infokom [broj 48, decembar 2011.]

8/3/2019 InfoKom [broj 48, decembar 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/infokom-broj-48-decembar-2011 1/60



Uvodnik

Cijenjeni čitaoci

decembarskim izdanjem poslovnogmagazina InoKom zaokružujemo

četvrtu godinu uspješnog rada. U novu, petu godinu, ulazimo s namjer-om da budemo još bolji i da doprinesemo poboljšanju poslovnog ambi-

jenta i pozitivnog imidža Bosne i Hercegovine.

Koristim priliku da na kraju još jedne poslovne godine zahvalim svimsaradnicima i kolegama koji učestvuju u kreiranju sadržaja InoKoma.Iz broja u broj za vas istražujemo, obrađujemo aktuelne teme i inorma-

cije, kako bi vaše poslovanje bilo jednostavnije i uspješnije.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine svojim djelovanjem je nastojala i nastojat će i dalje biti pozitivan činilac ekonomskograzvoja i djelovati u pravcu poboljšanja statusa i ranga Bosne i Her-cegovine. U prilog tome najbolje govore rezultati rada sektora Van-

jskotrgovinske komore BiH: Agencije za promociju izvoza (BHEPA),Instituta za edukaciju (ECOS), Privrede, Euro ino korespondentnogcentra (EICC), Transporta i komunikacija, Javnih dokumenata,Makroekonomskog sistema, Centra za statistiku i inormatiku.

I na kraju ove kalendarske godine koristim priliku u ime kolektivaVanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine zaželjeti vamsretnu 2012. godinu uz najbolje želje i puno poslovnog uspjeha.

U ime Uređivačkog kolegija, Aida Alić

IoKOMBroj 48Decembar 2011.

Izdava:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Ureivaki koei:Dr.sc. Bruno BojićAmir ZukićPro.dr. Faruk JašarevićDoc.dr. Velibor Peulić

Almira HuseinovićIgor GavranAida Alić

Vaski saradici:Elvira Ahmetović, savjetnik Duda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kotakt:Aida AlićSlužba za inormiranjeTel: +387 33 56 62 72Fax: +387 33 21 42 92E-mail: [email protected]

Diza i priprema:Vedad Voloder

Štampa:DOBRA KNJIGA d.o.o.

Tira: 2000



IoKOM - Broj 48 - decembar 2011. 3

12Negativne posljedice ulaska Hrvatske u EU najviše će osjetitibh. izvozniciAnalitičari Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH analizirali sueekte pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji na Bosnu i Hercegovinu, s ciljem dapotaknu donosioce odluka, izvršnu i zakonodavnu vlast u BiH da adekvatnije reaguju nasprečavanju posljedica koje bi mogle nastati za BiH ulaskom Republike Hrvatske u Evropskuuniju. Rezultati do kojih su došli analitičari, krajnje su zabrinjavajući, posebno za izvoznike.Cjelovita bh. ekonomiju mogla bi doživjeti potpuni kolaps ako se hitno ne poduzmuneophodne mjere i aktivnosti.

26Evropa strepi, u BiH ne vjeruju u krah euraBritanski ministri su, kako piše Telegraph, upozorili svoje diplomate u zemljama eurozone da sepripreme na krah eura. Ako eksplodira euro, eksplodirat će i Evropa, poručio je rancuski predsje-dnik Nicolas Sarkozy. U Centralnoj banci BiH podsjećaju na mogućnost vezanja konvertibilnemarke za neku drugu valutu, umjesto eura. BiH se mora pripremiti za negativne eekte krize,poručuje šeica kancelarije Svjetske banke u BiH Anabela Abreu.

31Stvoreni uslovi za uspostavu cjelovitog sistema upravljanjaambalažom i ambalažnim otpadomStupanjem na snagu Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom Federacije BiHbit će stvoreni uslovi za uspostavu integriranog sistema po uzoru na najeikasnije i najracional-nije primjere iz zemalja Evrope (Austrija, Belgija, Francuska, Češka, Portugal, Španija, Italija, Irska),ali i iz bližeg i daljeg susjedstva (Rumunija, Bugarska, Slovenija, Srbija, Makedonija). Pravilnik seodnosi na sve vrste ambalaže plasirane na tržište, bez obzira šta je prethodno bilo upakovanou nju, na sve ambalažne materijale (plastika, papir, metal, staklo, drvo) i bez obzira na mjestogdje nastaje ambalažni otpad (domaćinstva, uslužne djelatnosti, komercijalni sektor, industrija).

37Elektronsko objavljivanje obavještenja u postupcima javnih nabavkiOd 1. 9. 2011. godine obavještenja u postupcima javnih nabavki moguće je objaviti putem

online inormacionog sistema Go-procure. Sva obavještenja o javnim nabavkama počev od 1. 9.2011. godine se dostavljaju Službenom listu BiH putem online inormacionog sistema, uzobavezu da se istovremeno dostavi i putem pošte. Troškovi elektronskih objavljivanjaobavještenja su manji, a ubrzan je i proces objave.

48Dvije kompanije iz BiH na sajmu MIDEST u Parizu ugovorileizvozne narudžbeNa sajmu MIDEST koji se u Parizu održao od 15. do 18. novembra ove godine Bosna i Hercegovinaprvi put je predstavila svoje potencijale. Predstavnici bh. kompanija su imali veliki broj sastanakas potencijalnim partnerima, od kojih su neki već sada polučili konkretne rezultate, odnosno prodaju bh. proizvoda na inostranom tržištu.

Izdvajamo iz sadržaja....

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>



4 IoKOM - Broj 48 - decembar 2011.

Predstavici aveedaske pekare Easood

posetii Kas

Predstavnici najveće danske pekareEasyood, specijalizirane za proizvodnjuekskluzivnih vrsta hljeba i peciva, posjeti-li su sarajevsku kompaniju Klas, što je po-tvrda uspješne dugogodišnje saradnjeove dvije pekare. Naime, Klas od 2003.godine preko Easyooda u Dansku izvo-zi zamrznute somune i krone. Tokom re-dovne godišnje posjete Klasu rukovod-

stva dvije kompanije razmijenila su isku-stva u procesu proizvodnje i distribucijepekarskih proizvoda, a razgovarano je i orazvoju novih proizvoda.

„Kao i drugi veliki proizvođači,Easyood ima razvijenu vlastitu prodajnumrežu, putem koje u maloprodajne objek-te, restorane, hotele i lance brze hrane di-stribuira Klasove somune i krone. Osimna dansko, somune i krone plasiramo narancusko tržište. Klasov somun je jedin-stven, pripremljen prema tradicionalnojbosanskoj recepturi, neodoljivog je ukusai zbog toga je veoma tražen u Danskoj“– rekao je Flemming Paasch, direktorEasyooda.

Poeti sastaak o IPAodovima za 2012. i

2013.

O procesu programiranja IPA ondova za2012. i 2013. godinu razgovarano je na sa-stanku predstavnika Direkcije za evropskeintegracije BiH i predstavnika generalnogDirektorata za proširenje EU, sa SteanomSaninom na čelu.

“Nama u Direkciji je bilo bitno dabudu dogovoreni detalji o procesu pro-gramiranja, kako će izgledati taj proces,šta su čije uloge i obaveze te rokovi“ –izjavila je novinarima šeca Direkcije zaevropske integracije BiH Nevenka Savić.Dodala je da je nakon prezentacije prije-dloga bilo mnogo diskusija, ali da je pro-ces najvjerovatnije usaglašen.

“U tom kontekstu imamo ormiranjeradnih grupa za programiranje po sekto-

rima u koje bi trebali ući predstavniciDirekcije, Delegacije EU te voditelji pro-

jekata s državnog nivoa kao i predstavni-ci svih entitetskih institucija koje imajunadležnosti u tim sektorima“ – rekla jeSavić i pojasnila da je Evropska komisijapredstavila prioritete za programiranje u2012. i 2013.

Sporii ekoomski rastu zemama zapado

BakaaEkonomije zemalja zapadnog Balkana slje-deće godine čekaju nove teškoće zbog du-žničke krize u eurozoni, kaže se u izvješta-

ju Svjetske banke.“Teško je biti optimista u svjetlu eko-

nomskih pokazatelja“ – rekao je RonaldHud, vodeći ekonomista Svjetske banke,predstavljajući izvještaj koji se odnosi napet zemalja u regionu: Srbiju, Crnu Goru,BiH, Makedoniju i Albaniju, a obrađeno jei Kosovo. Sve ekonomija u regionu su ra-

njive zbog strukturalnih problema, kaže seu izvještaju, a kao glavne slabosti navodese veliki unutrašnji i vanjski dugovi, obim-

no učešće banaka iz Grčke i Italije u ban-karskom sektoru (gotovo 50 posto) i oče-kivano smanjenje stranih investicija. Kom-binovani ekonomski rast će do kraja ovegodine s očekivanih 2,5 pasti na svega 2,1posto, navodi se u izvještaju.

“Zanimljivo je da doznake iz inostran-stva, koje u nekim zemljama idu i do 15

posto bruto društvenog proizvoda, gotovouopće ne uktuiraju i ostaju stabilne“ – re-kao je Hud, ali je naveo da su svi ostali iz-

vori prihoda problematični.

Tirak: Mae rada a cro

Izvještaj Federalne uprave za inspekcijskeposlove o izvršenim kontrolama vezanimza rad na crno prezentiran je na sjedniciVlade FBiH u Sarajevu. Direktor ederalneUprave za inspekcijske poslove IbrahimTirak je kazao da je Vlada FBiH krajemaugusta donijela odluku o pojačanom nad-zoru rada na crno.

“Taj nadzor je proveden, posao je zavr-šen 29. oktobra. Bilo je angažirano 107 in-

spektora. Izvršeno je 11.018 inspekcijskihnadzora. Kontrolirano je 31.310 radnika,zatečeno 1.729 radnika na crno, uvedeno uprava 428 tih radnika“ – rekao je Tirak.

Kazao je da su ujedno radili i kontroluskalizacije. Izvršili su prvi dio kontrola,2.334 subjekta su imali kase, znači bili su

već uređaji u unkciji, a 353 su zatekli danemaju. Prema njegovim riječima, izdatasu 4.483 prekršajna naloga u iznosu od4,1 milion KM, a uvedeno u prava 14.575radnika.

Zaposeim u upravi RS iu 2012. umaee zarade

Zaposleni u organima uprave u RS i u na-rednoj godini primat će umanjene zaradeod 10 do 25 posto. Tako je odlučila VladaRS, koja je utvrdila Prijedlog zakona o iz-mjenama Zakona o plaćama zaposlenih uorganima uprave RS, kojim se do 31. de-cembra 2012. produžava primjena platnihkoecijenata određenih Zakonom o izmje-

nama Zakona o plaćama zaposlenih u or-ganima uprave RS iz ove godine. Izmjeneovog zakona po hitnom postupku upuće-ne su na usvajanje u Narodnu skupštinu




RS. Time će i treću godinu plaće zaposle-nih u entitetskoj upravi praktično ostati naumanjenom iznosu, kako je odlučeno još2010. godine.

Vada RSezaiteresovaa zakupoviu RK Boska

Predsjednik Vlade RS Aleksandar Džom-bić rekao je da Vlada RS nije prihvatila

pravo preče kupovine Robne kuće BoskaBanja Luka. On je naveo da je prethodnikupac obavezan, ukoliko želi da izvršiprodaju dijela akcija, da ih ponudi prven-stveno prodavcu.

“Mi nismo zainteresovani i neka izvršiprodaju nekom drugom“ – rekao je Džombić.

Kompanije Delta i Zekstra kupile su većinu državnog kapitala banjalučke Rob-ne kuće Boska. Ugovorom o konzorciju,zaključenim 15. januara 2009. godine, odre-đeno je da u ponudi za kupovinu 58,52posto kapitala Boske, kompanija Zekstra

posjeduje 38,97 posto, a Delta 19,55 postokapitala.

Potpisai uovori zapodršku maim i sredimpreduzeima i obrticima

Federalni ministar razvoja, poduzetni-štva i obrta Sanjin Halimović i predsje-dnik Uprave Razvojne banke FBiH Ra-miz Džaerović potpisali su ugovore o

međusobnim pravima i obavezama zagrant sredstava i komisionim poslovima.“Radi se o ugovorima kojima se de-

nira način raspodjele i dodjele više od 12miliona KM, od kojih je direktno šestmiliona KM iz Ministarstva razvoja, po-duzetništva i obrta i šest miliona KM izRazvojne banke FBiH“ – kazao je mini-star Halimović i dodao da su, u odnosuna prijašnje programe u tom ministar-stvu, povećani iznosi za maksimalni iz-nosi kredita koji odobri Razvojna banka.

Ministar Halimović je kazao da u

FBiH ima nešto više od 70.000 privre-dnih subjekata, od kojih je oko 50.000obrtnika i oko 20.000 malih, mikro i sre-dnjih preduzeća.

Dobit IRB-a RS i odova19,5 miioa maraka

Konsolidovana dobit Investiciono-ra-zvojne banke (IRB) RS i ondova u 2010.godini iznosila je 19,5 miliona KM, što

je 16,5 posto više u odnosu na 2009. go-dinu, kada je konsolidovana dobit izno-sila 16,8 miliona KM, navodi se u Izvje-štaju o poslovanju IRB-a i ondova zaprošlu godinu. Direktor IRB-a MilenkoPavlović naveo je da je banka u prošlojgodini putem kreditnih linija plasirala163.924.000 KM, od planiranih

167.000.000 KM, čime je plan kreditnihplasmana ispunjen sa 97,7 posto.

“Pod uticajem globalne ekonomskekrize u 2010. godini čitav nansijski sek-tor RS se suočio sa smanjenom potra-žnjom za nansijskim sredstvima. U ta-kvim okolnostima i odobreni kreditniplasmani IRB-a smanjeni su za 31,5 po-sto u odnosu na 2009. godinu“ – rekao

je Pavlović.On je dodao da je u 2010. godini ku-

pljeno 41,4 miliona KM vrijednosnihpapira, što je ostvarenje plana od 64,7

posto, a kupljeno je i 22,2 miliona KMobveznica lokalnih zajednica, što je 89,9posto više u odnosu na 2009. godinu.

Proram zapošavaa“Madi poduzetik“ u

ZDK

Direktor Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), Nihad Pašalić

je sa 13 mladih, nezaposlenih osoba sapodručja ovog kantona potpisao ugovo-re o učešću u programu “Mladi poduze-tnik“. Program nansira Federalni zavodza zapošljavanje, a predviđeno je da se u2011. godini sunansira pokretanje i vo-đenje malog biznisa za najmanje stotinumladih osoba sa evidencije nezaposlenihu FBiH, čije poslovne ideje budu ocijenje-ne kao najbolje. Za tu namjenu predviđe-na su bespovratna sredstva Zavoda u iz-nosu od 700.000 KM i to za sunansira-nje troškova registracije, nabavke sredsta-

va za rad, repromaterijala i potrebne op-reme, te sunansiranje dijela zakonom-propisanih doprinosa i poreza, u iznosuod 7.000 KM po osobi.

Broke8,6posto veća je bila oktobarska industrijskaproizvodnja u Federaciji BiH u odnosu naprosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2010.godine, saopćeno je iz ederalnog Zavodaza statistiku.

924.120tona uglja proizveli su rudari Zavisnogdruštva Rudnik mrkog uglja Kakanj u pr-vih deset mjeseci 2011. godine, što pred-stavlja 99,80 posto planirane proizvodnje.U Upravi preduzeća vjeruju da će i ovegodine ostvariti proizvodni rezultat iznadmilion tona uglja.

2.800KM prosječno je primanje jednog proesi-onalnog poslanika u Narodnoj skupštiniRepublike Srpske, a najviša primanja os-tvaruje predsjednik entitetskog parlamen-ta i to 3.800 KM. Zamjenici prvog čovje-ka parlamenta imaju zarade od 3.450 KM.

454,3miliona KM iznosio je izvoz FBiH u okto-bru 2011. godine, što je za 1,8 posto ma-nje u odnosu na septembar 2011. godi-ne. Vrijednost uvoza je 921.188.000 KM iveća je za 0,4 posto u odnosu na septem-bar, tako da je trgovinski decit FBiH uoktobru 2011. iznosio 466.856.000 KM,podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

1.807maraka iznosila je sindikalna potrošačkakorpa za četveročlanu porodicu u Republici

Srpskoj u oktobru ove godine. Potrošačkukorpu je prosječna isplaćena neto plaća uovom mjesecu od 802 KM pokrivala svega44,38 posto, saopćio je Savez sindikata RS. 13miliona eura spremna je uložiti Vlada Iranau modernizaciju željeznica u BiH, kazao jeambasador Irana u BiH Golam Reze Jusuu Modriči. Projekat bi mogao početi u 2012.godini nakon ormiranja Vijeća ministara BiH.

1.556stanova završeno je tokom devet mjeseciu BiH, što je za 52,4 posto više u odnosu na

isti period prethodne godine. Broj nezavr-šenih stanova je 4.269, što je za 7,4 postomanje u odnosu na isti period prošle godi-ne, podaci su Agencije za statistiku BiH.

43.438turista posjetilo je Federaciju BiH u okto-bru 2011. godine, što je za 6,9 posto višeu odnosu na oktobar 2010. godine, poda-ci su Federalnog zavoda za statistiku. Tu-risti su ostvarili 81.201 noćenje, odnosno4,4 posto više u odnosu na isti mjesecprošle godine.

224

osobe u Kantonu 10 ostale su bez poslaza deset mjeseci ove godine, što je za 68,4posto više nego u istom periodu prošle,potvrđeno je iz kantonalnog Zavoda zazapošljavanje.




ZA VOlKSwAgEn ćESljEDEćE gODInE RADITI

POlA MIlIOnA ljUDI

Prvi čovjek Volkswagena MartinWinterkorn izjavio je da će njegova gru-pacija iduće godine imati čak 500 hiljadazaposlenika. Bez obzira na recesiju, pove-ćanje proizvodnje glavni je imperativ.

“Trenutno je zaposleno 449 hiljadaljudi, no iduće godine preći ćemo brojkuod 500 hiljada. Naravno da ćemo rezatitroškove, no zajedničkim projektima po-put istih motora ili platormi u našim au-tomobilima, smanjit ćemo troškove za 20posto. Povećanje proizvodnje jedini je na-čin da savladamo krizu. To je jedini načinda ostvarimo našu najavu kako ćemo do2018. godine postati najveći svjetski pro-izvođač automobila na svijetu“ – zaklju-čio je Winterkorn.

BEčKA I CRnOgORSKA BERZASKlOPIlE SPORAZUM O

SARADnjIBečka berza je sa Crnogorskom berzomstekla još jednog partnera za saradnju uoblasti distribucije podataka. Ugovor iz-među dvije berze je potpisan početkomnovembra, čime mreža podataka Bečkeberze pored berzi CEE Stock Exchangegrupe (Beč, Budimpešta, Ljubljana i Prag)sada obuhvata šest novih berzanskih par-tnera: berze u Bukureštu, Sarajevu, BanjojLuci, Skoplju, Beogradu i Crnoj Gori, sa-općeno je iz Compressa. Pored toga, dis-

tribuiraju se i podaci gasne berze CEGHGas Exchange Bečke berze, Energetskeberze EXAA (Energy Exchange Austria) iPXE (Power Exchange Central Europe).

MMF I VlADA SRBIjE POSTIglISPORAZUM O PRVOj REVIZIjI

Misija Međunarodnog monetarnog on-da (MMF) i Vlada Srbije postigli su spo-razum o prvoj reviziji kreditnog aranžma-na iz predostrožnosti kojim je predviđenoda će decit budžeta u 2012. godini biti4,25 posto BDP-a. Državni sektretar uMinistarstvu nansija Dušan Nikezić ka-zao je da nivo decita budžeta u 2011,koji je ispod dozvoljene granice, predsta-

vlja prvu značajnu mjeru štednje prednadolazeće izazove. Nikezić je rekao da jeu dogovoru sa MMF-om potvrđeno da ćedecit budžeta ove godine biti 4,5 postoBDP-a.

InDOnEžAnI POSlAlInAjVEćU nARUDžBU U

hISTORIjI BOEIngA

Indonežanska privatna aviokompanijaLion Air poručila je 230 novih aviona odBoeinga, ukupne vrijednosti 21,7 milijardidolara, što je najveća narudžba u historijiameričkog proizvođača aviona. Lion Airplanira da od ukupnog broja aviona, 201bude tipa boeing 737 max, što je modiko-

vani model koji ima manju potrošnju go-riva od običnog boeinga 737. Indonežan-ska kompanija planira da kupi i 29 avionaboeing 737. Tu inormaciju potvrdila je iBijela kuća, koja je saopćila da je posao do-govoren tokom nedavne posjete predsjed-

nika Baracka Obame indonežanskom ostr- vu Bali. Kompanija Lion Air nagovijestila je da je zainteresovana za još 150 aviona, vrijednosti 14 milijardi dolara, čime bi

ukupna vrijednost ugovora sa Boeingommogla porasti na 35 milijardi dolara.

MMF: REZA MOgADAMUMjESTO AnTOnIjA BORgESA

Direktor Međunarodnoga monetarnogonda (MMF) za Evropu Antonio Borges

objavio je da odlazi s tog položaja na koji je postavljen u novembru 2010. godine, aistovremeno je objavljeno da na njegovomjesto dolazi Reza Mogadam. AntonioBorges, direktor MMF-ovog evropskogodjela, obavijestio je direktoricu MMF-aChristine Lagarde da odlazi iz ličnih razlo-ga. On je na taj položaj došao u novembru2010. godine, a odluka o odlasku stupa nasnagu odmah, objavio je MMF. Lagarde

je izvršni odbor obavijestila da će Borgesazamijeniti Reza Mogadam, koji je sada di-rektor Odjela za strategiju, politiku i revi-ziju.

MIODRAg KOSTIć KUPIOCARnEx

Srbijanski biznismen Miodrag Kostić, vla-

snik MK grupe, kupio je industriju mesaCarnex iz Vrbasa, koja je do 2006. godinebila u vlasništvu engleskog investicionogonda Ashmore. Prema nezvaničnim inor-macijama, Kostić je za ovu abriku platio iz-među 25 i 30 miliona eura, javio je beograd-ski list Blic. Pozivajući se na izvore bliskeposlovanju Carnexa, list navodi da proda-

jom ove abrike londonski Ashmore, inve-sticioni ond koji u svijetu raspolaže kapita-lom od 60 milijadi dolara, napušta Srbiju.Carnex je prošle godine ostvario dobit od237 miliona dinara i u odnosu na 2009. go-

dinu povećao prot za 60 posto.“Vraćanje Carnexa u domaće vlasni-štvo je podjednako dobro kako za Srbijutako i za srbijansku privredu i radnike.Carnex je bio i bit će najbolji srbijanskibrend, on je simbol djetinjstva svih nas.Planiramo da nastavimo sa razvojemCarnexa, da uvedemo nove proizvodena tržište, da povećamo izvoz“ – rekao

je Kostić.

ARAPI BI DA POKREnUčETVRTU MOBIlnU MREžU U

CRnOj gORI

Najveći bliskoistočni operater mobilne tele-



ne, ali tek u decembru. Ove godine na rast

su najviše uticali velika potražnja novih vozila Škode i Hyundaija. Obje abrike supovećale proizvodnju za petinu na godi-šnjem nivou. Međutim, proizvodnja u a-brici Toyota Peugeot-Citroen je u padu.Proizvodnja automobila, uključujući auto-buse i teretna vozila, ove godine je u pora-stu za 12,2 posto. Pozitivni podaci o proiz-

vodnji dolaze u trenutku kada Evropa na- javljuje pad. Prema podacima Asocijacijeevropskih proizvođača automobila, u ok-tobru je broj prvih registracija vozila paoza 1,8 posto, najviše u Italiji i Španiji, dok se glavno evropsko tržište – Njemačka – idalje dobro drži.

MAđARSKA PODIžE PDV nAnAjVIŠI nIVO U EU

Mađarski parlament raticirao je zakonkojim se porez na dodatnu vrijednost(PDV) podiže na najviši nivo u Evrop-skoj uniji, a povisio je i porez na malapreduzeća, javila je državna novinskaagencija MTI. U okviru novog zakona o

porezu, PDV će porasti na 27 sa ranijih25 posto, što će biti rekord u EU. Porezna poslovanje malih preduzeća porast ćena 37 posto prihoda, do maksimalnih 30miliona orinti (98.000 eura) godišnje,sa ranijih 30 posto, prenijela je agencijaAFP, koja podsjeća da je Zakon o pore-zu donesen u trenutku kada je Mađarskamorala da zatraži međunarodnu pomoćda prevaziđe ekonomske poteškoće. Po-što je 2008. već primila pomoć u iznosuod 20 milijardi eura od Međunarodnogmonetarnog onda, Svjetske banke i EU,

Budimpešta je ponovo bila prinuđena dazatraži nansijsku podršku MMF-a i EU.Vladine mjere za popunjavanje budžet-skih rupa, poput nacionalizacije priva-tnih penzionih ondova i uvođenja do-datnih poreza na poslovanje banaka i ra-znih telekomunikacijskih sektora, razlju-tile su partnere Mađarske i zabrinule in-

vestitore. Glavne agencije za kreditni rej-ting, koje su državni rejting Mađarskespustile na jedan stepen iznad neinvesti-cionog, također su zabrinute zbog nedo-statka ekasnih reormi u toj zemlji.

onije Saudi Telecom otkupio je tenderskudokumentaciju za izbor četvrtog mobilnogoperatera u Crnoj Gori, čime ulazi u trkuna vrlo dinamičnom telekomunikacionomtržištu. Zagrebački Poslovni dnevnik preno-si da Arapi namjeravaju da uđu na crnogor-sko tržište kako bi im se otvorila vrata Bal-kana. Dnevnik tvrdi da je tender raspisan

upravo na inicijativu jedne od kćerki rmiSaudi Telecoma, koji bilježi godišnji prihodod 13,8 milijardi dolara. Za Saudijce to nijeulaznica samo na crnogorsko tržište, već zacijeli Balkan na kojem trenutno dominirajuDeutsche Telekom i Telekom Austria.

Arapski operater navodno želi uložiti100 miliona eura te zbog visoke protabil-nosti mobilnog tržišta, iznad 200 milionaeura godišnje, a očekuje povrat ulaganja unekoliko godina. Kompanija MobileIntelligence Solutions, prema izvorima izcrnogorskog regulatora, članica je grupeSaudi Telecom, koja je u većinskom vla-sništvu kralja Saudijske Arabije AbdulaAziza al-Sauda.

gAZPROM KUPUjE PUMPE UBUgARSKOj

Ruska kompanija Gаzprom nаmjerаvаkupiti sedam benzinskih pumpi u Bugar-skoj posredstvom Nafne industrije Srbije(NIS), čiji je vlasnik ruski Gаspromnef.NIS je u Bugarskoj registrovаo rmu kćer-ku – NIS Petrol i zatražio od bugarskeKomisije za zaštitu konkurencije da odo-bri transakciju. Rusi su upravljanje nadNIS-om preuzeli u ebruaru 2009. godine,nakon što su za 400 miliona eura kupili

većinski udio u srbijanskoj nаfnoj indus-triji. Gаspromnef se obavezao da će do

2012. godine u modernizaciju postrojenjaNIS investirati oko 550 miliona eura. NIS je u martu objavio da planira uložiti oko47 milijardi dinara (456 miliona eura) ukupovinu pumpi u Bugarskoj, BiH i Ru-muniji.

čEŠKU POKREćU ŠKODA IhyUnDAI

Češke abrike automobila ove godine su već u oktobru premašile granicu od mili-on proizvedenih automobila, dva mjeseca

ranije nego lani. Granicu od milion proizvedenih automobila češka autoindustrijadostigla je prvi put u historiji prošle godi-

Brojke

332,7miliona eura iznosio je crnogorski uvozhrane u prvih devet mjeseci ove godine,dok je u istom periodu izvoz hrane vrijediosvega 32 miliona eura, podaci su Monstata.

4,5milijarde leva, odnosno 2,25 milijardi eura,iznosi zarada Bugarske od njenog članstva uEvropskoj uniji od januara 2007. godine doseptembra ove godine.

57miliona eura će iznositi novo zaduženje Be-ograda kod Evropske banke za obnovu i ra-zvoj, kako bi se unaprijedio javni prijevoz isaobraćajna inrastruktura.

2,4milijarde dolara iznosio je platnobilansnidecit Srbije u prvih osam mjeseci ove go-

dine, što je za 8,2 posto više nego u istomperiodu prethodne godine.

2,3posto iznosila je godišnja stopa inacije uČeškoj u oktobru i povećana je u odnosuna septembar kada je inacija iznosila 1,8posto, objavio je Češki statistički ured.

250miliona eura uložit će Qatari Diar HotelProperty Investment Montenegro (QDH-PIM) u izgradnju luksuznog turističkogkompleksa u Crnoj Gori, navodi se u saop-ćenju dostavljenom portalu Analitika.

711eura iznosila je prosječna bruto zarada u ok-tobru 2011. godine u Crnoj Gori, dok je pro-sječna neto zarada iznosila 477 eura, saop-ćeno je iz Monstata.

380,5miliona eura prodala je Grčka licence za mo-bilnu teleoniju na aukciji. Tu cijenu platila sutri najveća operatera u toj zemlji, saopćila jegrčka komisija za nadzor u sektoru teleko-munikacija, EETT.

4.000

radnih mjesta u Francuskoj naredne godi-ne planira ukinuti rancuski automobilskigigant Peugeot-Citroen. Otpuštanja su dioplana smanjivanja troškova na svim nivoi-ma, objavili su sindikalni izvori kompanije.

0,2posto porastao je bruto društveni proiz-vod (BDP) Evropske unije u trećem tro-mjesečju, kao i u prethodnom kvartalu,objavila je statistička agencija EU, Euro-stat.

10,7milijardi dolara dao je američki investi-tor Warren Bufett za akcije kompanijeInternational Business Machines (IBM).To je njegova najveća investicija u sektorinormacionih tehnologija, koji je dosada, po pravilu, izbjegavao.




VTK BiH uručen certifkat EN ISO 14001:2004

U prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine upriličena je svečanost u povodu uručenja certikata ISO 14001:2004 od stranepredstavnika certikacijske kuće TÜVadria d.o.o. Sarajevo. Svečanosti suprisustvovali predstavnici resornih ministarstava, rukovodstvo Komore iprivrednici. Komora je prateći globalna tržišna kretanja u zemlji i svijetuprepoznala put ka primjeni međunarodnih normi, koje određuju kako trebarazviti ekasan sistem upravljanja okolišem, te je ove godine i pokrenut projektuvođenja standarda EN ISO 14001:200401:2004. Svrha ovog sistema jesteprepoznavanje negativnih utjecaja na okoliš, njihovo ocjenjivanje i rangiranjete izrada i realizacija programa za unapređenje odnosa prema okolišu. Inače,Vanjskotrgovinska komora BiH je krajem 2010. godine pokrenula projekatimplementacije zahtjeva standarda EN ISO 14001:2004, a kompletnadokumentacija je u primjeni od juna 2011. godine. Certikacijskim auditom

provjerena je i potvrđena potpuna implementiranost i kvalitetna primjenasistema u svakodnevnom radu Komore, kao i usklađenost sa zakonodavstvomBosne i Hercegovine u ovoj oblasti. Ovim činom Komora je još jednom potvrdila svoju opredijeljenost i uvođenjemsistema zaštite okoliša prema standardu ISO 14001:2004 nastavila slijed i unapređenje certikacije koju je započelaprije nešto više od dvije godine uvođenjem sistema upravljanja kvalitetom po EN ISO 9001:2008.

Protokolarni susreti u VTK BiH

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr.sc. BrunoBojić sa saradnicima primio je ambasadora Republike Indije za BiH sasjedištem u Budimpešti Gaurija Šankara Guptu i prvog sekretara SušilaSinghala. Na sastanku je razgovarano o mogućnostima intenziviranja

trgovinske razmjene, te o aktivnostima u vezi s organiziranjemuzajamnih posjeta privrednih delegacija na kojima bi privrednici objezemlje ostvarili kontakte i razvili saradnju. Vanjskotrgovinsku komoruBiH posjetio je i Oleksandar Oborski, ekonomski savjetnik AmbasadeUkrajine za Bosnu i Hercegovinu. Tema sastanka bila je priprema iorganizacija poslovnih susreta privrednika Ukrajine i Bosne i Hercegovine koji bi trebali biti upriličeni početkom2012. godine u Sarajevu. Ovom prilikom najavljena je radna posjeta ambasadora Ukrajine VanjskotrgovinskojKomori i predstavnicima relevantnih institucija u BiH. Na sastanku je bilo govora, između ostalog, i o viznomrežimu između dvije zemlje, koji predstavlja otežavajuću okolnost za uspostavljanje bolje ekonomske saradnje.

Počele pripreme za poslovne susrete

privrednika Turske i BiH

Prošlog mjeseca u Vanjskotrgovinskoj komori BiH počele su ipripreme za poslovne susrete privrednika Turske i BiH. Tim povodompredsjednik VTK sa saradnicima, primio je u radnu posjetu TayuraCaglayana, generalnog sekretara Unije proizvođača i industrijalacasjemena Turske (TSUAB), Sinana Janaza, ekonomskog savjetnikau Ambasadi Republike Turske u Bosni i Hercegovini i LeventaUlkua, predstavnika turske kompanije za planiranje i organizacijudogađaja. Industrija sjemena u Turskoj svoju ekspanziju je doživjelaposljednjih godina i danas predstavlja važan sektor u privredi Turske.U industriji sjemena, kako je istaknuto, postoje predispozicije zasaradnju privrednika dvije prijateljske zemlje. Na sastanku je razgovarano i o mogućnostima uspostavljanja saradnjeza zajedničke nastupe privrednika Turske i BiH na trećim tržištima, ali i mogućnostima otvaranja industrijskih pogona

turskih kompanija u BiH.Na kraju je dogovoreno da će Vanjskotrgovinska komora BiH pružiti pomoć u organizaciji poslovnih susreta, te uputitipoziv za učešće svim zainteresiranim privrednicima i predstavnicima relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini.


INTERVJU >>>

A k t i v

n o s

t ikomore



>>>


Aktivnosti k

o m

o r e

Elektronska preddeklaracija (TIR EPD) i u Srbiji od 5. decembra 2011.

Predstavnici Međunarodne unije drumskih prevoznika (IRU) te predstavniciUprave carina Srbije i Privredne komore Srbije potpisali su 5. decembra 2011.godine sporazum kojim je prevoznicima u TIR sistemu omogućeno da prevoz podTIR karnetom prijave carinicima Srbije, koristeći TIR elektronske preddeklaracije(TIR EPD). Stupanjem na snagu ovog sporazuma, prevoznicima iz Bosne iHercegovine omogućeno je da putem besplatne internet aplikacije unaprijedprijave svoju robu srbijanskim carinicima, čime značajno smanjuju transportne troškove. Korištenjem inormacionihtehnologija i elektronske pošte u postupku tranzita roba, odnosno slanjem elektronske preddeklaracije, carinicima seomogućava da izvrše analizu rizika i da odluče hoće li transport pregledati na carini ili ne. Potpisivanjem sporazumasa IRU-om Srbija je postala devetnaesta zemlja u kojoj je moguće koristiti TIR EPD aplikacije. Slanje elektronskepreddeklaracije korisnicima TIR sistema ranije su omogućile Bosna i Hercegovina, Bjelorusija, Belgija, Bugarska,Češka, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Mađarska, Latvija, Litvanija, Moldavija, Poljska, Rumunija,Slovačka i Slovenija. Istovremeno, zvaničnici IRU-a u saradnji sa nacionalnim udruženjima i carinskim vlastimaintenziviraju napore kako bi u što skorije vrijeme slični sporazumi bili potpisani i sa Austrijom, Hrvatskom, Grčkom,Iranom, Italijom, Kazahstanom, Makedonijom, Marokom, Holandijom, Rusijom, Španijom, Turskom, Ukrajinomi Uzbekistanom. Proširivanje opsega primjene TIR EPD sistema u interesu je drumskih prevoznika širom Evrope i

svijeta, koji će imati brži, sigurniji i kvalitetniji transport roba i kojima će elektronska komunikacija omogućavati lakšipristup inormacijama i bržu komunikaciju sa carinskim službenicima na graničnim prelazima. Više inormacija oprimjeni i korištenju TIR EPD aplikacija dostupno je na internet stranici: www.tirepd.org.

Prezentiran Nacrt zakona o slatkovodnom ribarstvu

Korak naprijed u kreiranju legislative iz oblasti slatkovodnog ribarstva napravila su entitetska ministarstva (Federalnoministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivredeRepublike Srpske) te Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. U Vanjskotrgovinskoj komori BiH je uorganizaciji Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ureda za veterinarstvo BiH i Grupacije proizvođača,prerađivača i prometnika ribe i ribljih prerađevina VTK BiH, održana prezentacija nacrta (radna verzija) entitetskihzakona o slatkovodnom ribarstvu. Sastanku su prisustvovali članovi spomenute grupacije te predstavnici sportsko-ribolovnih društava u BiH. Nova zakonska rješenja izrađena su s ciljem zaštite i unapređenja ribljeg onda i vodenih

ekosistema u našoj državi. Spomenutoj prezentaciji je prethodio sastanak Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo,kao instrumenta za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, na kome su provedene aktivnosti u ciljuharmonizacije ova dva zakona i usklađivanja sa direktivama EU. Na kraju, ono što se može reći je da su radne verzijeentitetskih zakona o slatkovodnom ribarstvu suštinski harmonizirane i da nisu u suprotnosti sa propisima EU. Radne

verzije ovih zakona su dostupne na web stranicama entitetskih ministarstava.

ECOS nastavio s organizacijom seminara

U Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli održan je besplatni seminar za vlasnikei menadžere bh. kompanija o temi “Istraživanje inostranih tržišta – Izvoriinormacija i šta trebate znati”. Seminar će biti održan 24. decembra i u Cazinu.Organizatori su Vanjskotrgovinska komora BiH/Institut za edukaciju (ECOS)i Agencija za promociju izvoza (BHEPA), u saradnji sa projektom Programpodrške razvoju i promociji izvoza u Bosni i Hercegovini (EUEXPRO 2).Tematske cjeline seminara su: Osnove istraživanja tržišta, Identiciranje tržišta –odabir potencijalnih ciljnih tržišta i Izrada izvozne strategije za ciljno tržište. Svi učesnici seminara dobili su materijalesa inormacijama koje su relevantne za potrebe njihovog tržišta, te korisne online izvore o tržištima i alate za planiranjeizvoza.

Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, uz podršku FIRMA Consortium iŠvicarske agencije za promociju uvoza iz tranzicijskih zemalja SIPPO, ovog mjeseca organizirao i seminar Menadžerza međunarodnu prodaju (International Sales Manager). Cilj seminara bio je priprema uposlenika za svakodnevnokomuniciranje sa inozemnim kupcima i način pripreme dodatnih materijala za uspješno realiziranje prodaje…Učesnici seminara su bili predstavnici domaćih kompanija koje će predstavljati BiH na sajmu IMM Cologne i Bioahpočetkom 2012. godine!




Nakon sedamnaest mjeseci rasprave, diskusija i pokuša- ja usaglašavanja rješenja, Predstavnički dom Parla-mentarne skupštine BiH na sjednici sredinom novem-

bra prihvatio je negativan izvještaj Komisije za promet i komu-nikacije čime je u daljnjoj parlamentarnoj proceduri osporenprijedlog zakona o međunarodnom i međuentitetskom drum-

skom prijevozu. S obzirom na to kako je prijedlog zakona os-poren, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine usvojio jezaključak kojim je od Vijeća ministara BiH zatražio da u štokraćem roku u parlamentarnu proceduru uputi novi prijedlog

zakona o međunarodnom i međuentitetskom drumskom prijevozu koji će biti usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije(acquis communaitaire).

Suproto propisima EU

Član Komisije za promet i komunikacije Predstavničkog domaParlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović izjavio

je za InoKom kako osporeni prijedlog zakona o međunaro-

dnom i međuentitetskom drumskom prijevozu nije bio uskla-đen sa odredbama evropskih klauzula.“Jednostavno, zakon je bio suprotan pravnoj stečevini Ev-

ropske unije i kao takav nije bio prihvatljiv za usvajanje. Da su

TEMA >>> Nakon sedamnaest mjeseci konačno riješena zavrzlamau Parlamentarnoj skupštini BiH

Piše: Amir Terzi

Stari prijedlog zakona

o međunarodnom i međuentitetskomdrumskom prijevozuosporen, Vijećuministara BiH zadatak daizradi novi

Iako je Direkcija za evropske integracije BiH još prije više od godinu dana konstatirala kako raniji tekst zakonanije u skladu sa pravnom stečevinom EU (acquis communaitaire), tek na sjednici Predstavničkog doma Parla-mentarne skupštine BiH sredinom novembra ove godine denitivno je odbačen.




>>>

predložena rješenja bila suprotna acquis communaitaireu, po-tvrdila je i Direkcija za evropske integracije koja je na to jasnoukazala. Bilo kakvim intervencijama i izmjenama unutar zako-na mijenjala bi se njegova suština, a rušenje bilo koje odredbe

je neprihvatljivo. Stoga je najbolje rješenje, kako je i predlože-no, da Ministarstvo prometa i komunikacija, ali ovaj put do-stavi novi prijedlog zakona o međunarodnom i međuentitet-skom drumskom prijevozu koji će u potpunosti odražavati,odnosno biti usaglašen sa pravnom stečevinom EU“ – naglasio

je Mehmedović.Naime, osporeni prijedlog zakona o međunarodnom i me-

đuentitetskom drumskom prijevozu Vijeće ministara BiH do-

stavilo je Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiHna razmatranje, po osnovnom zakonodavnom postupku, još16. juna 2010. godine. Kao nadležna Komisija za promet i ko-munikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštineBiH na svojoj 54. sjednici održanoj 25. jula 2010. godine ra-zmatrala je prijedlog zakona o međunarodnom i međuentitet-skom drumskom prijevozu kao i dostavljene amandmane i većtada opredijelila se da ne prihvati predloženi tekst zakona.

Kao obrazloženje za taj čin Komisija za promet i komuni-kacije Predstavničkog doma PS BiH konstatirala je da je Direk-cija za evropske integracije u svom mišljenju o usklađenostiprijedloga zakona sa pravnom stečevinom EU utvrdila da onnije usklađen sa pravnim aktima komunitarnog prava kojim jeregulirana oblast koju ovaj zakon uređuje. Također, ocijenjeno

je i kako kaznene odredbe koje propisuje prijedlog zakona nisuprecizno denisane.

Bespotrebo oduovaee

Međutim, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nasvojoj 83. sjednici održanoj 1. septembra 2010. godine (ujednoi posljednjoj prije održavanja općih izbora) nije prihvatio nega-tivan izvještaj Komisije za promet i komunikacije, pa je cijelipostupak vraćen na početak. Naime, Poslovnikom o radu Pred-stavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH propisano je

da, ukoliko Dom odbije negativan izvještaj, nadležno parlamen-tarno tijelo, u ovom slučaju Komisija za promet i komunikacije, treba ponovno da razmotri prijedlog zakona te o njemu do-stavi novi stav.

No, s obzirom na to da je mandat ranijoj Komisiji za pro-met i komunikacije kao i cijelom Predstavničkom domu Parla-mentarne skupštine BiH istekao, moralo se čekati ormiranjenovih radnih tijela i samog Doma. Kako je kasnila uspostavanove zakonodavne vlasti na državnom nivou, do konstituiranjanove Komisije za promet i komunikacije Predstavničkog domaParlamentarne skupštine BiH došlo je tek 9. juna 2011. godine.

I pored toga rasprava o zakonskim aktima koji su zatečeni

u parlamentarnoj proceduri iz ranijeg saziva, pa tako i prije-dlog zakona o međunarodnom i međuentitetskom drumskomprijevozu, počela je tek nakon perioda kolektivnih godišnjihodmora, odnosno u septembru 2011. godine. Međutim, Mini-starstvo prometa i komunikacija BiH dopisom od 21. septem-bra 2011. obavijestilo je Predstavnički dom Parlamentarneskupštine BiH da su analizom prijedloga zakona o međunaro-dnom i međuentitetskom drumskom prijevozu u njegovomtekstu utvrđeni određeni nedostaci koji se ne mogu otklonitiamandmanima, kao i da je nacrt zakona pripreman tokom2009. godine od kada su se mnoge okolnosti o pitanju među-narodnog i međuentitetskog prometa promijenile te je stogapredložilo njegovo povlačenje iz parlamentarne procedure.

Umesto povaea – odbiae

Ovakav stav Ministarstva prometa i komunikacija BIH nije pri-hvaćen na 10. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarneskupštine BiH održanoj 22. septembra 2011. te su stoga posla-nici donijeli odluku kojom se parlamentarna procedura po pri-

jedlogu zakona o međunarodnom i međuentitetskom drum-skom prijevozu nastavi u Komisiji za promet i komunikacije.Tako je kao nadležna, Komisija za promet i komunikacija nasvojoj 7. sjednici održanoj 25. oktobra 2011. godine ponovorazmatrala isti tekst prijedloga zakona o međunarodnom i me-

đuentitetskom drumskom prijevozu (shodno odluci ranijegsaziva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH od1. septembra 2010. godine).

“Uzimajući u obzir mišljenje Direkcije za evropske integra-cije i Ministarstva prometa i komunikacija BiH da se prijedlogzakona povuče iz parlamentarne procedure, Komisija je jedno-glasno odbila tekst prijedloga zakona o međunarodnom i me-đuentitetskom drumskom prijevozu“ – naveo je Petar Kunić,predsjedavajući Komisije za promet i komunikacije Predstavni-čkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Tako će, umjesto da je posao na izradi novog prijedloga za-kona o međunarodnom i međuentitetskom drumskom prije-

vozu počeo još prije više od godinu dana, kada je i uočeno da

je tekst dosadašnjeg bio neodgovarajući te da nije bio u sagla-snosti sa pravnom stečevinom EU, taj posao tek sada biti po-novo na početku.

Naime, odredbama nije moguće da Vijeće ministara BiH uparlamentarnu proceduru dostavi novi prijedlog zakona svedok se na razmatranju, u bilo kojoj azi već nalazi jedan. Tako

je bespotrebno izgubljeno više od godinu dana čekanja da Bo-sna i Hercegovina uredi ovu veoma važnu oblast kao što je me-đunarodni i međuentitetski drumski prijevoz. Naravno, poslje-dice će opet osjetiti i osjete prijevoznici.




Hrvatska predstavlja najznačajnijeg vanjskotrgovinskogpartnera Bosne i Hercegovine sa učešćem u ukupnomizvozu od 14,98% (2010. godina), te učešćem od

18,80% u ukupnom bh. uvozu. Agroindustrijski sektor je pose-bno značajan u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa Hrvatskom

i učestvuje sa 16% u ukupnom izvozu BiH u ovu zemlju, dok uvoz agroindustrijskog sektora iz Hrvatske čini 29% ukupnoguvoza iz Hrvatske. Ulaskom Hrvatske u EU, možemo očekivatiznačajno smanjenje izvoza Bosne i Hercegovine, posebno odre-

ANALIZA >>> Analiza eekata pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj unijina Bosnu i Hercegovinu

Piše: pro. dr. Duko hasi

Eksperti Sektora za makroekonomski sistem

Vanjskotrgovinske komore BiH analizirali su eekte pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji naBosnu i Hercegovinu, s ciljem da potaknu donosioceodluka, izvršnu i zakonodavnu vlast u BiH daadekvatnije reaguju na sprečavanju posljedica kojebi mogle nastati za BiH ulaskom Republike Hrvatskeu Evropsku uniju. Rezultati do kojih su došli analitičari su krajnje zabrinjavajući, posebno za izvoznike.Cjelovita bh. ekonomiju mogla bi doživjeti potpuni kolaps ako se hitno ne poduzmu neophodne mjerei aktivnosti.

Negativne

posljediceulaskaHrvatske u EU

najviše ćeosjetiti bh. izvoznici




đenih grupa proizvoda iz agroindustrijskog sektora u Hrvat-sku. Bosna i Hercegovina ima veoma malo vremena da dođedo rješenja s obzirom na to kako će punopravno članstvo Re-publike Hrvatske u Evropskoj uniji početi 1. jula 2013. godine,s tim da će primjena propisa i procedura početi od 1. januara2013.

(ne)riešei imovisko-pravi odosi i

prekoraia sarada

Bosna i Hercegovina sa Republikom Hrvatskom ima nеrіјеšе-nе imovinsko-pravne odnose, gdje još nije potpisan sporazumizmedu dvije države. Hrvatska ne poštuje ni Aneksom G me-đunarodnog sporazuma o sukcesiji pa je to razlog da se povratimovine, posebno pravnih subjekata, i dalje odvija pred sudo-

vima. Posljedica toga je da se procesi vode nedopustivo sporo.Вoѕаnѕkohеrсеgovаčkа strana od Republike Hrvatske potražu-

je evidentiranih 1.750 hiljada metara prostora u različitim obli-cima.

Veliki broj otvorenih pitanja je i u slučajevima prekograni-čne saradnje. Iako BiH sa Hrvatskom ima čak 1.001 kilometarmeđudržavne granice, sporazum o granicama nije potpisan.Još je neriješen slobodan pristup teritorijalnim vodama (kodNeuma), a i dalje je ostalo otvoreno pitanje tranzita kroz LukuРločе. Važnost veze bosanskohercegovačke privrede i LukeРločе, slobodan pristup međunarodnim vodama te povezanostNeuma sa ostalim turističkim destinacijama u zemiji i ostalimdijelovima BiH, potpuno su jednako važni koliko i povezanostdubrovačkog područja sa ostatkom Hrvatske.

Samo dva raia prieaza zaizvoz pooprivredi proizvoda

Kao što je poznato, prema sadašnjim rješenjima postojat ćesvega dva granična prijelaza između BiH i Repubike Hrvatske,odnosno na vanjskim granicama Evropske unije, preko kojihće se proizvodi biljnog i životinjskog porijekla moći izvoziti

– Gradiška/Stara Gradiška i Віјаčа/Мetković. To će povećatitransportne troškove i smanjiti konkurentnost naših proizvo-da. Prilikom razgovora o utvrđivanju broja graničnih prijelaza,pokazana je potpuna neprincipijelnost kako Hrvatske stranetako i Evropske kоmiѕіје. Bosanskohercegovačka strana tražila

je da se osigura sedam graničnih prijelaza za izvoz poljoprivre-dnih proizvoda, ali ni Hrvatska ni Evropska komisija nisu pri-stali na takva rješenja. Ocijenjeno je kako se radi o veoma sku-pim projektima za koje trebaju značajna sredstva. Vlasti u BiHnisu još ništa poduzele kako bi na vrijeme osposobile dva, zasada sigurna granična prijelaza, koji moraju biti operativni naj-manje šest mjeseci prije ulaska Republike Hrvatske u Evropskuuniju, odnosno do početka 2013. godine. Ništa bolje stanje nijeni u oblast elektroenergetike. Prisutan je neriješen problem uraspodjeli električne energije na hidroelektranama na Trebi-šnjici. Nije riješeno ni pitanje Вuškоg jezera.

Uaskom hrvatske u EU izvoz e biti bokira

Ipak, najpogubnije stanje može biti za bh. ekonomiju i kompa-nije koje se bave izvozom ako se ne naprave i ne provedu ade-kvatne mjere u oblasti trgovinskih odnosa između BiH i Hrvat-ske, odnosno EU. BiH neće moći izvoziti sve što je do sada iz-

vozila, odnosno ostalo bi da je moguće plasirati na hrvatsko tr-žište jedino sirovu kožu i ribu. Ukoliko BiH ne uspostavi ade-kvatnu kontrolu koja će u potpunosti odgovarati standardimaEvropske unije, neće više biti moguć izvoz proizvoda kao štosu mlijeko, jaja, med i meso gdje je vrijednost izvoza u 2010.godini iznosila preko 40 miliona eura. Proizvodnja mlijeka imliječnih proizvoda predstavlja jednu od rijetkih prehrambe-

nih djelatnosti koja ostvaruje vanjskotrgovinski sucit. Ulas-kom Hrvatske u EU naš izvoz će biti u potpunosti blokiran svedok se neka od laboratorija u BiH ne akreditira za ove poslove.Dakle, osim što je neophodno donijeti i uskladiti pojedina za-konska rješenja, BiH mora imati laboratorije koji će garantiratida je roba za izvoz u skladu sa standardima Evropske unije.Bez toga, nijedan naš proizvod od 1. 1. 2013. neće moći prećigranicu. Ovo su osnovni dijelovi Analize eekata pristupanjaRepublike Hrvatske Evropskoj uniji na Bosnu i Hercegovinu,čiji kompletan sadržaj možete pročitati na web stranici Vanj-skotrgovinske komore BiH www.komorabih.ba.

Za ublažavanje negativnih eekata ulaska Hrvatske u EUpo BiH neophodno je:

• hitno usvojiti Zakon o sistemu državne pomoći u Bosni i

Hercegovini, kao temeljni preduslov za realizaciju bilokakvih sistemskih mjera podrške i kreiranje namjenskihondova i poticaja privredi;

• osigurati nansijska sredstva i formirati fond(ove)za podršku nadležnim institucijama i privredi u procesuusklađivanja rada i poslovanja sa zahtjevima i standardimaEvropske unije;

• educirati privrednike o svim uslovima za plasmanproizvoda na tržište Evropske unije i usmjeravati ih kapotpunom usklađivanju, no samo izvozno orijentiraneproizvodnje;

• tražiti od Republike Hrvatske i Evropske unije da Bosni iHercegovini omoguće prijelazni period primjene propisaEvropske unije na plasman naših proizvoda na tržište

Republike Hrvatske do trenutka njenog punopravnogčlanstva u Evropskoj uniji, odnosno od 1. 1. do 30. 6.2013. godine.

>>>




O vogodišnji EuroTrans Forum 2011, koji je organiziranu Zagrebu, okupio je na jednom mjestu predstavnikeprijevozničkih kompanija, relevantne aktore kreira-

nja politika prometa i državne organe kontrole Republike Hr- vatske, s ciljem sagledavanja aktuelnog stanja, te projekcijomtransporta roba i putnika nakon pristupanja Republike Hrvat-

ske u punopravno članstvo Evropske unije (1. jula 2013. godi-ne). Usklađivanje zakonske regulative i potrebnih reormi uoblasti prometa je bio nimalo lak zadatak, koji je Hrvatska uspje-šno okončala i koji očekuje i Bosnu i Hercegovinu.

TEMA >>>

44,5 miioa kua poticaa za zameu ekooškieprivativi vozia

Stanje cestovnog prijevoza roba i putnika je reeksija ukupnogstanja privrede u državi. Prema raspoloživim podacima Mini-starstva mora, prometa i inrastrukture Republike Hrvatske,ukupan broj hrvatskih prijevoznika u međunarodnom prijevo-zu tereta u 2011. godini je 2.593, što je malo povećanje u odno-su na 2010. godinu, kad ih je bilo 2.522. Broj vozila se, također,povećao, tako da u 2011. godini iznosi 11.428, a u 2010. ih jebilo 10.906. Ovdje je važno imati u vidu i činjenicu da je u pro-šloj godini realiziran drugi dio Programa Vlade Republike Hr-

vatske u okviru kojeg je subvencionirana zamjena starih vozila

(Euro 3 i niže kategorije vozila) novim vozilima Euro 4 i Euro 5.Tako su u 2010. godini odobrena i isplaćena sredstva poticaja uiznosu od 35.460.000,00 kuna. Pravo na ovaj vid poticaja ostva-rilo je 275 kompanija za 508 vozila, što je nešto manje u odno-

Piše: Iris Deia

Evropske

perspektivei dileme prijevoznikau Republici Hrvatskoj

Dok se među prijevoznicima i predstavnicima institucija u Republici Hrvatskoj pojačava rasprava o refeksijamai načinima za poboljšanje pozicije prijevoznika zbog ulaska Republike Hrvatske u EU, bosanskohercegovački prijevoznici i nadležne institucije u BiH ničim ne pokazuju interes za ovo veoma važno pitanje, kao da to na njihuopće neće imati utjecaja.




>>>

su na 2009. kada je pravo na poticaj ostvarilo 269 kompanija za639 vozila. U 2009. godini isplaćena sredstva poticaja za zamje-nu ekološki neprihvatljivih vozila (Euro 0, Euro 1, Euro 2 iEuro 3 norme) sa novim, ekološki prihvatljivim Euro 5 vozili-ma, iznosila su 44.530.000,00 kuna, pokazuju podaci Fonda zazaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske.O ovakvim subvencijama, bosanskohercegovački prijevoznicimogu samo sanjati. U skladu sa dobrom praksom, očekuje se

da smjernice uprave idu ka tome da se i u narednom razdobljuosigura ovakav ili sličan program poticaja, kako bi prijevozni-cima iz Hrvatske pomogao u prevladavanju poteškoća u poslo-

vanju i pripremi za nove uvjete tržišta.Nakon pristupanja Republike Hrvatske u članstvo EU, pri-

jevoznici nama susjedne države postaju tržišno konkurentnina istim osnovama sa prijevoznicima članica ostatka Evropskeunije. Privilegija ili poteškoća – odgovor će zavisiti od sprem-nosti svih relevantnih aktora uključenih u transportnu granuprivrede. Napominjemo da je Hrvatska od 1. aprila 2011. godi-ne značajno smanjila naknade za korištenje CEMT i pojedina-čnih dozvola i dnevnika putovanja. Donesen je novi Pravilnik o visini godišnje naknade za upotrebu javnih cesta, što se plaćapri registraciji motornih i priključnih vozila (NN 35/11), pre-ma kojem je smanjena naknada za teretna vozila i promijenjennačin izračuna naknade za tegljače, čime se nastojalo pomoćiprijevoznicima. Trenutno se naknada za vučna vozila (tegljače)obračunava prema najvećoj dopuštenoj masi kao i za teretna

vozila, a ne prema snazi motora. Očekuje se da će neki od za-početih projekata, poput smanjenja iznosa obaveznog osigura-nja za teretna vozila, smanjenja broja zona rizika i sl, takođerpoboljšati položaj cestovnih prijevoznika. U skladu sa izmje-nama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (NN 91/10)i Pravilnikom o Registru prijevoznika i evidenciji posrednikau cestovnom prijevozu (NN 50/11) 1. decembra 2011. godine,

trebao je biti uspostavljen Registar prijevoznika i posrednika ucestovnom prijevozu.

Promee koe oekuurvatske cestove prievozike

Bitne promjene koje očekuju hrvatske cestovne prijevoznike od1. jula 2013. godine, pristupanjem Hrvatske u EU, jesu da se ukla-njaju prepreke za pristup tržištu prijevoznih usluga unutar EU.Svi prijevoznici koji posjeduju licencu Zajednice imaju pravoneograničenog pristupa tržištu, bez ikakvih dozvola i ograniče-nja za obavljanje prijevoza tereta između država članica, prije-

voz preko država članica do države članice ili države nečlanice.

Poznato je da u Hrvatskoj, kao i u Bosni i Hercegovini, po-stojanje dozvola za obavljanje prijevoza tereta prijevoznicimapredstavlja problem, bilo zbog samog administriranja, odno-sno pribavljanja dozvola (u nekim slučajevima po četiri ili petdozvola je potrebno za obavljanje jednog prijevoza), bilo zbogstvaranja troškova plaćanja taksi za dozvole. Poseban problempredstavlja nedovoljan broj dozvola za prijevoz preko državačlanica (Italija, Austrija i sl.), zbog čega prijevoznici nisu u mo-gućnosti prihvatiti određene poslove prijevoza, a te iste poslovepreuzimaju prijevoznici iz nekih drugih država. Naravno, 2013.godine hrvatski prijevoznici ovakve probleme neće imati, me-đutim, bosanskohercegovačkim prijevoznicima ova problema-tika ostaje itekako aktuelna.

Tržište Republike Hrvatske postaje otvoreno za prijevozni-ke iz drugih zemalja članica EU. Ovo će istovremeno predsta-

vljati izazov za hrvatske cestovne prijevoznike, jer dolazi do

otvaranja hrvatskog tržišta prijevoznih usluga za sve prijevo-

znike iz država članica, bez bilo kakvih dozvola i ograničenja.Vrijeme izvršenja usluga prijevoza će se znatno skratiti, pove-ćat će se iskorištenost prijevoznih kapaciteta i smanjiti troškoviprijevoza. Zbog uklanjanja kontrola s graničnih prijelaza, hrvat-ski prijevoznici neće gubiti vrijeme zbog čekanja na graničnimprijelazima. Poznato je da sada prijevoznici često više vreme-na troše na čekanja na graničnim prijelazima i carinama negona sam prijevoz. Istovremeno i prijevoznici iz Bosne i Herce-govine stupaju na tlo Evropske unije pri izlasku iz svoje zemlje,što je s jedne strane pozitivno, jer imaju jednu granicu manjena putu ka destinacijama EU. Ostaje naravno druga tačka gle-dišta i problematika uređenja propisa između dvije zemlje, kaoi između BiH i EU, a koja se odnosi na broj graničnih prijelazaizmeđu BiH i Hrvatske (tj. EU) za cestovni prijevoz roba i pu-tnika. Nakon isteka prijelaznog razdoblja (2+2 godine), bit ćedozvoljena kabotaža, odnosno obavljanje prijevoza tereta i pu-tnika između mjesta unutar država članica, što bi trebalo stvo-riti mogućnost veće iskorištenosti hrvatskih prijevoznih kapa-citeta izvan Republike Hrvatske. S druge strane, hrvatski prije-

voznici moraju biti spremni na to da će i prijevoznici iz državačlanica EU u Republici Hrvatskoj moći obavljati kabotažu, od-nosno unutarnji prijevoz u Hrvatskoj.

nedostii ivo

Ako iznesene podatke Ministarstva mora, prometa i inrastruk-ture Republike Hrvatske uporedimo sa situacijom u kojoj senalaze bosanskohercegovački prijevoznici, dobijamo jasnu sli-ku kojim to i kakvim inicijalnim mjerama Bosna i Hercegovinamora odgovoriti, da bi samo dostigla nivo susjedne zemlje kojaće postati najmlađa članica EU, ne usuđujući se ni ulaziti ukomparaciju sa ostalim članicama EU koje su svoje standardeu pogledu transporta roba i putnika već odavno podigle na, zanas, trenutno nedostižne nivoe.




Poznato je da su spoljni aktori uvijek uticali na razvoj savremene logističke mreže i logističke usluge, kao i svihpratećih međusobnih veza između proizvođača, doba-

vljača i kupca. Globalizacija je otvorila vrata ka nastajanju glo-balnog tržišta materijala, usluga i proizvoda, zatim premješta-

nje proizvodnje u niskotroškovne regije, javila se i potreba zacentralizacijom skladištenja zaliha i centralizacijom inorma-cija. Logičan slijed je da se Bosna i Hercegovina nalazi pred

vratima usvajanja standarda u domenu logistike, jačanja kon-

kurentnosti kompanija u kapacitetu koji je očekivan, no zbilja je malo drugačija. Ulazna vrata koridora 5c – Luka Ploče – is-punila je sve potrebne i dovoljne uslove da operativno odgovo-ri svim zahtjevima složenih logističkih lanaca do Budimpešte.Novi kontejnerski terminal je na ponos, savremeno opremljen,tehnološki usavršen, novi skladišni kapaciteti, struktura roba

je poboljšana. Inrastrukturna povezanost osnažena je moder-nizovanim ulaznim i izlaznim saobraćajnicama za potrebedrumskog i željezničkog saobraćaja. Jednostavnom analizomuočavamo da je oko ulaznih vrata Luke Ploče izgrađeno višeinrastrukturnih objekata u posljednjih pet godina nego u Bo-

sni i Hercegovini u posljednjih 15 godina. Brojni tuneli, vijadu-kti, petlje i brze saobraćajnice, priključci i obilaznice učinili suda svakom posmatraču bude jasno – Luka Ploče je spremna zaprihvat i otpremu 10.000.000 tona roba.

TEMA >>> Bijela knjiga ispisana do 2050. godine

Hrvatska je potpisala Ugovor, postala je dio EU u kapacitetu koji podrazumijeva promjenu navika i ponašanja,usvajanje novih standarda prema stranim prevoznicima, logističkim kompanijama i uslugama koje dolaze saove strane šengenske crte. Logistička mreža i savremene logističke usluge su u našem susjedstvu. Pozicija BiH je nadomak EU, tako blizu, a tako daleko.

Piše: doc. dr. Veibor Peui

Logističke mreže i savremene logističke

usluge u našem susjedstvu




>>>

Da i am treba Biea kia?

Inertnost, apatičnost, neznanje ili bolje reći lijenost, uzrokujudodatne poteškoće u operativnom praćenju tokova dobara iusluga. Koliko je domaće tržište zahvaćeno procesima globali-zacije, toliko je i njegova uključenost u globalne logističke mre-že i korištenje pratećih logističkih usluga. Nije moguće riješitiprobleme preko noći, toga smo svi svjesni, ali da li je moguće

denisati zajedničke minimalne većine ka priključku?!Da li nam treba Bijela knjiga da denišemo zakonsku oba-

vezu plaćanja logističkih usluga na period od 30 do 45 dana,kada slijedi likvidacija i kažnjavanja neplatiša? Gdje to ima,pita se neko. Italija, Slovenija, Hrvatska... Cilj je da likvidnostlogističkih kompanija sačuvamo, da omogućimo praćenje no-

vih izazova i opstanka na tržištu EU. Nema čarobne ormula,slijedimo praksu i prepišimo zakone iz EU.

Da li nam treba Bijela knjiga da kažemo da nam je potre-ban zakonski okvir o intermodalnom transportu, logistici, iz-mjenjivim transportnim sudovima i logističkim centrima? Na-ravno, sve zemlje u regiji su učinile pomak, pa je Koridor 10proizveo novi kontejnerski terminal, ali u BiH je to gotovo ne-moguća misija. Napokon, moramo se probuditi, jedina tajnakoja je priznata kako smanjiti logističke troškove i time učinitikompanije iz BiH konkurentnijim.

Koliko proizvodnih kompanija u BiH iskazuje bespotrebnetroškove zbog loše logističke inrastrukture? Nije strano da jedostava sirovina i energenata na pojedine lokacije uslovljenaopštinskim lošim odlukama o snabdijevanju grada i okoline, telošim mostovima koji su prepreke ili zabranjeni objekti, pa jeprimjer da proizvodna kompanija mora opteretiti cijenu proiz-

voda dodatnim troškovima obilaska od 150 km. Naravno danismo konkurentni, a distribuciju u takvom okruženju karak-teriše borba do posljednje ćelave bh. gume. Opšteprihvaćena i

raširena koncepcija upravljanja lancima snabdijevanja (engl.Supply Chain Management) odražava savremeni oblik logisti-čke mreže sastavljene od dobavljača, proizvođača, skladišta,distributivnih centara i maloprodajnih trgovina. U tom čita-

vom sklopu administrativnih i operativnih poslova važnu ulo-gu imaju eliminacija neizvjesnosti, koliko je to god moguće, ihvatanje u koštac sa problemom. Optimalizacija troškova i kva-litete usluge na čitavom području lanca. Analizirajući aktivno-sti proizvođača u BiH, nije moguće zanemariti probleme i po-teškoće baš na ovom polju. Logistički troškovi čine bitnu stav-ku na troškovnoj strani, kao posljedica objektivnih, ali najve-ćim dijelom kao posljedica birokratsko-tradicionalnih aktivno-sti. Logistika preuzima odgovornost upravljanja materijalom i

proizvodima, što u određenoj mjeri rasterećuje poslove nabav-ke i prodaje, pa se ovi mogu više baviti strategijom nabavke iprodaje, promocijom, traženjem povoljnih dobavljača, prego-

varanjem o cijenama itd.Bijela knjiga obrađuje i logistički plan za EU, iskazana je

potreba da se uspostavi inormacijski sistem upravljanja u logi-stičkoj mreži. Također, na dužim relacijama putnički prevozse seli ka željezničkom, a zeleni koridori ili veze zabranjenihgradova na dužim relacijama (500 km) moraju se upotpuniti sakombinovanim transportom, riječnim i dr. Koncentracijom umaloprodajnom sektoru te stvaranjem strateških saveza u svr-hu nabavke robe, savremena logistika stavlja se u unkciju rje-šenja velikih količina robe, spajanjem narudžbi od više proda-

vača s više lokacija te pronalaženjem troškovno povoljnog mo-dela logističke mreže na čijoj će se platormi to sve obaviti ušto kraćem roku. Uloga klastera (npr. proizvođači mliječnih

proizvoda, vina, drvoprerađivači) presudna je u koncentracijirobnih tokova i smanjenju logističkih troškova na tržištu EU.Zajednički ciljevi savremene logistike su racionalizacija koja semože postići samo uskom saradnjom između svih učesnika.Saradnja i partnerstvo mogu biti uspješni samo ako iz nje pro-izlazi usklađeni interes za sve uključene strane.

Posedi as za buee

Hrvatska je ispunila potrebne i dovoljne uslove za logističkumrežu. Naprosto logistička mreža EU je pred našim vratima.Drumski transportni operateri u BiH su u cjelosti opredijeljenii orijentisani ka EU, čak smo najbolji slovenački i hrvatski pre-

voznici, a zapažene rezultate ostvarujemo u Austriji, Slovačkoji dr. U čemu je problem u BiH? Zaključak izvedite sami. Logi-stički sistem zahtijeva jačanje svih elemenata, kooperaciju, ra-zumijevanje i denisanje ciljeva.

BiH je logističko mjesto dešavanja, bilo da je riječ o RS iliFBiH, odnosno Distriktu Brčko (engl. Perormance Station).Naprosto, matematički malo mjesto dešavanja predstavlja ele-mentarni dio logističke (distributivne) mreže na kojem se stva-raju materijalna i nematerijalna dobra uz prethodni nalog ili

zahtjev, koristeći materijal i resurse kao što su ljudi, prostor,mašine, vozila i oprema. Cilj je stvoriti određenu prepoznatlji- vu vrijednost i to pod uslovom što nižih logističkih troškovaza poslovanje bh. kompanija. Posljednji čas je za buđenje!




Na osnovu Protokola sa sastanka Mješovite komisije zadrumski transport putnika i tereta između Bosne iHercegovine i Crne Gore, 28. 11. 2011. godine u Tre-

binju je održan sastanak bosanskohercegovačko-crnogorskeekspertne grupe. U cilju suzbijanja nelegalnog prijevoza izme-đu dvije države crnogorska strana je inormirala bosanskoher-cegovačku da je prilikom kontrole ustanovljena i sankcionira-na pojava obavljanja nelegalnog prijevoza, kojom prilikom suizdata četiri rješenja o zabrani ulaska u Crnu Goru državljani-ma Bosne i Hercegovine koji su obavljali nelegalan prijevoz.Ovakva aktivnost inspekcijskih organa, stalna prisutnost na te-renu, redovne kontrole, ekasan je način suzbijanja nelegalnogprijevoza. Crnogorska strana je pozvala bosanskohercegovačkuna provođenje zajedničkih, sinhroniziranih aktivnosti na poljusuzbijanja nelegalnog prijevoza. Problem nelegalnog prijevoza

je prisutan i evidentan kako u Bosni i Hercegovini tako i u ze-

mljama okruženja i samo zajedničkim aktivnostima državnihinspekcijskih organa ovaj vid devijacije transportnih usluga semože spriječiti ili bar staviti u okvire podnošljivog do konačnogcilja, a on je njegovo iskorjenjivanje.

naredi sastaak u Cro gori

Bosanskohercegovačka delegacija inormirala je crnogorsku da je u pripremi novi Pravilnik o usklađivanju redova vožnji nameđunarodnim autobuskim linijama i uručila je crnogorskojstrani Međunarodni daljinar Bosne i Hercegovine sa minimal-nim vremenima vožnje za Bosnu i Hercegovinu. Na osnovuzaključaka sastanka ekspertne grupe delegacija Crne Gore je

bosanskohercegovačkoj delegaciji poslala važeći Daljinar umeđumjesnom i međunarodnom (na teritoriji Crne Gore) li-nijskom prijevozu putnika u drumskom saobraćaju. U cilju e-kasnosti prijevoza putnika između dvije države dogovoreno jeda obje strane pokrenu aktivnosti prema graničnim kontrol-nim organima za ubrzavanje provođenja kontrolnih procedu-ra na graničnim prijelazima, a s ciljem smanjenja vremena če-kanja putnika koji koriste redovan linijski prijevoz autobusima.

Crnogorska strana pozvala je bosanskohercegovačku na na-redni sastanak ekspertne grupe, koji će se organizirati početkomebruara 2012. godine u Crnoj Gori.

TEMA >>>

Ekspertna grupa Bosne i Hercegovine i Crne Gore razmatrala je na sastanku u Trebinju otvorena pitanja prijevoza tereta i putnika između dvije zemlje. Crnogorci su pozvali bosanskohercegovačku stranu na provođenje zajedničkih, sinhroniziranih aktivnosti na polju suzbijanja nelegalnog prijevoza.

Piše: Iris Deia

Zajednička akcija suzbijanjanelegalnog prijevoza




Uoktobru 2011. godine je ostvaren izvoz iz Bosne i Her-cegovine u vrijednosti od 694.964.669 KM, što je za15,14 % više u odnosu na isti mjesec prethodne godi-

ne, dok je istovremeno uvoz iznosio 1.340.778.600 KM, odno-sno veći je za 11,90 %. Vanjskotrgovinski decit je u oktobrupovećan za 8,62 % u odnosu na isti mjesec prethodne godine,ali uz istovremeno povećanje nivoa pokrivenosti uvoza izvo-zom za 2,90 %, koji je iznosio 51,83 %. Ovakvi rezultati znatnosu nepovoljniji od septembarskih, ali ipak mnogo bolji nego uoktobru 2010. godine. Povea uvoz iz Švicarske

Najveći izvoz ostvaren je na tržištima Njemačke, Hrvatske, Sr-

bije, Italije, Slovenije i Austrije, pri čemu je najviše povećan izvoz u Srbiju, Austriju, Tursku i Iran. Ipak, učešće tržišta vanEvropske unije i CEFTA-e 2006 u našem izvozu još je nedovolj-no i daleko ispod naših realnih izvoznih potencijala.

Istodobno je najveći uvoz ostvaren iz Hrvatske, Srbije, Slo- venije, Njemačke i Italije, uz najveće povećanje uvoza iz Švicar-ske, Njemačke, Italije i Austrije. Važno je napomenuti da se naj-

veći dio uvoza iz Švicarske ne odnosi na proizvode porijeklomiz ove države, već na sirovu nafu porijeklom iz Rusije, koja seovim putem uvozi za potrebe Ranerije nafe Bosanski Brod.

Piše: Ior gavraKao i u prethodnom periodu, vodeći izvozni proizvodi u

ovom mjesecu bila su automobilska sjedala, nafni derivati, alu-minij i koks, dok je najviše uvezeno sirove nafe, nafnih deri-

vata i kamenog uglja.Rezultati ostvareni od početka godine do danas još su ohra-

brujući. U ovom desetomjesečnom periodu vrijednost izvozaiz Bosne i Hercegovine premašila je 7 milijardi KM, što je za17,32 % više u odnosu na isti period prethodne godine. Vrije-dnost uvoza u istom periodu je iznosila oko 12,5 milijardi KM,što je za 14,89 % više u odnosu na isti period prethodne godine.Ostvareni rezultati doveli su do povećanja nivoa pokrivenostiuvoza izvozom za 2,12 %, odnosno na respektabilnih 56,07 %.Međutim, ukupan vanjskotrgovinski decit je istodobno znatnopovećan i dostigao je 5,5 milijardi KM, što je za 11,93 % više uodnosu na isti period prethodne godine.

U koem smeru ide vaska troviaBose i herceovie?

S obzirom na mjesečne oscilacije u kretanjima vanjskotrgovin-ske razmjene u prethodnom periodu, pogoršanje koje je uočlji-

vo nije razlog za paniku, ali svakako jeste za opravdanu zabri-nutost. Naime, usporavanje uzlaznog izvoznog trenda i paralel-no ubrzavanje povećanja uvoza u drugoj polovini godine, po-stupno umanjuju ostvareni napredak i prijete daljim pogorša-njima u narednoj godini. Pesimizam potiče i aktuelna nestabil-nost na našim vodećim izvoznim tržištima, prije svega u Evrop-skoj uniji, ali i nepovoljne prognoze globalnih ekonomskihkretanja. Rezultati ostvareni u narednom mjesecu trebali bidati jasnije naznake u kojem smjeru ide naša vanjska trgovina.

ANALIZA >>> Vanjskotrgovinska razmjena BiH

Prije svega nekoliko godina, vrijednost mjesečnog izvoza od 400-500 miliona KM činila se nedostižnom za privredu Bosne i Hercegovine, dok je danas već njeno smanjenje ispod 700 miliona KM razlog za nezadovoljstvoi zabrinutost. Ta činjenica dovoljno govori koliko je vanjskotrgovinski položaj Bosne i Hercegovine poboljšanu prethodnom periodu, ali slična kretanja vrijednosti uvoza istovremeno pokazuju koliko je još dalek put ka potpunom zadovoljstvu ostvarenim rezultatima naše vanjske trgovine.

Poboljšanvanjskotrgovinski položaj Bosne i Hercegovine

Vaskotroviska razmea Bih u brokama

694.964.669 KM vrijednost izvoza u oktobru 2011.1.340.778.600 KM vrijednost uvoza u oktobru 2011.5,5 milijardi KM vanjskotrgovinski decit BiH u 2011.




TEMA >>> Ambiciozni planovi državnih kompanija ipored teških uvjeta rada

Nova Uprava Elektroprivrede BiH, sa direktorom Elve-dinom Grabovicom na čelu, najavila je da će, i pored

zatečenog gubitka od 16,3 miliona KM u prvom polu-godištu 2011. godine, izuzetno loše hidrološke situacije te ka-šnjenja u završetku remonta u proizvodnim objektima, zahva-ljujući racionalizaciji troškova poslovanja, većem angažiranju

Piše: Rudia Adovi

Nova Uprava EP BiH, sa direktorom Elvedinom Grabovicom na čelu, najavila je da će, i pored zatečenog gubitkaod 16,3 miliona KM i izuzetno loše hidrološke situacije, ovu poslovnu godinu završiti pozitivnim rezultatom. I u „Elektroprivredi HZHB“ iz Mostara očekivanja su optimistična.

raspoloživih proizvodnih objekata, rekordnoj proizvodnji elek-trične energije te boljoj prodaji viška električne energije, ovuposlovnu godinu završiti pozitivnim rezultatom. Također se

očekuje da će poslovna 2012. biti uspješnija od 2011. godine,na šta, kako je naglašeno, ukazuju rezultati posljednjeg tenderaza prodaju viška električne energije, na kojem je postignuta ci-

jena za 13 postotaka viša u odnosu na prošlogodišnju.

EP BiH ulaže 54,5 miliona KM,EP HZHB želi postati izvoznik

Eektroprivreda Bih: Racionalizacija troškova




>>>

Meuarodi teder

Naime, novim je uvjetima za prodaju električne energije većembroju ponuđača omogućeno učešće na međunarodnom javnomtenderu. Tako je prikupljeno 37 ponuda, za razliku od prošlo-godišnjeg tendera na koji je pristiglo njih 15, što je u konačnicirezultiralo prihodom većim za 11,5 miliona KM za istu količi-nu električne energije.

Ako se ima u vidu činjenica da je ovim tenderom prodatomanje od 50 postotaka očekivanih viškova električne energijeza narednu godinu, može se očekivati i povećanje prihoda većeod 20 miliona KM. Aktuelna situacija i planovi za narednu go-dinu daju nam osnov za daljnje poboljšanje ukupnog poslova-nja, čime će biti omogućen daljnji razvoj, saopćili su iz Elektro-privrede BiH i članica Koncerna. Kako je najavljeno, Elektro-privreda BiH će do 2013. godine u razvoj elektroenergetskogsistema na području Unsko-sanskog, Hercegovačko-neretvan-skog, Sarajevskog, Bosansko-podrinjskog, Tuzlanskog, Zeni-čko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona investirati doda-tnih 54,5 miliona KM.

Projekt izgradnje i modernizacije elektroenergetske inra-strukture, koji se nansira iz kreditnog aranžmana sa Evrop-skom investicionom bankom (EIB), nastavak je ulaganja u iz-gradnju i modernizaciju elektrodistributivne mreže, rekonstruk-ciju i izgradnju elektrodistributivnih objekata s ciljem poveća-nja sigurnosti, pouzdanosti i kvaliteta isporuke električne ener-gije kupcima, kao i smanjenja gubitaka električne energije i po-

većanja ekasnosti rada elektrodistributivnog sistema.Realizacijom planiranih investicija, kako naglašavaju u Elek-troprivredi BiH, dodatno će se poboljšati naponske prilike,smanjiti broj i trajanje beznaponskih pauza i omogućiti nova

Evedi grabovica: Novi direktor EP BiH

priključenja industrijskih potrošača, pogona male privrede idomaćinstava na elektrodistributivnu mrežu ElektroprivredeBiH, „što ima direktan utjecaj na razvoj privrede te socijalnustabilnost države“. Osim toga, realizacijom ovih investicija stva-raju se tehničko-tehnološke pretpostavke za uspješno obavlja-nje unkcije javnog servisa u skladu sa zakonskim propisima ireguliranim obavezama prema kupcima električne energije.

Kreditni aranžman sa Evropskom investicionom bankom

je drugi veliki kreditni program u djelatnosti distribucije elek-trične energije u Elektroprivredi BiH, čija je realizacija počelanakon što je uspješno okončan projekt Power IV – programrekonstrukcije distribucije u vrijednosti od 40,2 miliona KM, akoji je nansiran kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj(EBRD).

I u Elektroprivredi HZHB iz Mostara očekivanja su optimi-stična. Iako posluju u nezavidnom ekonomskom socijalnomokruženju, uz izuzetno loše hidrološke prilike proteklih mjese-ci, menadžment i uposlenici Elektroprivrede HZHB poručilisu da će učiniti sve što je u njihovim mogućnostima kako bi na-stavili s uspješnim poslovanjem. Povodom 19. godišnjice radaove kompanije naglašeno je da su “temeljne odrednice planaposlovanja za 2011. godinu, kao i trogodišnjeg plana Javnogpreduzeća Elektroprivreda HZHB Mostar nastavak realizacijezapočetih i pokretanje novih projekata u skladu sa odlukama

većinskoga vlasnika preduzeća Vlade Federacije BiH“.

Pouzdao sabdievae

Među temeljnim odrednicama su i pouzdano, sigurno i kvali-tetno snabdijevanje električnom energijom kupaca na svim na-ponskim nivoima, smanjenje gubitaka i zadržavanje postignu-tog stepena naplate potraživanja za isporučenu električnu ener-giju. Cilj je i dalje raditi na praćenju i smanjenju troškova po-

slovanja u svim segmentima gdje je to moguće, uz uspješnoupravljanje i nastavak ulaganja u kadrovske potencijale, kao itrajno usmjerenje ka stalnom povećanju zadovoljstva uposleni-ka i svih kupaca električne energije, naglašavaju u Elektropri-

vredi HZHB.Podsjetimo, Elektroprivreda HZHB Mostar osnovana je 28.

augusta 1992. godine i od tada djeluje u 35 općina FBiH. Osno- vne djelatnosti su proizvodnja, distribucija i snabdijevanjeelektričnom energijom. Od 2004. godine posluje kao dioničkodruštvo, s državnim kapitalom od 90 posto (Vlada FBiH) i 10posto dioničkog kapitala.

Ova kompanija električnu energiju proizvodi u sedam hi-droelektrana instalirane snage 852 MW, i to: HE Rama, HE

Čapljina, HE Mostar, HE Jajce I i Jajce II i HE Peć Mlini, te odprošle godine u novoizgrađenoj elektrani HE Mostarsko blato.Prosječna godišnja proizvodnja električne energije preduzeća

je 1.500 GWh. Ima više od 11.000 kilometara distributivnezračne i podzemne mreže naponskog nivoa 10, 20 i 0,4 kV ioko 285 kilometra 35 kV mreže. Snabdijeva 186.297 aktivnihpotrošača električne energije s bruto potrošnjom od 1.520GWh i dva kvalicirana kupca s potrošnjom od 1.950 GWh.

U 2010. godini Elektroprivreda HZHB povećala je proizvo-dnju električne energije za 34 posto, a dobri rezultati ostvarenisu i u prvom polugodištu 2011. godine kada je proizvedeno902,83 GWh električne energije, što je za 4,25 posto više odplaniranih količina. U navedenom periodu, kako navode iz ove

kompanije, ukupan prihod iznosio je 180.013.101 KM, dok jeostvarena dobit od 20.034.288 KM.

Nadzorni odbor Elektroprivrede HZHB je na svečanoj sje-




Oettier: Bih moe imati stratešku uou uproizvodi eerie

Komesar EU za energetiku Günther Oettinger učesnicimačetvrtog sastanka Pododbora za energetiku Evropske unijei BiH, koji je održan u Sarajevu, poručio je da BiH, kao dioregionalnog energetskog tržišta, posjeduje bitan neiskorištenpotencijal za proizvodnju energije.

“Činjenica da vaša zemlja ne učestvuje na odgovarajućinačin u regionalnom energetskom tržištu jugoistočne Evropeonemogućava da vaša preduzeća i potrošači koriste prednostičlanstva BiH u energetskoj zajednici“ – naveo je Oettinger.

Napomenuo je da BiH raspolaže velikim resursimaobnovljive energije, te da bi, budući da je smještena u središtuzapadnobalkanskog regiona, uz odgovarajuću energetskupolitiku, mogla imati stratešku ulogu u proizvodnji energije,njenom prijenosu i distribuciji u cijelom regionu, ali i šire.

“Zahvaljujući jedinstvenoj situaciji, vaša bi zemlja mogla

ostvarivati veću dobit uz bolju koordinaciju ukupne energetskepolitike koja ima cilj maksimiziranje vašeg značajnogpotencijala i privlačenja investitora iz privatnog sektora. Topodrazumijeva da je Bosni i Hercegovini potrebna energetskastrategija na nivou cijele zemlje“ – naveo je Oettinger.

U tom kontekstu, komesar za energetiku EU je naglasioda je pravilno unkcioniranje preduzeća za elektroenergetskiprijenos u BiH od ključne važnosti da bi elektroenergetskemreže bile međusobno povezane sa mrežama drugih zemalja.

güter Oettier: Strategija na nivou BiH

nikoa Kreši: Na čelu EP HZHB

dnici povodom 19. godišnjice rada predstavio novo rukovod-

stvo zajedno sa Nikolom Krešićem, novoizabranim vršiteljemdužnosti generalnog direktora. Krešić je poručio kako će, zaje-dno s novom upravom, raditi na ostvarivanju dugoročnog ciljaovog preduzeća, a to je da ono postane izvoznik, a ne uvoznik električne energije.

“Nova uprava nastavlja sa realizacijom postojećih planova ipripremom izgradnje novih objekata“ – istakao je Krešić, do-dajući da će s obzirom na nepovoljnu hidrološku situaciju mo-rati izvršiti rebalans postojećih planova i u skladu s mogućno-stima nastaviti kontinuitet razvoja.

Predsjednik Nadzornog odbora Elektroprivrede HZHBMostar Damir Leko naglasio je da se u budućnosti ova kompa-nija može naći u velikim problemima zbog stalnog rasta cijene

električne energije na svjetskom tržištu. Naglasio je da će odFERK-a tražiti novi tarini model za velike potrošače kao što jeAluminij.

“Mi Aluminiju isporučujemo struju po nižoj cijeni nego što je plaćamo na svjetskom tržištu, te ćemo stoga morati ići u novi tarini postupak ili ćemo tražiti određenu subvenciju od Vla-de FBiH. U suprotnom ćemo proizvoditi permanentne gubit-ke“ – kazao je Leko, dodavši da malim potrošačima cijena is-poruke električne energije neće biti uvećana.

>>>




Razvojni program UN-a – UNDP – do sada je značajnopomogao u realizaciji brojnih programa u BiH. Kraj go-dine, kao vrijeme za sumiranje rezultata učinjenog, ali

i planovi za narednu godinu bili su glavni povod za razgovor

sa Nedimom Ćatovićem, šeom Odjela za ruralni i regionalnirazvoj UNDP-a u BiH. U intervjuu za InoKom iz UNDP-a sugovorili i o važnosti saradnje sa Vanjskotrgovinskom komoromBiH, te obećali njen nastavak i jačanje. S obzirom na ekonom-

INTERVJU >>> Nedim Ćatović, še Odjela za ruralni iregionalni razvoj UNDP-a u BiH

S obzirom na krizu u EU, BiH treba da se angažuje u potrazi za alternativnim tržištima kako bi se izbjegla potpunaovisnost. Sa VTK BiH smo imali nekoliko značajnih inicijativa, posebno sa Agencijom za promociju izvoza sa kojomsmo sarađivali na promociji niza naših rmi na sajmovima u inostranstvu, npr. Parizu, Novom Sadu, Kelnu i Istan-bulu. Saradnja sa VTK BiH se može denirati kao uspješna, sa velikim potencijalom da bude još uspješnija i sveobu-hvatnija, a posebno se treba unaprijediti na polju organiziranog pristupa domaćih privrednika novim i alternativnim

tržištima, kao i povezivanju domaćih privrednika između sebe.

sku krizu i recesiju koja vlada diljem svijeta, okusirali smo se ina to šta vlasti BiH trebaju učiniti kako bi se to bar ublažilo pobh. ekonomiju.

Razvo ekoomie

Ekonomska kriza i recesija i dalje su prisutni diljem svijeta.Razvojni program UN-a, poznatiji kao UNDP, u svojimosnovnim smjernicama djelovanja kao prioritet je postavio

suzbijanje siromaštva. Kako najadekvatnije odgovoriti naovaj globalni problem u ovim vremenima sve prisutnijeekonomske krize? Šta je Vaša preporuka vlastima u BiH kaoprioritet na putu smanjenja siromaštva?

Razovarao: Amir Terzi

Mora se konstantno raditi na stvaranju povoljnijih uvjeta za olakšanje izvoza




>>>

‘’Vlasti BiH, na svim nivoima, trebaju poboljšati kvalitet planira-nja. Prioriteti trebaju biti usklađeni vertiklano, od općinskog pado viših nivoa, i horizontalno, tj. između općina koje su upućene

jedna na drugu. Takvi planovi se trebaju vezati za realne budžet-ske mogućnosti i moraju se kreirati uzimajući u obzir potrebu zasmanjenjem nezaposlenosti i, što je jako bitno, većim aktiviranjemradne snage, jer podaci pokazuju da je aktivnost radne snage uBiH najmanja u regionu (44%), a posebno je istaknuta u rural-

nim dijelovima zemlje. Da bi se uvećali mogući izvori sredstava,neophodno je povećati sposobnost apsorpcije sredstava. Npr.,danas veliki broj općina i kantona nema osposobljenost za pri-premu kvalitetnih projekata za nansiranje iz IPA-e. Budžetsketroškove neophodno je reorganizirati kako bi se ekasnije trošili.Npr., na prošlogodišnjoj konerenciji u Bruxellesu o pitanju siro-maštva u jugoistočnoj Evropi, koji je organizirala Svjetska banka,BiH je označena kao zemlja koja od svih u regionu najviše trošina socijalna davanja, ali manji dio tih davanja stiže do onih kojisu zaista siromašni. Također, BiH ima najveće izdatke za zapo-slene u javnom sektoru.

Budući da je ekonomija BiH izvozno orijentirana, mora sekonstantno raditi na stvaranju povoljnijih uvjeta za olakšanjeizvoza. Poljoprivredno-prehrambena industrija je u tom se-gmentu najugroženija jer trenutno ništa osim ribe ne može dase izvozi u EU, a to je najveće tržište hrane na svijetu kojem ćese uskoro pridružiti i Hrvatska. Dakle, treba odrediti konkretnekorake, odgovornosti i datume za dovođenje kvalitete kontrolei zakonske regulative na nivo koji traži EU. Iako, nansijski gle-dajući, poljoprivredni izvoz čini samo oko 9% ukupnog izvoza,u ovom sektoru je zaposleno oko 20% ormalne, a po nekimprocjenama i oko 43% neormalne radne snage. S obzirom nakrizu u EU, BiH treba da se angažuje u potrazi za alternativnimtržištima kako bi se izbjegla potpuna ovisnost. BiH treba stvori-ti povoljnije okruženje za direktno strano investiranje. Neo-

phodno je napraviti i reorganizaciju u smislu obučavanja radnesnage u skladu sa zahtjevima tržišta. U BiH i na Kosovu oko10% stanovništva u radnoj dobi nije završilo osnovnu školu(podatak Svjetske banke).’’

U većini država ekonomija i privreda baziraju se na malimi srednjim preduzećima. Koliko je važno da se taj sistemznačajnije primijeni i u BiH? Je li takvo jačanje privrede iekonomije jedna od šansi?‘’Svakako. Mala i srednja preduzeća su agilna i sposobna za eka-sno uvezivanje s tržištem. S druge strane, oni su šansa za stvara-nje lanaca vrijednosti kojim bi se mikro proizvođačima stvorilašansa da dugoročno i sigurno plasiraju svoje proizvode, smanju-

jući nezaposlenost i siromaštvo. Npr., UNDP je u samo dvije go-dine, sa ograničenim sredstvima, kroz ovakav pristup uspio da uormalnu ekonomiju uključi preko 300 domaćinstava koja pret-hodno nisu imala stalan izvor prihoda. Uloga državnih institu-cija u ovome jeste, kao što je već spomenuto, olakšavanje uvjetaza plasman robe u države i izvan njih, kao i identiciranje alter-nativnih tržišta i povezivanje potencijalnih partnera, tzv. match-making.’’

Paovi

Na kraju smo godine. To je prilika za sumiranje učinjenog.UNDP je u proteklom periodu u BiH realizirao brojne

i značajne projekte. Koji su, prema Vašem mišljenju,najznačajniji, a doprinijeli su razvoju i unapređenjuekomonije u BiH?

‘’Svi UNDP-ovi projekti su dio jednog mozaika, tako da je te-ško reći koja je kockica najznačajnija za njegovo sklapanje. Mismo zadovoljni zato što smo ostvarili prisustvo i saradnju sa

većinom općina u BiH, ali i sa entitetskim i državnim tijelima.Tako smo na ekasan način proveli ili provodimo preko 30projekata, od onih iz oblasti, kulture preko ruralnog razvoja isocijalne uključenosti, pomoći raseljenim i izbjeglim licima, doeko-energetskog i zdravstvenog sektora. Možda je ono na štasmo najviše ponosni to što smo jedna od rijetkih organizacijakoja u svim ovim segmentima, osim djelovanja na nivou stva-ranja politika, djeluje i na terenu, u direktnom kontaktu sa obi-čnim ljudima, pa smo u tu svrhu otvorili i dva nova područnaureda u Bihaću i Mostaru, uz već postojeće u Sarajevu, Banjoj

Luci i Srebrenici.’’

Kada već govorimo o projektima, a s obzirom na to kakonam se bliži ulazak u novu, 2012. godinu, logično je da seovom prilikom dotaknemo i planova UNDP-a. Šta je to štosu prioriteti Razvojnog programa UN-a u narednoj godini,posebno kada su u pitanju projekti iz oblasti ekonomije?‘’Naš prioritet je nastavak pružanja pomoći domaćim vlastimau ekasnijem strateškom planiranju i apsorpciji sredstava. Je-dnako važno nam je i da nastavimo sa konkretnim intervenci-

jama na terenu koje će pomoći konkretnoj provedbi identici-ranih prioriteta u svim oblastima u kojima djelujemo, a koje sunavedene u prethodnom odgovoru. U svim ovim intervencija-

ma, naravno, vodimo se principom socijalne uključenosti i sma-njenja siromaštva kroz povećanje mogućnosti za zaposlenje ikonstantan izvor prihoda za nezaposlene i socijalno ugroženekategorije.’’

Sarada sa Komorom

Sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH ste do sada imaliznačajnu saradnju. Pomogli ste, između ostalog, realizacijuprojekta FARMA. Kakvi su planovi saradnje za narednugodinu?‘’Mi smo sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH imali nekolikoznačajnih inicijativa, posebno sa Agencijom za promociju iz-

voza sa kojom smo sarađivali na promociji niza naših rmi nasajmovima u inostranstvu, npr. Parizu, Novom Sadu, Kelnu iIstanbulu. Također, zajednički smo radili na izradi priručnika



>>>


za industriju voća i povrća, kao i autohtonih mliječnih proizvoda. Mi bismo voljeli da se naša buduća saradnja gradi naovim pozitivnim iskustvima, ali i da se proširi.’’

Koliko zapravo cijenite važnost saradnje UNDP-a i Vanjsko-trgovinske komore BiH? Kako biste je trenutno ocijenili? Ukojim oblicima se ona može dodatno unaprijediti, a da odtoga korist imaju kako kompanije tako i bh. ekonomija u

cijelosti?‘’Saradnja se može denirati kao uspješna, sa velikim potenci-

jalom da bude još uspješnija i sveobuhvatnija. Ona se treba po-sebno unaprijediti na polju organiziranog pristupa domaćihprivrednika novim i alternativnim tržištima, kao i međuso-bnom povezivanju domaćih privrednika. To se može ostvaritikroz niz aktivnosti, kao što su već spomenute organizirane po-sjete sajmovima, ali i match-making, kao i analizu potencijalaalternativnih tržišta i prepreka koje postoje da bi im se pristupilo.’’

U protekloj godini UNDP je pomogao u realizaciji, odnosnoučešću bh. kompanija na sajmovina u više država. Da li seova saradnja nastavlja i možete li dati ocjenu zašto je važnoda se zapravo kompanije iz BiH pojavljuju na takvim sku-povima? Ovo je, ako smijem primijetiti, vrlo važan segment.‘’UNDP je pomogao učešće bh. kompanija na četiri velika saj-ma u inostranstvu. Ovakve aktivnosti su izrazito bitne jer, s je-dne strane, pružaju mogućnost direktnog uvezivanja s potenci-

jalnim partnerima, a s druge pomažu domaćim rmama dashvate kakav se to kvalitet i koji se to uvjeti traže na stranim tr-žištima. Npr., tokom jedne od organiziranih posjeta Istanbul-skoj trgovinskoj komori govorilo se o izrazito niskoj ekonom-skoj razmjeni između dviju zemalja i postavilo se pitanje zašto.Kada su privrednici kasnije sjeli za sto da međusobno dogova-raju saradnju, postalo je očigledno da naša proizvodnja kvan-

titetom ne može zadovoljiti tursku potražnju. Također, nekegrane privrede Turcima nisu uopće interesantne jer imaju svojuproizvodnju i, što je jako bitno, drugačiji koncept razmišljanja.Npr., u Turskoj ćete teško prodati skup namještaj od punog dr-

veta, koji kod nas proizvodi većina proizvođača, ali ćete tržišteza to lako naći u EU, uz uvjet kvalitete. S druge strane, Turska

vapi za nekim vrstama drveta koje mi imamo u obilju, pa sesama po sebi nameće ideja joint-ventura. Ista je stvar i s drugimzemljama partnerima. Jednostavno, morate imati stalan direk-tan kontakt kako biste znali zahtjeve tržišta. Moram još dodatida mnoge ambasade koje podržavaju rad UNDP-a, poput ho-landske, pružaju mogućnosti stručne pomoći u ovom pogledu.’’

Predosti Bih

Za Bosnu i Hercegovinu se često može čuti kako je državakoja obiluje potencijalima, posebno u oblasti energetike,ali da oni nisu iskorišteni na pravi način. Kako je jedan odglavnih segmenata djelovanja UNDP-a i oblast energije, štabi bila preporuka? Kako na najbolji način iskoristiti ovu važnu privrednu granu?‘’Energija i okoliš predstavljaju osnove održivog razvoja. BiH jezemlja koja raspolaže velikom količinom prirodnih bogatstavaove vrste, te zbog toga ima značajan potencijal za ekonomskirast, ali s obzirom na generalno nizak stepen svijesti o veziokoliša i razvoja, aktivnosti u ovoj oblasti su dosta ograničene.

UNDP-ov Sektor za energiju i okoliš je prepoznao ograničenjakoja predstavljaju limitirani kapaciteti u oblasti energije i oko-liša na svim nivoima, pa je shodno tome buduće programske

inicijative usredsredio na razvoj tih kapaciteta i odgovornostikroz usaglašavanje vladinih aktivnosti sa međunarodnim kon-

vencijama i propisima Evropske unije.Posebna pažnja posvećuje se integriranju problema klimat-

skih promjena u različite sektore, uključujući podršku uspo-stavi institucionalnog i zakonodavnog okvira (uspostavljanjeImenovanog nacionalnog tijela BiH za provođenje mehaniza-ma čistog razvoja), tehničkoj pomoći za pripremu nacionalnih

izvještaja prema Okvirnoj konvenciji UN-a o klimatskim pro-mjenama (UNFCCC), podržavanju učešća BiH u međunaro-dnim pregovorima, te izradi i provedbi državnih planova o kli-matskim promjenama. Rad na lokalnom nivou podrazumijevaizradu i provedbu lokalnih akcionih planova za okoliš i jačanjesvijesti i znanja radi planiranja i provođenja specičnih inicija-tiva u oblasti bio-raznolikosti, upravljanja otpadnim materija-ma, upravljanja vodama i otpadnim vodama, kao i podrškedjelovanju na lokalnom nivou u vezi s klimatskim promjenamaputem podrške razvoju lokalnih akcionih planova za upravlja-nje klimatskim promjenama.

Trenutno u ovom sektoru provodimo pet projekata čija sudva krajnja, krovna, ciljana rezultata ojačanje mehanizama BiHza upravljanje okolišem s ciljem da se ispune uvjeti multilate-ralnih sporazuma o okolišu i procesa pristupanja u EU i ojača-nje kapaciteta na svim nivoima, kako za održivo korištenje re-sursa, tako i za održivi razvoj. Do toga će se doći ako ministar-stva okoliša na državnom, entitetskom i kantonalnom nivouosiguraju da pravni okvir bude donesen i veze uspostavljeneizmeđu okoliša i drugih sektora kako bi se institucionaliziraookolišno održiv razvoj, ako vlasti djeluju na uvećavanju kapa-citeta za smanjenje degradacije okoliša i promoviranje ekološkiprihvatljivih radnji te održivog iskorištavanja prirodnih i kul-turnih bogatstava, te ako lokalni organi, pružatelji usluga iz ja-

vnog i privatnog sektora, te civilno društvo, ormuliraju i rea-

liziraju na participatoran način okolišne lokalne akcione pla-nove kojima se osigurava čišći, sigurniji i održiv razvoj.’’

Ukazuje se na dva velika problema u BiH – komplikovanuadministraciju koja je uz političke prilike glavni kočničaraktivnijih stranih investicija, a time i napretka, te visok stepen korupcije. Kakvo je Vaše viđenje situacije o ovimpitanjima? Šta su rješenja?‘’Komplikovana administracija jeste problem, ali on postaje još

veći kada se komplikovanoj administraciji dodaju kompliko- vani projekti bez jasnih ciljeva, odgovornosti i vizije. S drugestrane, sve je manje komplikovano kada postoji jasna vizija. Si-tuacija u BiH je takva kakva jeste, UNDP nije organizacija koja

ima mandat da djeluje politički. Iz iskustva mogu reći da se ipored svih komplikacija, ako postoji jasna vizija, plan, razumijevanje i, prije svega, volja i proesionalnost, i u ovakvoj struk-turi mogu postići značajni uspjesi. Mi do sada ni na jednom odnaših projekata nismo doživjeli neuspjeh zbog trenutne drža-

vne organizacije. Jesmo se trudili, nekada sve to traje duže ne-go što treba, ali na kraju se sve završi na svestrano zadovoljstvo.Dakle, rješenje je primarno u tome da se potiče sposoban, pro-esionalan kadar koji će, dakako, morati uzeti u obzir realnost,ali i uraditi sve što je u toj realnosti moguće, a moguće je mno-go, u skladu sa interesima zemlje kao cjeline.’’




Iz Evrope stižu kataklizmična upozorenja o budućnosti eu-ra, ali i o teškim problemima u ekonomijama gotovo svihzemalja. Za to vrijeme, u našoj zemlji možemo čuti umiru-

juće tonove bh. zvaničnika. Dok svi u eurozoni strepe, nadležniu BiH ne vjeruju u krah eura za koji je vezana naša valuta, kon-

vertibilna marka, pogotovo ne polovinom januara, kako je to,u najcrnjoj varijanti scenarija najavila velika švicarska bankaCredit Suisse. Naime, Švicarci u svojoj prognozi ističu da, uko-liko se ne dogodi nešto “revolucionarno” u razmišljanju čelni-

TEMA >>> Nakon najcrnjih slutnji Banke Credit Suisse za zajedničku valutu

ka EU, može se očekivati poplava krize od koje niko neće bitipošteđen.

Bitno je vrijeme kada će se shvatiti da se treba okrenuti ra-cionalnom ponašanju u bankarskom sektoru, smatraju švicar-ski analitičari, dodajući da bi Evropska centralna banka trebaloda preuzme jaču ulogu u sprečavanju kolapsa eurozone, odno-sno nansijskog sektora.

novi šok

Analitičari upozoravaju da bankarskom sektoru u Evropi prije-ti novi šok, nakon što su kompanije i štediše u problematičnimzemljama eurozone povukli milijarde eura depozita iz banaka.Bankarski sektor, osim masovnog povlačenja depozita, ugro-

Evropa strepi,u BiH ne vjeruju u krah eura

Piše: Rudia Adovi

Britanski ministri su, kako piše Telegraph, upozorili svoje diplomate u zemljama eurozone da se pripreme na kraheura. Ako eksplodira euro, eksplodirat će i Evropa, poručio je rancuski predsjednik Nicolas Sarkozy. U Centralnoj banci BiH podsjećaju na mogućnost vezanja konvertibilne marke za neku drugu valutu, umjesto eura. BiH se mora pripremiti za negativne eekte krize, poručuje šeca kancelarije Svjetske banke u BiH Anabela Abreu.

Euro prelazi najteži period od svog postojanja




>>>

žen je i zbog činjenice da evropskim bankama dogodine dolazena naplatu obveznice u vrijednosti od 800 milijardi eura.

Institut za međunarodne nansije, vodeća međunarodna

bankarska organizacija sa sjedištem u Washingtonu, objavio jeda je eurozona potonula u recesiju te da se stanje u zoni kojabroji 17 članica, gdje se primjenjuje jedinstvena evropska valu-ta, naglo pogoršava. Kako se upozorava, slabost u eurozonimože se preliti na ostatak svijeta kroz brojne kanale, a jedan odnajdirektnijih i najsnažnijih je bankarski sektor.

Najcrnjim slutnjama, kada je u pitanju budućnost eura,skloni su i britanski ministri. Oni su, kako piše Telegraph, upo-zorili svoje diplomate u zemljama eurozone da se pripreme nakrah eura. Britanske ambasade neslužbeno su upozorene nanekad nezamisliv, a sada vrlo vjerovatan scenarij – krah eura,koji bi za sobom mogao povući masovne nerede i proteste.Funkcioner britanskog ministarstva nansija otkrio je da vladabuduću politiku planira na temelju činjenice da je krah eurapitanje vremena. Njemačka kancelarka Angela Merkel dužni-čku krizu eurozone nazvala je moguće najtežim trenutkom zaEvropu od Drugog svjetskog rata.

“Njemačka će i sama biti ranjiva budu li druge države uvu-čene u krizu. Oko 60 posto njemačkog izvoza plasira se u Ev-ropsku uniju. Irski problemi su slovački problemi, grčki pro-blemi su holandski problemi, a španski su naši problemi“ –kazala je Merkel i poručila. Još je poručila: “Naša odgovornost

ne prestaje na našim granicama.“ Pritom je jasno rekla da po-stoji crvena linija koju Njemačka neće prijeći pa je tako odba-cila zajedničke obveznice eurozone.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy poručio je na Sami-tu G20 u Kanu da je valuta srce Evrope: “Ne možemo dopustitiraspad eura. On bi automatski značio raspad Evrope.“ On se

veoma kritički osvrnuo na prijem Grčke u eurozonu.“Prijem Grčke u krug zemalja koje koriste euro bila je greš-

ka, zato što ekonomija te zemlje nije bila spremna za monetar-nu uniju. Da je Grčka bankrotirala, desio bi se domino eekatkoji bi uticao na sve. Postojao bi rizik od raspada čitave euro-zone“ – rekao je rancuski predsjednik.

Optimizam u Bih

Iz monetarne vlasti naše zemlje, međutim, nisu previše zabri-nuti, niti vjeruju u špekulacije o krahu eura. Čak i da se eurudogodi i najcrnji scenario, u Centralnoj banci BiH podsjećajuna mogućnost vezanja konvertibilne marke za neku drugu va-lutu, umjesto eura.

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić smatra dasu priče o propasti eura još u domenu špekulacija. Međutim,kako je upozorio u izjavi za Dnevni avaz, BiH ima drugih ra-zloga za zabrinutost, jer se oslabljena bh. ekonomija suočava s

većom opasnošću zbog niske ekspanzije bankarskih plasmana.Dodatni problem jeste i činjenica da Bečka inicijativa, koju supotpisale strane banke u BiH obavezujući se da će nastaviti kre-ditiranje, aktički više ne važi, jer je uvjetovana održavanjemstand-by aranžmana sa MMF-om. A nastavka aranžmana saMMF-om nema, jer državna vlast nije ormirana.

Kozarić naglašava da su banke koje djeluju u BiH već neko-liko godina pod naglašenim nansijskim stresom na global-nom planu, ali su u BiH unkcionirale na relativno stabilan na-

čin i zahvaljujući tome je očuvana i cjelokupna stabilnost ban-karskog sektora u periodu nakon 2008. godine. No, kako navo-di, njihova buduća ekspanzija u sadašnjim je uvjetima priličnoneizvjesna, što će dodatno usporiti izlazak iz krize.nicoas Sarkoz: Kritike Grčkoj

Aea Merke: I Njemačka ranjiva

Sie krediti reti Bih

Agencija za kreditni rejting Standard & Poor’s snizila jerejting BiH za jedan podiok sa Be+ na Be zbog, kako senavodi, političkih nesuglasica koje sprečavaju ormiranjeVijeća ministara. Agencija je i dužnički rejting BiH stavilapod takozvani kreditni nadzor sa negativnim implikacijama,što znači da će prije doći do smanjenja nego do povećanja.Standard & Poor’s ističe da se umanjenje ogleda u nedostatkuVijeća ministara i napretka u usvajanju budžeta za 2011. i2012. godinu. Prema mišljenju agencije, ovi neuspjesi ilustrujudugoročne strukturalne izazove i loše odnose izmeđuinstitucija i političkih rakcija. Agencija naglašava da jesamozainteresovana politička pažnja oslabila uticaj mogućegpristupa Evropskoj uniji, zbog čega se očekuje da će to daljeodvratiti protok kapitala i omesti dugoročni rast. Rejting Beoznačava spekulativnu kreditnu sposobnost i visok kreditnirizik.




>>>

“Strane banke prolaze kroz azu korekcije problema u svojim bilansima, zatim su izložene novim regulatornim zahtjevi-ma i ograničenjima te posluju u uslovima nižeg raspoloživognansiranja. Stoga one više nemaju onaj raniji potencijal zarast, a istovremeno mijenjaju i svoj poslovni model“ – navodiKozarić.

On je pojasnio da su globalna ekonomska kretanja turbu-lentna, ali da se ovdje radi o dužničkoj, a ne o krizi valute.

“Centralna banka BiH pažljivo prati kretanja i stav ove in-stitucije je da su zemlje EU mnogo uradile na izgradnji zaje-dničke valute te se vjeruje da će učiniti sve kako bi je i održale.Opasnosti i rizici postoje, moguće su i promjene unutar euro-zone, ali se vjeruje da će eurozona naći rješenja za prevazilaže-nje krize. U slučaju nepoželjnog scenarija, s obzirom na modelmonetarne politike u BiH, tražila bi se mogućnost vezivanjadomaće valute uz neku drugu čvrstu stranu valutu. Naš valutniodbor jednom je sasvim bezbolno preživio transormaciju va-lute uz koju smo bili vezani, u slučaju njemačke marke“ – po-ručio je guverner Kozarić.

I viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić smatrada je interes ključnih igrača u eurozoni da euro opstane i da ćebiti pronađeno rješenje za dužničku krizu.

“I u tom nekom najnepovoljnijem scenariju ne treba bitinaivan da će Njemačka, Francuska i druge zemlje ostati bezodgovarajuće valute. Naša očekivanja su da se u tom slučaju idevizne rezerve Centralne banke BiH i pojedinačni štedni ulo-zi građana jednostavno denominuju u tu neku, eventualno, no-

vu valutu“ – naveo je Božić i odmah i dodao da ne vjeruje utakav scenarij.

Moetari suvereitet

Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić smatra da je mala vjerovatnoća da će doći do kraha eura. I on je uvjeren da jemala vjerovatnoća za najgori scenarij te da postoji interes i od-govornost članica eurozone i da će upotrijebiti adekvatne in-strumente i alate na saniranju stanja i dogradnji sadašnjeg si-stema. On je naglasio da će, ipak, u procesu biti jačanje Evrop-ske centralne banke i njenog monetarnog suvereniteta za čla-nice eurozone. Prema njegovim riječima, to će ići na štetu po-

jedinačnih suvereniteta.“Za BiH je sve ovo posebno važno zbog currency boarda

i velike povezanosti i zavisnosti domaće privrede od privredačlanica eurozone. Za razliku od eurozone, mi u BiH imamo

jako složenu i tešku političku situaciju, što nije dobro ni pozi-tivno, ali i stabilan bankarski sistem, što je olakšavajuća okol-nost. U BiH se mora intenzivnije raditi na uštedama, posebnobudžetske potrošnje. Znači, samo kontrola i transparentnost,

ECB: Povea rizik oddae kraa ekoomia eurozoe

Centralne banke najvećih svjetskih ekonomija najavile supočetkom decembra plan za smanjenje tenzija unutar globalnognansijskog sistema, pružanjem pomoći komercijalnimbankama. Plan je usmjeren na to da se bankama olakša i da

po manjoj cijeni dolaze do američkih dolara. Predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi rekao je u obraćanjuEvropskom parlamentu da je povećan rizik od daljeg padaekonomija eurozone. On je, također, izjavio da će mjere,koje će preduzimati ECB, poput otkupa dugovanja vlada, bitiograničene.

“Ono što vjerujem da je potrebno našoj ekonomskoj imonetarnoj uniji je novi skalni sporazum, osnovno saopćenjeskalnih pravila zajedno sa zajedničkim skalnim obavezamakoje su preuzele vlade eurozone. Vrijeme je da se usvoji dizajneurozone po uslovima monetarne unije. ECB je svjestanstalnih poteškoća sa kojim se banke suočavaju, posebno priprikupljanju kapitala“ ¬– naglasio je Draghi.

Kema Kozari: Dužnička, a ne kriza eura

to su takozvane strukturalne reorme kojih još nema“ – kažeMišić.

Kao i prije dvije godine, kada je svijet zapljuskivao cunamisveukupne nansijske i ekonomske krize i kada je nas još uvi-

jek aktuelni predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirićuvjeravao kako ta kriza neće toliko pogoditi BiH, i danas senaši zvaničnici ne oglašavaju niti osmišljavaju planove kakodočekati nove, možda još razornije talase krize, kao što to, re-cimo, rade Srbija i Makedonija. Kriza u EU i u eurozoni će sva-

kako ostaviti traga na izvoz i na ekonomski rast BiH. Na to jeupozorila i šeca kancelarije Svjetske banke u BiH AnabelaAbreu, naglašavajući da stanje u BiH trenutno nije alarmantno,ali vrlo brzo može da postane takvo.

“Strane direktne investicije se nisu oporavile od krize iz2008/2009. Međutim, izvoz je bio ključna poluga oporavka izprošle krize, ali sada će smanjenje rasta u EU i eurozoni nega-tivno uticati na sam izvoz, a i na ekonomski rast u BiH“ - ka-zala je Abreu.

Ona smatra da je bitno da se zemlja pripremi za negativneeekte potencijalne krize. I ona je, kao i guverner Centralnebanke Kemal Kozarić, ukazala na nove momente u bankar-skom sektoru. Govoreći o tome koliko je stabilan bankarski si-stem u BiH, Abreu je istakla da je već sada evidentno da će do-datni izvori nansiranja banaka biti ograničeni, jer se nećemoći osloniti na izvore iz zemalja eurozone. Ona je zaključilada će, samim tim, kreditiranje u BiH biti usporeno.

Še Misije MMF-a za BiH Costas Christou vjeruje da će senaša zemlja u 2012. godini vjerovatno suočiti s ekonomskomkrizom sličnih razmjera kao 2009. godine. Analitičari MMF-asnizili su prognoze ekonomskog rasta BiH u 2012. godini sa1,7 na samo 0,7 posto, što je zapravo najcrnja prognoza za BiHs kojom je do sada izašla neka relevantna domaća ili strana in-stitucija. Christou je tokom posjete našoj zemlji poručio pred-stavnicima bh. vlasti da moraju hitno sjesti zajedno i vidjeti šta

je njihov odgovor na ove teškoće koje su na vidiku.




TEMA >>> Usklađivanje bankarskih zakona u FBiH sa standardima EU

Jača zaštita korisnika kredita i

mikrokredita

Federalna vlada je krajem novembra utvrdila prijedlogezakona o izmjenama i dopunama zakona: o bankama, oAgenciji za bankarstvo FBiH i o mikrokreditnim orga-

nizacijama. Kako je naglašeno u Vladi FBiH, u sva tri slučajaizmjena i dopuna riječ je o potrebi dodatnog implementiranja,usklađivanja i pojašnjenja ili redeniranja pojedinih pravnihinstituta u postojećim zakonima, kao i nužnosti njihovog uskla-đivanja sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i nansiranja

terorističkih aktivnosti koji je stupio na snagu 2009. godine.Ova obaveza, također, proističe iz Strategije i Akcionog planaza sprečavanje pranja novca i nansiranja terorističkih aktivno-sti u BiH za period od 2009. do 2013. godine. Propisujući za-

štitu potrošača nansijskih usluga, istovremeno se vrši usklađi- vanje s pravnim tekovinama Evropske unije.

Iormirae potrošaa

Posebna pažnja poklonjena je zaštiti potrošača, korisnika ban-karskih usluga, uz naglašenu obavezu njihovog inormiranja, anaročito u vrijeme izbijanja svjetske nansijske krize. To se,naročito, odnosi na zaštitu u pogledu njihovih prava i obavezaiz ugovora o kreditu i ugovora o ostalim uslugama, kao što surevolving kredit, ugovor o bankarskom tekućem računu i ugo-

vor o novčanom depozitu, a na osnovu preporuka ombudsma-na za zaštitu potrošača u BiH u sektoru potrošačkih kredita.

Kada su u pitanju izmjene i dopune Zakona o bankama,predloženo je uvođenje novog poglavlja “Zaštita prava i intere-sa potrošača“, s većim brojem odredbi koje ovu zaštitu propisu-

ju. Riječ je o općim uvjetima poslovanja banaka, inormiranja

Piše: Rudia Adovi

Kada su u pitanju izmjene i dopune Zakona o bankama, predloženo je uvođenje novog poglavlja “Zaštita prava i interesa potrošača“, s većim brojem odredbi koje ovu zaštitu propisuju. Pitanje prava i obaveza mikrokreditnih organizacija i potrošača uređuju se u pravnom sistemu FBiH na jedinstven način.




>>>

potrošača u predugovornoj azi propisivanjem sadržaja inor-mativnog lista, načina zaključivanja ugovora o pružanju usluge,kao i propisivanjem obaveznih elemenata takvih ugovora.

Posebno je razrađena zaštita potrošača u pogledu njihovihprava i obaveza iz ugovora o kreditu i ugovora o ostalim uslu-gama, kao što su revolving kredit, ugovor o tekućem računu ubanci i ugovor o novčanom depozitu. Izmjenama tog zakonazahtijeva se usklađivanje ugovora o kreditu zaključenih prije

stupanja na snagu zakona. Novim odredbama, banka je dužnada organizira poslove rješavanja prigovora i da sarađuje s om-budsmanom BiH u postupku njihovog rješavanja.

Izmjenama Zakona o bankama predviđena je obavezaAgencije za bankarstvo da donese propise o načinu postupanjabanke po prigovoru i načinu izvještavanja Agencije, zatim dapropiše provođenje općih uvjeta poslovanja banke u odnosuposlovanja s potrošačima, uvjete pod kojim se smatra da ogla-šavanje dovodi u zabludu ili obmanjuje potrošača, da propiše idodatne elemente standardnog inormativnog lista, ovisno od

vrste usluge, zatim uvjete za procjenu i dokumentovanje kredi-tne sposobnosti potrošača i drugih osoba u kreditnom poslu,kao i uvjete prijevremene otplate kredita.

Pravia odos

Na prijedlog Federalnog ministarstva nansija, Vlada FBiH jeutvrdila izmjene i dopune Zakona o mikrokreditnim organiza-cijama. Predložena su i rješenja koja trebaju osigurati zaštitupotrošača po ugovorima o mikrokreditima i na osnovu kojihsu mikrokreditne organizacije obavezne donijeti i dosljednoprimjenjivati opće uslove poslovanja i druge akte koji morajubiti zasnovani na pravičnom odnosu prema potrošaču. S obzi-rom na to da nema suštinske razlike u ugovorima o kreditu iugovorima o mikrokreditu, te da su mikrokreditne organizacije

obavezne da poštuju prava potrošača u svim azama zasnivanja

odnosa sa njim, propisana je primjena odredbi kojim se vrše

izmjene i dopune Zakona o bankama. Na ovaj način pitanjeprava i obaveza mikrokreditnih organizacija i potrošača, kojiproističu iz ugovora o mikrokreditu, uređuju se u pravnom si-stemu FBiH na jedinstven način i u skladu s međunarodnimstandardima.Novim odredbama predlažu se izmjene i dopune Zakona s od-redbama o zaštiti korisnika i to u načelu, tj. odredbama općegkaraktera, utvrđivanjem obaveze mikrokreditnim organizaci-

jama da osiguraju zaštitu korisnika po ugovorima o mikrokre-ditima.

Pored zičke osobe koja prema direktivama Evropske unijeima pravo na zaštitu, ovim odredbama predviđena je zaštita idrugih korisnika mikrokredita čiji je iznos veći od 400 KM, a

manji od 10.000 KM (što čini više od 80 posto ovih kredita) iodobrena sredstva mogu biti korištena za razvoj poduzetništva,zapošljavanje, poljoprivrednu djelatnost, te za obavljanje dru-gih poslovnih djelatnosti predviđenih zakonom.

Uspostava ombudsmaa u bakarskom sistemu

Izmjene i dopune Zakona o Agenciji za bankarstvo FBiH, koje je usvojila Vlada FBiH, predloženo je da se u okviru Agencijeuspostavi ombudsman u bankarskom sistemu koji treba daosigura zadovoljavajući nivo zaštite prava korisnika bankarskihusluga putem pravičnog i brzog rješavanja nesuglasica i sporova,

uz minimum ormalnosti putem usaglašavanja, posredovanjaili na drugi miran način. Prijedlogom zakona predviđeno jeda ombudsman u obavljanju svojih aktivnosti, poštuje načelaiz Preporuke Evropske komisije koja se primjenjuju na tijelaodgovorna za vansudsko poravnanje potrošačkih sporovai Preporuke Evropske komisije koja važi za vansudska tijelauključena u sporazumno rješavanje potrošačkih sporova, kaoi principe i načela utvrđene propisima o medijaciji i zaštitipotrošača u BiH i FBiH.

Ovakav način organizovanja zaštite potrošača u skladu je spreporukama EU, kao i preporukom Svjetske banke za jačanjeinstitucionalnog okvira za zaštitu potrošača proširenjemnadzorne uloge agencija za bankarstvo entiteta, datim uDijagnostičkom pregledu zaštite potrošača i nansijskepismenosti u bankarskim uslugama u BiH.




EICC >>>

P

rivredni subjekti koji svoju ambalažu ili proizvode u am-balaži stavljaju na tržište (proizvođači ambalažnog ma-terijala, uvoznici, punioci, pakeri, distributeri i trgovci)

Pravilnikom o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadomFederacije BiH dobijaju zakonsku obavezu da se uključe u si-stem upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom i odgo-

vorni su za postizanje propisanih ciljeva za iskorištenje i reci-klažu ambalažnog otpada. Obaveze ispunjavaju na način da ihputem ugovora prenesu na ovlaštenog operatera sistema upra-

vljanja ambalažnim otpadom i plaćanjem naknada za ambala-žu stavljenu na tržište. U slučaju neuključenja u sistem ili neis-punjenja ciljeva, predviđene su kazne prema Fondu za zaštituokoliša FBiH.

jak i stabia operater sistema upravaaambaaim otpadom EKOPAK

Svjesna svog dijela odgovornosti, proaktivna bosanskohercego- vačka privreda iz sektora trgovine, proizvođača vode, bezalko-holnih pića i hrane u prethodne četiri godine je putem Udru-ženja Bihpak za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadomu Bosni i Hercegovini, realizovala niz aktivnosti. Cilj je bio dase u partnerstvu sa entitetskim ministarstvima okoliša dođe dozakonskih rješenja koja će omogućiti transparentan, održiv iracionalan sistem upravljanja ambalažnim otpadom u našojzemlji, čija implementacija neće rezultirati značajnim poveća-njem cijena proizvoda u ambalaži, kao što se desilo u Hrvatskoj.Stupanjem na snagu Pravilnika o ambalažnom otpadu u su-sjednoj Hrvatskoj zabilježen je porast maloprodajnih cijena ido 30%.

Slijedeći svoje planove i dalje aktivnosti, članovi Bihpaka supočetkom ove godine osnovali neprotno društvo za postupa-nje sa ambalažnim otpadom EKOPAK d.o.o. s ciljem da posta-ne najkompetentniji operater sistema upravljanja ambalažnimotpadom i da kao takav dobije dozvolu od strane resornog mi-nistarstva u skladu sa zahtjevima Pravilnika. EKOPAK nudiekonomski prihvatljiva i dugoročna rješenja upravljanja amba-lažom i ambalažnim otpadom u skladu sa ciljevima koje propi-suje Pravilnik. U EKOPAK-u će svi ambalažeri biti ravnoprav-ni i biti tretirani jednako, bez obzira na njihovu količinu i vrstuambalaže. Poslovanje će biti transparentno, podložno svim za-konskim provjerama, a što je najvažnije, zakonske obaveze kojepropisuje Pravilnik će u ime svojih klijenata ispunjavati uz mi-

nimalne održive troškove i uz minimalni uticaj na cijene proizvoda u ambalaži. EKOPAK će svoje poslovanje zasnivati na po-stojećoj komunalnoj inrastrukturi, putem partnerskih odnosasa lokalnom zajednicom, komunalnim preduzećima, skuplja-

čima i reciklažerima, kroz pokrivanje dijela troškova za priku-pljeni ambalažni otpad u ime svojih klijenata i u skladu sa pro-pisanim ciljevima. EKOPAK će imati ključnu ulogu u promo-

tivnim i edukativnim aktivnostima potrošača/građana kako bipotaknuo njihovo učešće dizanjem svijesti o važnosti novog na-čina postupanja sa ambalažnim otpadom. Zato je interes svihproizvođača, punilaca, uvoznika, distributera i trgovaca jak i sta-bilan operater sistema upravljanja ambalažnim otpadom kakav

je EKOPAK.

Ispuee zakoski obaveza po aiim odrivimtroškovima

Prema Zakonu o upravljanju otpadom FBiH, polazeći od prin-cipa “zagađivač plaća“ – proizvođač ili vlasnik otpada snosi svetroškove prevencije, tretmana i odlaganja otpada, uključujući

brigu nakon upotrebe i nadzor, te je i nansijski odgovoran zapreventivne i sanacione mjere zbog šteta po okoliš koje je pro-uzrokovao ili će ih najvjerovatnije prouzrokovati.

Prema Pravilniku o upravljanju ambalažom i ambalažnimotpadom proizvođači ambalažnog materijala, uvoznici, punio-ci, pakeri, distributeri i trgovci koji ambalažu ili upakirani pro-izvod stavljaju u promet na teritoriji Federacije BiH plaćaju na-knadu, koja se određuje prema vrsti, količini, sastavu i namjeniambalaže, materijalu od kojeg je ambalaža izrađena kao i u od-nosu na ciljeve.

Interes ambalažne privrede je uspostavljen ekasan, tran-sparentan i održiv sistem upravljanja ambalažnim otpadomgdje će se naknade za ambalažu izračunavati prema stvarnimtroškovima sakupljanja, sortiranja, baliranja, transporta i reci-kliranja po ambalažnim materijalima bez unakrsnog subvenci-oniranja. Samo uspješan i stabilan operater sistema upravljanjaambalažnim otpadom može upravljati svim rizicima i omogu-ćiti ispunjavanje zakonskih obaveza na ovaj način. Ako amba-lažna privreda ne bi osnovala svog operatera sistema naknadeza ambalažu, koje su nekoliko puta veće od realnih, plaćale bise Fondu za zaštitu okoliša. Ako operater sistema ne bi uspioda ispuni propisane ciljeve, resorno ministarstvo može donijetinovo zakonsko rješenje, uvesti drugi sistem za rješenje pitanjaiskorištene ambalaže, uvesti takse i depozite. Zato je cilj amba-lažne privrede ispunjenje zakonskih obaveze po najnižim odr-živim troškovima i samo operater sistema, osnovan od straneambalažne privrede kakav je EKOPAK, koji će raditi na nepro-

tnom principu, može ponuditi ove usluge danas i u vremenukoji dolazi.

Stvoreni uslovi za uspostavucjelovitog sistema upravljanja ambalažom

i ambalažnim otpadomStupanjem na snagu Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom Federacije BiH bit će stvoreni uslovi za uspostavu integriranog sistema po uzoru na najekasnije i najracionalnije primjere iz zemalja Evrope(Austrija, Belgija, Francuska, Češka, Portugal, Španija, Italija, Irska), ali i iz bližeg i daljeg susjedstva (Rumunija, Bu-garska, Slovenija, Srbija, Makedonija). Pravilnik se odnosi na sve vrste ambalaže plasirane na tržište, bez obzira šta je prethodno bilo upakovano u nju, na sve ambalažne materijale (plastika, papir, metal, staklo, drvo) i bez obzira namjesto gdje nastaje ambalažni otpad (domaćinstva, uslužne djelatnosti, komercijalni sektor, industrija).




SAJMOVI >>>

Domaće kompanije Rukotvorine i Artisan, koje su pret-hodnih godina nastupale na međunarodnom sajmunamještaja IMM COLOGNE uz podršku Vanjskotr-

govinske komore Bosne i Hercegovine i drugih partnera, većdrugu godinu zaredom nagrađene su za svoje proizvode, tekroz razvoj sopstvenog dizajna postale prepoznatljiv brend nasvjetskom tržištu dizajnerskog namještaja.

Nakon uspješnog nastupa bh. privrede na IMM COLOGNE2011, gdje je Salih Teskeredžić osvojio čak četiri nagrade

“Interior Innovation Award – Winner 2011“ i dobio tri nomi-nacije za “Designpreis Deutschland 2012”, ovaj dizajner sadapotvrđuje svoj internacionalni kvalitet sa dvije nagrade za di-zajn proizvoda Torsio stolica i Tesa stolica za rmu Artisan izTešnja. Internacionalni uspjeh bosanskohercegovačkog dizajnadopunjen je nagradom “Interior Innovation Award – Winner2012“ dizajnerici Jasni Mujkić za dizajn stola Umbra za rmuRukotvorine iz Konjica. “Interior innovation Award“ dodjeljujese od 2002. godine u okviru Međunarodnog sajma namještajau Kelnu (IMM Cologne) u organizaciji Njemačkog savjeta zadizajn (German Design Council). Nagrada se dodjeljuje najbo-ljim rješenjima u području dizajna namještaja i enterijerske

Nagrade za bh. dizajn i

domaće kompanijena sajmu namještajaIMM u Kelnu

Nagradu “Interior Innovation Award 2012 – Winner“, kojase smatra jednom od najznačajnijih nagrada ove vrsteu svijetu, dobila su tri proizvoda iz Bosne i Hercegovinenastala u saradnji bosanskohercegovačkih dizajneraSaliha Teskeredžića i Jasne Mujkić sa rmama Artisan iz Tešanja i Rukotvorine iz Konjica.

Piše: Aida Ai




>>>

opreme. Nagrađuje se najviši stepen inovativnosti u dizajnu, astručni žiri čine vrhunski međunarodni eksperti u ovoj oblasti.

Buevar iovacia

Kompanije Rukotvorine i Artisan će svoje proizvode izlagati nasamostalnim štandovima na IMM Cologne 2012, od 16. do22. januara 2012. godine u Kelnu, i to u jednom od njegovihnajprestižnijih segmenata, zvanom “Pure Village“. Njihovi na-građeni radovi će biti predstavljeni na Bulevaru inovacija kaoposebna izložba sajma IMM Cologne.

Cijeneći značaj promocije bh. industrije namještaja i auten-tičnog domaćeg dizajna na zahtjevnom tržištu EU, Vanjskotrgo-

vinska komora Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa Švicarskimprogramom za promociju uvoza u EU (SIPPO) i USAID-Sida

FIRMA projektom, organizira nastup još 10 bh. kompanija uzajedničkom paviljonu Bosne i Hercegovine na sajmu IMMCOLOGNE 2012. Na bh. štandu, koji je i ove godine dizajniraoSalih Teskeređić, izlagat će Arting-gradnja iz Lukavca, FIS iz Vi-teza, GMP Kompani iz Laktaša, Izazov iz Kalesije, Malagić & Di-

vani iz Brčkog, Nova orma iz Šamca, Oglavina iz Brčkog,Sconto-prom iz Prijedora, Standard iz Prnjavora i Zedex iz Zenice.

Ovo je drugi zajednički nastup bh. privrede uz podrškuVanjskotrgovinske komore BiH i partnera na IMM COLOGNE.Uz Salone del Mobile u Milanu, IMM se smatra jednim od vo-dećih svjetskih sajmova iz oblasti modernog namještaja i dizaj-na enterijera. Svake godine sajam privuče oko 1.500 izlagača ipreko 100.000 posjetilaca.

Umbrajasa Muki

Torsio

Sai Teskeredi




Uposljednje tri godine Udruženje za numerisanje arti-kala Bosne i Hercegovine GS1, koje djeluje pri Vanj-skotrgovinskoj komori BiH, suočeno je sa pokušajima

pojedinaca i grupa da onemoguće rad ovog udruženja radi ostva-rivanja ličnih interesa. Suočen sa ovakvom situacijom, Upravniodbor Vanjskotrgovinske komore BiH je ponovio rezolutan stavda se preduzmu sve potrebne mjere kako bi se zaštitili i ovi in-teresi članova Komore.

Privredna komora Bosne i Hercegovine, čiji je zakonski pravni nasljednik Vanjskotrgovinska komora BiH, postala je člani-com međunarodnog udruženja Global Standard One (koje senekad zvalo EAN International) još 1995. godine, s ciljem daomogući brže uključivanje privrednih subjekata iz BiH u me-đunarodni sistem označavanja artikala. Međutim, u toku 2008.godine, počinje kampanja protiv Udruženja GS1 pri VTK BiH.Tadašnji Izvršni odbor Udruženja je, uz asistenciju dvoje upo-slenika Komore, 10. 11. 2008. godine sazvao vanrednu Skup-štinu Udruženja koja je donijela Odluku o prestanku rada Udru-ženja GS1 pri VTK BiH. Sat vremena nakon održavanja Skup-

štine, održana je “osnivačka skupština novog udruženja”. Novoudruženje je obavijestilo Međunarodnu asocijaciju GS1 u Bri-selu da je došlo do disolucije “starog“ Udruženja i da postojinovo.

Dakle, svojim postupcima dvoje uposlenika i neki članoviIzvršnog odbora novog udruženja su naveli članove Skupštineda donesu Odluku o prestanku rada Udruženja GS1 pri VTKBiH, iako su znali da odluku o prestanku rada bilo kojeg udru-ženja koje djeluje pri VTK BiH, može donijeti samo Upravniodbor Komore. Iz navedenog proizlazi da su spomenute osobeobmanule Međunarodnu asocijaciju GS1. Znakovito je da je dvo-

je uposlenika nakon samo nekoliko sedmica od održavanjaSkupštine, napustilo Komoru i do danas rade u novom udruženju.

Temeljem nelegalnih odluka, novo udruženje pokrenulo je postupak registracije kod nadležnih državnih organa BiH iregistrirano je 23. 6. 2009. godine, uz napomenu da ni u takvojregistraciji nemaju svojstvo pravnog nasljednika Udruženja

TEMA >>>

Važno obavještenje korisnicima

GS1 sistema u BiH

GS1 BiH, organiziranog pri Komori, koje je nastavilo da radido današnjeg dana. Komora je osporila registraciju novog udru-ženja. Komisija za žalbe Vijeća ministara BiH je 12. 10. 2011.godine uvažila žalbu i poništila prvostepeno rješenje. Od togmomenta novo udruženje pravno ne postoji.

čie iterese zastupa Miistarstvo vaske trovie iekoomski odosa Bose i herceovie?

Ovo je vjerojatno i razlog zbog čega Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine u novoj inor-maciji o stanju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, više ne spo-minje jasno i eksplicitno novo udruženje, jer je očito da je Ko-mora, insistiranjem na pravnom rješavanju ovog problema, bilau pravu. Međutim, Ministarstvo koje više nema argumenata,pokušava na perdan način ponovo aktuelizirati problem no-

vog udruženja. Postavlja se pitanje čije interese Ministarstvozastupa? Tačnije, da li smatra da se putem političkih i instituci-onalnih pritisaka može utjecati na rješavanje pravnog pitanja

koje treba završiti u okviru za to nadležnih institucija? Nije nampoznato koji je interes Ministarstva da tako zdušno brani neko“Udruženje“.

Sve inormacije navedene u ovom saopćenju su uvijek i usvakom momentu bile dostupne Ministarstvu, koje o ovim pi-tanjima nije kontaktiralo Vanjskotrgovinsku komoru BiH. Oči-to je da Ministarstvo, plasirajući u javnosti jednostranu i neute-meljenu inormaciju, nastoji VTK BiH dovesti u poziciju mar-ginalne asocijacije koja na razini države ne zastupa interese po-slovne zajednice, što apsolutno nije tačno.

I na kraju, VTK BiH je uvijek spremna i otvorena za sara-dnju, na dobrobit poslovne zajednice Bosne i Hercegovine, ali izemlje u cjelini.




Na prezentaciji koja je održana 29. 11. 2011. godine uBeogradu predstavljen je ADA projekat Građevinskaakademija i rezultati njegove dosadašnje realizacije

u Srbiji i Hrvatskoj. Partner projekta za teritoriju Srbije je GP

Dom a.d, a za teritoriju Hrvatske Obrtnička komora Zagreb.Tri glavna cilja projekta su:

• jačanje građevinskog sektora i pomoć u razvoju tržišta radaputem edukacije stručnjaka u tom sektoru;

• kvalikacija nezaposlenih u građevinskom sektoru i pomoćpri zapošljavanju na internacionalnim projektima;

• osnivanje i izgradnja razvojno-obrazovnog centra zapraktičnu edukaciju građevinskih struka jugoistočne Evrope.

Projekat će trajati 18 mjeseci i u oktobru je u Srbiji i Hrvat-skoj počeo organiziranjem Train the Trainer programa, kojimće se educirati više od 20-ak trenera. Ti treneri će provoditi

dalje edukacije za građevinsku struku prema evropskim stan-dardima i najnovijim tehnologijama rada u građevinarstvu. Svipolaznici koji će pohađati edukacije ostvarit će pravo na evrop-ske certikate koji će im omogućiti prohodnost na evropskom

ECOS >>>

građevinskom tržištu. Tako će već sljedeće godine biti prvekvalicirane osobe prema evropskim standardima iz područjazidanja, armiranja, tesanja, upravljanja gradilištem, energetskeekasnosti te rada u području renoviranja starih zgrada.

Savremee teooie rada u raeviarstvu

U posljednjih deset godina u Evropi i svijetu, tehnologija rada

u građevinarstvu značajno je napredovala. Koriste se novi ma-terijali u gradnji, ekasnost i brzina gradnje se povećala, a kom-petencije i znanja zaposlenih u građevinskim preduzećima snaših područja su ostale na istom nivou. Stoga je Austrijska ra-zvojna agencija, koju je osnovala Vlada Republike Austrije, akoja prati preko 800 projekata iz raznih oblasti u zemljama ju-goistočne Evrope, građevinarstvu posvetila poseban projekat.Osim ADA-e, projekat Građevinska akademija nansiraju ičlanice konzorcija: PORR, Alpina, Limi BAU, WIFI, BFI, L&R,BAU akademije. Projekat Građevinska akademija je koncipiransa planom da se putem praktično orijentirane edukaciju omo-gući generisanje nove zaposlenosti i unapređenje ljudskog kapi-tala u građevinskom sektoru. Tendencije su da se projekat pro-

vede i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i u drugim zemljama.

Piše: Ies hadišabi

U Beogradu je krajem novembra u organizaciji GP Dom a.d. i WIFI Srbija održana prezentacija ADA projekta Građevinska akademija, kojoj su prisustvovali predstavnici Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinskekomore BiH. Projekat se trenutno realizira u Srbiji i Hr-vatskoj, a postoji tendencija da se provede i u Bosni i

Hercegovini, Crnoj Gori i drugim zemljama.

Građevinskaakademija




Zakon o javnim nabavkama BiH je propisivao obavezuda sva obavještenja o javnoj nabavci, obavještenja o do-djeli ugovora i obavještenje o poništenju postupka na-

bavke ugovorni organ objavljuje u Službenom listu BiH. Cijenaobjave obavještenja i vremenski period potreban za objavljiva-nje predstavljaju problem ugovornim organima. Vrijeme kojeprotekne od slanja obavještenja u Službeni list BiH do danaobjavljivanja je dugo, jer se glasnik objavljuje jednom sedmi-čno. Zatim, obavještenje se mora dostaviti najkasnije do pone-djeljka u podne da bi se objavilo u utorak sljedeće sedmice. Uslučaju kada ugovorni organ zakasni s objavom obavještenja,njegovo obavještenje se objavljuje tek u sljedeći ponedjeljak.Tako da se dešavalo da sam proces objavljivanja produžavaznačajno postupak dodjele ugovora. Veoma važno je napome-

TEMA >>> Javne nabavke

nuti da je sam sistem objavljivanja u štampanoj ormi bio pre-skup. Svaki ugovorni organ je imao znatan trošak po objavi iprema mišljenju ugovornih organa, objava obavještenja je bila

skupa.Od 1. 9. 2011. godine počeo je s primjenom novi sistem za

elektronsku objavu obavještenja u postupcima javnih nabavki– Go-procure. Objava obavještenja u postupcima javnih na-bavki ide putem online inormacionog sistema. Sva obavješte-nja o javnim nabavkama od 1. 9. 2011. godine se dostavljajuSlužbenom listu BiH putem online inormacionog sistema, uzobavezu da se istovremeno dostavi i putem pošte. I to:

• Obavještenja o nabavci,• Obavještenje za konkurs za izradu idejnog rješenja,• Obavještenje o dodjeli ugovora,• Obavještenje o dodjeli ugovora za pregovarački postupak

bez objavljivanja obavještenja o nabavci,• Obavještenje o poništenju postupka javne nabavke,• Obavještenje o poništenju za pregovarački postupak bez

objavljivanja obavještenja o nabavci,

Piše: Taa Zubovi

Elektronsko objavljivanje

obavještenja u postupcima javnih nabavki

Od 1. 9. 2011. godine obavještenja u postupcima javnih nabavki moguće je objaviti putem online inormacionog sis-tema Go-procure. Sva obavještenja o javnim nabavkama, počev od 1. 9. 2011. godine, dostavljaju se Službenom listuBiH putem online inormacionog sistema, uz obavezu da se istovremeno dostavi i putem pošte. Troškovi elektronskihobjavljivanja obavještenja su manji, a ubrzan je i proces objave.




>>>

• Dodatno obavještenje za konkurentski zahtjev zadostavljanje ponuda,

• Međunarodno obavještenje o nabavci i

• Ispravka obavještenja.

Obavještenja dostavljena online Službenom listu BiH dočetvrtka u 12,00 sati bit će objavljena u ponedjeljak narednesedmice. Zatim, troškovi elektronskih objavljivanja obavješte-nja su manji. Također, sva obavještenja koja su objavljena prije1. 9. 2011. godine, kao i druga obavještenja vezana za postupkekoji su pokrenuti tim obavještenjem o nabavci, obavještenje ododjeli ugovora ili obavještenje o poništenju postupka nabavkedostavljat će se na objavu Službenom listu BiH na starim obras-cima i na stari način, kako je prije rađeno. Agencija za javnenabavke BiH je donijela novo Uputstvo o načinu objavljivanjaobavještenja u postupcima javnih nabavki (Službeni glasnik

BiH, broj 43/11), kojim se detaljno utvrđuje način objavljivanjaobavještenja u postupcima javnih nabavki.

Teiki usovi potrebiza sae obaveštea eektroski

Ugovorni organi moraju obezbijediti minimum tehničkih uslo- va potrebnih za izradu i objavljivanje obavještenja elektronski,a to su pristup internetu i internet pretraživač. Obaveza je ugo-

vornog organa prije početka korištenja inormacionog sistemada izvrši registraciju. To podrazumijeva registraciju ugovornogorgana i registraciju operatera u ime ugovornog organa koji ćebiti zadužen za unos obavještenja, slanje obavještenja, pregled

svih unesenih obavještenja i generisanje izvještaja za potrebeugovornog organa. Ugovorni organi koji ne mogu obezbijedititehničke uslove za korištenje inormacionog sistema za objavuobavještenja dužni su se registrovati i mogu koristiti obrasce uštampanoj ormi do prelaska na online dostavu. Najkasnije uperiodu od dvije godine moraju osigurati uslove za prelazak naonline dostavu obavještenja.

Kako se pokree iormacioi sistem (go-procure)?

Inormacioni sistem Go-procure se pokreće upisom adrese: goprocure.javnenabavke.gov.bau nekom internetskom pretra-živaču. Svi ugovorni organi nakon registracije mogu nesmeta-no koristiti obrasce u aplikaciji. Izrada obavještenja u aplikacijipodrazumijeva online unos podataka u predviđena polja (iz-bor između ponuđenih opcija, unos inormacija, oznaka).

Prednost elektronskog načina izrade i objavljivanja svih vr-sta obavještenja je što elektronski unos podataka ugovornomorganu omogućava jednostavan i brz unos podataka, ispravlja-

nje i brisanje unesenog teksta prije konačnog slanja na objavljivanje, pomoć pri unosu podataka te automatsko obavještenjao neispunjenim, a obaveznim poljima i o uočenim greškamaunosa prije slanja na objavljivanje. Ugovorni organi smanjujumogućnost greške i slanja neispravnih obavještenja, a samimtim smanjuju i troškove za objavu ispravke obavještenja ili obja-

vu poništenje obavještenja.Inormacioni sistem za online objavu obavještenja u po-

stupcima javnih nabavki Go-procure omogućava subjektimakoji provode postupak javne nabavke roba, usluga i/ili radovaonline pripremu i objavu obavještenja tokom provođenja po-stupaka javnih nabavki.

Sam sistem Go-procure je inormacioni sistem zasnovan

na najnovijim web tehnologijama i kao takav osigurava brži,intuitivniji i unkcionalniji pristup procesu objave obavještenjau postupcima javnih nabavki. Web obrasci koji se popunjavajusu unaprijeđeni u odnosu na obrasce obavještenja (Službeniglasnik BiH, 17/05), a sistem Go-procure se dodatno brine da

većina podataka koja se unosi bude u pravom ormatu i sadr-žaju. Sistem omogućava i brisanje obavještenja koja imaju sta-tus “u pripremi“.

Ovaj sistem omogućava vođenje pregledne evidencije osvim postupcima javnih nabavki, pretragu obavještenja te ge-nerisanje različitih statističkih izvještaja. Inormacioni sistemomogućava ugovornim organima da u svakom trenutku mogudobiti pregled svih postupaka unesenih od strane operatera

kao i pregled svih postupaka ugovornog organa koji su uneseniod strane bilo kojeg operatera. Zatim sistem omogućava i pre-glede svih obavještenja vezanih za odabrane postupke. Omo-gućeno je da svaki operater sam vodi evidenciju o trenutnomstatusu postupka, odnosno operaterima je omogućen pregledsvih obavještenja koja se nalaze u statusu pripreme, statusuobavještenja poslanih na objavu te statusu objavljenih obavje-štenja. Također, operateri imaju mogućnost pretraživanja u in-ormacionom sistemu po broju obavještenja, vrsti postupka,

vrsti ugovora i vrsti obavještenja. Na kraju, važno je i napome-nuti da inormacioni sistem omogućava generisanje određenihpredenisanih izvještaja (10 različitih izvještaja) za potrebesvog ugovornog organa.




Unovembru 2011. godine na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 33.364.044,39 KM, što čini20,40% od ukupnog prometa koji je ostvaren na bh.

berzama. U sklopu 1.228 transakcija prometovano je 3.100.295 vrijednosnih papira. U novembru je održana druga aukcija tre-

zorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine. Metodom više-strukih cijena upisano je ukupno 2.500 trezorskih zapisa poponderisanoj prosječnoj cijeni od 98,863% od nominalne vri-

jednosti koja je iznosila 10.000,00 KM, čime je za emitenta pri-

Piše: Evira Ametovi

kupljeno ukupno 24.714.958,70 KM. Bez aukcije trezorskih za-pisa novembarski učinak na SASE bio bi još katastroalniji i iz-nosio bi 8.649.085,69KM.

Sva tri berzanska indeksa su duboka potonula. Najgore jeprošao SASX-10 koji prati kretanje deset najlikvidnijih kompa-nija, a koji je u novembru izgubio 11,36% svoje vrijednosti. Sli-

jedi ga BIFX koji je oslabio za 6,27%, dok je SASX-30 u minu-su 3,02%. Tržišna kapitalizacija Sarajevske berze na kraju no-

vembra iznosila je 4.415.158.014,33 KM i za 6,46% je manjanego u oktobru. Prošle godine u ovo vrijeme tržišna kapitaliza-

cija SASE iznosila je skoro 7 miliona KM, iz čega se vidi u kojem pravcu ide SASE. U strukturi investitora domaći investito-ri odnijeli su prednost nad inozemnim, i na kupovnoj i na pro-dajnoj strani.

SASE >>>

Kako vrijeme više odmiče, optimizmu je sve manje mjesta. Globalna nansijska kriza, prijetnja od kraha eura,smanjen kreditni rejting BiH, nestabilna politička situacija samo su neki od razloga zbog kojih se ni u narednom periodu ne mogu očekivati poboljšanja na SASE. Cijeli svijet je u strahu od toga što nam donosi iduća godina, a posebno investitori koji su preokupirani mišlju kako izgubiti manje novca od drugih. Stoga više nikoga ne iznenađuješto se ulagači još više povlače.

Sve manjeoptimizma




Unovembru 2011. godine na Banjalučkoj berzi je ostva-ren izuzetno visok ukupan promet od čak 131 milionKM, pri čemu na Ministarstvo nansija RS otpada

47,57% ukupnog prometa. Kao što je to već uobičajeno u po-sljednje tri godine, ovaj visoki promet nije bio rezultat poveća-nog redovnog prometa na berzi, već prvenstveno javne ponudeobveznica i trezorskih zapisa kojima je ostvareno skoro 124miliona KM ili više od 94 % ukupnog prometa. Redovan pro-met se zadržao u okvirima u kojima se već duže vrijeme kreće,odnosno iznosio je 3,2 miliona KM i u ukupnom prometu je

učestvovao sa 2,45 %. Trgovanje u novembru je na najbolji na-čin potvrdilo činjenicu da je za rast cijena hartija od vrijednosti

mnogo važnija struktura nego sama visina ukupnog prometa.Takođe, ponovo se potvrdilo da se u posljednjih nekoliko go-dina Banjalučka berza sve više pretvara u tržište dužničkih har-tija od vrijednosti, dok vlasničke hartije padaju u drugi plan.Ta činjenica dodatno pokazuje slabost domaće privrede poštoinvestitori nisu zainteresovani za učešće u vlasništvu preduze-ća, već prvenstveno za pozajmljivanje novca javnom sektoru.Dugoročno, takvo tržište kapitala, ali i takva ekonomija nemogu biti održivi.

Svi ideksi u miusu

Novembar je na Banjalučkoj berzi donio oštar pad cijena har-tija od vrijednosti, što je imalo posljedicu da svi indeksi mjeseczavrše u crvenom. Poslije dužeg vremena jedan indeks, Ber-

Piše: čedomir Spasoevi

BLSE >>>

Novembar 2011. godine na Banjalučkoj berzi je obilježen oštrim padom indeksa. Taj pad se dogodio u mjesecuu kojem je ostvaren ubjedljivo najveći promet na Banjalučkoj berzi u posljednje četiri godine. Međutim, kaošto je to već uobičajeno na Banjalučkoj berzi, taj promet od 130 miliona KM je rezultat velike emisije državnihobveznica i trezorskih zapisa (jednostavnije rečeno – zaduživanja države), a ne rasta prometa akcijama preduzeća. Tako je još jednom došla do izražaja činjenica da se glavni poslovi u našoj zemlji obavljaju sadržavom, pa čak i na berzi.

Potop indeksau novembru




>>>

zanski indeks Republike Srpske (BIRS), ostvario je pad vrije-dnosti i na godišnjem nivou. Iako je jedini “gubitnik“ na godi-šnjem nivou, BIRS je ostvario najmanji pad u novembru od5,72 %. Slijedi ga Indeks investicionih ondova RS (FIRS), koji

je izgubio 5,79 % svoje vrijednosti, dok je neslavni “šampion“Indeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS (ERS 10), koji

je novembru 2011. godine izgubio čak 8,92 % svoje vrijednosti.Tržišna kapitalizacija Banjalučke berze u novembru 2011. go-dine očekivano je opala za 3,43 % i iznosila je 3,892 milijardeKM.

Vada raspisue kokurs za izbor direktoraKomisie za artie od vriedosti RS

Problem na koji smo ukazali u prošlomjesečnom tekstu da Re-publika Srpska već više od godinu dana ima Komisiju za har-tije od vrijednosti kojoj je istekao mandat, napokon se počeopomjerati sa mrtve tačke. Predsjednik RS donio je Odluku o

raspisivanju Javnog konkursa za izbor i imenovanje predsjedni-ka, zamjenika predsjednika i članova Komisije za hartije od

vrijednosti RS (KHOV), zbog isteka mandata, objavljeno je uSlužbenom glasniku RS. Prethodno je poništena Odluka o ra-spisivanju Javnog konkursa za izbor i imenovanje predsjedni-ka, zamjenika predsjednika i članova Komisije koja je donese-na 12. maja prošle godine. Na konkurs se mogu prijaviti kandi-dati koji imaju VSS pravnog ili ekonomskog smjera, deset go-dina radnog staža, od čega pet godina u oblasti tržišta kapitala,te odgovarajuće stručno zvanje i lična svojstva koja ih čine kva-likovanim za obavljanje te unkcije. Takođe, kandidati nemogu posjedovati, direktno ili indirektno, više od pet odsto

udjela u kapitalu pravnog lica kojem KHOV daje dozvolu zaobavljanje poslova niti mogu biti članovi organa ovih pravnihlica. Predsjednika, zamjenika predsjednika i članove Komisije,na prijedlog predsjednika RS, imenuje Narodna skupština.Mandat sadašnjeg predsjednika KHOV-a Miodraga Jandrića,zamjenika i članova Komisije, istekao je još 28. septembra2010. godine.

Trasormacia ZIF-ova

U Banji Vrućici kod Teslića Udruženje ekonomista SWOT je

organizovalo konerenciju koja je okupila oko 80 predstavnikadruštava za upravljanje ondovima iz BiH, Slovenije,Hrvatske i Srbije, predstavnike berzi i druge zainteresovaneza transormaciju investicionih ondova. Na tom skupu jeponovo ukazano da su trenutni investicioni ondovi jedna odnajslabijih karika tržišta kapitala u RS. Trenutni status ondova

je neodrživ i mali akcionari s pravom ukazuju da su se ondoviod zaštitnika njihovih interesa pretvorili u sredstvo kojimmanipulišu uske grupe ljudi iz društava za upravljanje. Zato je

veoma važno da buduća transormacija investicionih ondovaomogući da oni zauzmu važno mjesto na tržištu kapitala u RS,koje im pripada.

Kretanje indeksa Banjalučke berze u novembru 2011. godine




Već duže vrijeme privredni “bolesnik“, SAD konačnopokazuju znakove oporavka. Kao što grakoni ispodpokazuju (izvor: Norwegian Energy), indeks pouzda-

nja potrošača je u porastu, a broj nezaposlenih je u padu. Uku-pna privredna aktivnost u zemlji je također u porastu.

NAFTNA KOLUMNA >>>

Piše: Ada Imširovi

Cijene nate su lančano vezane za stanje privrede u svijetu. Zato ćemo prvo pogledati kakva je trenutna ekonomska klima širom svijeta, kako se približavamo novoj godini.

S druge strane, motori svjetske privrede – Kina, Indija kao idruge azijske zemlje – pomalo posustaju. U Kini, novembar

je donio smanjenje inacije, ali i pad industrijske aktivnosti iizvoza. U Indiji, rast industrijske proizvodnje je znatno slabiji,

a valuta ove zemlje je u slobodnom padu (grakoni PMI i GDPza Kinu i Indiju su ispod, isti izvor). Slično je i sa Južnom Ko-rejom. Jedino Japan izgleda relativno dobro. Međutim, za ra-zliku od SAD-a i Evrope, većina azijskih zemalja ima visoke dr-žavne rezerve pa su u stanju da relativno lako promijene s-kalnu i monetarnu politiku i tako podrže privrednu aktivnost.

Nova godina

Evropski samit donio je dogovor o skalnoj disciplini u okviruEU. Njemačka, najveća privreda Evropske unije, izgleda relati-

vno dobro sa pozitivnim prognozama i padom nezaposlenosti.Međutim, u ostalom dijelu Evrope, posebno na tzv. perieriji,situacija je obrnuta. Samit je odgodio mnoge probleme, ali ih

još nije riješio. Ključno, uloga Evropske centralne banke nije

jasno denisana. Većina posmatrača ove regije očekuje recesiju, odnosno pad ekonomskog rasta u idućoj godini.

Potražnja za nafom i derivatima je i dalje slaba u SAD-u, Japa-nu i Evropi. Zbog toga su ranerijske marže niske i u mnogimslučajevima negativne (grakon iznad). Ranerije u Aziji su doskora uživale u izuzetnim zaradama, koje su drastično pale uposljednjih mjesec dana, sa padom potražnje za tzv. srednje de-rivate (dizel i kerozin). Pojednostavljeno, niske marže znače dasu cijene nafe previsoke u odnosu na potražnju i na cijene de-rivata. Postoje samo dva rješenja: ili će nivo privredne aktivno-

sti porasti i povećati cijene derivata ili će cijene nafe pasti.




Učesnici seminara EIP, u najvećoj mjeri predstavnicimalih i srednjih preduzeća, kojima je program i nami-

jenjen, dobili su inormacije o preduslovima za pristu-panje programu, načinima korištenja, kao i uspješnom projek-tu u oblasti eko-inovacija, realizovanim u Hrvatskoj u okviruEIP-a. Seminaru su, pored predstavnika malih i srednjih pre-duzeća, prisustvovali i predstavnici državnih institucija kao idrugih institucija za podršku biznisu.

EIP oakšava pristup fasiama

EIP, između ostalog, olakšava pristup nansijama za pokreta-nje i rast malih i srednjih preduzeća, posebno ulaganjem u ino-

vativne aktivnosti. BiH je izrazila interes za učešće u EIP-u na-dležnoj generalnoj direkciji Evropske komisije, a Ministarstvo

EICC BiH >>>

vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje vodi i pratipostupak pristupanja Programu, očekuje završetak procedurepočetkom naredne godine. Preduslovi za pristupanje progra-

mu su potpisivanje Memoranduma o razumijevanju izmeđuBiH i EU i plaćanje tzv. ulazne karte na godišnjem nivou, za štadio sredstava može biti izdvojen iz pretpristupne pomoći EU.Jedan od mehanizama podrške programa za preduzetništvo iinovacije je Evropska preduzetnička mreža (EEN) koja okuplja600 partnerskih organizacija (privrednih komora, instituta,univerziteta, razvojnih agencija i sl.) u 50 država.

EEN postoji i u BiH, a koordinator je Vanjskotrgovinskakomora Bosne i Hercegovine – Euro ino korespondentni cen-tar BiH. Predstavnica Privredne komore Hrvatske i koordina-torica Evropske preduzetničke mreže u Hrvatskoj Vesna Tor-barina, navela je da je Hrvatska potpisala Memorandum o ra-zumijevanju sa EU, što je bio jedan od preduslova za pristupa-

nje EIP-u 2008. godine i da su iskustva Hrvatske u vezi sa EIP-ompozitivna.

Piše: jadraka Sta

U Sarajevu je sredinom novembra 2011. godine održan seminar o mogućnostima korištenja Programa za preduzetništvo i inovacije (EIP) Evropske unije, s naglaskom na iskustvima Republike Hrvatske. Seminar suorganizovali Direkcija za evropske integracije BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u saradnji sa projektom Podrška vladi BiH u procesu evropskih integracija i koordinaciji pomoći Evropske zajednice – Faza III i Vanjskotrgovinskom komorom BiH – Euro ino korespondentnim centrom BiH, kaokoordinatorom Evropske preduzetničke mreže u BiH.

Seminar o mogućnostimakorištenja Programa za preduzetništvo

i inovacije (EIP)




EICC >>> Pojmovnik evropskih integracija

CTF je bio zajedničko radno tijelo EU i BiH s ciljem po-moći u ispunjavanju zadataka postavljenih pred Bosnui Hercegovinu, prvo u okviru regionalnog pristupa Ev-

ropske unije, a potom i procesa stabilizacije i pridruživanja. Uokviru CTF-a zajedno su radili domaći stručnjaci i strani par-tneri, djelujući kako na uspostavljanju sistema u Bosni i Herce-govini koji su kompatibilni s evropskim rješenjima, tako i na

izgradnji i jačanju jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH.U okviru CTF-a rad se odvijao u radnim grupama (WG),monitoring grupama (MG) te plenarnim skupovima (PM), ačitav rad CTF-a nadzirao je Nadzorni odbor CTF-a (CTF SB).

Problemi uočeni na određenim nivoima hijerarhije CTF-a slalisu se na Stalni pregovarački sto (PNT).

Glavnu ulogu u koordinaciji rada CTF-a imala je Direkcijaza evropske integracije BiH. CTF je početkom pregovora o za-ključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju izmeđuBiH i EU 2005. godine prerastao u Praćenje procesa reormi(RPM).

Pojam preuzet iz Pojmovnika evropskih integracija

CTF (Consultative Task Force/Task Force Consultative) osnovano je 1998. godine na osnovu Deklaracije ospecijalnim odnosima između EU i BiH, koje je Vijeće Evropske unije usvojilo na sastanku u Luksemburgu

1998. godine.

CTF - Konsultativno radno tijelo




TEMA >>>

Poštovani čitatelji,putem Evropske preduzetničke mreže (EEN), čiji smo član,pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgovarajućegposlovnog partnera u inostranstvu. Vanjskotrgovinska komoraBosne i Hercegovine je putem Euro ino korespondentnog cen-tra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od2009. godine. Mreža broji preko 600 organizacija u 50 zemaljameđu kojima su sve zemlje Evropske unije.

U ovom broju predstavljamo vam novih 10 ponuda poslovne saradnje kompanija koje smo izdvojili za decembarsko iz-danje magazina InoKom. Riječ je o ponudama preduzeća izrazličitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom po-slovnog partnera u našoj zemlji. Sve ove ponude dostupne su

nam putem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pri-stup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost ipreduzećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, kojeće biti dostupne u ovoj zajedničkoj bazi podataka.

Bilo da želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponudeobjavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda vašeg preduze-ća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontakti-rate putem e-maila: [email protected] odlučite da se ponuda vašeg preduzeća objavi na EEN mre-ži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem gorenavedene e-mail adrese, ponudu vašeg preduzeća unosimo ubazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, koja se dalje obja-

vljuje u poslovnim magazinima ili internet stranicama centarau zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresova-na preduzeća se putem centara u svojim državama obraćajunama radi dobijanja podataka i na taj način vas direktno pove-zujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u potpunosti

besplatne.U ovom broju magazina InoKom predstavljamo vam

sljedeće poslovne ponude:

Poslovna saradnjadecembar 2011.




>>>




Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine/Agen-cija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine BHEPAi Sektor za privredu, u partnerstvu sa USAID-Sida

FIRMA projektom, organizirala je nastup bh. kompanija nasajmu metalske industrije MIDEST 2011, održanom u Parizu uperiodu od 15. do 18. novembra 2011. godine. Na štandu BiHizlagali su TT Kabeli iz Širokog Brijega, Unis Tok iz Kalesije iMikroelektronika iz Banje Luke. Pored navedenih izlagača, Sa-rajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) organizirala jeposjetu osam kompanija iz oblasti metalske industrije sa po-dručja regije Sarajevo, i to: Uniklima, UNIS Fagas, Unis Group,Energoinvest TDS, Termoaparati, Famos AD, Dženemi i Me-talprodukt. Predstavnici bh. kompanija su imali veliki boj sa-

stanaka s potencijalnim partnerima, od kojih su neki već sadapolučili konkretne rezultate, odnosno prodaju bh. proizvodana inostranom tržištu. Veliko interesovanje vladalo je za proiz-

vodima koje proizvodi Unis Tok iz Kalesije. Također, TT Kabeli

SAJMOVI >>>

Na sajmu MIDEST koji se u Parizu održao od 15. do 18. novembra ove godine Bosna i Hercegovina je prvi put pred-stavila svoje potencijale. Predstavnici bh. kompanija su imali veliki boj sastanaka s potencijalnim partnerima, od kojih su neki već sada polučili konkretne rezultate, odnosno prodaju bh. proizvoda na inostranom tržištu.

Piše: Midat čeai

Dvije kompanije iz BiH na sajmu MIDEST uParizu ugovorile izvozne narudžbe

iz Širokog Brijega započeli su razgovore s predstavnicima bel-gijske tvrtke Gauder o isporuci nove opreme, neophodne zapovećanje proizvodnje za 60 posto i dobivanje VDE certikatapotrebnog za njemačko i austrijsko tržište.

Prvo predstavae poteciaa Bih a MIDESTU

Inače, ovo je bilo prvo predstavljanje potencijala Bosne i Her-cegovine na vodećem svjetskom sajmu metalske industrije, po-svećenom industrijskom podugovaranju i B2B susretima. To-kom trajanja sajma MIDEST, podugovarači i kupci mogu sa-gledati posljednja dostignuća iz oblasti koju obuhvata podugo-

varačka industrija, trenutnu situaciju na tržištu te se tako pove-zati sa regionalnim i međunarodnim partnerima. Ove godineučestvovalo je oko 1.800 rmi iz 40 zemalja svijeta, a zapažennastup imali su predstavnici iz Kine, Turske, Njemačke, Slova-čke, Češke i Francuske. Na sajmu su predstavljene nove tehno-logije, posebno oprema za rezanje, savijanje, bušenje i robotika.




Pripadnici Misije Bosne i Hercegovine pri NATO-u i članovi njihovih porodica su 20. novembra 2011. godine usjedištu NATO-a u Briselu učestvovali u NATO Charity bazaru 2011, glavnom i najvećem godišnjem društvenomdogađaju koji organizuje i čiji je pokrovitelj NATO. Tokom ove humanitarne akcije promovirani su i autentični proiz-vodi iz Bosne i Hercegovine.

Transport proizvoda u Brisel organiziralo je Ministarstvo

vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u saradnji s Vanj-skotrgovinskom komorom BiH. Prema podacima

BHEPA-e, svoje proizvode na Nato Charity bazar poslale sukompanije: Lijanović, Ovako, Alma Ras, Dr. Paša i BH Crafs.Bila je ovo izuzetna prilika da se predstavi i promovira dio ba-štine, tradicionalna hrana, piće i drugi proizvodi iz Bosne iHercegovine i time učestvuje u pažnje vrijednoj humanitarnojaktivnosti.

nATO fasiski podrao eda proekat iz Bih

Preko pet hiljada gostiju posjetilo je NATO bazar koji je uklju-čivao štandove, međunarodni restoran i izvlačenje nagrade.Među gostima su bili visoki zvaničnici NATO-a, ambasadori i

vojni predstavnici. NATO Charity bazar je humanitarnog ka-

EICC >>>

raktera te su tokom njegovog trajanja prikupljena značajna -nansijska sredstva. Kao što se sredstva na transparentan načinprikupljaju, isto tako se i raspodjeljuju za dobrotvorne svrhe idodjeljuju se za odobrene humanitarne projekte u Belgiji i ino-stranstvu. Ove godine NATO Charity bazar je pored 28 drugih,odabrao i projekat iz Bosne i Hercegovine (u općini Pale),“Sunce – Udruženje za pomoć djeci i omladini sa posebnimpotrebama“, koji je ušao u najuži izbor nagrađenih sa 9.000eura, što je gotovo maksimalna moguća suma novca. Što je još

vrjednije, zahvaljujući angažmanu osoblja i porodica MisijeBosne i Hercegovine pri NATO-u i primljenim donacijama,Bosna i Hercegovina je tokom cijele godine, a posebno na dan

dobrotvornog bazara, bila vidljiva i prisutna među 36 državačlanica NATO-a i Partnerstva za mir.

Bh. kompanijena humanitarnomNATO bazaruu Briselu




SAJMOVI >>> BioFach 2012

Bosna i Hercegovina će se na BioFachu predstaviti nakolektivnom štandu bh. privrede. Promociju domaćihkompanija organizira Vanjskotrgovinska komora Bosne

i Hercegovine uz podršku partnera u projektu USAID-SIDAFARMA i SIPPO. Na bh. štandu izlagat će osam domaćih kom-panije (Anđelić d.o.o. Trebinje, Bionatura d.o.o. Breza, ElmarAroma Care d.o.o. Bileća, Elmar d.o.o. Trebinje, Halilović d.o.o.Ilijaš, Heko d.o.o. Bugojno, Roing d.o.o. Ljubuški, Smrčak d.o.o.Zvornik). Sajam će, pored navedenih izlagača, posjetiti i četiribh. kompanije (Arome d.o.o. Mostar, Ekomozaik d.o.o. Šeko-

vići, K+G+H Mostar i Organska kontrola Sarajevo). Bosna i

Hercegovina već ima značajan izvoz iz oblasti ljekovitog bilja išumskih plodova u zemlje EU. Koncept nastupa na sajmovimau EU, a posebno u Njemačkoj, već se pokazao veoma uspje-šnim na primjeru drugih zemalja iz okruženja. Ipak, za ostva-

BioFach je jedan od najznačajnijih svjetskih sajmova organske proizvodnje koji se svake godine održava u Nirn-bergu – Njemačka. Od 15. do 18. ebruara naredne godine BioFach će se održati po 23. put. Svoje učešće naovom prestižnom događaju osigurala je i Bosna i Hercegovina.

Kontinuirano učešće

bh. izlagača na BioFachu

Piše: Edia Beovi

B. izaai a BioFacu 2012:

• Anđelić d.o.o. Trebinje• Bionatura d.o.o. Breza• Elmar Aroma Care d.o.o. Bileća• Elmar d.o.o. Trebinje• Halilović d.o.o. Ilijaš

• Heko d.o.o. Bugojno• Roing d.o.o. Ljubuški• Smrčak d.o.o. Zvornik

renje vidljivih eekata u povećanju izvoza potrebno je kontinui-rano sudjelovanje na sajmovima od ovakvog značaja najmanjedvije-tri godine. Pri tome je nansijska i organizacijska podr-ška stranih partnera, institucija kao što je VTK BiH/ BHEPA,

te organa vlasti od presudnog značaja.

Saam otvore samo za posove posete

Sajam BioFach na raspolaganju ima prostor od 45.485 m² zapredstavljanje najsavremenijih dostignuća u organskoj proiz-

vodnji, kao i visokokvalitetnih organskih proizvoda. Prošle go-dine, na sajmu je nastupilo 2.544 izlagača iz 131 zemlje svijeta.Pored toga, sajam je posjetilo preko 44.000 predstavnika poslo-

vne zajednice. Od ukupnog broja izlagača na spomenutom saj-mu, 70% dolazi iz inozemstva. BioFach je izuzetno pogodan zauspostavljanje poslovnih kontakata sa proizvođačima i kupci-ma koji dolaze iz cijelog svijeta. Upravo na ovom mjestu orga-

nizira se promocija kompanija iz svih oblasti organske proizvo-dnje i stvara prilika za produbljivanje postojećih poslovnih od-nosa i kreiranje novih. Oko 86% izlagača na ovom sajmu oče-kuje narudžbe od strane potencijalnih partnera sa kojima su sesusreli i razgovarali na BioFachu.

BioFach garantira konstantno visoku kvalitetu proizvodakoji se izlažu na sajmu, postavljanjem veoma striktnih pravila,a kojih se jednostavno morate pridržavati ukoliko želite učes-tvovati na ovom sajmu. Upravo zbog toga, izlagati na BioFachumogu, isključivo, kompanije koje posjeduju organski certikatza svoje proizvode, izdat od strane priznatog certicirajućegtijela. Naredne godine na BioFachu zemlja u okusu je Indija.




Najniže nuđene cijene kukuruza su se kretale od 149,00 do154,00 eura/t. Kao razlog konstantnog pada cijene, izvoznici izSrbije navode nizak vodostaj Dunava te rast kursa eura u od-nosu na dinar. Vještački suv kukuruz se na domaćem tržištupočetkom mjeseca nudio od 350,00 do 370,00 KM/t + PDV, dabi cijena prvih decembarskih dana pala za 20,00 KM/t i trenu-tno se kreće od 330,00 do 350,00 KM/t + PDV.

Za razliku od kukuruza, cijena pšenice je prilično stabilna,osim tržišta Srbije, gdje je došlo do blažeg rasta cijene. Ponudesa tržišta Mađarske su se kretale od 180,00 do 198,00 eura/t,dok su nuđene cijene sa tržišta Srbije i Hrvatske nešto veće uodnosu na protekli period i kretale su se od 185,00 do 195,00eura/t. Nuđene cijene pšenice na domaćem tržištu su se kretaleod 380,00 do 420,00 KM/t + PDV.

nova odia – ove ciee

Ponuda ječma i zobi iz uvoza je sve manje, ali na domaćem tr-žištu za sada nema pomjeranja cijena. Ponude ječma sa tržištaMađarske su se kretale od 180,00 do 182,00 eura/t početkomnovembra, da bi u drugoj polovini novembra i početkom de-cembra ječma bilo sve manje. Mađarski izvoznici komentarišuda je na njihovom tržištu ječma jako malo i da bi cijena u nare-dnom periodu mogla značajnije porasti, što je bio slučaj i pro-šle godine. Ponuda ječma sa tržišta Srbije i Hrvatske skoro da i

nema, a cijene su znatno veće u odnosu na ponude sa tržištaMađarske. Cijena ječma na domaćem tržištu se kretala od 410,00do 430,00 KM/t + PDV, a cijena zobi od 430,00 do 460,00 KM/t+ PDV.

Cijena sojine sačme sa tržišta Slovenije je bila u konstant-nom padu, tako da se sačma 46% proteina nudila od 281,00 do288,00 eura/t. Na domaćem tržištu se sojina sačma 46% proteinau rinuzi nudila po cijenama od 610,00 do 650,00 KM/t + PDV.

Suncokretova sačma 33% proteina sa tržišta Srbije je tako-đe nuđena po znatno nižim cijenama, već od 129,00 eura/t,dok je sačma sa 26% proteina sa tržišta Slovačke nuđena većod 108,00 eura/t. Suncokretova sačma 33-34% proteina na do-maćem tržištu je tokom proteklog mjeseca takođe bila u padu,

a nuđene cijene su se kretale od 280,00 do 340,00 KM/t + PDV,zavisno od proteinske vrijednosti.

BERZA INFORMACIJA >>> InoCentar

Nuđena cijena kukuruza sa tržišta Srbije je tokom novembra bila prilično nestabilna, što nije bio slučaj prethodnihgodina. Za razliku od kukuruza, cijena pšenice je prilično stabilna. Ponuda ječma i zobi iz uvoza je sve manja, ali nadomaćem tržištu za sada nema pomjeranja cijena.

Cijena kukuruza i dalje niska




Domaći mlinovi su izašli sa novom prodajnom cijenom nižomza oko 0,05 KM/kg i brašno T-500 se trgovalo od 0,512 do

0,684 KM/kg + PDV, dok je T-400 zadržao prošlomjesečnu po-nudu od 0,60 do 0,70 KM/kg + PDV. Krajem novembra bilježi-li smo još jedan pad izvozne cijene brašna za 5,00 eura/t, najni-ža ponuda za T-500 je 230,00 eura/t, a za T-400 250,00 eura/t.

Oboaea pouda ua

Povećanjem proizvodnje suncokretovog zrna i dobar prinosdoveli su do smanjenja cijene sirovog ulja u EU, Rusiji i Ukraji-ni. Na domaćem tržištu pojavio se novi mađarski brend sunco-kretovog ulja Natur i njegova ponuda je iznosila 2,051 KM/l +PDV. Po kvalitetu i po sastavu je sličan Floriolu, ali pošto se tek

pojavio na našem tržištu, prodaja ide laganim tempom. Poslijedužeg vremena u prodaji se ponovo pojavilo makedonsko sun-cokretovo ulje Brilijant i prodaje se po cijeni 2,00 KM/l + PDV.Cijena Floriolovog ulja na domaćem tržištu je od početka de-cembra pala za 0,46 % i nudila se od 2,14 do 2,307 KM/l + PDV.U abrici Floriol odobrili su količinski rabat koji će trajati do31. 12. 2011. Nova izvozna cijena Floriol suncokretovog uljaiznosi 1,07 eura/l, a Floriol Familly 1,035 eura/l sa uračunatimrabatom. Izvozna ponuda ulja iz Srbije kretala se od 1,00 do1,05 eura/l, a iz Makedonije 1,115 eura/l. Na Mađarskoj berzicijena uljane repice opala je za oko 9,00 eura/t, pa se veletrgo-

vci nadaju još jednom padu cijene ulja.

Dobri priosi sirovie za preradu šeera

Cijena šećera na međunarodnim berzama i dobri prinosi siro- vine za preradu doveli su do novog pada cijene šećera na doma-


Budući da cijena pšenice u Mađarskoj bilježi pad, bilo je očekivano da i cijena brašna na domaćem tržištu budekorigovana. Povećanjem proizvodnje suncokretovog zrna i dobar prinos, doveli su do smanjenja cijene sirovogulja u EU, Rusiji i Ukrajini. Promjene zabilježene i kod cijene šećera.

Kretae ciea od 11. 11. do 9. 12. 2011.

ćem tržištu za oko 7% u odnosu na protekli mjesec, te se nje-gova prodajna cijena kreće od 1,32 do 1,36 KM/kg + PDV. Tre-nutna cijena po kojoj se trguje na tržištu Srbije se kreće od 752,00do 760,00 eura/t, a izvozna ponuda u lukama Bar i Rijeka nudi-la se od 575,00 eura/t. To je za 35,00 eura/t niža cijena od prijemjesec dana, tako da se i u narednom periodu očekuju oscila-

cije u cijeni.

Cijene krenule

nadolje





U proteklom periodu, armaturna mreža i betonsko gvožđe su jedini građevinski materijal kod koga su se cijene mijenjale. Odposljednjeg sniženja cijena početkom novembra, kada su pro-izvođači izašli sa nižim cijenom za 20,00 eura/t, ovakvo stanjese zadržalo i u decembru. Iako je bilo najavljeno da će poče-tkom decembra doći do promjene, proizvođači i veletrgovci senisu oglasili sa novim cijenama ovih artikala. Cijena betonskoggvožđa se u zavisnosti od prola kreće od 998,00 do 1.038,00KM/t + PDV, dok je armaturna mreža zadržala cijenu od

1.135,00 KM/t + PDV.

Smaea potraa uticaaa stabiost ciea raeviski roba

Domaće cementare nisu imale zabilježenih promjena cijena,što je takođe i slučaj sa cementom iz uvoza. Trenutne aze ra-dova na objektima nemaju pojačanu potrebu za ovim materija-lom te je i potražnja smanjena. U narednom periodu se ne oče-kuje niti ima najavljenih promjena cijena cementa. Slična situ-acija je i sa krečom, čija je ponuda vrlo raznolika, u zavisnostiod proizvođača. Trenutne ponude se kreću u rasponu od 90,00do 136,75 KM/t + PDV.

Opekarski proizvodi, kao i rezana građa, nastavljaju periodstabilnosti te su ponude identične kao i proteklog mjeseca.Naj-povoljnija ponuda za giter blok 25x19x19 iznosi 0,48 KM/kom

Kretae ciea od 10. 11. do 9. 12. 2011.

+ PDV, dok se cijene rezane građe kreću od 239,00 do 310,00KM/m3 + PDV.

Svi građevinski materijali su ostali na nivou iz prethodnogperioda. Kraj građevinske sezone i samim tim smanjena potra-žnja za građevinskim materijalima, uticali su na stabilnost cije-na građevinskih roba.

Situacija na tržištu građevinskog materijala seni u prethodnom periodu nije bitnije mijenjala.Kraj novembra i početak decembra su, kao i svakegodine, određeni za završetak građevinske sezone.Vremenske prilike su ove jeseni bile povoljne zaobavljanje građevinskih radova, ali zato ekonomskadešavanja nisu pogodovala dobrom poslovanjugrađevinskih rmi. Pred nama je period završnihradova i nalizacije građevinskih objekata započetihu proteklim mjesecima, pa se malo veća potražnjaočekuje za materijalima koji se koriste u te svrhe.

Završena građevinska sezona




Check Point je prezentirao svoje nove proizvode: Anti-Bot Sofware Blade, Security Power i nove uređaje zazaštitu lokalnih mreža. Anti-Bot Sofware Blade je na-

mijenjen za zaustavljanje Bot-napada. Security Power je novinačin za odabir sigurnosnih uređaja. Security Power bazira sena realnom saobraćaju i uvodi napredne sigurnosne unkcijei više novih pravila. Mjerenja baziraju na jedinicama Security

Power Units (SPU). Prezentirano je i nekoliko novih modelauređaja: 2200, 4000, 12000 i 21400. Osnovne karakteristike no-

vih uređaja su: redundantnost, eksibilna mrežna povezivost,optimizirani za sofverske bladeove, upravljivost multi-coretehnologija.

QSS je prezentirao moderne alate za testiranje sigurnostiračunarskih sistema. Svi alati za penetraciju koriste: slabosti si-stema, exploit i payload.

Zaštita podataka

Symantec je u svojoj prezentaciji pokazao da nije samo vodećiu antivirusnom sofveru, nego da se bavi i drugim aspektima

vezanim za sigurnost računarskih sistema i podataka. Prezenti-rani su proizvodi: Veritas Operations Manager (VOM), Virtu-al Store, Symantec Data Loss Prevention proizvodi. VOM je

ANALIZA >>> QSS Data Security & Availability Masters Event 2011

U Sarajevu je sredinom novembra ove godine održan QSS Data Security & Availability Masters Event 2011. Os-novna tema ovogodišnjih prezentacija je bila sigurnost računarskih sistema i podataka, a obuhvaćeni su i virtu-alizacija i Cloud computing. U devet prezentacija izložene su novosti iz oblasti sigurnosti i Cloud sistema.

sofver koji centralno vodi sve sadržaje, bilo kojeg kapaciteta,na bilo kojem operativnom sistemu (OS) i na bilo kojem datastorageu (DS). Ovaj sofver obezbjeđuje high availability (HA)i disaster recovery (DR) podataka. Virtual store je virtualizacij-ski sofver koji se bazira na Veritas Cluster File Systemu. Onreducira storage, uklanja uska grla, pojednostavljuje backupe

virtualnih mašina (VM), vodi se preko VMWare vCentera.Symantec Data Loss Prevention proizvodi pokušavaju riješitinove zahtjeve za zaštitom podataka.

VMWare je prezentirao vSphere 5.0 sa aspekta sigurnosti.Osim povećanja kapaciteta pojedinih VM (32vCPU i 1TB

vRAM), omogućen je rad velikih aplikacija i baza. vCloudDirector omogućuje slanje IAAS-a. vShield App omogućavazaštitu extraneta: pomoću rewalla, NAT-a, VPN-a, Web LoadBalancera, antivirusa, kontrole pristupa. vCenter Site Recovery Manager omogućava DR.

Oracle je prezentirao sigurnost podataka i HA u privatnimDB Cloudima. Maximum Availibility Architecture (MAA) iMaximum Security Architecture (MSA) su bili osnovne temeprezentacije.

Cisco je prezentirao svoja rješenja za implementiranje i si-gurnost Cloud sistema: Data Center, Fex Linq, sigurnosni alatiza Layer 2 (L2). Osim navedenog SW prezentiran je i novihardverski (HW) proizvod: Cisco ASA 5585.

QSS dan posvećen sigurnosti računarskih sistema i podataka

Piše: Suad Sueska




TEMA >>> Dodijeljene nagrade najboljim web stranicama u BiH

Kompanije koje danas nemaju webisto kao da i ne postoje

T

reću godinu zaredom agencija Apriori komunikacijeorganizira Web Award Me BiH, nacionalni izbor najbo-

lje bosanskohercegovačke web stranice. Na ovogodišnjetakmičenje pristiglo je više od 350 prijava, a u prvi izbor ušlo je157 web stranica koje su se borile za različite titule u 15 katego-rija. Nakon ocjenjivanja desetočlanog stručnog žirija iz Bosne iHercegovine i regije, proglašeni su pobjednici po kategorijama,te dodijeljen Grand Prix Web Award Me – Web godine, odno-sno izabrana web stranica koja je svojim dizajnom, unkcional-nošću i kvalitetom bila bolja od ostalih. Ovu nagradu dobila jestranica www.jazzest.ba, koja je ujedno bila i pobjednik u ka-tegoriji “Kultura“.

Pored već navedenih nagrada po kategorijama i Grand Prixnagrade, organizatori su dodijelili nagradu Vision Web AwardMe stranici benda Emir & Frozen Camels, dok je inovacija ovo-

godišnjeg takmičenja, nagrada Balkan Web Award Me, dodije-ljena kompaniji Pliva za kompletnu prezentaciju i prisutnostna internet tržištu.

Vaost ivestiraa

Osnivač portala Webaward.me Danijel Koletić za InoKom ka-zao je da je cilj dodjeljivanja ove nagrade povezati mlade ljude,

dizajnere i poslati poruku bh. javnoj upravi i kompanijama o važnosti investiranja u web stranice.

“Mnogi u BiH nisu svjesni značaja web stranica zato što jeovo još država političkog sustava i politika je ta koja mora uči-niti prvi korak. Znači, kada jedan grad bude ozbiljno investirao50.000 ili 100.000 eura u jedan portal na kojem će se moći na-ći sve ćevabdžinice, doslovce sve crkve, džamije, muzeji, sveatrakcije, šoping centri, onda će to biti jasna poruka i drugima.Druga važna stvar je edukacija na tom području. BiH, kao i sve

zemlje u regiji, što prije mora uvesti kao osnovni predmet u ško-lama online komunikaciju da bi mlade generacije koje već živesa internetom znale koje su njegove prednosti i slabosti, na štomoraju obratiti pažnju. Nažalost, bosanskohercegovačke kom-panije nedovoljno investiraju u odjele koji upravljaju webom,što je ogromna greška jer onaj ko danas nema web kao da i nene postoji“ – kaže za Inokom Koletić.

Piše: Rudia Adovi

Bosanskohercegovačke kompanije nedovoljno investirajuu odjele koji upravljaju webom, što je ogromna greška. Nasvu sreću, ima i onih kompanija koje su svjesne važnosti investiranja u web stranice.

naraee eb straice

Ove godine dodijeljene su nagrade u 15 kategorija: Mediji, Javnauprava, Korporativne stranice, Finansije, Kultura, Edukacija,Turizam, Brand web, Auto, Moda, Sport, Zdravlje, Socialcommunity (Socijalna mreža), Zeleni web te Osobni web.Dobitnici nagrada su:www.teve.ba(kategorija Mediji),www.javnenabavke.ba (Javna uprava),www.lutrijabih.ba (Korporativne stranice),www.raifeisenbank.ba (Finansije),www.jazzest.ba (Kultura),www.roditeljstvo.com (Edukacija),www.bhtourism.ba (Turizam),www.mtel.ba (Brand web),www.cars24.ba (Auto),www.bellissima.ba (Moda),www.rekreacija.ba (Sport),

www.mojaklinika.ba (Zdravlje),www.tajpi.ba (Social community),www.energis.ba (Zeleni web) iwww.mayasar.com (Osobni web).

Daie Koeti: Web nije više imati, nego morati

Sa dodjele nagrada u Kamernom teatru 55 u Sarajevu




TEMA >>>

Usvom konsultantskom poslu imao sam priliku da ra-zgovaram sa mnogim menadžerima za ljudske resur-se. U svakom slučaju je dobro da sve ozbiljne kompa-

nije uvode odjeljenja za ljudske resurse, jer je naše mišljenje dasu ljudi/menadžeri ti koji podižu ili urušavaju kompaniju i oni

donose disharmoniju ili harmoniju u kompanije. Naši menadže-ri su više okusirani na vanjske aktore i uglavnom se žale napolitiku, okruženje, svjetsku recesiju, zakonsku regulativu, arijetko spominju ljude i probleme unutar kompanije. Ustvari,

vanjski aktori samo ogoljavaju unutrašnje probleme koji ondaizbijaju na vidjelo i potrebno je raditi na unutrašnjem jačanjuda bi se bilo jako i prema vani.

Normalno je da novouspostavljena odjeljenja za ljudske re-surse traže najbolje alatke i rješenja za svoj rad i kompaniju, alitu ima dosta improvizacije, lutanja, ograničenja, pa i nerazumi-

jevanja. Prvo je ograničenje kod kćerki kompanija koje imajusvoje centrale vani, pa su obavezne primjenjivati metodologijui know how izvana, bez obzira da li je to primjenjivo u našojzemlji. Bilo bi zanimljivo vidjeti njemačke ili austrijske konsul-tante i trenere kako rješavaju bosanskohercegovačke problemei pitanja.

Drugo je pitanje pristupa odjeljenja za ljudske resurse pre-ma poslu u zavisnosti od prethodne edukacije – da li su to psi-holozi, pravnici, ekonomisti, itd. Psiholozi orsiraju psihološketestove i upitnike/prolere kao što su: 360 stepeni, Disc, Rave-na, Mayers–Briggs, Belbin i mnogi drugi, ali se postavlja pita-nje njihove primjenjivosti. Šta znači ako je neko asertivan iliagresivan ili kako me vide moje radne kolege, kako se to odno-si na njegovo radno mjesto, kako se uklapa u tim, koje su nje-gove menadžerske vještine bolje, a koje slabije, na koje treninge

bi trebao da ide. Na ta pitanja psihološki upitnici ili testovi neodgovaraju ili djelimično odgovaraju i tu se postavlja pitanjenjihove praktične primjene.

Upravae karierom

Zamislite da ste menadžer za ljudske resurse u velikoj kompa-niji sa preko 500 menadžera i da trošite milion maraka godi-šnje na edukaciju, pa svi moraju na team building ili sof skills, kakve bi uštede i ekasnost bile da znate ko je loš u upravljanju

vremenu, ko u rješavanju konikata, ko ima zapostavljene ko-munikacijske vještine. Ako ne znate dobro svoje menadžere i

njihove vještine, kako ćete znati gdje treba da idu na koju edu-kaciju? Personalni dosjei su još većinom personalna dokumen-tacija, isplate plaća, bolovanja, godišnji odmori, edukacije, ali semalo radi na upravljanje karijerom, job matching, job selection, proliranje/procjena radnog mjesta, stvaranje timova, organi-zaciona struktura, praktično trening proliranje i sve ono štopodrazumijeva dobro upravljanje ljudskim resursima.

Naravno da odgovori na sva ova pitanja i dileme nisu jedno-stavni i jednoznačni, pa u tome jeste ljepota i složenost posla uljudskim resursima. To je i podstaklo grupu konsultanata iz Ja-pana i Amerike da pokušaju odgovoriti na sva ova pitanja krozholistički pristup iz ugla psihologije, ekonomije i menadžmen-ta, inormatike i statistike, a sve u unkciji primjenjivosti u prak-

tičnom poslovanju. Nakon 20 godina rada i istraživanja napraktičnim problemima u kompanijama i dvogodišnjeg test-nog perioda, nastao je IIOSS. Osnovni cilj je bio da menadžer-ski proleri/upitnici (MP) budu vezani za praktično poslovanjesvake kompanije i da odgovore na ključno pitanje: “Da li je topravi čovjek na pravom mjestu?“ Napravljen je sofver koji pu-tem algoritma automatski odgovara na to pitanje u procentima.

JSM Index (Indeks usklađenosti posla sa stilom)

Da li je pronađen DNK za HRM?

Kao što se ljudski genetski kod DNK sastoji od četiri elementa (A, G, C,T), tako se i naš IIOSS poslovni “stil code“ sastoji od četiri elementa (A, R,C, U) kojim dekodiramo kroz opis radnog mjesta sve poslove i zadatke,kao i potrebne kompetencije. IIOSS je nastao nakon 20 godina rada i istraživanja na praktičnim problemima u kompanijama i dvogodišnjegtestnog perioda. Osnovni cilj je bio da menadžerski proleri/upitnici (MP) budu vezani za praktično poslovanje svake kompanije i da

odgovore na ključno pitanje: “Da li je to pravi čovjek na pravom mjestu?“ Napravljen je sotver koji putem algoritma automatski odgovara na to pitanje u procentima.

Piše: Emir Medaodi




>>>

Nivo individualnog potencijala kandidata za uspjeh u nje-govom trenutnom poslu se izražava preko JSM Indexa (Indeksusklađenosti posla sa stilom). To je stepen usklađenosti kandi-data sa njegovim trenutnim poslom u kompaniji i predstavljakonsolidiranu statističku mjeru sastavljenu od zbira indikatorai undamentalnih karakteristika koje opisuju usklađenost kan-didata sa njegovim poslom. JSM Index mjeri usklađenost na

skali od 0 do 100. Na osnovu standarda koje smo izgradili to-kom rada sa mnogim kompanijama, ova skala je segmentiranau tri oblasti: niska usklađenost ili crvena oblast (od 0 do 25%),srednja usklađenost ili žuta oblast (od 26 do 75%), kao i visokausklađenost ili zelena oblast (od 76 do 100%).

Pojašnjenje: Ovaj indeks ne ocjenjuje ekasnost ili aktuelnapostizanja kandidata u njegovom poslu, nego predstavlja pro-cjenu potencijala kandidata za usklađenost sa zahtjevima nje-govog trenutnog posla. Naravno da treba uzimati i druge ak-tore, kao što su uzrast, iskustvo, obrazovanje i obuka.

Ono što IIOSS izdvaja u odnosu na druge je da jedino IIOSSmjeri i prolira kako menadžeri djeluju pod stresom (Misma-nagement), što zajedno sa njegovim urođenim stilom daje kom-pletnu sliku o njegovom stilu (16 stilova) i vrsti (256 vrsta). Ta-kođer, jedino IIOSS proler/upitnik mjeri grupnu povezanost– grupni izvještaj sa Toplotnom mapom, Pauk grupnim dija-gramom i Preporukama za stvaranje idealnog tima.

Također, jedini na svijetu mjerimo potencijal za obavljanjeosnovnih menadžerskih aktivnosti.

Potecia za obavae osovi aktivosti

Osam osnovnih aktivnosti je dovoljno da pokrije svaki posao ukompanijama: rješavanje problema, donošenje odluka, upra-

vljanje vremenom, upravljanje vlastitim resursima, preuzima-nje rizika, upravljanje promjenama, komuniciranje i rješavanje

konikata.

Kako itati rezutate?

a) Potpuno zapostavljeno: Ukoliko je neka od osnovnihoblasti dijagnosticarana u ovoj oblasti, to znači da jekandidat potpuno zapostavio ovu oblast i ne trošienergiju u toj oblasti. Nužno je da se provede trening zaharmoniziranje ove oblasti.

b) Zapostavljeno: Ukoliko je neka od osnovnih oblastidijagnosticarana u ovoj oblasti, to znači da kandidat nedovoljno obraća pažnju toj oblasti. Odjeljenje za ljudskeresurse treba u bliskoj budućnosti provesti trening za

harmoniziranje ove oblasti.c) Kao što treba: Ukoliko je neka od osnovnih oblastidijagnosticarana u ovoj oblasti, to znači da kandidatobraća balansiranu pažnju ovoj oblasti. Nikakav trening

za ovu oblast nije potreban.d) Naglašeno: Ukoliko je neka od osnovnih oblasti

dijagnosticarana u ovoj oblasti, to znači da kandidatobraća više pažnje nego što je potrebno ili troši višeenergije nego što je potrebno u ovoj oblasti. Odjeljenje zaljudske resurse treba u bliskoj budućnosti provesti treningza harmoniziranje ove oblasti.

e) Pretjerano naglašeno: Ukoliko je neka od osnovnih

oblasti dijagnosticarana u ovoj oblasti, to znači dakandidat obraća pretjeranu pažnju ovoj oblasti i trošimnogo više energije nego što je potrebno. Nužno je da seprovede trening za harmoniziranje ove oblasti.

Kodirae posova

Kao što se ljudski genetski kod DNK sastoji od četiri elementa(A, G, C, T), tako se i naš IIOSS poslovni “stil code“ sastoji odčetiri elementa (A, R, C, U) kojim dekodiramo kroz opis ra-dnog mjesta sve poslove i zadatke, kao i potrebne kompeten-cije. U primjerima opisa dijela poslova iz prakse kodirali smosvaku menadžersku aktivnost u kodove IIOSS stila.

A code: Donošenje odluka i Rješavanje problemaR code: Upravljanje resursima i Upravljanje vremenomC code: Upravljanje promjenama i Upravljanje rizicima

U code: Rješavanje konikata i Komunikacije

čovekovo poašae pri obavau posova

Svaki posao sadrži: a) rutinske, ponovljive ili standardne aspektei b) nerutinske, unikatne ili nestandardne aspekte. Svi ovi as-pekti su pokriveni opisom poslova koji je pripremljen u kom-paniji. Sa druge strane, čovjekovo ponašanje u organizacijskomkontekstu je rezultat dviju suprotstavljenih sila: menadžmentstila i mismenadžment stila. Menadžment stil je vodeća sila urutinskim, standardnim situacijama, dok je mismenadžmentstil vodeća sila u nerutinskim i stresnim situacijama. Ove dvije

sile su opredijeljene sa IIOSS menadžment prolerom.Usklađivanje (Matching) između zahtjeva posla i ponašanja

kandidata deniše individualni potencijal za uspješno obavlja-nje poslova. S ciljem da odredimo nivo usklađenosti, mi kori-stimo dva tipa mjera:

- Spisak aktora koji denišu posao i denišu ponašanjekandidata (četiri osnovne ARCU dimenzije) i

- Spisak osnovnih aktivnosti koje su prisutne u svakomposlu (rješavanje problema, donošenje odluka, upravljanje

vremenom, upravljanje vlastitim resursima, preuzimanjerizika, upravljanje promjenama, komuniciranje i rješavanjekonikata).




MALA ŠKOLA PRODAJE >>>

Piše: Eve gec

Kada nepovoljna situacija postane prilika

Prijemi na kraju godine su najbolja inicijativa za nove po-slove. To je pogrešno mišljenje mnogih poslovnih ljudi.Takvi susreti nisu prodajnog karaktera! To su susreti ko-

jima možete steći nova poznanstva, a pogotovo upoznati oneljude kojima se inače teško prilazi. I u tom kontekstu postojedva načina kojima se može mnogo dobiti ili izgubiti. Prvi je –način pristupa drugima, a drugi – način komuniciranja. Prvimse pokaže poznavanje i pravilno korištenje poslovnog bontona,a drugim se pokazuje znanje, razumijevanje i poštivanje komu-nikacijskih sredstava. To je najbolje vrijeme za doživljavanjedobrih i pozitivnih osjećaja, kojima se mogu riješiti i neke odpoteškoća, ukoliko je do njih došlo.

Sjećam se jednog od “važnih“ prijema na kojem sam dobiozadatak da brinem o ženama menadžera koje su rijetko prisus-tvovale prijemima na kraju godine sa svojim partnerima. Kako

ih prepoznati? Jednostavno! Muškarci, pošto su se više ili ma-nje poznavali, brzo su prešli na razgovore. Međutim, žene suprepustili samima sebi. One su gledale naokolo i tražile mogu-ćnosti kako da se sklone, odnosno kako da budu što neprimje-tnije. Neke od njih su najprije tražile toaletne prostorije, drugesu odjednom imale važne teleonske razgovore i slično. Tražilesu, zapravo, nešto što bi njima olakšalo nepovoljno stanje u ko-

jem su se snašle. Najbolje je bilo onima koje su se već poznava-le i tako stvorile svoj zatvoreni krug komuniciranja. Osjećale suse jakima, ali interesantno, u svoju okolinu nisu prihvatale dru-ge, posebno ne one koje su bile same.

Svakako sam se i sâm pitao zašto su baš mene angažirali dase družim s njima. Jednostavno, znali su da se proesionalno ba-

vim kozmetikom i da je to najlakši način za pristup ženama, od-nosno tema koja je za njih uvijek zanimljiva. Jedino što je menibilo teško, jeste svakoj od njih prilaziti i razgovorom olakšati

U prošloj godini smo članak za kraj godine prilagodili poklonima i utjecajima koje mogu imati u poslovnim krugovima.Korisne inormacije u ovogodišnjem posljednjem broju namijenio sam jednoj, za prodaju, značajnoj temi. Krajem godinesusrećemo se sa poslovnim partnerima na malo drugačiji način od uobičajenog. Možda na prijemima, ali i u kraćim

poslovnim posjetama čiji je cilj sasvim drugačiji. Izražavanje poštovanja i održavanje dobrih poslovnih odnosa ključni susegmenti kojima se pokazuje poslovna kultura i želja za dodatnim jačanjem poslovnih odnosa.



okolnosti u kojima su se našle. Nakon izvjesnog vremena do-bro smo se uklopili u razgovor, tako da nam je kraj večeri biozanimljiviji nego muškarcima. Njihovi razgovori su bili slični

svakodnevnim – kako ćemo i šta raditi u narednoj godini dabudemo još jači i bolji.

Pratite ude oko sebe i priazite im

Komentar vjerujem da nije potreban. Sama namjera u navede-nom primjeru nije bila u skladu sa ciljem susreta, pa su nepo-

voljne situacije pojedinih osoba došle do još jačeg izražaja. Sli-čno se može primijetiti i na raznim seminarima, posebno napočetku. Zato je dobro prepoznati prednosti koje olakšavajuslične situacije. Pogledajte oko sebe i dobro pratite osobe, po-sebno one koje su same. Budite nasmijani i pratite ko vam vra-ća osmijeh. To je najbolja prilika za kontakt. Gledajte ljude u

oči i predstavite se. Svakako ne čekajte da se nešto samo dogo-di, ukoliko ne napravite prvi potez. Oni koji to ne čine i zatva-raju se u sebe, time se svakako ne sakriju. Naprotiv. Djeluju ne-dostupni i niko im ne prilazi. Kad vam se osoba s kojom komu-nicirate predstavi, zapamtite ime i u narednom razgovoru gašto češće upotrebljavajte. To odražava vaše poštovanje premaosobi s kojom razgovarate.

Postavljajte otvorena pitanja, recimo:- “Mogu li vas pitati čime se bavite?“- “Kako ste započeli taj posao?“- “To je jako zanimljivo. Koliko dugo ste već u tom poslu?“- “Po čemu se vaša kompanija razlikuje od konkurencije?“- “Šta bi bio vaš savjet ukoliko bi neko počeo taj posao?“

Brzo ćete primijetiti da osoba koja se ne osjeća slobodnom uodređenoj okolini puno više govori. To čini zato što je našla ne-

koga ko je može osloboditi neprijatnog osjećaja. Govori više dabi što duže ostala u toj situaciji, smatrajući da je drugi ne prate.

Ljudi često u sličnim situacijama razmišljaju o tome kako ih

drugi gledaju, kakvo je mišljenje o njima, kako ih ocjenjuju poodjeći, cipelama, kravati... Zapravo, u praksi nije tako. Nikomenismo zanimljivi ukoliko sami ne stvaramo zanimljive situaci-

je. Ne vjerujete? Neke od poslovnih žena kada idu na seminarčesto kupuju novu tašnu ili nove cipele. To čine zato što svi naseminaru gledaju isključivo u tašnu ili cipele? Svakako ne! Ci-pele ili bilo šta drugo kupuju da bi se osjećale sigurnijim. Sli-čno je i sa rizurom, upotrebom kozmetičkih proizvoda, pose-bno parema. Vaša ličnost, dakle, vrijedi isključivo onoliko ko-liko je sami prema drugima predstavite. Bilo da se radi o jednojili više osoba, uvijek pokušajte prvi prići. Svakako ne zaboravi-te na dobro praćenje i slušanje jer je to preduvjet za narednumoguću saradnju.

Prijemi su, dakle, idealna osnova za ostvarivanje kontakata, amanje za pridobijanje konkretnih poslova. To u praksi znači da,kada se dobije kontakt, dobija se i mogućnost za naredno posta-

vljanje pitanja: “Izvinjavam se, da li vas mogu nazvati sutra nabroj koji ste mi dali?“ “Kada je najbolje vrijeme za to?“ “Želio bih

vam nešto zanimljivo preporučiti. Mogu li vas kontaktirati sutrau...“ Važno je tačno denirati vrijeme susreta i toga se držati. Ti-me se pokazuje ozbiljnost i gradi temelj za pouzdanost.

U 2012. godini želim vam što više konkretnih poslovnihkontakata, novih poslova i što više pouzdanja u ono u šta vjeru-

jete i činite.

>>>

infokom [broj 48, decembar 2011.]

Documents