura ibibazo

byugarije “industrial zone/ Parc Industriel” ya Gikondo no

gutegura ishyirwa mu bikorwa ry’umushinga “Cleaner

Production Center” mu Rwanda;

o Hashyizweho uburyo bwo kugenzura ko ibidukikije bigenerwa

ingengo y’imari ihagije mu ngengo y’imari ya Leta no mu

mushinga wa gahunda y’Igihugu y’amajyambere no kugabanya

ubukene;

o Hashyizweho “Equipe/team” igenzura ibidukikije mu Mujyi wa

Kigali ikanakurikirana igishanga cyo ku muhanda wa “poids

lourds”.

Mu rwego rwo kubahiriza amasezerano mpuzamahanga yo kurengera

ibidukikije u Rwanda rwashyizeho umukono, Guverinoma yashyize

mu bikorwa imishinga ikurikira:

o Umushinga “Changement Climatique/Climate Change”

wateguye raporo ya Mbere y’Igihugu ku Mihindagurikire y’Ibihe,

uyishyikiriza Ubunyamabanga bwa “Convention Cadre des

Nations Unies sur les Changements Climatiques”. Hatangijwe

kandi icyiciro cya kabiri cy’uyu mushinga cyo kugisha inama

Intara zose ku byerekeye ihungabana no ku ngamba zafatwa mu

guhangana n’imihindagurikire y’ibihe;

o Hatangijwe umushinga “Pilot Project on Reducing the

Vulnerability of the Energy Sector to the Impacts of Climate

Change”. Uzashyirwa mu bikorwa n’Ishuri Rikuru rya KIST, ku

nkunga y’Ikigega Mpuzamahanga cya GEF/UNEP. Uzakorera

mu karere k’igishanga cya Rugezi n’ibiyaga bya Burera na

Ruhondo;

120

o Mu rwego rw’Umushinga wo kurengera akayunguruzo

k’imirasire y’izuba (Ozone Layer / Couche d’Ozone), hakozwe

ibarura n’igenzura ry’ibintu byangiza akayunguruzo k’imirasire

y’izuba byinjijwe mu Rwanda mu mwaka wa 2004.

Abaturarwanda bakomeje gukangurirwa ibyo kurinda

akayunguruzo k’imirasire y’izuba binyujijwe mu butumwa

bwanyuze kuri Radiyo Rwanda no mu binyamakuru byandikwa;

o Mu rwego rw’umushinga “National Biosafety Framework”,

hateguwe Politiki n’umushinga w’Itegeko bigenga umutekano

w’ikoranabuhanga rishingiye ku binyabuzima

(biosécurité/biosafety);

o Mu rwego rwo gushyira mu bikorwa amasezerano yerekeye

ibintu bihumanya kandi Biramba (Polluants Organiques

Persistants/Persistent Organic Pollutants), hakozwe raporo

y’ibarura ry’ibintu bihumanya kandi biramba n’iry’imiti

ihumanya;

o Umushinga “Projet d’Appui Institutionnel à la Gestion de

l’Environnement (PAIGER)” wahuguye abayobozi b’inzego

z’ibanze 60 b’Umujyi wa Kigali na 247 bo mu Ntara ya

Ruhengeri. Wateguye kandi inyandiko isobanura imiterere ya

“Système d’Information et de Statistiques Environnementales

(SISE)” ;

o Umushinga “Décentralisation et Gestion Environnementale/

Decentralization and Environment Management (DEMP)”

uterwa inkunga na PNUD/UNEP watangijwe mu 2004 wakomeje

ibikorwa byawo byo kongerera ubushobozi inzego z’ibanze mu

kurengera ibidukikije mu Ntara za Gisenyi, Kibuye na

Cyangugu. Wateguye inyigo yo kumenya icyo abaturage

bakeneye mu bidukikije. Uwo mushinga wateguye kandi

121

ukwirakwiza imfashanyigisho zo kumva neza ibidukikije icyo ari

cyo. Wahuguye kandi abayobozi b’inzego z’ibanze b’izo Ntara ku

mategeko na politiki y’ibidukikije ;

o Guverinoma yemeje umushinga w’Itegeko ryemerera kwemeza

burundu amasezerano y’impano hagati ya Repubulika y’u

Rwanda na Banki y’Isi Itsura Amajyambere (BIRD), ingana na

4.300.000 USD, igenewe umushinga wo kwita ku rusobe

rw’ibinyabuzima bikeneye kwitabwaho by’umwihariko

( integrated management of critical ecosystems project/projet de

gestion intégrée des écosystèmes fragiles).

4.5.4 Gucunga amashyamba

Mu rwego rwo gucunga amashyamba, Gahunda ya Guverinoma igamije

kurinda amashyamba ariho no gutera amashyamba aho bishoboka hose.

Ishingiye kuri iyi gahunda, muri uyu mwaka wa 2005, Guverinoma

yabashije kugera ku bikorwa bikurikira:

U Rwanda rwashyize umukono ku masezerano agamije kurengera

amashyamba kimeza mu karere ka Afurika yo hagati (COMIFAG) ;

Hakozwe amakarita y’amashyamba n’ibarura ry’ umutungo

w’amashyamba mu rwego rw’umushinga wo gutegura gahunda

y’amashyamba mu myaka icumi iri imbere ku bufatanye na « centre »

ya GIS yo muri Kaminuza y’u Rwanda na ISAR ;

Hateguwe ingemwe 50.000.000 zo guterwa, uyu mwaka wa 2005

hakaba hamaze guterwa kimwe cya kabiri cyazo;

Hateguwe Iteka rya Minisitiri rishyiraho ibiciro bishya by’ibiti byo mu

mashyamba ya Leta ;

122

Hateguwe umushinga w’amasezerano yerekeye gucungisha

amashyamba ya Leta abikorera ku giti cyabo ;

Hateguwe hanerekanwa ibizashingirwaho (TDR) mu kwiga umushinga

wo kubarura no gutera amashyamba ku bufatanye bw’u Rwanda na

“Coopération Technique Belge (CTB)”. Biteganyijwe ko uwo mushinga

uzatangizwa mu gihembwe cya 2 cy’umwaka wa 2006.

Hateguwe “affiches” 4.500 na “dépliants” 6.000 zishyikirizwa Intara

n’Umujyi wa Kigali zo kwamamaza ibikorwa by’amashyamba

n’izerekeye ubuhinzi bw’ibiti bivangwa n’imyaka mu mirima ;

Serivisi yo Kurinda Amashyamba yageze ku bikorwa bikurikira:

o Abarinzi b’amashyamba bo mu Turere twose tw’Igihugu

bahuguwe ku Itegeko n’amabwiriza bigenga ibyerekeye

amashyamba, politiki y’amashyamba n’Itegeko ryo kurengera

ibidukikije ;

o Habaye imikwabu yo gufata abatwara n’abacuruza ibiti

n’ibibikomokaho batujuje ibyangombwa. Hafashwe abantu 97

basaruye ishyamba, batwara ibiti n’ibibikomokaho bakanatwika

amatafari nta byangombwa. Bahanishijwe gutanga amafaranga

angana na 13.942.965 Frw. Yose hamwe yinjiye mu Kigega

cy’Igihugu cy’Imari y’Amashyamba.

4.5.5 Amazi n’Isukura

Hatangijwe umushinga wo guha amazi Uturere 5 tw’Intara ya Butare

uterwa inkunga n’Igihugu cy’Ububiligi;

123

Hatangiye gutegurwa umushinga wo guha amazi Intara ya Kibungo

uzaterwa inkunga n’Igihugu cy’ Ubuyapani n’umushinga wo gucunga

neza umutungo kamere w’amazi uzaterwa inkunga na Banki y’Isi;

Hahuguwe abantu 282 mu Ntara 6 mu bijyanye no gufata neza

ibikorwa by’amazi: (Byumba: 56, Kibungo: 51, Gisenyi: 55, Kibuye :

28, Umutara : 35, Ruhengeri: 57);

Mu rwego rw’umushinga PHAST (Participatory, Hygiene and Sanitation

Transformation / Stratégie Participative en matière d’Education, à

l’Hygiène et à l’Assainissement) hahuguwe abantu 25 mu kubaka

ubwiherero bwa «Ecological Sanitation (ECOSAN)» mu Karere ka

Maraba hanubakwa ubwiherero 30 bwa ECOSAN;

Hubatswe ubwiherero 95 n’ibigega by’amazi y’imvura 53

hanatunganywa amasoko 823 mu rwego rw’umushinga w’Amazi

n’Isuku mu Cyaro (PEAMR);

Mu rwego rw’umushinga wo kugeza amazi mu mijyi mito ya Gikongoro

uterwa inkunga n’Igihugu cya Autriche, hashyizweho mubazi 40 ku

mavomo hanemerwa imishinga 8;

Mu Karere ka Rwamiko, hongerewe umuyoboro w’amazi ho km 35,

hubakwa ibigega 8 n’amavomo 31. Imiryango 3300 yegerejwe amazi;

Mu rwego rw’umushinga wo gutanga amazi meza mu Turere twa

Buliza, Gasabo, Rulindo na Shyorongi, harangiye imiyoboro 3 muri

Buriza na 12 muri Gasabo, hashyirwaho inzego 17 zo gucunga amazi.

Hahuguwe abarimu 129 b’amashuri abanza mu rwego rw’isuku.

Abaturage 13000 muri Buriza na 15970 muri Gasabo begerejwe

amazi;

124

Mu rwego rw’umushinga w’amazi, isuku n’ibidukikije (WES), amashuri

12 n’ibigo nderabuzima 4 byahawe amazi n’ibikorwa by’isukura muri

Kayove, Mutura, Cyanzarwe na Shyorongi. Imidugudu 5 yo muri

Kayove, Mutura na Nyamata nayo yahawe amazi. Hakozwe kandi km

28 z’imiyoboro, ibigega 14, amavomo rusange 24 n’utuzu two

kugurisha amazi 6 n’ibyumba 12 by’imisarane;

Mu rwego rw’umushinga wo kongera amazi meza mu mujyi wa Butare,

imirimo yo kwagura uruganda, kubaka amavomo, kubaka ikigega cya

m3 150 yaratangiye izarangira mu Kuboza 2005;

Hatangiye ibikorwa byo kwagura umuyoboro wo mu Karere ka Ngenda

kugira ngo uruganda rwubatswe muri ako Karere rwahaga gusa

abantu 107.000 rushobore kugeza amazi ku baturage bo mu Turere

twa Gashora na Nyamata mu Bugesera, Akarere ka Bicumbi

n’inkengero z’Umujyi wa Kigali bagera kuri 346.000;

Mu rwego rw’umushinga wo gucunga umutungo w’amazi hateguwe

umushinga w’Itegeko ryo gucunga umutungo w’amazi hakorwa

n’inyigo ku kongerera ubushobozi inzego zishinzwe amazi n’inyigo ku

ngano y’umutungo w’amazi.

Mu rwego rwo kongera amazi mu Mujyi wa Kigali:

o Hagejejwe amazi ku bitaro bya Kibagabaga, hatanzwe impombo

zo gukora umuyoboro wa km 2,7 uva kuri UTEXRWA ugeza

amazi mu kigega cyo mu mudugudu wa Caisse Sociale n’izo

kubaka umuyoboro wa Gacuriro-Kagugu ujyana amazi mu

kigega cya m3 250 kizubakwa i Gasave ku Gisozi;

o Hatangiye imirimo yo gukora amariba 14 yo kongera amazi mu

ruganda rwo kuri Nyabarongo mu Mujyi wa Kigali, bikazongera

amazi angana na m3 6700 ku munsi;

125

o Hatangiye umushinga wo gusana ibikorwa remezo by’amazi

n’amashanyarazi mu Mujyi wa Kigali bizongera amazi ho 8 % ;

o Hari imishyikirano n’abikorera ku giti cyabo bifuza kugira

uruhare mu bikorwa byo kongera amazi mu mujyi wa Kigali ari

bo Ami-water ku mazi y’ikuzimu mu kibaya cya Nyabarongo

n’amazi yava Mutobo; Aquanet na Espina ku mazi ya

Nyabarongo.

Muri rusange, ku mubare w’abaturage bafite amazi meza hiyongeyeho

6 %.

4.6. Umuco

Gahunda ya Guverinoma iteganya gushyiraho Inteko Nyarwanda

y’Umuco n’Ururimi, kubaka inzu y’Igihugu yo gusomeramo no

gushyinguramo inyandiko, gukangurira ababyeyi n’abarezi gutoza no

kwigisha abana n’urubyiruko ibyiza by’umuco hakoreshejwe

inyandiko n’ibiganiro, no gukangurira abanyarwanda, inzego za Leta

n’inzego mpuzamahanga kwita ku bintu n’ahantu ndangamateka.

Ibyagezweho muri uyu mwaka ni ibi bikurikira:

4.6.1.Umuco muri rusange

Hateguwe umushinga w’Itegeko rishyiraho Inteko Nyarwanda

y’Ururimi n’Umuco, ikaba ishigajwe kwemezwa n’inzego zibishinzwe,

kugira ngo iyo Nteko izabe iriho muri 2006;

Hateguwe umushinga w’Itegeko rishyiraho Komisiyo yo Kurwanya

Jenoside;

Hateguwe umushinga w’Itegeko rishyiraho Ikigo cy’Igihugu cyo

Gushyingura Inyandiko n’Inkoranyabitabo (Office Rwandais des

Archives et Bibliothèque Nationale);

Hateguwe umushinga w’Itegeko rishyiraho Urwego rw’Igihugu

rw’Intwari z’Igihugu n’Imidari y’Ishimwe;

126

Hatanzwe ibiganiro bitandukanye mu cyumweru n’umunsi w’umuco

uba tariki ya 8 ukwakira ya buri mwaka, bikangurira abanyarwanda

mu ngeri zinyuranye ibyiza bikubiye mu muco nyarwanda harimo

n’ubwanditsi;

Hatanzwe ibiganiro bitandukanye muri UNR aho iteganya gufungura

ishami ry’ubugeni muri 2006;

Abarimu bo muri Kaminuza bateguye inyandiko ku mateka y’u

Rwanda. Inyandiko nimara kumvikanwaho azatangira kwigishwa

abanyarwanda bose, by’umwihariko mu mashuri;

Itorero ry’Igihugu ryahagarariye u Rwanda mw’Iserukiramuco

mpuzamahanga ry’Isi i Majorque muri Hisipaniya aho ryesheje

umuhigo rikaba irya mbere mu bindi bihugu 22.

4.6.2. Gushyiraho amashami y’Ingoro y’Umurage w’u Rwanda

Ku ntego yo gushyiraho amashami y’ingoro y’umurage w’u Rwanda, hakozwe

ibi bikurikira :

Itegeko rigenga Ikigo cy’Ingoro y’Umurage w’u Rwanda ryarateguwe,

ubu riri mu Nteko Ishinga Amategeko;

Hatangijwe imirimo yo gusana amazu agomba gukorerwamo n’Ishami

ry’Ingoro y’Umurage w’u Rwanda mu Ntara ya Ruhengeri;

Hatangijwe imirimo yo gutunganya ahahoze ari icumbi rya Perezida i

Kanombe;

Hakosowe ikosa ry’imyubakire ryari ryagaragaye ku nzu ya

Kinyarwanda iri mu Rukali.

127

4.6.3. Kwibuka jenoside

Gahunda ya Guverinoma iteganya gukomeza gukangurira Abanyarwanda

kwibuka jenoside no gushyingura mu cyubahiro inzirakarengane

zakivukijwe, kubakira neza no gusukura inzibutso.

Habaye igikorwa cyo gushyingura mu cyubahiro abazize Jenoside ku

rwego rw’Igihugu, Intara n’Uturere. Habaye ibikorwa byinshi kandi

henshi byo gushyingura kubera ubuhamya bwatanzwe mu Nkiko

Gacaca ;

Hashyizweho za Komite mpuzabikorwa ku rwego rw’Igihugu, Intara

n’Uturere no muri za Ambasade z’u Rwanda zigamije gushyira mu

bikorwa iyi gahunda;

Herekanywe amafilimi kuri jenoside ku rwego rw’Igihugu, Intara

n’Uturere no hanze (zimwe muri izo filimi ni izi: Tuez-les tous,

Gardiens de la mémoire, Through my eyes);

Hahimbwe indirimbo n’imivugo, hatangwa ubuhamya, herekanwa

amafoto n’inyandiko zinyuranye kuri jenoside ku rwego rw’Igihugu,

Intara n’Uturere no muri za Ambasade z’u Rwanda ;

Hitabiriwe umunsi wo kwibuka jenoside ku nshuro ya cumi na rimwe

uba tariki ya 7 Mata ya buri mwaka. Icyumweru cy’icyunamo

cyashojwe ku wa 13 Mata 2005 ku rwego rw’Igihugu, Intara

n’Uturere ;

Hateguwe Itegeko rigena imiterere n’imikorere ya Komisiyo y’Igihugu

yo Kurwanya Jenoside, ubu rikaba riri mu Nteko Ishinga Amategeko.

4.7 Imikino n’imyidagaduro

Gahunda ya Guverinoma iteganya gushishikariza Abanyarwanda

kwiga no gukunda imikino, kubaka ahantu hagenewe imikino

n’imyidagaduro, kubaka ikigo cy’imyidagaduro n’ibitaramo ku rwego

rw’Igihugu.

128

4. 7. 1. Guteza imbere siporo ya benshi

Hakoreshejwe amarushanwa yo ku rwego rw’Igihugu y’imikino

ngororamubiri;

Buri wa gatandatu wa mbere w’ukwezi, kuva muri Nyakanga, hakorwa

urugendo ngororamubiri (marche athlétique) ruhuza inzego nyinshi za

Leta;

Hatangijwe Loto Rwanda (Loterie Nationale) igamije gutera inkunga

iterambere rya siporo n’imyidagaduro.

4.7.2. Guteza imbere siporo ya bose n’iyo mu rwego ruhanitse

Guverinoma yashyigikiye amakipe y’Igihugu iyagenera ibyangombwa

kugira ngo abashe kwitabira amarushanwa mpuzamahanga;

Hateguwe kandi hoherezwa Ikipe y’Igihugu y’abahungu b’ingimbi ya

mu marushanwa ya “Cross country” mu gihugu cy’Ubufaransa ;

Hakoreshejwe amarushanwa mpuzamahanga yo kwibuka abakinnyi

ba “Volley Ball” bazize jenoside. Ayo marushanwa yitabiriwe n’amakipe

y’abagabo n’ay’abakobwa yo mu Rwanda, muri Kenya, mu Buganda no

mu Burundi;

Hakoreshejwe amarushanwa ya “Cross country” y’amakipe y’Ibihugu

y’Akarere ka 3 k’Afurika. Ayo marushanwa yitabiriwe n’ibihugu by’u

Rwanda, u Burundi, na Uganda;

U Rwanda rwakiriye amarushanwa y’imikino y’igikombe cya CECAFA

y’amakipe y’Ibihugu;

Ikipe y’Igihugu y’umupira w’amaguru y’abana bari munsi y’imyaka 16

yitabiriye amarushanwa mpuzamahanga y’uwo mukino yabereye mu

Gihugu cya Suwedi;

Ikipe y’Igihugu y’Umupira wa “Volley Ball” y’Abagabo yitabiriye

amarushanwa y’Igikombe cy’Afurika cy’ibihugu yabereye i Kayiro mu

Misiri ;

129

Abakinnyi babiri (umuhungu n’umukobwa), bitabiriye amarushanwa

mpuzamahanga y’umukino wo kwoga yabereye i Montréal muri

Canada ;

Ikipe y’Igihugu y’umupira w’amaguru AMAVUBI yitabiriye

amarushanwa y’amajonjora yo guhatanira kuzajya mu marushanwa

ya nyuma y’igikombe cy’Afurika n’ay’Igikombe cy’Isi mu mwaka

w’2006 ;

Ikipe y’Igihugu y’umupira w’amaguru y’abatarengeje imyaka 20

yitabiriye irushanwa rya CECAFA ryabereye muri Zanzibar ;

Ikipe y’Igihugu y’umupira w’amaguru AMAVUBI yakinnye imikino ya

gicuti mu gihugu cy’Ubudage;

U Rwanda rwakiriye irushanwa mpuzamahanga rya Tennis « ITF

Future »;

Ikipe y’Igihugu y’umukino wo guterana amakofi yitabiriye

amarushanwa y’Akarere ka 5 yabereye muri Kenya ;

Ikipe y’Igihugu y’imikino ngororamubiri yitabiriye irushanwa

ry’Afurika ry’ingimbi ryabereye muri Maroc ;

Abakinnyi b’u Rwanda bitabiriye imikino yahuje ibihugu bihuriye ku

rurimi rw’igifaransa yabereye muri Niger;

Ikipe y’Igihugu y’umukino wa Hand ball yitabiriye amarushanwa

y’Akarere k’Afurika y’Iburasirazuba yabereye muri Kenya;

Ikipe y’Igihugu ya “Seat Ball’ y’abamugaye yagiye mu marushanwa

mpuzamahanga y’uwo mukino yabereye mu Budage;

I Kigali habereye Isiganwa mpuzamahanga rya Marathon ryitabirwa

n’abantu bagera kuri 2000, abanyarwanda n’abanyamahanga.

4.7.3 Kubaka ibibuga by’imikino mpuzamahanga n’ibindi biciriritse

Hubatswe uruzitiro, urwambariro ubwiherero bya sitade ya Gikongoro;

Hasanwe sitade Amahoro ndetse na sitade nto y’imikino y’intoki

irasakarwa;

130

Gutsura ubutwererane hagati y’u Rwanda n’ibindi bihugu

n’imiryango mpuzamahanga ya Siporo

U Rwanda rwitabiriye inama ya 20 y’Inteko rusange ya CSSA (Conseil

Supérieur des Sports en Afrique) yabereye Alger. Mu matora yabaye u

Rwanda rwegukanye umwanya wa Visi Perezidansi ya CSSA ndetse na

Commission ya Fair Play ;

Hakozwe memorandum (MoU) y’ubufatanye muri siporo hagati y’u

Rwanda n’Igihugu cya Uganda ;

Ishuri ryigisha umupira w’amaguru ryatashywe ku mugaragaro.

______________________________________