infokom [broj 47, novembar 2011.]

8/3/2019 InfoKom [broj 47, novembar 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/infokom-broj-47-novembar-2011 1/60



Uvodnik

Cijenjeni čitaoci

pred vama je novembarsko izdanje poslovnog magazina InoKom. U ovombroju za vas smo priredili pregled aktuel-

nih događaja koji su obilježili protekli mjesec, te izdvojili one teme za koje sma-tramo da će svojim sadržajem privući vašu pozornost.

Ono o čemu nismo pisali, a svakako je vrijedno spomena, jeste da jeVanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine kao društveno odgo-vorna institucija u skladu sa ISO standardima i direktivama EU u svoje

poslovanje uvela Sistem okolinskog upravljanja po EN ISO 14001:2004.Svrha ovog sistema, po kojem je u našoj zemlji certifcirano oko 130institucija i kompanija, jeste prepoznavanje negativnih utjecaja na

okoliš, njihovo ocjenjivanje i rangiranje te izrada i realizacija programa za unapređenje odnosa prema okolišu.

Naime, Vanjskotrgovinska komora BiH je krajem 2010. godine pokrenula projekat implementacije zahtjeva standarda EN ISO14001:2004, a kompletna dokumentacija je u primjeni od juna 2011.godine. Certifkacijskim auditom provjerena je i potvrđena potpunaimplementiranost i kvalitetna primjena sistema u svakodnevnomradu Komore, kao i usklađenost sa zakonodavstvom Bosne i Herce-govine u ovoj oblasti.

Ovim činom Komora je još jednom potvrdila svoju opredijeljenost i

uvođenjem Sistema zaštite okoliša prema standardu ISO 14001:2004nastavila slijed i unapređenje certifkacije koju je započela prije neštoviše od dvije godine uvođenjem Sistema upravljanja kvalitetom poEN ISO 9001:2008.

Svečano uručenje certifkata ISO 14001:2004 od strane predstavnikacertifkacijske kuće TÜVadria d.o.o. Sarajevo upriličeno je 15. novem-bra u prostorijama Komore.

U ime Uređivačkog kolegija, Aida Alić

IoKOMBroj 47Novembar 2011.

Izdava:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Uređivaki kolegi:Bruno BojićAmir ZukićPro. dr. Faruk JašarevićVelibor Peulić

Almira HuseinovićIgor GavranAida Alić

Vaski saradici:Elvira Ahmetović, savjetnik Duda AdžovićČedomir SpasojevićAlmir Terzić

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Kotakt:Aida AlićSlužba za inormiranjeTel: +387 33 56 62 72Fax: +387 33 21 42 92E-mail: [email protected]

Diza i priprema:Vedad Voloder

Štampa:DOBRA KNJIGA d.o.o.

Tira: 2000



IoKOM - Broj 47 - novembar 2011. 3

10Intervju: Bruno Bojić, predsjednik VTK BiH: Komora će nastavitida štiti interese privrednikaOdlukom Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine o redovnoj rotaciji unkcija,u narednom mandatnom periodu od 16 mjeseci unkciju predsjednika Vanjskotrgovinske ko-more BiH od 1. 11. 2011. obavlja Bruno Bojić. Dosadašnji predsjednik Komore Veselin Poljaševići potpredsjednik Amir Zukić u narednom periodu će obavljati unkcije potpredsjednika. U spe-cijalnom intervjuu za InoKom Bojić otkriva šta će biti njegovi prioriteti u radu VTK.

17Pripremiti se za ulazak Hrvatske u EUKako se doznaje od izvora u EU, Hrvatska će pristupni ugovor potpisati 9. decembra u Briselu.Vijeće ministara BiH preporučilo je svim institucijama u Bosni i Hercegovini da prate razvojdogađaja u skladu s nadležnostima kako bi se osigurala pravovremena reakcija koja će spriječiti iliublažiti eventualne negativne eekte pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji za BiH, odnosno koja ćeiskoristiti potencijalne pozitivne eekte.

20Nedeljko Despotović, v.d. direktora Udruženja GS1 VTK BiHIstina i pravda izlaze na površinuMinistarstvo pravde Bosne i Hercegovine nakon više od dvije godine konačno je po žalbi Vanj-skotrgovinske komore BiH donijelo odluku (12. oktobra 2011.) kojom je poništeno prvostepenorješenje o osnivanju “paralelnog“ udruženja i predmet vratilo prvostepenom organu na ponovnipostupak. To, ali i aktivnosti koje provodi jedino legalno i legitimno Udruženje za numerisanjeartikala BiH - GS1 koje djeluje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, bio je povod za intervju zaInoKom sa Nedeljkom Despotovićem, v.d. direktorom Udruženja GS1 VTK BiH. S obzirom navažnost poslova kojima se bavi Udruženje GS1 razgovarali smo i o njegovim trenutnim aktivno-stima i planovima rada i djelovanja.

37Neangažiranje kredita BiH je koštalo 26,6 miliona KMPoražavajuća je činjenica da naši zvaničnici godinama ne znaju iskoristiti brojne kredite vrijednenekoliko milijardi maraka koje su državi Bosni i Hercegovini odobrili brojni kreditori za realizacijuznačajnih projekata u našoj zemlji, što je mnogo koštalo državni budžet, jer neangažiranjetih “umrtvljenih” sredstava donosi i prilične troškove. Naša zemlja je na ime troškova po osnovuneangažiranih kredita samo za period od početka godine do 1. septembra platila čak 2,1 milionmaraka.

46Anuga – 10 sajamskih maniestacija na jednom mjestuNa sajmu Anuga Fine Food 2011 izlagalo je šest bh. kompanija, a to su: Heko d.o.o. Bugojno,Kuća prirode d.o.o. Kakanj, Mladegs pak d.o.o. Prnjavor, Sava Semberija d.o.o. Bijeljina,Smrčak d.o.o. Zvornik i Voćar d.o.o. Brčko. Reakcije učesnika sajma su više nego pozitivne.Hoće li delikatesni i drugi industrijski prehrambeni proizvodi naći svoj put do njemačkog tržišta?

56Izabrani najbolji biznis planoviOd 140 nezaposlenih žena koje su u okviru projekta “Daj ideju – postani poduzetnica“ prošle

obuku u Školi malog biznisa, 99 ih je predalo kompletirane biznis planove, nakon čega je izvršenaselekcija najboljih. Komisiji je bilo teško da među mnoštvom dobrih ideja odabere dvije najbolje.

Izdvajamo iz sadržaja....

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>

>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>



4 IoKOM - Broj 47 - novembar 2011.

Prizae magaziaEMEA Fiace

Renomirani nansijski magazin EMEAFinance dodijelio je Raieisen Bank In-ternational AG nagradu u kategoriji “Naj-bolja usluga cash menadžmenta u Cen-tralnoj i Istočnoj Evropi i Zajednici Neza-

visnih Država“. Ceremonija dodjele ovenagrade održana je krajem septembra nasajmu SIBOS u orontu. Podsjećamo,EMEA Finance je u julu već nagradio

RBI u kategorijama “Najbolja banka uCentralnoj i Istočnoj Evropi i ZajedniciNezavisnih Država“ i “Najbolja banka uAustriji“.

“Naša banka sarađuje sa međunaro-dnim klijentima na način da im nudi pro-esionalne know-how usluge i prilagođenarješenja koja garantuju kvalitet i sigurnost.Sa svojim inovativnim lokalnim i global-nim rješenjima, RBI predstavlja čvrstogpartnera za zahtjeve klijenata. Ova najno-

vija nagrada, također, potvrđuje naš pri-stup u odnosima sa klijentima“ – izjavio je

Karl Sevelda, zamjenik predsjedavajućegUpravnog odbora RBI za poslovanje sapravnim licima.

Šteta od privredogkrimiala u Bao Luci

16,9 milioa KM

Materijalna šteta počinjena krivičnim dje-lima privrednog kriminala tokom devetmjeseci ove godine na području koje po-kriva Centar javne bezbjednosti Banja Lu-ka iznosi 16.956.000 maraka. Evidentirano

je 225 krivičnih djela privrednog krimina-liteta i bilježi se povećanje u odnosu na istiperiod 2010. kada je bilo prijavljeno 199

tih krivičnih djela. Nadležnim tužilaštvimapodneseno je tokom ove godine 138 izvje-štaja protiv 213 osoba, saopćio je načelnik banjalučke policije Darko Ćulum, ali nijeprecizirao detaljnije slučajeve utvrđenogprivrednog kriminala od policije.

Za razvoelektroeergetskogsistema u FBiH 54,5

milioa KM

Elektroprivreda BiH će do 2013. godine urazvoj elektroenergetskog sistema na po-dručju Unsko-sanskog, Hercegovačko-neretvanskog, Sarajevskog, uzlanskog,Bosanskopodrinjskog, Zeničko-dobojskogi Srednjobosanskog kantona investirati do-datnih 54,5 miliona KM. Projekt izgradnjei modernizacije elektroenergetske inra-strukture koji se nansira iz kreditnogaranžmana s Evropskom investicionombankom nastavak je ulaganja u izgradnju imodernizaciju elektrodistributivne mreže,rekonstrukciju i izgradnju elektrodistribu-tivnih objekata s ciljem da se osigura pove-ćanje sigurnosti, pouzdanosti i kvaliteta is-poruke električne energije kupcima kao ismanjenje gubitaka električne energije i

povećanje ekasnosti rada elektrodistribu-tivnog sistema, saopćeno je iz Elektropri- vrede BiH.

Ozvaieo strateškoparterstvo Mercatora BH

i Drvoprometa

Drvopromet Sarajevo i Mercator BH pot-pisali su ugovor o strateškom partnerstvu.Potpisivanjem ovog ugovora Mercator BHpreuzima u dugoročni poslovni zakup 63trgovačka objekta DP Marketi društva Dr-

vopromet, na području Sarajeva i drugihgradova širom BiH, ukupne prodajne po-

vršine veće od 24.000 kvadratnih metara.“Strateško povezivanje sa Mercatorom

za nas predstavlja izuzetno važno partner-stvo. Naš brend DP Marketi već dugi nizgodina uspješno posluje na tržištu BiH, pa

je povezivanje sa Mercatorom logičan stra-teški korak ka ostvarenju bolje konkuren-tnosti“ – izjavio je predsjednik Uprave Dr-

voprometa Jakup Mešević.Grupa Mercator trenutno zapošljava

oko 24.000 radnika na tržištima Slovenije,Srbije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Bugar-ske i Albanije i prepoznatljiva je po svojojkorporativnoj kulturi, vrijednostima i po-

slovnoj politici, saopćeno je iz kompanijeMercator BH.

Za 15 godia USAIDauloio 1,5 miliardi dolara

u BiH

U povodu obilježavanja 50 godina radaUSAID-a u svijetu i 15. godišnjice konti-nuiranog angažmana ove organizacije uBiH, na rgu djece Sarajeva održan je je-

dnodnevni sajam na kojem je predstavlje-no 20-ak projekata čiju realizaciju je po-mogao USAID. Sajam je posjetio i direktorUSAID-a u BiH Allan Reed koji je istakaoda je vlada SAD-a, uglavnom putemUSAID-a, u proteklih 15 godina uložila1,5 milijardi dolara u BiH. On je kazao da

je BiH prioritet USAID-a i vlade SAD-a.USAID je nansijski podržavao projektepoput rekonstrukcije inrastrukture koja jetokom rata većim dijelom uništena. U po-sljednje vrijeme ova organizacija je okusi-rana na pomoć razvoju ekonomije i demo-

kratskog društva. Ambasador SAD-a uBiH Patrick Moon je istakao da je USAIDu BiH od samog kraja rata.

“Pomogli smo obnovu i rekonstrukciju,




a danas radimo na projektima koji su od di-rektne važnosti za građane ove zemlje, po-put jačanja demokratije, okupljanja mladih,otvaranja novih radnih mjesta itd. Ovimpotvrđujemo našu opredijeljenost za par-tnerstvo s BiH i danas i u budućnosti“ –rekao je Moon.

Globala sedmicapreduzetištva u BiH od

14. do 20. ovembra

Globalna sedmica preduzetništva u BiH,čiji je cilj da inspiriše mlade ljude na ini-cijativnost, originalnost i maštovitostkako bi svoje ideje pretvorili u stvarnost,bit će održana od 14. do 20. novembra uBanjoj Luci, a njen domaćim, već trećugodinu zaredom, biće Republička agenci-

ja za razvoj malih i srednjih preduzeća.Predstavnica Republičke agencije za ra-zvoj malih i srednjih preduzeća Maja Kne-žević rekla je da će u okviru Globalne se-dmice preduzetništva u BiH biti predsta-

vljene tri aktivnosti koje se ocjenjuju i na-građuju na globalnom nivou, a to su:Cleantech Open – javni poziv za svjetskotakmičenje za najbolju poslovnu ideju,takmičenje za najbolju otograju i takmi-čenje za mlade ljude Start up vikend.

Iovatori iz BiH dobiliaviša prizaa u

Skoplu

Na svečanosti dodjele priznanja, održa-noj na Skopskom sajmu, u okviru 31. me-đunarodne izložbe inovacija Makinova,sedam puta su prozvana imena laureataiz BiH, saopćeno je iz Asocijacija inova-tora BiH. Podatak da je Asocijacija ino-

vatora BiH dobila nagradu za najvećibroj predstavljenih inovacija, 10 (dok sukolege iz Egipta, Irana, Makedonije, Sr-

bije, ajvana i Ukrajine predstavili jošukupno 30), govori da je upravo bh. udru-ženje dobilo najviše priznanja – navodise u saopćenju.

Zlatnu medalju dobio je ZdravkoBosnić iz Banje Luke za turbinu kojamože raditi i na sporim, ravničarskim

vodotocima, s antastičnim stepenom

iskorištenja kinetike vode koji je 30 puta veći od postojećih riječnih turbina. Sre-brne medalje dobili su Ajla Sadiković,gimnazijalka iz Ljubuškog, za kornet izkojeg se ne otapa sladoled i Ejub Kara-džić iz Prijedora za uređaj za prečišćava-nje zraka u zatvorenim prostorima. Bron-zanim medaljama nagrađeni su JožaBenković iz Banje Luke za rešetku zapritiskanje povrća i voća u posudama zakiseljenje (površina rešetke može se po-dešavati prema veličini posude) i Sašen-ko Sadiković iz Ljubuškog za brijaći apa-rat koji automatski odstranjuje obrijanedlačice, čisti nožiće i olakšava brijanje.Posebno priznanje dobila je RenebellaĐurić, domaćica na štandu Asocijacijeinovatora BiH, za najbolje uređen štandi predstavljanje inovacija.

Odraa prezetacia osaradi EBRDa i CEIa

Predstavnički ured Evropske banke za

obnovu i razvoj (EBRD) u BiH i Sred-njoevropska inicijativa (CEI), odnosnoUred CEI onda pri EBRD-u, u saradnjisa Ambasadom Italije u Sarajevu, orga-nizovali su u Sarajevu prezentaciju “Sa-radnja EBRD-a i CEI-ja: Izvještaj o ak-tivnostima”.

Ovom prilikom su prezentiraniEBRD-ovi projekti u BiH za koje su sred-stva data iz CEI onda pri EBRD-u, akoji u potpunosti nansira italijanska

vlada. Direktor programa u Uredu CEIonda pri EBRD-u Guido Paolucci rekao

je novinarima da je svrha ovog onda daosigura tehničku pomoć projektima i iz-radu sibility studija za projekte koje pra-ti EBRD, ali i održavanje dijaloga i ak-tivnosti koje pomažu razvoj projekata.Paolucci je istakao da su aktivnosti CEIonda u BiH prvobitno bile usmjerenena energetiku i Aerodrom Sarajevo.

“okom vremena smo se preorijenti-sali i sada više pomažemo razvoj malih isrednjih preduzeća, projekte energetskeekasnosti, a također učestvujemo u

projektu Koridora 5c i u obnovi puteva uBiH“ – naglasio je Paolucci.

Broke48posto stanovništva u BiH živi na granici si-romaštva, a 18 posto spada u kategorijuizuzetno siromašnih osoba, rečeno je u Sa-rajevu na konerenciji povodom Međuna-rodnog dana borbe protiv siromaštva.

0,3posto bio je viši indeks potrošačkih cijenau septembru u Federaciji BiH u odnosu naprethodni mjesec, podaci su Federalnogzavoda za statistiku.

25radnika zaposleno je u novom prodaj-nom objektu u Fojnici koji je otvorio Tr-govački centra Škaa iz Sarajeva. Ovo ješesti prodajni objekat TC Škaa, koji odranije ima dva u Sarajevu, te po jedan uMostaru, Ilijašu i Jablanici.

12,5miliona tona iznosila je količina otpadanastalog u Federaciji BiH u 2010. godiniiz proizvodnih djelatnosti. Količina nasta-log opasnog otpada u FBiH u 2010. izno-si 17.006 tona ili 0,1 posto od ukupne ko-ličine otpada iz proizvodnih djelatnosti.

203zahtjeva za dodjelu podsticajnih sredsta-va za poljoprivredne podsticaje podnese-na su u okviru javnog poziva koji je obja-vila Općina Bugojno, od čega 123 za ani-malnu i 80 za biljnu proizvodnju. Sredstvabi trebala biti isplaćena do kraja godine.

732iznosio je izvoz BiH u septembru ove godi-ne, dok je ostvareni uvoz iznosio 1,4 milijar-de KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.U posmatranom mjesecu pokrivenost uvo-za izvozom iznosila je 51,6 posto. 822marke iznosila je prosječna mjesečna is-plaćena neto plaća po zaposlenom u BiHza august 2011, što pokazuje nominalnirast za 0,5 posto, u odnosu na decembar2010. Prosječna mjesečna isplaćena netoplaća za august 2011, u odnosu na istimjesec prošle godine, nominalno je viša

za 2,8 posto.

692.471zaposlena i 531.058 nezaposlenih osobau BiH bilo je registrovano u augustu 2011.godine. Prema kvalikacionoj strukturi,najveći je broj nezaposlenih osoba(190.155) sa VKV i KV kvalikacijom, a slijede osobe sa NK - 161.480 i sa srednjomstručnom spremom – 130.736 osoba.

29.557nezaposlenih osoba bilo je krajem sep-tembra na evidenciji Službe za zapošljava-nje Hercegovačko-neretvanskog kanto-

na, što je u poređenju sa prosječnom ne-zaposlenošću u 2010. godini manje za 0,5posto, a u odnosu na prošli mjesec manjeza 0,8 posto, podaci su iz Statističkog bil-tena Službe za zapošljavanje HNK.




EU: VELIKE KOMPAnIjE VIŠEULOžILE U InOVACIjE

Velike evropske kompanije lani su znatnopovećale ulaganja u inovacije, ali i dalje za-ostaju za velikim konkurentima iz SAD-ai Azije, saopćila je Evropska komisija.Ovogodišnji podaci Evropske komisije oindustrijskim ulaganjima u istraživanje irazvoj pokazuju da su se ulaganja u klju-čnim evropskim kompanijama znatnopovećala prošle godine, s postotkom rastaod 6,1 posto, nakon pada od 2,6 posto go-dinu prije.

Međutim, podaci za 1.400 svjetskihkompanija pokazuju da evropske kompa-nije općenito zaostaju za ključnim konku-rentima iz SAD-a i Azije kada se radi orastu ulaganja u istraživanje i razvoj. Uglobalnih top 50 nalazi se 15 kompanijaiz EU, uz 18 američkih i 13 iz Japana. Dvi-

je armaceutske kompanije drže vrh liste:švicarski Roche (7,2 milijarde eura), na-kon kojeg slijedi američki Pzer (sedammilijardi). Volkswagen (6,3 milijarde) našestom je mjestu i on je najveći ulagač uistraživanje i razvoj iz EU. Nakon njega

slijede Nokia (11. mjesto sa 4,9 milijardieura), Daimler (13. mjesto s 4,8 milijardi)i Sano-Aventis (14. mjesto s 4,4 milijar-de). Američke kompanije prošle su godi-ne podigle ulaganja za 10 posto, kompa-nije iz nekih azijskih zemalja nastavile suintenzivan rast ulaganja, pa su tako nekeu Kini zabilježile rast od 29,5 posto, a uJužnoj Koreji 20,5 posto.

SRBIjA PRIVUKLA nAjVIŠEInVESTICIjA

Partner revizorske kompanije KPMGJames Tornley izjavio je da će, uprkoskrizi, priliv stranih investicija u Srbiju ovegodine biti najveći u regionu. On je ocije-nio da u zemlji i dalje treba raditi na po-boljšanju poslovne klime. Državni zvani-čnici u Srbiji očekuju investicije od okotri milijarde dolara do kraja 2012. Tornley,

koji je i še revizije KPMG za Srbiju i Cr-nu Goru, napomenuo je da je prilivu in-

vesticija ove godine doprinijela i transak-cija belgijskog Deleza, koji je kupio Deltamaksi za 932 miliona eura. Tornley je,odgovarajući na pitanje kako privući višestranih ulaganja u Srbiju, rekao da inve-stitori planiraju na duži rok i traže da utom periodu budu izbjegnuta iznenađe-nja, kao što je iznenadno povećanje pore-za na zarade, akciza ili pojavljivanje nekihskrivenih poreskih nameta.

nACRT ZAKOnA O InA-I nIjE USKLADU SA ZAKOnIMA EU

Evropska komisija potvrdila je da nacrtzakona, po kojem niko osim hrvatske dr-žave ne bi mogao imati više od 49 postodionica INA-e u svom sadašnjem obliku,nije u skladu sa zakonodavstvom Evrop-ske unije. Izmjene i dopune Zakona o pri-

vatizaciji INA-e predložene su na ograni-čeno vrijeme dok se ne završi sudski pro-ces protiv bivšeg premijera Ive Sanadera,kojeg USKOK sumnjiči da je primio 10miliona eura mita od MOL-a kako bi mu,uprkos činjenici da nema većinski vlasni-čki udjel, omogućio većinska upravljačkaprava u INA-i i iz nje u posebnu kompa-niju izdvojio neprotabilnu trgovinu pri-rodnim plinom.

VIRGInIA ROMETTy

DIREKTORICA IBM-AKorporacija IBM dobila je prvu direktori-cu u stogodišnjoj historiji. Imenovanje že-

ne na tako visoku poziciju u IBM-u doka-zuje da je sve više žena na najvišim ruko-

vodećim mjestima u sektoru tehnologije.Dvije najveće tehnološke kompanije imatće od sljedeće godine žene na najvišim po-zicijama – IBM i Hewlet Packard, navodiAP. Virginia Rometty će posao u IBM-upreuzeti 1. januara, dok je HP prošlog mje-seca postavio za direktoricu Meg Whitman,bivšu čelnicu eBaya i kandidatkinju za gu-

vernerku Kaliornije. Rometty ima 54 go-dine i do sada je bila direktorica prodajeIBM-a i šeca marketinga. U kompaniji

je od 1981. godine, a prvi posao dobila jekao inžinjer. Ona će na poziciji generalnogdirektora zamijeniti Sama Palmisana, kojipuni 60 godina i, kao što je običaj u IBM-u,povlači se iz direktorske otelje.

nIjEMCI nAŠLI ZAGUBLjEnIH55,5 MILIjARDI EURA

Njemačka je bogatija za 55,5 milijardi euranego što je mislila zbog greške na računubanke za problematičnu imovinu FMSWertmanagement. a banka je povezana s

hipotekarnom bankom Hypo Real Estate,saopćilo je njemačko ministarstvo nan-sija.

“Izgleda da se to dogodilo zbog togašto su iznosi greškom dvaput uneseni“ –rekao je portparol tog ministarstva.

Vlada je pozdravila tu vijest, dok jeopozicija izrazila svoju zapanjenost zbogtakve greške. Najveća evropska ekonomijasada očekuje da će udio duga u BDP-u biti81,1 posto za 2011. godinu, što je 2,6 postomanje od prethodnih prognoza. Inače,FMS Wertmanagement, banka za proble-

matičnu imovinu, uspostavljena je nakonšto je Hypo Real Estate nacionalizovan2009. godine.



ma Jungman i Pang Da za 100 milionaeura (141,8 miliona dolara). KompanijaSwan je objavila da je potpisan Memoran-dum o razumijevanju sa kompanijamaPang Da i Jungman o prodaji i kupovini100 procenata akcija kompanije Saab isestrinske rme Saab Britain za 100 mili-ona eura. Zahtjev da se okonča reorgani-

zacija Saaba stigao je nakon što je Swansaopćio da su kineske kompanije propu-stile da ispoštuju dogovor o partnerstvui da osiguraju 70 miliona eura kredita zapremošćavanje u periodu reorganizacijeSaaba. Švedski dnevnik Svenska dagbla-det objavio je početkom sedmice da sukompanije Pang Da i Jungman, umjesto70 miliona eura ponudile 21,9 milionaeura za kupovinu čitavog Saaba. a jekompanija suspendovala proizvodnju u

većem dijelu godine kada se zbog nan-sijske krize i dugova borila da isplati zapo-slene i obezbijedi dijelove za montažu au-tomobila.

MICROSOFT nAjBOLjEMjESTO ZA RAD

Od svih međunarodnih američkih korpo-racija najbolji uslovi za rad su u Microsou,objavio je Institut Dobro mjesto za rad(Great place to work) iz SAD-a. Prema is-traživanjima Instituta koji na osnovu an-kete rangira preduzeća po uslovima kojepružaju svojim zaposlenima, američkemultinacionalne kompanije zauzimaju pr-

vih 10 mjesta, a prvi je Microso. U anke-ti su učestvovali zaposleni u multinacio-

nalnim kompanijama 45 zemalja. Iza Mi-crosoa su inormatička kompanija SAS,američka korporacija specijalizovana zainternet pretragu Google i poštansko-ku-rirska služba Fedex i njen avioprevoznik.Lanac restorana McDonald’s zauzima osmomjesto, dok se na listi od ukupno 25 pre-duzeća ne nalazi nijedno iz Azije. Na 11.mjestu je britanska kompanija specijalizo-

vana za proizvodnju vina i drugih alkohol-nih pića Diageo, a na 15. mjestu je kompa-nija Hilti za prozivodnju alata, čije je sjedi-šte u Lihtenštajnu.

GAZPROM: jEFTInIjI GASZA njEMAčKU

Ruski koncern Gazprom odobrio je popustna cijenu svog gasa i trećem njemačkompartneru, kompaniji Verbundnetz Gas(VNG AG). a kompanija važi za jednogod najvećih distributera tog energenta uistočnoj Njemačkoj, piše ruski poslovnidnevnik Komersant. Ne precizirajući vi-sinu popusta na koji je Gazrpom pristao,list podsjeća da je holding prošle godinetoj njemačkoj kompaniji prodavao gas po286 dolara za hiljadu kubnih metara. Po-četkom 2010. godine dvije njemačke ener-getske kompanije, E.ON Ruhrgas i Win-gas, uspjele su kod Gazproma dobiti po-pust. Ruski koncern je, naime, pristao dapojedinim evropskim partnerima ispo-ručuje gas po berzanskim cijenama, kojesu sada za oko 100 dolara niže od cijena udugoročnim ugovorima Gazproma.

AVIOnOM IZ BEOGRADADIREKTnO ZA DUBAI

Beogradski aerodrom Nikola esla počeo je

primjenjivati zimski red letenja u okviru kojeg će aviokompanije uvesti direktne letoveod Beograda do Dubaija i Berna. Premapodacima sa internetske stranice aerodro-ma(www.beg.aero)tokom zimskog redaletenja, koji će se primjenjivati do 24. marta,iz Beograda će letjeti 26 aviokompanija do47 gradova u Evropi, Arici i Aziji, a aero-drom na osnovu najavljenog reda letenjaočekuje porast broja putnika i obima sao-braćaja.

SAAB PREŠAO

U KInESKE RUKE

Grupa Švedski automobili (Swan) proda-la je kompaniju Saab kineskim partneri-

Brojke

71milion eura iznosili su gubici najvećegsvjetskog proizvođača teleona Nokia utrećem kvartalu ove godine. Iz kompanijeističu da je prodaja pala za 13 posto, a

prodaja smartphona za 39 posto.22miliona eura iznosit će u ovoj godini izvozljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja izSrbije, izjavio je ministar poljoprivrede SrbijeDušan Petrović.

11,1milijardu kuna (1,5 milijardi eura) dospjelihdugova za ranije izdate državne obveznicemorat će, odmah nakon izbora, dakle već2012, vratiti nova vlada Hrvatske.

767eura iznosila je ukupna vrijednost minimal-

ne potrošačke korpe za septembar ovegodine u Crnoj Gori, pokazuju zvaničnipodaci.

1,3miliona eura uložila je ove godine kompa-nija Henkel Ceresit u proizvodnju i moder-nizaciju tehnike u abrici ljepila za građevi-narstvo u Inđiji.

1,116miliona noćenja ostvareno je u Beču u sep-tembru ove godine, podaci su zajedniceWien Tourismus. Time je postavljen novirekord u broju noćenja turista, saopćio je

Compress.

2,19miliona eura iznosio je gubitak koji je ostva-rila Željeznička inrastruktura Crne Gore zadevet mjeseci ove godine, odnosno 18 po-sto manje u odnosu na isti period prošlegodine, saopćeno je iz kompanije.

737eura (5.514 kuna) iznosila je prosječna mje-sečna neto plaća u Hrvatskoj za august ovegodine, pokazuju prvi podaci Državnog za-voda za statistiku. U odnosu na juli prosje-čna neto plaća za august je bila nominalno

viša za 2,8 posto ili za 20 eura.

350miliona dolara uložit će njemačka grupaDeimler u proizvodnju petog Mercedes-Benz modela u abrici Vens, u Alabami.

0,7posto iznosila je u oktobru infacija uSloveniji, za koliko su u odnosu na sep-tembar poskupjele osnovne životne po-trepštine. Na godišnjem nivou cijene suviše za 2,7 posto, a prosječni 12-mjese-čni rast cijena iznosio je 1,7 posto.

1,75miliona stanovnika Srbije bilo je zaposle-no krajem augusta, procijenila je zvani-čna statistika, što je oko 20.000 radnihmjesta manje nego u julu.





INTERVJU >>>

A k t i v

n o s

t ikomore

SAD: Obnovljen preferencijalni tretman za robe porijeklom iz BiH

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je objaviloinormaciju da je Vlada SAD-a retroaktivno obnovila primjenu Generalnog sistemapreerencijala (GSP), a na listi zemalja korisnica je i Bosna i Hercegovina. Povlaštenitretman će važiti do 31. 7. 2013. godine. S obzirom na retroaktivnu obnovu, uvoznicimaće biti reundirani iznosi naplaćeni u obliku carina za period prekida (od 31. 12. 2010.do 5. 11. 2011. godine). Uvoznici koji su podnijeli elektronsku deklaraciju će dobitiautomatsko reundiranje naplaćenih dažbina. Ostali uvoznici moraju podnijeti pisani zahtjev u roku od 180 dana oddana obnove GSP programa (do 18. 4. 2012. godine). Više inormacija je moguće naći na web stranicama:http://www.usitc.gov/tata/hts/,http://www.cbp.gov/xp/cgov/trade/trade_programs/international_agreements/special_trade_programs/. Provjera mogućnosti korištenja GSP tretmana po pojedinim proizvodima može se izvršiti korištenjem elektronskebaze kojoj je moguće pristupiti na web stranici:http://dataweb.usitc.gov/scripts/gsp/gsp_tarif.asp.

Neznatno povećanje kontingenta austrijskih dozvola

Na sastanku Mješovite komisije za transport Republike Austrije i Bosne iHercegovine, održanom 2. i 3. novembra 2011. godine u Beču, kontingentibilateralnih i univerzalnih dozvola za prijevoz tereta su uvećani za cca 11%, tako daće u narednoj godini bosanskohercegovačkim prijevoznicima biti na raspolaganjuukupno 5.000 bilateralnih i 5.000 univerzalnih dozvola. Kao što se vidi izpotpisanog Protokola, austrijska delegacija se izjasnila da CMR može predstavljatidokaz za tranzit austrijske teritorije bez dozvole, ali samo pri obavljanju prijevozaiz Bosne i Hercegovine za Švicarsku ili Norvešku.

Održana sjednica Udruženja prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu putnika

U prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine održana jesjednica Odbora Udruženja prijevoznika u međunarodnom i međuentitetskomcestovnom prijevozu putnika na kojoj je razmatran čitav niz pitanja iz ove oblasti.Na sjednici je razmatran problem nerealiziranja obaveza predviđenih Protokolimasa posljednjih sastanka mješovitih komisija za transport sa Republikom Slovenijom i Republikom Crnom Gorom.Osim pitanja koja je neophodno razmotriti na predstojećem sastanku Mješovite komisije sa Republikom Austrijom,posebna pažnja data je problemu ugrožavanja bezviznog režima. Učesnici sastanka zaključili su da Udruženje dajepunu podršku aktivnostima koje provode organi u Bosni i Hercegovini te osuđuje aktere čije djelovanje predstavljaopasnost za opstanak bezviznog režima. Na sjednici je konstatirano da se zbog stanja u oblasti međunarodnog imeđuentitetskog prijevoza sastanci trebaju održavati jednom mjesečno, kako bi se održao kontinuitet i potreban nivointenziteta u djelovanju prema nadležnim institucijama, a naročito prema Ministarstvu komunikacija i transportaBosne i Hercegovine.

Poziv bh. kompanijama za učešće na sajmu Hannover 2012

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u partnerstvu sa USAID-SIDAFIRMA projektom i Švicarskim programom za promociju uvoza u EU (SIPPO),organizira zajednički nastup bh. kompanija na Hannover Fair – najvećemMeđunarodnom sajmu industrijskih tehnologija u svijetu, koji će se održati uHannoveru (Njemačka) od 23. do 27. aprila 2012. godine. Sajam Hannover jeidealno mjesto upoznavanja poslovnih partnera i preko 60 godina je vodeći sajamna tržištu inovativnih tehnologija, materijala i ideja. Prijaviti se mogu kompanije

članice VK BiH koje su proizvođači u oblasti metaloprerađivačke, mašinske ili elektro industrije. Kompanija moraimati iskustvo u izvoznim poslovima i biti strateški opredijeljena za izvoz na tržište EU te posjedovati adekvatankvalitet proizvoda i potrebne certikate.



>>>


Aktivnosti k

o m

o r e

U Minhenu održan okrugli sto – Metalska industrija BiH

Prošlog mjeseca Privredna komora Minhena i Gornje Bavarske uMinhenu su ugostili učesnike okruglog stola “Metalska industrija BiH“.Pored predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH u prvom dijeluprograma su učestvovali predstavnici Ministarstva vanjskih poslova BiH,Agencije za promociju stranih ulaganja u BiH te predstavnici Privrednekomore Minhena i Gornje Bavarske. Predstavnik Vanjskotrgovinskekomore BiH Enes Ališković održao je prezentaciju o metalskom sektoruu Bosni i Hercegovini, a nakon toga je predstavio prisutne bh. kompanijei njihove djelatnosti. Od petnaest prijavljenih kompanija, u Minhenu jeprisustvovalo dvanaest: Inox Ajanović, ZE-Steel, Metalna industrija a.d, Elvaco a.d, Airvent d.o.o, Maxmara d.o.o,Praktik d.o.o. Sarajevo, Braća Karić d.o.o. Zenica, SIK d.o.o. Mostar, ALU-CO d.o.o. Sarajevo, Širbegović grupa,Ornament. Sam okrugli sto je bio odlično organizovan, samo je očekivana veća posjećenost događaja od stranenjemačkih privrednika iz metalskog sektora, mada Privredna komora Minhena i Gornje Bavarske naglašavaju daovo ne znači i pad njihovog interesovanja za bh. metalski sektor.

Pero Bukejlović novi predsjednik Odbora Asocijacije metalskog i elektro sektora BiH

Odbor Asocijacije metalskog i elektro sektora BiH razmatrao je inormaciju o održanom Forumu metalske industrijeBiH 2011. u okviru sajma ZEPS Intermetal te inormaciju o održanom Okruglom stolu predstavnika metalske industrijeSrbije, Hrvatske i BiH. Odbor Asocijacije je za novog predsjednika, na mandatni period od 16 mjeseci, izabrao PeruBukejlovića. Razmatrajući inormaciju o održanom Forumu metalske industrije BiH 2011. u okviru sajma ZEPSIntermetal, na kojem je usvojen Maniest Foruma metalaca BiH, zaključeno je da je Maniest ključni dokument zametalsku industriju kojim se od vlasti traže političke i aktivne industrijske reorme bez odgađanja, brža i ekasnijarealizacija javnih investicija, osiguravanje povoljnih kredita, reorma razvojno-investicijskih banaka, promocija stranihdirektnih investicija i još niz konkretnih mjera. Na sjednici Odbora Asocijacije je konstatovano, između ostalog, dasu trendovi u proizvodnji i izvozu metalskog sektora pozitivni, ali da je istovremeno poslovni ambijent limitirajući zarealizaciju planova. Metalski sektor industrije BiH u prvih devet mjeseci ove godine zabilježio je rast izvoza gotovo 20posto.

Primjena Pravilnika o nedrvnim šumskim proizvodima u FBiH i RS

U VK BiH je održan okrugli sto o temi “Primjena pravilnika o nedrvnim šumskim proizvodima u FederacijiBosne i Hercegovine i Republici Srpskoj“, u organizaciji projekta USAID-SIDA FARMA i Grupacije proizvodnje,sakupljanja i prerade ljekovitog bilja i šumskih plodova Vanjskotrgovinske komore BiH. U raspravi su prezentiranistavovi Grupacije o načinu primjene postojećih Pravilnika o nedrvnim šumskim proizvodima i zaključci s radionice“Mogućnosti za održivo upravljanje resursima nedrvnih šumskih proizvoda u Jugoistočnoj Evropi, s posebnimnaglaskom na ljekovito bilje“, održane nedavno na ostrvu Vilm u Njemačkoj. Predavači su bili predstavniciMinistarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i resornih entitetskih ministarstava.

Vanjskotrgovinska komora BiH na sajmu Ambienta u Zagrebu

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u partnerstvu saProjektom CEFA-DIHK organizovala je promotivni štand na 38.Međunarodnom sajmu namještaja, unutarnjeg uređenja i pratećeindustrije – Ambienta, koji je održan od 19. do 23. oktobra 2011. godineu Zagrebu. Ambienta je uspješan i atraktivan međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrijei kao takav predstavlja važno mjesto susreta proizvođača i trgovaca namještajem, poslovnih ljudi, stručnjaka i medija,te uz poslovni ima i snažan promotivni utjecaj. Ambienta je već niz godina, pored hrvatskog tržišta, značajnai za tržišta Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, ali i za italijansko, poljsko, mađarsko,austrijsko i njemačko tržište. Cilj ovog štanda bila je promocija bh. proizvođača namještaja i prateće opreme putemkataloga, reklamnih materijala, prikupljanja inormacija te upoznavanja distributera i potencijalnih kupaca. Nekolikozainteresovanih bh. kompanija imalo je mogućnost korištenja štanda VK BiH za sastanke i B2B razgovore.




Koliko ste zadovoljni urađenim u proteklomšesnaestomjesečnom mandatu i sa aspekta toga što jeučinilo rukovodstvo Komore, ali i Vi lično?

“Relativno sam zadovoljan i smatram da smo mogli više uradi-ti mada smo po planu i programu uradili više nego što je tousvojila Skupština VK BiH. U mandatu predsjednika učinitću sve da se organi Komore kao i uposlenici uključe u proces

INTERVJU >>> Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH

Odlukom Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine o redovnoj rotaciji unkcija, u narednom man-datnom periodu od 16 mjeseci unkciju predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH od 1. 11. 2011. godine obavljaBruno Bojić. Dosadašnji predsjednik Komore Veselin Poljašević i potpredsjednik Amir Zukić u narednom periodu ćeobavljati unkcije potpredsjednika. U intervjuu za InoKom Bojić ističe kako je za njega jedan od glavnih prioritetaoživljavanje Međukomorskog vijeća. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je uvijek u partnerskom odnosus vlašću štitila interese privrednika i uvjeren sam da će uspješno nastaviti i s novom vladom, kada ona bude ormi-

rana, ističe Bojić.

planiranih aktivnosti, kako bi zajedničkim snagama pomogligospodarstvu Bosne i Hercegovine. Rukovodstvo Komore i jaosobno učinili smo mnogo kada je u pitanju prezentiranje ak-tivnosti i nadležnosti Komore. Mogu reći da smo radili u koor-dinaciji kao tim i tvrdim da smo na najkvalitetniji način izvr-šavali povjereno, odnosno predstavljali smo gospodarstvo i po-tencijale BiH na jedan reprezentativan način.“

Šta je ono što biste izdvojili kao posebne aktivnosti Komoreu godini na izmaku, od čega će svakako najprije koristi

imati njeni članovi, ali i cjelokupna bosanskohercegovačkaprivreda?“Zajedničke aktivnosti sa Ministarstvom vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa, Ministarstvom inozemnih poslova, Ministar-

Razgovarala: Aida Alić

Vanjskotrgovinska komora nastavit

će da štiti interese privrednika




>>>

stvom prometa i komunikacija, međunarodnim organizacijama(USAID, SIPPO, Delegacija EK i drugi) i predstavljanje bh. go-spodarstva putem sajamskih i gostujućih nastupa. Korist je uisti-nu velika, a dokaz su veliki broj čestitki upućenih rukovodstvu.“

Povjeren Vam je predsjednički mandat u trajanju od16 mjeseci, šta će biti Vaši prioriteti i zadaci?“Najprije oživljavanje Međukomorskog vijeća. Međukomorsko

vijeće će dobiti na značaju jer ćemo pokušati raspodijeliti odre-đene poslove s jednim ciljem, a to je povećati i poboljšati pro-izvodnju i izvoz iz Bosne i Hercegovine. U partnerstvu sa in-stitucijama Bosne i Hercegovine osigurati gospodarstvenicimapovoljnije uvjete za rad i poslovanje. Predstaviti gospodarstvoBosne i Hercegovine, njezine prirodne potencijale i resursegdje je god moguće na najkvalitetniji način. akođer, raditi naizradi projekata značajnih za razvoj Bosne i Hercegovine. Ra-dit ću na izradi Strategije i primjeni zajedničkog nastupa sadrugim komorama na trećim tržištima.“

Vanjskotrgovinska komora BiH ima širok dijapazon udjelovanju i pomoći privrednim subjektima. Na šta bisteVi posebno podsjetili?“U partnerskom odnosu sa institucijama Bosne i Hercegovineraditi na poboljšanju uvjeta samog rada i unkcioniranja go-spodarskih subjekata, a to planiramo putem edukacije, inor-miranja, zastupanja, stručnih savjeta, sajamskih maniestacija,bilateralnih susreta i dr.“

Možete li navesti neke korake na kojim će raditi Komorakako bi pomogla privrednicima u prevazilaženju njihovihproblema?“Razvijati partnerstvo sa svim komorama u BiH i svijetu sa po-sebnim osvrtom na eurointegrativni proces. Osigurati plasmanroba i usluga u inozemstvu našim gospodarstvenicima iz Bo-sne i Hercegovine.“

Imamo priliku često da čujemo kako BiH ima kapacitetai šansi, ali da su nedovoljno iskorišteni. Koji su to šanseBiH u smislu privrede i privrednih grana na koje biste daliposeban akcenat?“Bosna i Hercegovina uistinu obiluje i prirodnim i ljudskimpotencijalima i oni su nedovoljno iskorišteni. Naš hidroener-getski potencijal je među prvih 10 u Evropi. Oko 53 % teritori-

je Bosne i Hercegovine je pokriveno šumama, što predstavljaimpresivan temelj za razvoj drvne industrije. Moramo se tru-diti da tržištu ponudimo gotove drvne proizvode, a ne polu-proizvode ili sirovine kao u prethodnom periodu. Metalski igrađevinski sektor su naši značajni resursi, kao i namjenska in-dustrija. Potrebno je u mnogo većoj mjeri iskoristiti turističkepotencijale Bosne i Hercegovine.“

Šta je to nužno učiniti kako bi se privrednicima osiguralo dapočnu sa agresivnijim nastupima na tržištu?“Dignuti pognutu glavu i prihvatiti izazove, jer svaka kriza imai prednosti. Onaj ko se uhvati u koštac s njom će i pobijediti, aonaj koji kaže ‘teško nam je’, ‘drugi su bolji’, ‘drugi imaju višenovca’ i tome slično, on će i propasti. o je najveća istina – uz-dignuti se i raditi! Potrebno je utjecati na svijest i proizvođača ipotrošača da je ono što mi proizvodimo i konzumiramo u BiHuistinu najbolje.“

Kakva je za građane i privrednike bila godina koju smoskoro ispratili?“Godina je bila iznimno teška, kako za gospodarstvo, tako i za

građane, a do takvog stanja doveli su i vanjski i unutarnji ak-tori. Prije svega, svjetska ekonomska kriza je pogodila i Bosnu iHercegovinu i još uvijek se najveći dio gospodarstva suočava snjenim teškim posljedicama, iako je došlo do značajnog opo-

ravka vodećih izvoznika i poboljšanja vanjskotrgovinske ra-zmjene. Dodatni teret domaćem gospodarstvu je nepovoljnoposlovno okruženje, opterećeno visokim poreskim i drugimizdacima, administrativnim barijerama, necarinskim i drugimbarijerama našem izvozu, tehnološkim zaostajanjem i nedo-statkom povoljnih uvjeta nanciranja i drugim problemima.“

U kojoj mjeri je politika uzročnik takvom stanju?“Bez obzira na politička dešavanja i neizbor nove vlasti, gospo-darstvenici su morali i moraju da rade svoj posao. Normalno jeda je to otežavalo u određenoj mjeri njihov učinak, koji sma-tram ne tako velikim. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Her-cegovine je uvijek u partnerskom odnosu s vlašću štitila inte-rese gospodarstvenika i uvjeren sam da će uspješno nastaviti i snovom vladom.“

Vaša poruka privrednicima – poduzetnicima i javnostiopćenito?“Cijeniti svoje, raditi na promociji proizvoda i usluga, boritise s novim izazovima i razvijati se. Vanjskotrgovinska komoraBosne i Hercegovine će biti uvijek uz njih.“



TEMA >>> BiH na 125. mjestu na svijetu po lakoći poslovanja

Prema Izvještaju o poslovanju za 2012. – poslovanje utransparentnijem svijetu, koji su objavili Međunarodnanansijska korporacija i Svjetska banka, naša zemlja se

sada nalazi na 125. mjestu od 183 zemlje svijeta, što znači da je,u odnosu na godinu ranije, popravila svoje rangiranje za dvamjesta. Međutim, slika o poslovnom ambijentu u BiH jasnija jekada se stanje uporedi sa ostalim zemljama Jugoistočne Evrope.

Naime, podaci Svjetske banke govore da je, prema sveuku-pnoj lakoći poslovanja, Makedonija na 22. mjestu, Slovenija na37, Crna Gora na 56, Bugarska na 59, Rumunija na 72, Hrvat-ska na 80, Moldavija na 81, Albanija na 82, Srbija na 92, a Ko-sovo na 117. mjestu. Na listi ekonomija koje su najviše unapri-

jedile uslove za poslovanje, dvije ekonomije iz regiona istočne

Evrope i centralne Azije su zabilježile značajan napredak: Mol-davija se pomjerila sa 99. na 81. mjesto, a Makedonija sa 34. na22. mjesto.

Piše: Rudia Adović

Vijeće stranih investitora BiH upozorilo je da je ovogodišnji priliv direktnih stranih investicija u BiH smanjen u

odnosu na proteklu godinu, te je u prvom polugodištu iznosio 65 miliona KM, što je za 19,5 posto manje nego u prošlogodišnjem periodu. Vijeće je sačinilo i listu preporuka za unapređenje poslovnog ambijenta, a većina tih preporuka odnosi se na izmjene u oblasti korporativne prakse i poštivanje svjetskih standarda u ovoj oblasti.

Pozitivi pomaci

No, šeca Ureda Svjetske banke u BiH Anabela Abreu smatrada je BiH, ipak, napravila značajan napredak.

“BiH je prošle godine bila na 127, a ove godine na 125. mje-stu, što znači da je došlo do poboljšanja u odnosu na prošlu go-dinu i to je bitno. U BiH su napravljeni pozitivni pomaci kada

je u pitanju lakoća poslovanja. Zemlja je ostvarila značajan na-predak u reormiranju procesa pokretanja poslovne djelatnosti,

jer je došlo do zamjene potrebe za dobivanjem dozvole za po-četak poslovanja jednostavnim obavještenjem o početku poslo-

vanja, kao i do pojednostavljenja procesa dobivanja identika-cijskog broja rme. e reorme su smanjile proces za 24 dana.akođer, smanjen je broj dana potrebnih za dobivanje identi-kacijskog broja rme sa 15 na pet dana. Pojednostavljeni su iprocesi dobivanja građevinskih dozvola, smanjenjem vremenakoje je potrebno za upis objekta u katastar sa 89 na 15 dana“ –kazala je Abreu i poručila da BiH treba nastaviti raditi na una-pređenju poslovnog ambijenta i investicione klime, a da će

Svjetska banka nastaviti pružati pomoć organima vlasti u BiH.O otklanjanju administrativnih barijera u cilju unapređenjaposlovnog okruženja govorilo se polovinom oktobra i u Fede-ralnom parlamentu, gdje je, uz učešće članova Vlade FBiH,

Korupcija i administracija

tjeraju straneinvesticije





>>>

predstavnika privrednih komora, udruženja poslodavaca, sin-dikata, Vijeća stranih investitora, zavoda za zapošljavanje i višekompanija održana tematska sjednica posvećena problemimas kojima se susreću investitori. Vijeće stranih investitora BiHupozorilo je da su poreska administracija i korupcija neki odključnih problem sa kojima se suočavaju kompanije u BiH, kaoi razlozi što je BiH i dalje neatraktivna za strane investitore.Kako je rečeno, ovogodišnji priliv direktnih stranih investicija

u BiH smanjen je u odnosu na proteklu godinu, te je u prvompolugodištu iznosio 65 miliona KM, što je za 19, 5 posto manjenego u prošlogodišnjem periodu. Vijeće je sačinilo i listu pre-poruka za unapređenje poslovnog ambijenta, a većina tih pre-poruka odnosi se na izmjene u oblasti korporativne prakse ipoštivanje svjetskih standarda u ovoj oblasti.

Predstavnici Vijeća stranih investitora BiH Aida Soko i SeadMiljković su, između ostalog, ukazali na kompliciranu proce-duru za primjenu međunarodnih sporazuma BiH iz oblasti iz-bjegavanja dvostrukog oporezivanja, naglašavajući da ovaj pro-blem ne zahtijeva izmjenu zakonske regulative, već dosljednuprimjenu propisa o međusobnoj saradnji na državnom nivou.U Federaciji BiH treba izmijeniti niz zakonskih normi i drugihpropisa te donijeti određeni broj novih da bi postala povoljnijiposlovni ambijent, stimulativniji za domaće i strane investitore,

jedna je od poruka sa tematske konerencije, održane, kako jerečeno, isključivo zbog toga što niz aktuelnih administrativnihpropisa u FBiH, uz složeno ustavno uređenje, komplikuje ra-zvoj biznisa i naprednijeg poslovnog okruženja, a što u kona-čnici odbija potencijalne investitore. Između ostalog, trebapromijeniti i pojednostaviti sadašnje složene procedure za zapo-

činjanje biznisa i investiranja, koje provodi glomazni admini-strativni aparat.

Pobolšae ambieta

Administrativne prepreke su u sadašnjim normama i propisi-ma, prema riječima predsjedavajućeg Predstavničkog domaFederalnog parlamenta Denisa Zvizdića, pa će biti preporuče-

no šta i u kojim aktuelnim ederalnim zakonima treba mijenja-ti te eventualno koje nove norme i propise treba donijeti da biFederacija postala atraktivnija destinacija za poduzetnike.

“Prvim setom zaključaka treba precizirati prioritete za iz-mjenu propisa, kojima se može brzo, amandmanski interveni-rati, da bi se stanje promijenilo u korist privlačnijeg poslovnogambijenta. Drugim setom treba konkretizirati nove potrebnepropise, a trećim inicirati mjere za državni nivo. Cijeli posao

vezan za zaključke treba da bude završen do kraja novembrada bi možda već u decembru Federacija imala precizirane mje-re za unapređenje poslovnog ambijenta“ – rekao je Zvizdić.

Federalni premijer Nermin Nikšić rekao je da poboljšanjeposlovnog okruženja i investiranja predstavlja zajednički interes.

“Konačan cilj je omogućiti da Federacija BiH postane mje-sto poželjno za poslovanje, zbog čega je Vlada u proteklom pe-riodu poduzela brojne aktivnosti sa ciljem poboljšanja poslo-

vnog ambijenta, dok je niz ovih rješenja već upućen u parla-mentarnu proceduru“ – kazao je Nikšić.

Premijer Nikšić i član Upravnog odbora Vijeća stranih investitora u BiH Giulio Moreno potpisali su polovinom oktobrazajedničku izjavu radi otklanjanja pravnih i drugih prepreka zaulaganja. Nikšić je kazao da su potpisivanjem ovog sporazumaoperacionalizirali nastojanja Vlade FBiH da Federaciju učinimjestom jednostavnijeg i unosnijeg poslovanja i investiranja.

“Praktično, potpisivanjem ovog sporazuma mi smo prepo-

ruke iz Bijele knjige na određeni način prihvatili i kao dio pro-grama rada Vlade FBiH i preuzeli obavezu da uskoro ono što je utvrđeno u Bijeloj knjizi pretvorimo u izmjene zakonskihpropisa koje će Vlada ponuditi Parlamentu FBiH na usvajanje“– naglasio je Nikšić.

Vijeće stranih investitora od početka, kako je kazao More-no, na različite načine i putem Bijele knjige pokušava da ukažena probleme i prioritete za strane investicije u BiH.

“renutno, Vlada FBiH je na puno konkretniji i ozbiljnijinačin počela prihvatati naše preporuke i zbog toga ćemo nasvaki mogući način poduprijeti rad i saradnju s relevantnimministarstvima da bismo poboljšali situaciju i nadamo se da ćeovaj sporazum doprinijeti razvoju i napretku BiH“ – istakao je

Moreno.U Bijeloj knjizi sadržano je 67 preporuka koje tretiraju ra-zličite sektore i u kojoj se vlastima sugerira koje su to prioritet-ne reorme radi rješavanja ključnih prepreka za ulaganja. Pred-stavljajući aktualne probleme i preporuke za njihovo uklanja-nje, većina učesnika konerencije ocijenila je da nepovoljnomposlovnom okruženju doprinose kompleksne procedure za po-kretanje biznisa, te neusaglašeni i neharmonizirani propisi kojeprovodi ogroman, skup i neekasan administrativni aparat.Među brojnim aktima, za koje je rečeno da moraju biti podlo-žni hitnim izmjenama, jesu zakoni o Poreznoj upravi, privred-nim društvima, trgovini, radu, doprinosima, korištenju zemlji-šta, zdravstvenom osiguranju i stečaju.

Prezetira nacrt strategie rasta izvoza BiH do 2015.

Predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

BiH, Agencije za promociju izvoza BiH i eksperti Projekta EUza podršku promociji izvoza prezentirali su u parlamentu BiHNacrt strategije rasta izvoza Bosne i Hercegovine za period od2012. do 2015. godine. Naglašeno je da su strateški ciljevi zarast izvoza podizanje svijesti o izvoznom potencijalu BiH naključnim tržištima, povećanje broja preduzeća sposobnih zaproaktivni izvoz, poboljšanje sposobnosti izvoznih preduzećada budu konkurentna na međunarodnim tržištima iomogućavanje ekasne inrastrukturne podrške. Unutar toga,kako je istaknuto, potrebno je pripremiti i provesti strategijubrendiranja za BiH, pružiti podršku razvoju saradničkihizvoznih grupa, pojednostaviti nansijske instrumente kojiizvoznicima stoje na raspolaganju te pojednostaviti carinskeprocese.

“Nosilac izrade Nacrta strategije rasta izvoza bilo jeIzvozno vijeće BiH, koje je nakon analiza trgovinskih tokovau ključnim sektorima i potencijala za rast izvoza, ormiraloosam radnih grupa koje su bile usmjerene na identiciranjeprepreka za izvoz i predlaganje mogućih rješenja. Poslijetoga su denirani strateški zadaci u cilju povećanja izvoza,s elementima potrebnim za njihovu realizaciju, saopćeno

je iz parlamenta BiH. Oblasti djelovanja radnih grupa bilesu nansiranje izvoza, transport i logistika, brendiranje ipromocija BiH, metalski, drvni, poljoprivredno-prehrambeni,građevinski sektor i turizam.




Nacionalni sistemi državne pomoći izvan EU prvi putsu se pojavili 1990-ih u okviru evropskih sporazumasa većinom zemalja koje su se kandidirale za članstvo.

Ključna ideja u tom pogledu bila je da se te zemlje naviknu narežim državne pomoći, a posebno na zahtjeve koji se tiču izvje-štavanja kako bi kontrolu državne pomoći po prijemu u član-stvo EU započela Evropska komisija. No, u slučaju država za-padnog Balkana uspostava kontrole državnih pomoći zahtije-

va se prije članstva, a u trenutku prijema u EU ovlasti za odo-

bravanje državnih pomoći prelaze na Evropsku komisiju, tj.Generalni direktorat za konkurenciju. Osnovna je ideja da ćeEU otvoriti aranžmane o slobodnoj trgovini samo sa zemljamakoje mogu osigurati da njihove rme ne budu neadekvatnosubvencionirane kako bi se suočile s konkurencijom rmi izEvropske unije.

Zaa drave pomoći

Značaj državne pomoći ogleda se prvenstveno u intervencijina tržištu, da bi država, pomažući preduzećima, sektorima, re-gijama, ostvarila ciljeve socijalne i političke prirode; radi odr-žavanja određenog nivoa zaposlenosti, unapređenja izvoza, u

uslovima kad je stepen iskorištenja kapaciteta na nivou državenizak, kada je slučaj o osjetljivim regijama. Uz već navedenerazloge, motiv pomoći može biti i pomoć preduzećima koja -guriraju kao polovi razvoja u regijama u kojima se nalaze (veli-ka koncentracija zaposlenosti), da bi se zadržao izvor dohoda-ka velikog dijela stanovništva te regije.

Cilj konkurentske politike jeste osigurati da tržišta steknui održavaju feksibilnost koja im je potrebna u ormi dodatnogprostora za inicijativu i inovacije, a u svrhu što eektivnije i di-namičnije alokacije društvenih resursa. Kao takva ima brojneindirektne i direktne dodirne tačke s ostalim parcijalnim poli-tikama kao što su: razvojna politika unutrašnjeg tržišta, politi-ka usmjerena na rast i konkurentnost, politika razvoja i istraži-

vanja, ekološka politika i politika zaštite potrošača.eorijski, ali i kroz praksu najrazvijenijih zemalja, legitimno

postojanje državne pomoći nije problematično, već se proble-matizira deniranje državne pomoći i određivanje kriterija pod

ANALIZA >>>

Piše: pro. dr. Dulko Hasićkojima se dopušta intervencija u tržišnu strukturu na nacional-nom, regionalnom i lokalnom nivou. Interes je Bosne i Herce-

govine, kao jedne od tranzicijskih zemalja, da određivanjemtih pravila igre dinamizira proces tranzicije u dominantno pri-

vatnu, tržišnu privredu.

(ne)sistemski pristup praksi drave pomoći

U realnosti bh. privređivanja trend je upravo suprotan. Zbogsporog provođenja restrukturiranja i slabog pomaka u smislurazvoja, država se odlučila za osnivanje posebnih koordinacija,tj. za nesistemski pristup praksi državne pomoći. Osim unu-trašnje dimenzije problema, koja govori o poremećaju konku-rencije na tržištu, indirektno se radi i o vanjskotrgovinskoj di-menziji tog sredstva ekonomske politike. Državna pomoć, kojase u specičnom obliku javlja u teoriji industrijskog razvoja,za Bosnu i Hercegovinu je dugoročno teško prihvatljiva, jer jesuprotna tranzicijskom imperativu liberalizacije trgovine. Dabi se stvorili kriteriji za nacionalnu politiku i praksu državnepomoći, i više je nego korisno analizirati politiku državne po-moći unutar EU, da bi to guriralo kao teorijsko-praktična os-novica reerentna za bh. slučaj.

Sistemski bi praćenje državne pomoći i izgradnja dugoro-čnih i preciznih kriterija za nju, značilo i smanjenje konstan-tnog pritiska na državu sa zahtjevima za državnu pomoć. Nataj bi se način izbjegavao palijativni pristup državne intervenci-

je u privrednu strukturu. U makroekonomskom kontekstu koji

počiva na prognozama stagnacije bruto domaćeg proizvoda,slabljenja domaće potrošnje i stagnacije vanjske potražnje zabh. izvozom, potreba daljnjeg restrukturiranja i uloga državeu tom procesu mora se sagledati kroz strogo lučenje državnepomoći preduzećima kojima je potrebno “spašavanje“. Na kra-

ju, kao što sugeriraju nalazi analize državne pomoći u Evrop-skoj uniji, državna se pomoć u tranzicijskoj zemlji poput Bo-sne i Hercegovine mora denirati i tretirati kao korektivnosredstvo politike rasta i restrukturiranja, a nikako kao njihovsupstitut.

EU eli edog sagovorika

Privremeni sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Bosne iHercegovine s Evropskom unijom stupio je na snagu 1. 7. 2008.godine, a odredbe koje se tiču državne pomoći potpadaju podPrivremeni sporazum. Zbog toga je BiH 1. 7. 2010. ušla u prvo

Državna pomoć uBosni i Hercegovini na čekanju

Bosni i Hercegovini je potreban jedan sveobuhvatan uvid u kategorije, iznose i svrhe državnih pomoći koje sedodjeljuju na raznim nivoima vlasti, kako bi se identifcirali prioriteti, napravile analize učinaka državnih pomoći i strateški koordinirala industrijska i razvojna politika zemlje. Pri tome se ne smije narušavati konkurencijaizmeđu BiH i EU. Domaće državne pomoći ne smiju negativno utjecati na trgovinu s Unijom. S obzirom na toda je vanjska trgovina u nadležnosti BiH te da EU želi da u našoj zemlji u pitanju državnih pomoći ima jednogsagovornika – nezavisnu agenciju koja će uspostaviti ujednačenu kontrolu državnih pomoći u BiH – potrebno je donijeti zakon o državnoj pomoći i uspostaviti neovisnu regulatornu agenciju na nivou BiH.




>>>

konkretno kršenje obaveze denirane prijelaznim periodomod dvije godine u kojem je trebala donijeti zakon i uspostavitinezavisno operativno tijelo za državne pomoći na nivou BiH.Državi je potreban jedan sveobuhvatan uvid u kategorije, izno-se i svrhe državnih pomoći koje se dodjeljuju na raznim nivo-ima vlasti kako bi se identicirali prioriteti, napravile analizeučinaka državnih pomoći i strateški koordinirala industrijska irazvojna politika zemlje. Pri tome se ne smije narušavati kon-kurencija između BiH i EU. Domaće državne pomoći ne smijunegativno utjecati na trgovinu s EU. S obzirom na to da je vanj-ska trgovina u nadležnosti BiH te da EU želi da u našoj zemlji

u pitanju državnih pomoći ima jednog sagovornika – nezavi-snu agenciju koja će uspostaviti ujednačenu kontrolu državnihpomoći u BiH – potrebno je donijeti zakon o državnoj pomoćii uspostaviti neovisnu regulatornu agenciju na nivou BiH.

Euroatlantske integracije su osnovni multilateralni vanjsko-politički prioritet BiH, to konkretno zahtijeva i punu podrškuinstitucija na svim nivoima vlasti u procesu ispunjavanja oba-

veza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).Ipak, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s nizom pro-

blema u ispunjenju svojih obaveza iz SSP-a koji je svojevrsnakonkretizacija Kopenhaških kriterija (pravila koja denirajukoja je zemlja podobna pridružiti se EU). Pri tome i pitanja izdomena tržišne ekonomije u BiH zbog prirode njena uređenja

imaju tendenciju stvaranja problema političke prirode. akav je slučaj i s uspostavom sistema državnih pomoći i usvajanjemneophodnog zakonodavstva u toj oblasti.

Predloeo ormirae Saveta za kotroludrave pomoći

Usvojeni Nacrt zakona o sistemu državne pomoći u BiH u skla-du je sa ustavnim i zakonskim nadležnostima države i entiteta.Ovim nacrtom je predloženo ormiranje Savjeta za kontroludržavne pomoći BiH, koji bi imao sedam članova – dva izabra-na na nivou Vijeća ministara BiH, po dva člana izabrana na ni-

vou entitetskih vlada i član iz Distrikta Brčko.

Po ugledu na Fiskalno vijeće BiH, ovaj Savjet bi imao svojsekretarijat zadužen da pruža administrativno-tehničku po-moć članovima Savjeta i nansirao bi se u jednakim omjerima

iz budžeta institucija BiH i entiteta. Pored Savjeta, u sistemkontrole pojedinačnih i programa državne pomoći bi se uklju-čila i implementaciona tijela u Zakonu, putem ministarstavanansija. Veoma je bitno da se državna pomoć tretira kao onakoja je zabranjena, zatim dozvoljena državna pomoć i državnapomoć koja može biti dozvoljena, a prelazi prag “de minimis“.

Prag “de minimis“ podrazumijeva najviši iznos državnepomoć koji u periodu od tri godine, jednom ili više puta možebiti dozvoljen jednom privrednom subjektu. Do tog praga, dr-žavna pomoć se daje privrednom subjektu i samo prijavljujeSavjetu BiH za kontrolu državne pomoći, a preko dozvoljenog

iznosa prijavljuje se i podnosi zahtjev za odobrenje Savjetu BiHza kontrolu državne pomoći.Nacrt zakona o sistemu državne pomoći, koji je pripremilo

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, po-drazumijeva izgradnju sistema za državnu pomoć unutar BiH,čija je osnova regulisanje općih uslova, procedura za odobra-

vanje, kontrola i povrat nezakonito dodijeljene državne pomo-ći i izvještavanje o dodijeljenim državnim pomoćima, u namje-ri da se poštuju tržišna načela konkurentnosti i međunarodneobaveze BiH. Zakon daje denicije privrednih subjekata, ja-

vnih preduzeća, oblike državne pomoći, postojeću državnu po-moć, mala i srednja preduzeća, državnu pomoć “de minimis“,reerentnu kamatnu stopu i popis, odnosno inventar državnih

pomoći.Ponuđeni Zakon je dao i deniciju državne pomoći, kao i

one koji daju državnu pomoć, a to su: Bosna i Hercegovina,njeni entiteti, Distrikt Brčko i svi kantoni i općine u Bosni iHercegovini, a denirao je i da su korisnici državne pomoći sviprivredni subjekti koji se pojavljuju na tržištu.

Ono što je veoma bitno jeste da državna pomoć može bitiu vidu programa državne pomoći i/ili pojedinačne (ad hoc)državne pomoći. Zakon će se primjenjivati na sve privrednesubjekte koji se bave proizvodnjom ili trgovinom, kao i za sveoblike državne pomoći, izuzev državne pomoći koja se daje usektoru poljoprivrede i sektoru vojne industrije, industrije pro-izvoda dvojne namjene. Prema zakonu, svaka pojedinačna ili

program državne pomoći, koja se daje na osnovu bilo kog za-kona, odluke ili uputstva podnosi se Savjetu na prijavljivanje iodobravanje.



>>>


Pojedinačna državna pomoć unutar programa državne po-moći se smatra odobrenom, ukoliko je dati program državnepomoći odobren. Opća zabrana državne pomoći se podrazu-mijeva ukoliko je dodijeljena privrednom subjektu koji svojimtržišnim djelovanjem narušava konkurenciju ili druge tržišneaktivnosti, u mjeri u kojoj to utiče na ispunjavanje međunaro-dnih obaveza BiH.

Raze vrste drave pomoći

akođer, Zakonom su propisane i dozvoljene državne pomoći:ona koja ima socijalni karakter i dodjeljuje se pojedincima, -nansijska pomoć onima kojima je to posebnim propisima do-zvoljeno, kao i državna pomoć koja ne prelazi iznos “de mini-mis“ za period od tri godine, računajući od dana kada je prvi

put dodijeljena. Postoji i državna pomoć koja može biti dozvo-ljena, a to je ona koja prelazi prag “de minimis“ u izuzetnimslučajevima, kao što su: pomoć za izvoznu promociju, učešćena međunarodnim sajmovima, za mala i srednja preduzeća, zazaštitu životne sredine i uštedu energije, za istraživanje i razvoj,za otvaranje novih radnih mjesta, što će podrobnije biti reguli-sano podzakonskim aktima. Najbitnija nadležnost Savjeta zakontrolu državne pomoći će biti razmatranje i odobravanje po-

jedinačnih i programa državne pomoći, određivanje povratadržavne pomoći, priprema godišnjeg izvještaja o državnoj po-moći, koordinacija izrade popisa državne pomoći, saradnja sameđunarodnim tijelima i drugim nadležnim tijelima, inicira-nje izmjene zakona, itd.

Odluke Savjeta su konačne i protiv njih se može pokrenutitužba u vidu upravnog spora pred Sudom BiH. Državna pomoć,dodijeljena bez odobrenja Savjeta, nezakonita je i u slučaju nje-nog korištenja Savjet nalaže povrat iznosa državne pomoćiuvećan za zakonsku zateznu kamatu. Kontrolu korištenja drža-

vne pomoći vrše davaoci državne pomoći, a naknadnu kontro-lu vrši Savjet.

Zaa Zakoa o sistemu drave pomoćiza stimulaciu izvoza

Nakon usvajanja Zakona o državnoj pomoći Bosne i Hercego- vine, djelovanje Vanjskotrgovinske komore usmjereno prema

izvoznicima bit će vezano za osiguravanje kontinuirane sistem-ske edukacije o mogućnostima korištenja ondova Evropskeunije i državnih poticaja, s ciljem povećanja konkurentnosti.

Pomoć pri povećanju konkurentnosti predstavlja jedan od naj-značajnijih prioriteta. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Her-cegovine će i dalje inicirati određivanje prioritetnih bosansko-hercegovačkih izvoznih tržišta i izvoznih sektora prema kojimabi se mogli usmjerili posebni programi i usluge različitih insti-tucija, kao i izradu analize kojom bi se identicirali dinamičnibh. proizvodi i usluge.

Osnovne smjernice djelovanja Vanjskotrgovinske komore

BiH, nakon usvajanja Zakona o državnoj pomoći Bosne iHercegovine, biće usmjerene kroz:

• kontinuiranu sistemsku edukaciju o mogućnostimakorištenja ondova Evropske unije i državnih poticaja s ciljempovećanja konkurentnosti;

• traženje određivanja prioritetnih bh. izvoznih tržišta iizvoznih sektora ili proizvoda, prema kojima bi se usmjeriliposebni programi i usluge različitih institucija (povoljnijikreditni programi);

• zaštitu bh. preduzetnika u procesu domaćih javnihnatječaja stavljanjem u ravnopravni položaj u odnosu nastranu konkurenciju;

• uređivanje kontrole ulaska nekvalitetnih isubvencioniranih roba na bh. tržište, te instituciju koja će tukontrolu provoditi;

• pokretanje ciklusa javnih investicija s ciljem stvaranjareerenci domaćih preduzeća za strana tržišta;

• izradu analize kojom bi se identicirali dinamični bh.proizvodi i usluge, koji kroz primjenu visoke tehnologije u sebisadrže znatnu komponentu bh. znanja i pameti, a poticanjekojih može u budućnosti osigurati porast BDP-a;

• posebnim programima i/ili mjerama zaštititi preduzećakoje investiraju s ciljem očuvanja radnih mjesta i zadržavanjatržišta;

• izradu analize utjecaja ulaska Republike Hrvatske u EU

na bh. izvoz, prema djelatnostima i prema tržištima.

Bosanskohercegovački izvoz ne može više podnijeti subven-cioniranje koje se usmjerava u projekte i sektore koji ne stvara-

ju dodanu vrijednost, koji nisu ekonomski opravdani i ne stva-raju mogućnosti povrata uloženog kapitala. akve subvencijeurušavaju bh. privredu. Sredstva po osnovu državne pomoćipotrebno je usmjeriti prema izvozu provedbom mjera koje će,prije svega, imati cilj da kapital izvoznicima bude što dostupni-

ji i povoljniji te putem horizontalnih mjera podrške koje trebada budu potpuno prilagođene potrebama izvoznika.

Bosanskohercegovački izvoznici predlažu da se 5% vrije-dnosti svih državnih subvencija u 2011. preraspodjeli za izvo-

znike. Daljnja snažnija pomoć privredi odnosno izvoznicimatreba se tražiti putem jačanja razvojno-investicijskih banka.Stoga je nužno i hitno da se za potrebe bh. izvoznika omogućeposebne kreditne linije.

Neophodna je hitna politika subvencioniranja proizvodnjenamijenjene izvozu, zatim mjere za nansiranje i podsticanjeizvozno orijentisane proizvodnje koje se odnose na cijenu ka-pitala i načine za dobijanje kredita za obrtna sredstva i investi-cionih kredita. Dakle, nakon usvajanja Zakona o državnoj po-moći Bosne i Hercegovine izvoznici moraju imati jasnije i pre-ciznije izvozne stimulacije, bolje i jeinije nansiranje proiz-

vodnje koja je namijenjena izvozu te korištenje mehanizama vancarinske zaštite koji destimulišu uvoz i istovremeno stimu-

lišu proizvodnju i izvoz.

Zako o dravo pomoći pao u parlametu

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine okončalo je rad naizradi Nacrta zakona o sistemu državne pomoći i Nacrt jeupućen u parlamentarnu proceduru. Nakon usvajanja, Vijećeministara BiH treba uspostaviti operativno nezavisno tijeloza kontrolu državnih pomoći koje će imati nadležnost daodlučuje o povratu nezakonitih državnih pomoći kada za to

dođe vrijeme, saglasno sa rokovima iz SSP-a. o uključuje ipravovremeno imenovanje direktora i sistematizacije radnihmjesta u novoj instituciji do kraja 2011. godine. Nažalost,Prijedlog zakona o državnoj pomoći, koji je jedan od uvjetaza daljnje napredovanje BiH ka EU, opet je pao u državnomparlamentu. Poslanici iz RS nezadovoljni su planiranimnačinom nansiranja te se zalažu da se Savjet za državnupomoć BiH, čije je ormiranje predviđeno zakonom, trebanansirati iz dva entiteta i države.




V

ijeće ministara BiH na sjednici krajem oktobra usvo- jilo je inormaciju Direkcije za evropske integracije(DEI) o procjeni implikacija pristupanja Republike

Hrvatske Evropskoj uniji uz izmjene koje je na sjednici predlo-žio ministar komunikacija i prometa u vezi s izgradnjom Ja-dransko-jonske autoceste. Državni ministri preporučili su sviminstitucijama da prate razvoj događaja u skladu s nadležnosti-ma kako bi se osigurala pravovremena reakcija koja će sprije-čiti ili ublažiti eventualne negativne eekte pristupanja Hrvat-ske Evropskoj uniji za BiH, odnosno koja će iskoristiti potenci-

jalne pozitivne eekte, o čemu će redovno izvještavati Direkcijuza evropske integracije. Zadužene su nadležne institucije dapokrenu rješavanje postojećih otvorenih bilateralnih pitanjaizmeđu BiH i Hrvatske.

jase obaveze

Ministarstvo pravde BiH zaduženo je da ponovo preduzmeinicijativu na usaglašavanju stavova unutar članova delegacije

BiH za pregovore s Hrvatskom te na rješavanju imovinskopra- vnih odnosa BiH i Hrvatske. Zadužena je Državna komisija zaintegrirano upravljanje granicama da u pregovorima o izmje-nama Ugovora o određivanju graničnih prelaza između BiH iHrvatske nastavi promovirati interese bh. strane, u prvom re-du proizvođača izvoznika, u pogledu uspostave granične inspek-

cijske stanice sa svim inspekcijskim službama na graničnomprijelazu Izačić – Ličko Petrovo Selo.

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i Uprava za in-direktno oporezivanje zaduženi su za intenziviranje pripremana izgradnji i potpunom opremanju graničnih prelaza Bijača –Metković II i Stara Gradiška – Bosanska Gradiška, kako bi bilioperativni 1. januara 2013. godine. Prilikom izvođenja ovih ra-dova, potrebno je ispoštovati rokove postavljene Sporazumomizmeđu Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o iz-gradnji južnih graničnih dionica autoputa na Koridoru 5c.

Istovremeno je Ministarstvo komunikacija i prometa zadu-ženo da uradi neophodnu plansko-studijsku i projektnu doku-mentaciju kojom će biti denirana Jadransko-jonska autoce-

sta i kontaktne tačke s Republikom Hrvatskom i Crnom Go-rom. Zaduženo je i Ministarstvo vanjskih poslova da intenzivi-ra bilateralne pregovore s Hrvatskom radi usaglašavanja stavo-

TEMA >>> Vijeće ministara BiH naložilo ministarstvima idržavnim institucijama

Kako se doznaje od izvora u EU, Hrvatska će pristupni ugovor potpisati 9. decembra u Briselu. Potpisivanje ćebiti objavljeno na samitu čelnika članica Unije. Vijeće ministara BiH preporučilo je svim institucijama u Bosni i Hercegovini da prate razvoj događaja u skladu s nadležnostima kako bi se osigurala pravovremena reakcijakoja će spriječiti ili ublažiti eventualne negativne eekte pristupanja Hrvatske u EU za BiH, odnosno koja će isko-ristiti potencijalne pozitivne eekte.

Piše: Almir Terzić

Pripremiti se za ulazak Hrvatske u EU




>>>

va oko Ugovora o državnoj granici između BiH i Hrvatske tepostizanja dogovora o spornim pitanjima akvatorija Neumskogzaliva. Ministarstva vanjskih poslova i komunikacija i prometazadužena su da se potpuno angažiraju i intenziviraju razgovores Hrvatskom u pogledu primjene Konvencije Ujedinjenih na-cija o pravu mora i postignu pravično razgraničenje na moru.

Državna komisija za integrirano upravljanje granicom za-dužena je da tokom pregovora o izmjenama Ugovora o odre-đivanju graničnih prelaza između BiH i Hrvatske pokrene iprovede proceduru uspostave i otvaranja pomorskog grani-

čnog prelaza. akođer, Komisija je zadužena da u pregovorimao izmjenama ovog ugovora pokrene i provede proceduru us-postave i otvaranja dva dodatna granična prelaza za proizvodebiljnog porijekla, i to na dijelovima između graničnog prelazaGradiška i granice s Republikom Srbijom te između graničnihprelaza Izačić – Metković II.

Zadužene su sve nadležne institucije da ubrzaju proces us-klađivanja zakonodavstva s acquisem u oblasti tehničkih proiz-

voda, veterinarskih, tosanitarnih i standarda u oblasti sigur-nosti hrane kako bi se ispunili zahtjevi za izvoz u EU. Ministar-stvo komunikacija i prometa zaduženo je za intenziviranje di-

jaloga o Sporazumu o slobodnom tranzitu preko teritorije Hr- vatske u Luku Ploče i iz nje te preko teritorije BiH u Neumu,

kako bi došlo do njegove ratikacije i u Saboru Hrvatske.Istovremeno Ministarstvo civilnih poslova zaduženo je za

iniciranje ratikacije Sporazuma o dvojnom državljanstvu iz-među BiH i Hrvatske i zaključivanja sporazuma o privreme-nom zapošljavanju bh. radnika u Hrvatskoj. Zadužena su mi-nistarstva pravde i vanjskih poslova da pokrenu pregovore ipripreme prednacrt sporazuma između Vijeća ministara BiH iVlade Hrvatske o rješavanju pitanja otpuštenih radnika iz BiH,kao osnov za pregovore s Hrvatskom radi zaključivanja spora-zuma.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Dr-žavna regulatorna komisija za električnu energiju zaduženi suda, u koordinaciji s Međudržavnim vijećem za saradnju BiH iHrvatske i entitetskim ministarstvima nadležnim za energeti-ku, aktueliziraju rješavanje otvorenih pitanja u vezi s raspodje-lom električne energije na rijeci rebišnjici, raspolaganjem

električnom energijom iz hidroelektrana na zajedničkim vodo-tocima s Hrvatskom i drugim otvorenim pitanjima, kao štosu gradnja druge aze Hidroelektrane Dubrovnik, HES Gornjihorizonti, HE Ombla i druga.

Stala koordiacia

Nadležne institucije BiH zadužene su da prilikom programira-nja pretpristupne pomoći za 2012. i 2013. godinu, uz pomoćDirekcije za evropske integracije, predvide sredstva za one ob-

lasti u kojima je nansijska intervencija neophodna kako bi sespriječili negativni eekti pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji.

Zadužena je Direkcija za evropske integracije da inorma-ciju o procjeni implikacija pristupanja Republike Hrvatske Ev-ropskoj uniji dostavi svim radnim grupama za evropske inte-gracije koje, u ime institucija BiH, djeluju u sastavu pododboraza stabilizaciju i pridruživanje, radi iznalaženja i predlaganjaVijeću ministara BiH načina rješavanja i prevazilaženja poslje-dica koje za BiH proizlaze iz pristupanja Hrvatske Evropskojuniji.

Članovi radnih grupa za evropske integracije, koji u imeinstitucija BiH djeluju u sastavu pododbora za stabilizaciju ipridruživanje, zaduženi su da u saradnji s Ministarstvom nan-

sija i trezora BiH pripreme kvantitativnu procjenu implikacijapristupanja Hrvatske Uniji i u okviru svoje nadležnosti pred-lože moguće mjere za ublažavanje negativnih posljedica za BiH.Rok za izradu kvantitativne analize je šest mjeseci.

Zadužena je Direkcija za evropske integracije da o ovoj in-ormaciji upozna članove Predsjedništva BiH i Komisije za ev-ropske integracije Parlamentarne skupštine BiH. Sve navedeneinstitucije u skladu sa svojim nadležnostima do kraja 2011. go-dine, posredstvom Direkcije za evropske integracije, izvijestitće Vijeće ministara BiH o preduzetim aktivnostima na realiza-ciji zaključaka.




Bilateralna kumulacija porijekla podrazumijeva “sabira-nje“ porijekla između dvije države dok dijagonalna ku-mulacija porijekla podrazumijeva učešće najmanje tri

ugovorne strane (države), tj. korištenje sirovina, poluproizvodai gotovih proizvoda iz različitih zemalja, pri čemu se te sirovinetretiraju kao domaća komponenta. Za razliku od bilateralnihsporazuma, na osnovu kojih se primjenjivala samo bilateralnakumulacija porijekla robe, CEFA omogućava dijagonalnu ku-mulaciju, odnosno kumuliranje porijekla robe više zemalja uregionu koja će imati status domaćeg porijekla. Ukoliko proiz-

vod ili neka sirovina, najprostije rečeno, iz jedne zemlje CEFA-eu drugoj zemlji bude dorađena ili obrađena, promijenit će svo-

je porijeklo i u drugu zemlju u okviru CEFA-e bit će izvezena

kao proizvod te zemlje. Ako bi sljedeća uvoznica ponovo tajproizvod doradila, opet bi promijenio porijeklo. Porijeklo pro-izvoda je iz države članice CEFA-e u kojoj je proizvod dovršen.

Kumulacia a osovu protokola

Da bi se, međutim, kumuliralo porijeklo sa zemljama izvanpodručja CEFA-e, neophodno je ispuniti sljedeće uslove: prvi

je da svaka od zemalja CEFA-e ima potpisan sporazum sa Ev-ropskom unijom, EFA-om ili urskom, da taj sporazum budebaziran na panevropskim pravilima i da u okviru samog togsporazuma postoji protokol koji dozvoljava jednu takvu kumu-laciju. U okviru CEFA-e takve sporazume sa EU ima Hrvat-

ska, Makedonija, Albanija i Crna Gora.Naime, za teritorije država koje nisu članice CEFA-e, pr-

venstveno EU, urska, Švicarska, Island i Norveška, može seprimjenjivati pravilo kumulacije, pod uslovom da sa ovim dr-

ANALIZA >>>

U organizaciji CEFTA Sekretarijata iz Brisela u Skoplju je 3. 11. 2011. održan seminar o temi “Carine, pravila porijekla i dijagonalna kumulacija proizvoda” na kojem su prisustvovali predstavnici zemalja CEFTA-e.

Piše: pro. dr. Dulko Hasićžavama postoje već potpisani bilateralni sporazumi o slobo-dnoj trgovini. Izvoz u zemlje EU (uz preerencijalni tretman)moguć je samo ako je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pri-druživanju.

Diagoala kumulacia poriekla

Osnovne prednosti dijagonalne kumulacije porijekla su:• plasman proizvoda na širem tržištu po sniženim ili nultimcarinama;• širi asortiman robne razmjene;• niži troškovi poslovanja;• pogodnost za investitore koji mogu da pokrenu proizvodnjuu bilo kojoj zemlji sa kojom je moguća kumulacija i uživaju po-godnosti preerencijalne trgovine sa svim zemljama partnerima;• rast stranih investicija.

Osnovni uslovi dijagonalne kumulacije porijekla su:

• da svi potpisani sporazumi o slobodnoj trgovini stupe nasnagu;• da svi sadrže panevropska pravila o porijeklu robe (Protokol 3Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima sa EU).

Roba porijeklom iz određene države ili zajednice država jeste:• roba koja je u cjelini proizvedena u određenoj državi;• roba koja je u dovoljnoj mjeri prerađena u određenoj državi.

Za robu u čiju je proizvodnju uključeno više od jedne drža- ve, uzima se porijeklo iz države u kojoj je prošla posljednju bit-nu, ekonomski opravdanu obradu ili preradu. Uslov je da je tompreradom proizvod značajno promijenjen ili je stvoren potpu-

no nov proizvod.

Carine, pravila porijekla i

dijagonalnakumulacija

proizvoda




Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine nakon višeod dvije godine konačno je po žalbi Vanjskotrgo-

vinske komore BiH donijelo odluku (12. oktobra

2011.) kojom je poništeno prvostepeno rješenje o osnivanju“paralelnog“ udruženja i predmet vratilo prvostepenom orga-nu na ponovni postupak. o, ali i aktivnosti koje provodi jedi-no legalno i legitimno Udruženje za numerisanje artikala BiH

INTERVJU >>> Nedeljko Despotović, direktor Udruženja GS1 VTK BiH

Nije jasno kako je “novo“ udruženje moglo biti registrirano, jer je naše udruženje, odnosno VTK BiH, nakon što jedoneseno prvostepeno rješenje, izjavilo žalbu u julu 2009. godine protiv tog rješenja. Dakle, kada je prvostepenorješenje osporeno, ono nije bilo podobno za izvršenje, nego je trebalo sačekati ishod drugostepenog postupka i nadležni organ je tek tada mogao preduzimati dalje radnje u postupku registracije “novog“ udruženja. Međutim, i

pored toga što smo mi izjavili žalbu, rješenje o registraciji “novog“ udruženja je objavljeno u augustu 2009. godine uSlužbenom glasniku BiH. Odluku o našoj žalbi čekali smo više od dvije godine. I na kraju, drugostepeni organ je 12.oktobra 2011. donio rješenje kojim je poništeno prvostepeno rješenje i predmet vraćen prvostepenom organu na

ponovni postupak.

- GS1 koje djeluje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, bio jepovod za intervju za InoKom sa Nedeljkom Despotovićem,

v.d. direktorom Udruženja GS1 VK BiH. S obzirom na va-žnost poslova kojim se bavi Udruženje GS1, razgovarali smo io njegovim trenutnim aktivnostima i planovima rada i djelo-

vanja.

na slubi korisicima

Udruženje za numerisanje artikala Bosne i Hercegovine(GS1) osnovano je još januara 1995. godine pri tadašnjojPrivrednoj komori BiH, čiji je pravni nasljednik sadašnjaVanjskotrgovinska komora BiH. Možete li pojasniti koje su

Razgovarao: Almir Terzić

Istina i pravda izlaze na površinu




>>>

to trenutne aktivnosti koje provodi Udruženje GS1 BiH?“Nažalost, odgovor na ovo pitanje moram početi sa iznoše-njem problema. Zbog nekih nesporazuma na relaciji VK BiHi administracije međunarodne asocijacije Global Standard One(GS1) iz Brisela došlo je do zastoja u saradnji. ome su kumo-

vali i neki ljudi iz BiH, a što je posebno žalosno i neki uposle-

nici VK BiH. Registrovano je ‘novo’ udruženje, iako udruže-nje koje djeluje pri VK BiH nikada nije prestalo postojati. Na-stupio je svojevrsni pravni galimatijas, jer prema pravilimaAsocijacije GS1 iz Brisela u svakoj zemlji samo jedna instituci-

ja se može baviti poslovima GS1. Udruženje GS1 BiH, koje dje-luje pri VK BiH, nikada nije prestalo postojati niti je isključe-no iz pomenute međunarodne asocijacije, a u isto vrijeme Mi-nistarstvo pravde BiH je registriralo ‘novo’ udruženje. I u ta-kvoj situaciji naše udruženje je nastavilo da radi, jer su organiVK BiH rezolutni u stavu da je naš rad legalan. Znači, oba-

vljamo redovne aktivnosti u okviru djelokruga rada UdruženjaGS1BiH.“

Od maja 1995. godine Udruženje GS1 BiH je i punopravničlan svjetske asocijacije za standarde GS1 i od tada imapravo da omogući primjenu GS1 sistema standarda nacijeloj teritoriji države BiH. Od kolike je važnosti upravo

činjenica da ste referentna institucija za područje cijele BiHkada je u pitanju numerisanje artikala?“Jedan od ključnih ciljeva VK BiH je pružanje svih usluganjenim članicama, pa i kada su u pitanju poslovi iz djelokrugaGS1. Komora postoji preko stotinu godina i to je sasvim sigur-no dobra reerenca koju respektuju svi njeni inostrani partne-ri. Zatim, Komora je, kako i sami kažete, još u toku rata posta-la članicom međunarodne asocijacije GS1 (nekada EAN Inter-

national). Dakle, već tada smo prepoznali značaj uključivanja uovaj sistem numeracije proizvoda utemeljen na inormacionimtehnologijama. Iskoristit ću priliku da podsjetim čitaoce da jePoslovni sistem UPI iz BiH prvi registrirao svoj(e) EAN kod ubivšoj SFRJ, a u Sarajevu je 1988. godine otvorena, na Grbavici,prva samoposluga u koju je bila instalirana tzv. POS oprema.“

Vaost GS1

Udruženje se bavi izdavanjem bar kodova, odnosnonumeracijom. Zašto je važno za svaku kompaniju u BiH dabude članica GS1? Šta su prednosti koje donosite članicamasvoga Udruženja?“Izvrsno pitanje, ali bi sveobuhvatan odgovor na njega mogaobiti tema posebnog članka. No, ja ću pokušati dati što jedno-stavniji odgovor. Mi već nekoliko decenija živimo u inorma-tičkoj eri gdje se količina inormacija enormno povećava, pa ikada su u pitanju robni tokovi. Povećanje količine inormacijanužno ubrzava i poslovne procese. Podaci o proizvodima sutakođer inormacija. Malo stariji čitaoci se sjećaju vremenakada su se tzv. inventure u prodavnicama radile, u pravilu, je-dnom godišnje i vršio se ručni popis stanja u magacinima. Da-nas inventuru možete završiti, zahvaljujući uvođenju inorma-cionih tehnologija, u roku od nekoliko sati. Ključnu ulogu utome imaju bar kodovi koji su svojevrsna lična karta svakog

proizvoda. U eri u kojoj živimo vrlo je važno pravovremenodonositi pravilne poslovne odluke koje se temelje na pouzda-nim inormacijama, što inormacione tehnologije omogućava-

ju. Dakle, riječju, danas je nemoguće zamisliti protok roba beznjihovog numeriranja, bez obzira da li se radi o skladištu pro-izvođača, kompanija koje se bave trgovinom na veliko ili malo-prodajnom objektu.“

GS1 djeluje u sastavu Vanjskotrgovinske komore BiH.Vjerujem kako su upravo aktivnosti Udruženja koje seprovode u saradnji sa VTK BiH ključne za kompaniječlanice. Kakva je trenutna saradnja Udruženja GS1 iVanjskotrgovinske komore BiH?

“Udruženje GS1 BiH djeluje pri VKBiH i ima jedan speci-čan status, koji karakterizira određeni nivo samostalnosti.Udruženje ima svoj podračun, uslovi rada su vrlo dobri, ima-mo podršku najviših rukovodilaca u Komori za ono što radi-mo. S druge strane, mi nastojimo da, prije svega, brzo i eka-sno servisiramo kompanije članice Udruženja GS1 BiH, a pre-duzimamo i sve mjere u zaštiti naših prava, pa ako hoćete, iinteresa.“

Podrška Komore puo zai

Koji su to akcenti djelovanja koje zajednički provodeUdruženje GS1 i Vanjskotrgovinska komora BiH?

“Djelimično sam već odgovorio na to pitanje. Ovdje bih dodao još nešto – jedinstveni smo u stavu da treba preduzeti sve mje-re u zaštiti prava i interesa Udruženja GS1 BiH kako pred or-




>>>

ganima u BiH tako i u Asocijaciji GS1 u Briselu. U tom ciljumi smo pokrenuli neke postupke i pred organima u BiH, ali i uBelgiji. Mi se nadamo da ćemo uspjeti da zaštitimo svoja pravai interese. Kada kažem interese, onda, prije svega, mislim na

interese naših sadašnjih članova, ali i onih koji to namjeravajupostati.“

U BiH se još uvijek nalazimo u periodu ekonomske krizei recesije. Koliko se ona osjeti u djelovanju vaših članica?Pretpostavljam da u Udruženju GS1 ne biste mogliprovoditi sve aktivnosti bez potpore Vanjskotrgovinskekomore BiH?“Rijetki su oni koji nisu osjetili pogubne posljedice svjetskeekonomske krize. I sami samo svjedoci s kakvim se sve proble-mima susreće naša privreda, a samim tim i članovi UdruženjaGS1 BiH. Već sam rekao da imamo punu podršku VK BiH ito nam puno znači. Pored toga, važno je napomenuti i odlučanstav Izvršnog odbora našeg udruženja, koji je na nedavno odr-žanoj sjednici zaključio da treba nastaviti borbu za naša prava iinterese. o zaista djeluje ohrabrujuće.“

Plaovi za 2012. u toku

Informacija kako u BiH djeluju dva udruženja sličnog naziva i bave se istom djelatnošću u proteklom perioduizazvala je određene nedoumice u javnosti. Koliko je menipoznato, Udruženje GS1 je jedino legalno i legitimnopriznato u BiH. Zašto je uopće došlo do ove nedoumice?“Istina, pa ako hoćete i pravda, polako izlaze na površinu. Ja

sam u ovom razgovoru pokušao da interpretiram stavove or-gana VK BiH i Udruženja GS1 BiH s kojima se u cijelosti sla-žem. Sada ću iznijeti svoje mišljenje u tome kako je registrira-no ‘novo’ udruženje. Meni nije jasno kako je ‘novo’ udruženje

moglo biti registrirano, jer je naše udruženje, odnosno VKBiH, nakon što je doneseno prvostepeno rješenje, izjavilo žal-bu u julu 2009. godine protiv tog rješenja. Dakle, kada je prvo-stepeno rješenje osporeno, ono nije bilo podobno za izvršenje,

nego je trebalo sačekati ishod drugostepenog postupka i nadle-žni organ je tek tada mogao preduzimati dalje radnje u postu-pku registracije ‘novog’ udruženja. Međutim, i pored toga štosmo mi izjavili žalbu, rješenje o registraciji ‘novog’ udruženja jeobjavljeno u augustu 2009. godine u Službenom glasniku BiH.

Mi smo čekali odluku o našoj žalbi više od dvije godine. Ina kraju, drugostepeni organ je 12. oktobra 2011. godine doniorješenje kojim je poništeno prvostepeno rješenje i predmet je

vraćen prvostepenom organu na ponovni postupak. Dakle, po-smatrano iz stručnog ugla, ‘novo’ udruženje, u ovom trenutku,pravno ne postoji i cijeli postupak je vraćen u stadij kada je‘novo’ udruženje podnijelo zahtjev za registraciju. Ova odlukadrugostepenog organa proizvodi i druge pravne posljedice, alito je posebna tema.“

Pri kraju smo 2011. godine. Šta je ono što su planoviUdruženja GS1 za narednu godinu? Šta je to što kao novinu već sada možete najaviti svojim članicama?“Mi smo već pripremili Prijedlog programa rada za 2012. godi-nu i on će biti predmet razmatranja kako Izvršnog odbora Udru-ženja GS1 BiH, tako i organa VK BiH. Navest ću neke akcen-te iz tog dokumenta: unapređenje rada sa članovima Udruže-nja i prijem novih, poboljšanje regulative i dalja izgradnja me-toda i sadržaja rada organa Udruženja, podizanje nivoa uslugakoje Udruženje pruža članovima na viši, preduzimanje svih

zakonskih mjera u cilju zaštite prava i interesa Udruženja.“




Na Konerenciji su prikazana postignuća na svim nivo-ima, od naučnog istraživanja, preko sistemskog pri-stupa, sve do konkretnih primjera iz prakse kako veli-

kih sistema tako i malih i srednjih preduzeća. Uspješni privre-dnici su vlastitim primjerom još jednom pokazali kako čak imala preduzeća mogu imati značajnu korist od uvođenja i cer-ticiranja sistema kvaliteta. Evidentan je nedostatak domaćihcertikacijskih kuća, koje bi morale biti akreditovane od straneInstituta za akreditaciju BiH – BAA. Potrebno je unaprijeditipoložaj menadžera kvaliteta u svim organizacijama u kojima taunkcija nije u upravljačkim strukturama, nego ima status iovlaštenja na nivou administrativne podrške. Sistem upravlja-nja sigurnošću inormacija postaje sve značajniji aspekt moder-nog poslovanja i mora se posmatrati kroz integrisani sistem,zajedno sa upravljanjem kvalitetom i upravljanjem okolišem.

Irastruktura kvaliteta

Učesnici konerencije su saglasni da Bosna i Hercegovina imadovoljno resursa i stručnog osoblja koje je u stanju unaprijediti

ANALIZA >>> Šesta konerencija kvaliteta u BiH

Na Šestoj konerenciji kvaliteta u BiH, koju povodom svjetskog dana kvaliteta i evropske nedjelje kvaliteta uTuzli organizuju Asocijacija za kvalitet u BiH i Privredna štampa d.o.o. iz Sarajeva, razmjenom iskustava do-bre prakse došlo se do određenih zaključaka.

kvalitet proizvoda i usluga, ali da usljed lošeg upravljanja i ne-učinkovite vlasti, ti resursi nisu pravilno raspoređeni, čime sekoči dalji razvoj i napredak bh. društva. reći dan konerencije

je u cijelosti posvećen inormacijama o inrastrukturi kvaliteta,odnosno institucijama koje čine taj sistem. Bit će predstavljeniprimjeri implementacije sistema upravljanja kvalitetom u opći-nama, primjeri državnih i drugih poticaja za te svrhe te isku-stva susjednih zemalja u certiciranju menadžera kvaliteta pre-ma evropskoj shemi.

VTK BiH eda od pokrovitela

Pokrovitelji konerencije su Vanjskotrgovinska komora BiH iAsocijacija poslodavaca BiH. Zaključke konerencije će organi-zatori, u saradnji s pokroviteljima, uputiti svim relevantnim dr-žavnim institucijama, kako bi se implementirali u praksi. Kon-erencija je uspješno organizovana zahvaljujući podršci spon-zora: Federalno ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta,

BH elecom, Kap d.o.o. Sarajevo, Menprom d.o.o. uzla i Insti-tut za privredni inženjering Zenica.

U BiH nema certifkacijskih kuća s državnom akreditacijom




Kantonalne agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, uregistru pasivne podbilance iz svoje nadležnosti evi-dentirale su ukupno 175 stvari preduzeća koje oni po-

tražuju na prostorima pet republika nekadašnje SFRJ, a sada-šnjim državama: Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori iSloveniji. Najveći broj nekretnina, čak 117, potražuju kompa-nije sa područja Kantona Sarajevo, a 34 su evidentirane iz u-zlanskog kantona.

četiri katoa bez imovie

Na prostorima pet nekadašnjih republika bivše SFRJ nalazi se i

deset nekretnina preduzeća sa prostora Bosanskopodrinjskogkantona, šest iz Zeničko-dobojskog kantona, pet iz Unsko-san-skog kantona te tri sa prostora Hercegovačko-neretvanskogkantona. Ostali kantoni: Srednjobosanski, Zapadnohercegova-čki, Posavski i Kanton 10 (Livno) nisu iskazali stvari iz pasivnepodbilance u državama nastalim raspadom SFRJ.

Agencije za privatizaciju Unsko-sanskog, Zeničko-doboj-skog, Hercegovačko-neretvanskog i Kantona Sarajevo ustupilesu predmete kantonalnim pravobraniteljstvima radi povrataimovine. Agencija uzlanskog kantona ustupila je predmetepoduzećima i ona vode sporove pred stvarno i mjesno nadle-žnim sudovima, dok je agencija za privatizaciju Bosanskopo-drinjskog kantona angažirala advokate radi zastupanja pred su-dovima.

Kantonalne agencije su u registru pasivne podbilance evi-dentirale stvari poduzeća iz svoje nadležnosti:

Agencija Broj nekretnina

uzlanski kanton 34

Zeničko-dobojski kanton 6

Bosanskopodrinjski kanton 10

Hercegovačko-neretvanski kanton 3Kanton Sarajevo 117

Unsko-sanski kanton 5

Ukupni iznos potraživanja kompanija, i to iz samo osamod deset kantona u Federaciji BiH, koja se nalaze na prostorunekadašnjih pet republika bivše SFRJ, procijenjen je na čak 404.884.623,53 KM.

Milioska potraivaa

Kako agencije za privatizaciju nisu dostavile iznos tužbenih za-

htijeva, izuzev Bosanskopodrinjskog i Zeničko-dobojskog kan-tona, iznos potraživanja je preuzet iz Centralnog registra pasivne podbilance koji je ormirala i vodi Agencija za privatizacijuFBiH. ako je sasvim izvjesno da je iznos konačnih potraživa-nja i veći. Najveća pojedinačna potraživanja na prostorima petrepublika nekadašnje SFRJ imaju kompanije sa prostora Kan-tona Sarajevo i to u visini od 341.437.970 KM, a potom slijedepreduzeća sa prostora Hercegovačko-neretvanskog kantonačija su potraživanja procijenjena na 43.218.386 KM.

Kompanije iz uzlanskog kantona potražuju imovinu vrije-dnu 8.835.421 KM, Zeničko-dobojskog kantona 6.794.813,53KM, Unsko-sanskog kantona 1.710.166 KM, Srednjobosanskogkantona 1.663.621 KM, a Bosanskopodrinjskog kantona

1.223.778 KM. Iz Kantona 10 (Livno) iskazana su potraživanjau iznosu od 468 KM.

Nisu navedeni podaci koji se odnose na eventualna potra-živanja iz Zapadnohercegovačkog i Posavskog kantona.

OTKRIVAMO >>> Šta sve traže kompanije iz Bosne i Hercegovine urepublikama bivše SFRJ kao svoju imovinu (II)

Najveća pojedinačna potraživanja na prostorima pet republika nekadašnje SFRJ imaju kompanije sa prosto-ra Kantona Sarajevo i to u visini od 341.437.970 KM, a potom slijede preduzeća sa prostora Hercegovačko-neretvanskog kantona, čija su potraživanja procijenjena na 43.218.386 KM. Evidentirano podnošenje ukupno331 tužbe (podaci za osam kantona, bez Zapadnohercegovačkog i Posavskog kantona).


Potraživanja iz osam kantona veća od

400 miliona KM




>>>

Agencija Iznos potraživanja Broj podnesenih tužbi

Unsko-sanski kanton 1.710.166,00 KM nema podnesenih tužbi

uzlanski kanton 8.835.421,00 KM predmeti ustupljeni poduzećima

Zeničko-dobojski kanton 6.794.813,53 KM 318 podnesenih tužbi

Bosanskopodrinjski kanton 1.223.778,00 KM pet podnesenih tužbi

Srednjobosanski kanton 1.663.621,00 KM nema podnesenih tužbi; APF podnio

pet tužbi u Srbiji i jednu u HrvatskojHercegovačko-neretvanski kanton 43.218.386,00 KM nema podnesenih tužbi

Kanton Sarajevo 341.437.970,00 KM osam podnesenih tužbi; APF podnio

jednu tužbu u Srbiji i jednu u Hrvatskoj

Kanton 10 468,00 KM nema podnesenih tužbi

S ciljem ostvarivanja potraživanja kantonalne agencije zaprivatizaciju trebale su poduzeti sve aktivnosti radi podnoše-nja tužbi pred stvarno i mjesno nadležnim sudovima u država-ma nastalim raspadom SFRJ. Evidentirano je da je podnesenaukupno 331 tužba (podaci za osam kantona, bez Zapadnoher-

cegovačkog i Posavskog kantona). Najviše pojedinačnih tužbidostavljeno je iz Zeničko-dobojskog kantona, i to 318. Iz Kan-tona Sarajevo je podneseno osam tužbi, dok je dodatne dvijepodnijela Agencija za privatizaciju FBiH (po jednu u Srbiji iHrvatskoj), dok je pet podnesenih tužbi koje su pristigle iz Bo-sanskopodrinjskog kantona. Iz Srednjobosanskog kantona ne-ma podnesenih tužbi, ali ima šest onih koje je dostavila Agen-cija za privatizaciju FBiH i to pet u Srbiji i jedna u Hrvatskoj.U uzlanskom kantonu predmeti su ustupljeni poduzećima, au Unsko-sanskom, Hercegovačko-neretvanskom i Kantonu 10(Livno) nema evidentiranih podnesenih tužbi.

nekima veće ihove obaveze

Kantonalne agencije za privatizaciju nisu dostavile inormacijuo obavezama niti inormaciju vode li se sporovi pred sudovimaradi potraživanja obaveze povjerilaca iz država nastalih raspa-

dom SFRJ. Inormacija o obavezama utvrđena je iz baze poda-taka Centralnog registra pasivne podbilance po agencijama i uukupnom zbiru za kantone u FBiH iznosi 81.312.983 KM.

Agencija Iznos obaveza

Unsko-sanski kanton 1.710.820,00 KM

uzlanski kanton 12.309.958,00 KM

Zeničko-dobojski kanton 2.621.460,00 KM

Bosanskopodrinjski kanton 96.145,00 KM

Srednjobosanski kanton 0,00 KM

Hercegovačko-neretvanskikanton

5.387.484,00 KM

Kanton Sarajevo 58.111.352,00 KM

Kanton 10 0,00 KM

Zapadnohercegovačkikanton

1.075.864,00 KM

Posavski kanton 0,00 KM

Najveće pojedinačne obaveze su iz Kantona Sarajevo i to u iz-nosu od 58.111.352 KM, a potom slijedi uzlanski kanton sa12.309.958 KM. Obaveze iz Hercegovačko-neretvanskog kan-tona prema utvrđenim podacima iznose 5.387.484 KM, Zeni-

čko-dobojskog 2.621.460 KM, Unsko-sanskog kantona1.710.820 KM, a Zapadnohercegovačkog kantona 1.075.864KM. Evidentirane obaveze iz Bosanskopodrinjskog kantonautvrđene su u visini od 96.145 KM, dok za Srednjobosanski,Kanton 10 (Livno) i Posavski kanton iznos obaveza naveden jeu visini od 0 KM.




TEMA >>>

Privrednu delegaciju Bosne i Hercegovine predvodili suBruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komoreBosne i Hercegovine, i Nihad Imamović, predsjednik

Udruženja poslodavaca Bosne i Hercegovine. U ime institucijaBosne i Hercegovine, u radu skupa je učestvovao Midhat Salić,pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bo-sne i Hercegovine. Vanjskotrgovinsku komoru na ovom skupupredstavljali su i Amir Zukić, potpredsjednik Komore, i IgorGavran, projekt menadžer u Sektoru za makroekonomski sis-tem. U svom obraćanju na Okruglom stolu, predsjednik Bojić

je istakao značaj i neophodnost ekonomske saradnje Bosne iHercegovine i Slovenije i predstavio osnovne karakteristike me-

đusobne vanjskotrgovinske razmjene i privredne potencijaleBosne i Hercegovine. Iako je trend povećanja izvoza i pokrive-nosti uvoza izvozom koji je naša zemlja ostvarila ocijenio pozi-tivnim, naglasio je potrebu i realan potencijal za značajnim po-boljšanjima u narednom periodu.

Nihad Imamović je naveo više konkretnih primjera uspje-šne saradnje iz prethodnog perioda i najavio njeno unapređe-nje i nove projekte, čija realizacija je u toku ili se planira u sko-roj budućnosti. Podijelio je s prisutnima i svoja iskustva i idejeza pokretanje novih poduzetničkih poduhvata, ističući primjeruspjeha ASA Prevent grupe, koja je od svojih početaka nepo-sredno poslije rata do danas izrasla u najveću privatnu poslo-

vnu grupaciju u našoj zemlji.

Predsjednik Bojić i potpredsjednik Zukić su se potom su-sreli sa Samom Hribarom Miličem, predsjednikom Gospodar-ske zbornice Slovenije, i razgovarali o mogućnostima dalje pri-

vredne saradnje. Na ovom sastanku je dogovoren sporazum osaradnji asocijacija namjenske industrije dvije komore, kao iposjeta Bosni i Hercegovini privredne delegacije Slovenije. Unarednom periodu će se intenzivirati kontakti u cilju kreiranjakonkretnih planova zajedničkih aktivnosti i povezivanja poslo-

vnih subjekata iz dvije države, unapređenja vanjskotrgovinskerazmjene, zajedničkih nastupa na trećim tržištima i drugih vi-dova ekonomske saradnje.

Lublaski gradoaelik lio se agairao auapređeu ekoomske sarade s BiH

Cijeneći značaj bosanskohercegovačke delegacije, Zoran Jan-ković, gradonačelnik Ljubljane i kandidat za novog slovenskogpremijera, upriličio je prijem u Gradskoj vijećnici, na kojem jedao punu podršku dogovorenoj posjeti slovenskih privrednikaBosni i Hercegovini i najavio lični angažman na unapređenjuekonomske saradnje. S obzirom na to da je riječ o jednom kan-didata za novog slovenskog premijera, ovakva podrška je jošznačajnija. Nakon zapaženih prezentacija turističkih i enoga-stronomskih potencijala Bosne i Hercegovine, održani su bila-teralni poslovni susreti zainteresiranih privrednika iz dvije dr-žave, na kojim su dogovarani zajednički projekti i konkretnaposlovna saradnja. Ugovoreni su i novi aranžmani za dolazak

većeg broja slovenskih turista u Bosnu i Hercegovinu, a promo-

tivne aktivnosti i kontakti nastavit će se i u narednom periodu.

U organizaciji Slovenskog poslovnog kluba iz Sarajeva i Gospodarske zbornice Slovenije, u Ljubljani je održanamaniestacija – Dan Bosne i Hercegovine u Ljubljani. U okviru ove maniestacije održan je okrugli sto “Privrednasaradnja Slovenije i Bosne i Hercegovine“, B2B – Bilateralni susreti slovenskih i bosanskohercegovačkih privrednika, prezentacija turističkih potencijala Bosne i Hercegovine: “Bosna i Hercegovina – raj za turiste i ljubitelje prirode“ te upriličena prezentacija i degustacija enogastronomske ponude Bosne i Hercegovine “Ljubav dolazi kroz želudac“.

Dan Bosne i Hercegovine u Ljubljani




TEMA >>>

B

iH sa Azerbejdžanom ima dobre i prijateljske odnose,ali ih, nažalost, ne prate jednako dobre ekonomske veze.S tim u vezi, ministar ekonomskog razvoja Republike

Azerbejdžan Shahin Mustaayev rekao je da je u pripremi petsporazuma koji će biti pravni osnov za unapređenje ekonom-ske saradnje. Na sastanku u Vanjskotrgovinskoj komora BiH

je, između ostalog, inicirano da se u što skorije vrijeme potpišemeđukomorski sporazum o saradnji i upriliče poslovni susretiprivrednika ove dvije prijateljske zemlje.

Pozitiva vaskotrgoviska razmea BiH sAzerbedaom

Ukupna vrijednost bh. robe izvezene u Republiku Azerbejdžanu 2010. godini iznosila je 1.483.205 KM, dok uvoza azerbej-džanskih proizvoda u BiH nije bilo. Kada je u pitanju strukturaovog izvoza, najviše je izvezeno vojne municije (bombe, grana-te, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija) u vrijednostioko 845.000 KM, zatim brodskih zakretnih dizalica (oko235.000 KM), lijekova (225.000 KM) i živih životinja (118.000KM). U 2011. godini, također, nije bilo uvoza iz Azerbejdžana,a izvoz iz BiH je u prvih devet mjeseci iznosio 662.926 KM. Uovom periodu je BiH u Republiku Azerbejdžan najviše izvezlabrodskih zakretnih dizalica (oko 236.000 KM), lijekova(194.000 KM) i prehrambenih proizvoda (120.000 KM).

Ministar ekonomskog razvoja Republike Azerbejdžan Shahin Mustaayev i njegovi prvi saradnici posjetili suVanjskotrgovinsku komoru BiH. U razgovoru s predstavnicima VTK BiH kao polja zajedničke saradnje označenesu oblasti drvne i metalske industrije, energije, turizma, oblast prehrambene industrije, hemijske industrije, ali i neke druge industrijske grane koje BiH planira revitalizirati.

Brojne mogućnosti saradnje s Azerbejdžanom

( )

BiH u Azerbejdžan najviše izvozi:• vojnu municiju• brodske zakretne dizalice• lijekove

• žive životinje• prehrambene proizvode




Uokviru uspješne saradnje DIHK-CEFA partnerskogprojekta komora “Implementacija CEFA-e u ciljuunapređenja internacionalizacije privreda Jugoistočne

Evrope”, Privredna komora Crne Gore organizovala je 27. i 28.oktobra 2011. godine seminar o temi “Marketing komora”. Po-red učesnika iz Privredne komore Crne Gore, seminaru su pri-sustvovali predstavnici Privredne komore Makedonije (Stopan-ska komora), Privredne komore Srbije, Privredne komore Mol-davije, Vanjskotrgovinske komore BiH kao i koordinator pro-

jekta iz DIHK-a.ema dvodnevnog seminаrа je bila jačanje kapaciteta ko-

mora u oblasti marketinga. Analizom elemenata marketinškog

miksa (4P) u interaktivnom radu učesnika urađeno je sagleda- vanje usluga koje pružaju, kao i očekivanja poslovne zajednicekoja su sve zahtjevnija. Naime, primjetno je da su usluge koje

ANALIZA >>>

privredne komore pružaju članicama sveobuhvatnije i kvalitet-nije, kao i da je porasla svjesnost o njihovom značaju i ulozi udruštvu uopće. Konstatovano je da su ove usluge i dalje nedo-

voljno promovisane i prepoznate, kako u privrednoj tako i udruštvenoj seri.

nemaka fasira proekat

Sa ciljem podsticanja regionalne trgovine i doprinosa politi-čkoj stabilnosti, privrednom razvoju regionalnoj saradnji u Ju-goistočnoj Evropi, ovaj projekat nansira Asocijacija privred-nih komora Njemačke (DIHK), Savezno ministarstvo za eko-nomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ) putem Fondacijeza privredni razvoj i stručnu kvalikaciju (SEQUA). Vrijemetrajanja je tri godine i njegova realizacija je počela u junu 2010.godine.

U Crnoj Gori održan seminar “Marketing komora“




Ustrukturi vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Herce-govine ostvarene u periodu I – IX 2011. godine, anali-ziranoj prema sektorima privrede, uočljivo je poveća-

nje i izvoza i uvoza u svim sektorima. Izvoz je najviše povećanu sektorima: Rude, metali i proizvodi (23,04 %), Koža, krzno,tekstil i proizvodi (22,52 %), Drvo, papir i namještaj (18,91 %)Hemijski i armaceutski proizvodi, đubriva, plastika, guma(18,53 %) i Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.

(17,38 %), a najmanje u sektoru Kamen, kreč, cement, beton,keramika i proizvodi (1,63 %). Istovremeno je uvoz najviše po- većan u sektorima Mineralna goriva (27,26 %), Koža, krzno,tekstil i proizvodi (17,39 %) i Rude, metali i proizvodi (14,85 %),

Piše: Igor Gavraa najmanje u sektoru Kamen, kreč, cement, beton, keramika iproizvodi (4,69 %). Susede zemle i EU i dale azaaiitrgovaki parteri

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovineu periodu I – IX 2011. godine ostale su pojedine članice CEFA-e(prije svega, susjedne zemlje) i Evropske unije. Prema grupamazemalja, naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner je konti-nuirano Evropska unija (55,76 % izvoza i 48,60 % uvoza), dok se pojedinačno izdvajaju Hrvatska (14,85 % izvoza i 17,96 %uvoza), Njemačka (14,99 % izvoza i 8,80 % uvoza), Srbija (12,30 %

izvoza i 11,09 % uvoza), Italija (11,37 % izvoza i 7,66 % uvoza)i Slovenija (8,73 % izvoza i 9,23 % uvoza).Najveće povećanje izvoza u istom periodu ostvareno je na

tržištima Slovačke (155,95 %), Holandije (94,58 %), urske

ANALIZA >>> Vanjskotrgovinska razmjena BiH

U periodu I – IX 2011. godine nastavljen je pozitivan trend povećanja izvoza, ali je rast uvoza dostigao zabrinjavajući nivo. U ovom periodu ostvaren je izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 6.322.072.340 KM,što je za 936.217.646 KM, odnosno 17,38 %, više u odnosu na isti period prethodne godine. U istom periodu,vrijednost uvoza iznosila je 11.180.020.203 KM, što je za 1.470.393.767 KM, odnosno 15,14 %, više u odnosu naisti period prethodne godine. Ostvareni rezultati doveli su do povećanja nivoa pokrivenosti uvoza izvozom za1,94 %, te je u ovom periodu iznosio 56,55 %. Međutim, ukupan vanjskotrgovinski defcit je istodobno znatno povećan i iznosio je 4.857.947.863 KM, što je za 534.176.121 KM, odnosno 12,35 %, više u odnosu na isti period prethodne godine.

Rast uvoza dostigao zabrinjavajući nivo




>>>

(87,83 %), Makedonije (86,81 %) i Albanije (68,83 %), a sma-njenje u trgovini s Belgijom (51,78 %), Velikom Britanijom(26,54 %), Francuskom (25,27 %) i Švicarskom (8,09 %). Uvoz

je najviše povećan iz Sjedinjenih Američkih Država (64,33 %),Rusije (53,33 %), Luksemburga (49,20 %) i Švicarske (47,76 %),a smanjen iz UNMIK/Kosova (54,00 %), Velike Britanije(29,22 %) i Crne Gore (15,03 %).

Pokrivenost uvoza izvozom u vanjskotrgovinskoj razmjenis najznačajnijim partnerima je povećana (dostigla je 66,16 % sa

zemljama CEFA-e i 64,88 % s Evropskom unijom), a ostvaren je sucit s UNMIK/Kosovom (8.135,14 %), Albanijom(1.615,05 %), Crnom Gorom (629,44 %), Švedskom (125,37 %)i Slovačkom (109,08 %), kao i nekim manje značajnim partne-rima. Respektabilan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren

je s Makedonijom (97,65 %), Njemačkom (96,31 %), Italijom(83,95 %), Holandijom (74,09 %) i Srbijom (62,74 %), a znača-

jan još sa Španijom, Austrijom, Francuskom i Slovenijom.Područje odvijanja najvećeg dijela naše vanjskotrgovinske

razmjene već godinama je ograničeno na relativno mali brojzemalja, bez većih promjena i osvajanja novih tržišta, pa tako ikorištenja njihovih potencijala za poboljšanje našeg vanjskotr-govinskog položaja. Pozitivan izuzetak je tržište urske, gdjekontinuirano ostvarujemo sve bolje rezultate, te smo pretho-dnih godina dostigli nivo pokrivenosti uvoza izvozom od 38,63 %,uz dalja optimistična očekivanja.

Pozitive promee

U razmatranom periodu dogodile su se i neke značajne promje-ne u poslovnom okruženju, koje su uticale ili će uticati na vanj-

skotrgovinsku razmjenu. Prije svega, na zahtjev Vanjskotrgo- vinske komore Bosne i Hercegovine izmijenjen je Zakon o ca-rinskoj politici BiH i ukinuta je naknada za carinsko evidenti-ranje od jedan posto, koja je predstavljala veliko opterećenjedomaćim proizvođačima, posebno izvoznicima, čineći uvozneophodnih repromaterijala skupljim, a izvoz nekonkurentni-

jim.U periodu od jula do oktobra odlukom vlasti UNMIK/Ko-

sova privremeno je obustavljena primjena preerencijalnog

tretmana bosanskohercegovačke robe i nametnuto je carinskoopterećenje od 10 %. Istodobno je vođena i aktivna negativnakampanja u javnosti, te su naši izvozni rezultati na ovome trži-štu bili za nekoliko procenata lošiji od očekivanja.

Sjedinjene Američke Države su početkom novembra obno- vile primjenu Generaliziranog sistema preerencija (GSP) zaproizvode iz Bosne i Hercegovine, koji omogućava trgovinskepovlastice za naše proizvode i olakšava pristup američkom tr-žištu. Primjena je retroaktivna, odnosno sve u međuvremenunaplaćene carinske dažbine mogu se reundirati.

Evropska unija je pokrenula proceduru obnove tzv. autono-mnih trgovinskih preerencijala za proizvode iz Bosne i Herce-govine, također, uz retroaktivnu primjenu i nadoknadu ranijeuplaćenih carinskih dažbina, što će mnogim domaćim proiz-

vodima donijeti povoljniji tretman od predviđenog Sporazu-mom o stabilizaciji i pridruživanju.

Navedene promjene trebale bi olakšati plasman domaćihproizvoda na aktuelna i nova izvozna tržišta i doprinijeti po-boljšanju ukupnih vanjskotrgovinskih rezultata u narednomperiodu. Ipak, negativne promjene na domaćem tržištu, međukojima posebno teške posljedice po konkurentnost proizvođa-ča i izvoznika ima rast cijena energenata (prije svega, plina ielektrične energije) i komunalnih usluga, prepreka su koja svapozitivna očekivanja dovodi u pitanje.

( )Vanjskotrgovinska razmjena u brojkama• 6.322.072.340 KM vrijednost bh. izvoza u 2011.

• 11.180.020.203 KM vrijednost bh. uvoza u 2011.• 4.857.947.863 KM vanjskotrgovinski decit

BiH u 2011.




Vlada Federacije BiH je u razmaku većem od mjesecemitirala 90 miliona KM trezorskih zapisa. Prva auk-cija trezorskih zapisa obavljena je u septembru ove go-

dine, kada su komercijalne banke doslovno razgrabile trezor-

ske zapise vrijedne 65 miliona KM. Isto se desilo i sa drugomaukcijom trezorskih zapisa, koja je održana 8. novembra, a pu-tem koje je Vlada zaradila gotovo 25 miliona KM. U oba slu-čaja ukupan iznos pristiglih ponuda bio je veći od očekivanog.

Piše: Elvira Ahmetović

Novembarska ponuda za kupovinu trezorskih zapisa iznosila je 35.750.000 KM, a ukupan iznos planiranih i prihvaćenihponuda je 25.000.000 KM. Metodom višestrukih cijena upisa-no je ukupno 2.500 trezorskih zapisa po ponderisanoj prosje-čnoj cijeni od 98,863% od nominalne vrijednosti, čime je po-stignut prosječan prinos aukcije od 2,31%. Ministarstvo nan-sija FBiH time je prikupilo ukupno 24.714.958,70 KM. Rok do-spijeća ovih trezorskih zapisa je šest mjeseci i na naplatu dospi-

jevaju 9. maja 2012. godine.Na ovaj način su osigurana sredstva za pokrivanje izdata-

ka po osnovi ratnih šteta, a dio sredstava će i ovaj put biti isko-rišten za isplatu obaveza po osnovu računa stare devizne šte-dnje, ističu u Federalnom ministarstvu nansija, koje je reali-zacijom druge aukcije trezorskih zapisa ostvarilo plan za ovu

SASE >>>

Početkom novembra sedmični promet na Sarajevskoj berzi porastao je na 25,5 miliona KM. Za milionski promet zaslužni su trezorski zapisi koje je emitirala Vlada FBiH u iznosu od 24.714.958,70 KM. Bez njih bi statistike Sarajevskeberze bile sumorne, kao i prethodnih mjeseci. Emisija trezorskih zapisa putem berze značajna je jer putem njih VladaFBiH novim dugom zatvara stari, što je u svim razvijenim zemljama sasvim uobičajena praksa.

Emisijom trezorskih zapisa Vlada FBiH novim dugom zatvara stari dug




>>>

godinu. U Ministarstvu nansija dodaju kako je ovo jedini na-čin da se osigura da Federacija ne bude ovisna o događanjimau budžetu i da može bez problema izmiriti obaveze koje dospi-

jevaju na isplatu. Praksa izdavanja trezorskih zapisa bit će na-stavljena i u idućem razdoblju. Zakon je odredio granicu dokoje se entiteti i država mogu zadužiti u jednoj skalnoj godi-ni. Za kratkoročne vrijednosne papire to je 10 posto, dok zadugoročne ta granica iznosi 18 posto u odnosu na originalneprihode ostvarene u jednoj godini.

Bake pokupovale trezorske zapise

rezorski zapisi su kratkoročni dužnički vrijednosni papirikoje uglavnom emitiraju ministarstva nansija da bi prikupilanovac za poboljšanje likvidnosti budžeta. Oni se emitiraju unominalnoj vrijednosti, a kupuju se s diskontnom kamatnom

stopom. o znači da vlasnici naplaćuju nominalni iznos, ali ku-puju ih uz diskontnu cijenu. U našem slučaju, kupci trezorskihzapisa su banke, koje raspolažu ogromnim viškovima sredsta-

va. Prema podacima Centralne banke BiH u martu ove godinebanke su na računu CB BiH držale 1,8 milijardi KM iznadobavezne rezerve. Kupovinom trezorskih zapisa banke su seoslobodile značajnog viška sredstava, a ujedno će na njima za-raditi dobru kamatu.

Za SASE su trezorski zapisi značajni jer se na ovaj načinobogaćuje ponuda na tržištu, koje bi moglo postati interesan-tno i onim investitorima koji traže sigurne instrumente za ula-ganja, u što, prema deniciji, spadaju instrumenti ili vrijedno-sni papiri koje izdaju država i niži nivoi vlasti. Osim trezorskihzapisa, Federacija BiH je emitirala i obveznice stare devizne šte-dnje i ratnih potraživanja, kojima se već trguje na Sarajevskojberzi.

Afrmacia trišta kapitala

Na zahtjev Ministarstva nansija 6.500 trezorskih zapisa je 2.

11. 2011. godine uvršteno u Kotaciju SASE. Nominalna vrije-dnost jednog trezorskog zapisa je 10.000 KM. rgovina napri-

jed navedenim vrijednosnim papirima putem berzanskogtrgo-

vinskog sistema (BS) omogućena je od 8. 11. 2011. godine,međutim do momenta pisanja ovog teksta, nije bio unesen ni-

jedan nalog za kupovinu ili prodaju trezorskih zapisa. Upuće-niji kažu da su trezorski zapisi na kotaciju uvršteni tek radi or-me, te da se ne može očekivati da se u narednih šest mjeseci snjima napravi značajniji promet, već da će banke čekati mart,odnosno maj iduće godine kako bi upisale kamatu po trezor-skim zapisima. Do emisije trezorskih zapisa u FBiH došlo jenakon što je nekoliko mjeseci ranije Vlada Republike Srpske u

dva navrata emitirala trezorske zapise u ukupnom iznosu od65 miliona KM s kamatom od 3,1% na godišnjem nivou. Inače,Vlada RS je mnogo više od FBiH uradila na armaciji i razvojutržišta kapitala u tom entitetu, zbog čega je Banjalučka berzanaprednija i uspješnija od Sarajevske. Iako je dugo Sarajevskaberza imala mnogo veći promet od Banjalučke, posljednjih go-dina situacija se preokrenula u korist BLSE, koja u razvojnimplanovima ima snažnu podršku Vlade RS. Stoga ne iznenađuješto je za prvih šest mjeseci ove godine Banjalučka berza ostva-rila promet od 192 miliona KM, a Sarajevska tek 83 miliona KM.




Vlada Republike Srpske izdala je 24. 10. 2011. godine ja-

vni poziv za upis i uplatu Prve emisije obveznica Repu-

blike Srpske javnom ponudom. Planirano je da se emi-tuje 1,2 miliona obveznica, nominalne vrijednosti 100 KM saksnom kamatnom stopom od 5% na godišnjem nivou i uku-pnim planiranim iznosom emisije od 120.000.000 KM. akođe

je planirano da se glavnica isplati jednokratno, sedam godinaod dana registracije emisije, dok će se kamata isplaćivati dvaputa godišnje, po isteku svakog polugodišta od dana registraci-

je emisije. Na ovaj način će se Republika Srpska zadužiti za 120miliona KM, ali će se istovremeno na tržištu kapitala pojavitinovi tržišni materijal, koji u budućnosti može igrati značajnuulogu na berzi. Ove obveznice mogu imati poseban značaj zainstitucionalne investitore (npr. osiguravajuća društva) kojiznačajan dio svojih plasmana investiraju u državne hartije od

vrijednosti, mada je pitanje koliko je očekivani prinos od 5 %

stimulativan za ulaganje.Imajući u vidu skromne promete koji se na Banjalučkoj ber-

zi ostvaruju u posljednjih nekoliko godina, odmah se postavljapitanje kolika će biti likvidnost ovako velike emisije obveznica

Piše: čedomir Spasoević

BLSE >>>

Emisija obveznica

“teška“ 120 miliona KM

Vlada RS je zadužila Ministarstvo f-nansija da najkasnije do 1. 3. 2012.

godine, u saradnji sa Komisijom zahartije od vrijednosti RS, Centralnimregistrom i Banjalučkom berzom us-

postavi repo tržište na Banjalučkoj berzi. Cilj uspostave ovog tržišta jeobezbjeđivanje što bolje likvidnosti ovih obveznica, a što bi imalo uticaj na postizanje što niže kamatne stope

prilikom primarne prodaje obveznica.Vlada je zadužila Investiciono-razvojnu banku RS, Garantni ond RS i Penzijski rezervni ond RS da daju podršku likvid-nosti repo tržištu i to na način da: imaju obavezu da budu prisutni na repo tržištu barem jednom kvartalno i da iznossredstava koji podržavaoci likvidnosti nude na repo tržištu najmanje jedanput kvartalno iznosi minimalno 5 % ukupneemisije obveznica emitovanih Prvom emisijom Republike Srpske javnom ponudom.




>>>

i da li će potencijalni kupci u budućnosti moći brzo da prodajusvoje obveznice u slučaju potrebe. Zbog te činjenice Vlada RS

je zadužila ministarstvo nansija da najkasnije do 1. 3. 2012.godine, u saradnji sa Komisijom za hartije od vrijednosti RS,Centralnim registrom i Banjalučkom berzom uspostavi repotržište na Banjalučkoj berzi. Cilj uspostave ovog tržišta je obez-bjeđivanje što bolje likvidnosti ovih obveznica, a što bi imalouticaj na postizanje što niže kamatne stope prilikom primarne

prodaje obveznica. Vlada je zadužila Investiciono-razvojnubanku RS, Garantni ond RS i Penzijski rezervni ond RS dadaju podršku likvidnosti repo tržištu i to na način da: imajuobavezu da budu prisutni na repo tržištu barem jednom kvar-talno i da iznos sredstava koji podržavaoci likvidnosti nude narepo tržištu najmanje jedanput kvartalno iznosi minimalno 5 %ukupne emisije obveznica emitovanih Prvom emisijom Repu-blike Srpske javnom ponudom.

Ovaj potez Vlade RS svakako treba pozdraviti pošto dajeodređenu garanciju potencijalnim investitorima da će se odr-žavati određeni nivo likvidnosti ovih obveznica koji će garan-tovati mogućnost da se njihovo ulaganje u slučaju potrebe možepretvoriti u novac i prije isteka perioda od sedam godina. a-kođe, može se očekivati da će promet tih obveznica slati pozi-tivan signal o banjalučkom tržištu kapitala i da će pozitivnouticati na promet ostalih hartija od vrijednosti.

Odluke Komisie spore?

Nažalost, tržište kapitala u Republici Srpskoj ne može da unk-cioniše bez aera. Najnovija je vezana za činjenicu da je Komi-siji za hartije od vrijednosti, koja je regulator tržišta, već višeod godinu dana istekao mandat i da su sudovi poništili nekeod odluka Komisije, ne zato što komisija nije bila u pravu, većzbog činjenice da je članovima istekao mandat. Po zakonu, čla-

nove Komisije bira Narodna skupština na prijedlog predsjedni-ka RS. Iako iz Vlade uvjeravaju da je izbor u toku i da Komisija

Akcie jahoria osiguraa podigle promet

Ukupan promet na Banjalučkoj berzi u oktobru je iznosioskoro 40 miliona KM. Na ovaj relativno visok promet nijeuticao redovan promet, već blok transakcija sa akcijamaJahorina osiguranja a.d. Pale u iznosu od 33,5 miliona KM.Na taj način je okončano preuzimanje Jahorina osiguranjaa.d. Pale od strane Vienna Insurance Group (VIG), jedneod najvećih austrijskih osiguravajućih kuća. Ova transakcija

je označila i ulazak na tržište osiguranja u Republici Srpskojdo sada najznačajnijeg stranog “igrača“ i može se očekivatida ima pozitivan uticaj na rast tržišta osiguranja. Međutim,ne treba zanemariti činjenicu da je i u redovnom prometuakcija ostvareno nešto više od 4 miliona KM, što predstavljarast od skoro milion KM u odnosu na prethodni mjesec.Rastom se u oktobru mogu pohvaliti i svi indeksi BLSE. Kaoi prethodni mjesec, najveći rast od 2,77% je ostvario Indeksinvesticionih ondova (FIRS), što je ipak dosta skromnijeu odnosu na dvocireni rast u septembru. Berzanski indeksRepublike Srpske (BIRS) ostvario je rast od 1,12% dok jeIndeks preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS (ERS 10) uoktobru blago porastao, za 0,32%. Na godišnjem nivou sva triindeksa su i dalje u plusu, s tim da je najizraženiji rast indeksa

ERS 10, koji je porastao za čak 51,54% u odnosu na krajoktobra prošle godine. ržišna kapitalizacija Banjalučke berzeu oktobru 2011. godine je blago opala za 0,01 % i iznosila je4,030 milijardi KM.

normalno unkcioniše, ovakve odluke suda unijele su dodatnonepovjerenje među investitore. Oni upozoravaju da su, osimpotencijalnog “obaranja“ stotine rješenja i odluka Komisije zahartije od vrijednosti, dugoročne posljedice loš signal investi-torima i obezvređivanje, odavno narušenog tržišta kapitala.Nadamo se da će se ovaj problem riješiti u što skorijem roku ida će biti imenovani novi članovi Komisije za hartije od vrije-dnosti, da ne bismo došli u situaciju da i to bude ozbiljna pre-preka razvoju tržišta kapitala.

ZIFovi pred trasormaciom

Jedan od prvih zadataka kojim će se baviti novi članovi Komi-sije za hartije od vrijednosti je transormacija zatvorenih inve-sticionih ondova. Ona će, po svemu sudeći, biti sprovedenakroz dva pravca – pretvaranjem u otvorene investicione ondo-

ve ili holding društva. O tim krupnim reormama za tržište ka-pitala RS raspravlja se već duže vrijeme, a ulazak u cijeli procesozvaničen je nedavnom odlukom Vlade RS o ormiranju Radnegrupe za izmjenu Zakona o investicionim ondovima. Investi-tori i mali akcionari ondova godinama se žale da nemaju pra-ktične mehanizme kontrole rada društava za upravljanje ZIF-ovima koji nemaju prevelik interes za rast tržišne cijene akcijaondova s obzirom na to da svoju naknadu za upravljanje obra-čunavaju na višestruko više neto vrijednosti imovine ondova.Cijena i prometi akcijama ZIF-ova proteklih godina drastičnosu pali, dok društva i dalje naplaćuju relativno visoke provizi-

je. U Komisiji za hartije od vrijednosti RS kažu da je konceptZIF-ova prevaziđen, što je pokazalo dosadašnje njihovo poslo-

vanje s nizom slabosti, od izostanka značajnijih aktivnosti uupravljanju porteljom do niskog obima trgovanja na tržištukapitala. Postoje i mišljenja da bi ZIF-ovima trebalo ostavitimogućnost prerastanja u holding društva koja bi suštinski iza-šla iz nadzorne nadležnosti Komisije za hartije od vrijednostiRS. Osnovna karakteristika holding društva je ukidanje posto-

jećeg ograničenja ulaganja ZIF-ova koji bi dobili priliku da sa većim vlasničkim udjelima ojačaju upravljačku ulogu u predu-zećima. Konačna odluka o načinu transormacije zatvorenihondova u RS biće donesena na najvišem entitetskom nivou.




Zato ću prvo govoriti o ekonomiji. Finansijeri su gotovozaboravili na Grčku. Problemi dugova ove zemlje bi semogli riješiti sa svega nekih 150 milijardi eura. Evropski

stabilizacioni ond ima na raspolaganju nešto iznad 400 milijardi. Naravno, 150 milijardi su samo državni dugovi. Indivi-dualni dugovi rmama u Grčkoj su nekoliko puta veći. Među-tim, pravi problem za Evropu su španski i italijanski državnidugovi. ržište vrijednosnih papira (bondova) ove dvije zem-lje iznosi oko 2,75 triliona eura. Da bi normalno otplatila du-gove, Italija mora prodati barem 300 milijardi eura novih bon-dova iduće godine. Italija, kao ni većina zemalja mediteranskeEvrope, nije konkurentna. U vrijeme kada su ove zemlje imalesvoju vlastitu valutu, one bi devalvirale i tako postale konku-rentnije. U okviru eurozone, one mogu samo restrukturiratiprivredu, smanjiti plaće, penzije i ukupnu državnu potrošnju.Nažalost, investitori su izgubili povjerenje u odlučnost politi-čara da naprave te strukturne promjene. Zbog većeg rizika, onitraže veće kamate na kredite, a veće kamate znače da će zemljekao što su Italija i Španija, sa relativno dobrom privredom,imati ogromne probleme da otplaćuju dugove (kamate na ita-lijanske vrijednosne papire ili 10-godišnje bondove su prešle“kritični“ nivo od 7%, grakon ispod iz Financial imesa).

NAFTNA KOLUMNA >>>

Piše: Ada Imširović

Već duže vrijeme, tržište nate igra samo sporednu ulogu u drami evropskefnansijske krize. A to je drama koju ni Agatha Christie ne bi mogla inscenirati,

a niti bi je Sherlock Holmes mogao riješiti. Ova drama traje već mjesecima.Počela je sporo, gotovo dosadno, u stilu grčke tragedije. Drama je postalainteresantnija ulaskom novih likova koji su dodali malo rancuskog šarma,njemačke tvrdoglavosti i, naravno, italijanske komedije. Potom, radnja je postala dinamična, i kako ovo pišem, još se ne zna ko će biti ubijen, a kamoli ko će biti ubica. Jedino znamo da će biti žrtava.

Naravno, i druge države, kao što su Velika Britanija i SAD,imaju velike dugove. Međutim, centralne banke ovih zemaljamogu štampati novac (i to rade vrlo aktivno već duže vrijeme)

i tako otplaćuju dug novim novcem. Evropska centralna banka(ECB) nema tu mogućnost zbog njemačkoga veta (Nijemci se

još sjećaju 1929. godine). Dakle, evropska nansijska kriza nijesamo ekonomski problem (državni dugovi), već je to puno višepolitički problem. Kao takav, on je rješiv: države “evropske pe-rierije“ treba prestrukturirati, dugove djelimično otpisati, po-dići nove kredite preko MMF-a i dati ECB-u moć da djelujekao prava centralna banka. Ako se kriza ne riješi, ona će bitimnogo teža i duža nego 2008. godine (u stvari, ovo je ta jednate ista kriza, samo nikad potpuno nije riješena).

(Opet) kriza

Konačno, šta to sve znači za tržište nae? Kao što to gra-kon iznad dobro ilustruje, cijene nae su bile izuzetno nestalneod maja ove godine, u skladu sa općom nansijskom krizom.Dobre vijesti sa političkoga ronta izazivaju euoriju i veće cije-ne, da bi potom negativne vijesti dovele do ponovnog pada.

Ukupna situacija nije nimalo pozitivna. o bi trebalo dove-sti do znatnog pada cijena nae. Ovaj pad bi posebno trebaloočekivati s obzirom na kraj rata u Libiji (trenutna proizvodnja

je preko 500 mbd i očekuje se nivo od oko 850 mbd do krajagodine) i ponovni izvoz iz Jemena (gdje je mjesecima bio obu-stavljen). Nažalost, politika se i ovdje petlja sa ekonomijom.Sve više je vijesti o mogućem napadu SAD-a i Izraela na nukle-

arne pogone u Iranu, što drži cijene nae na povišenom nivou.Kao da nam evropska kriza nije dovoljna!




TEMA >>> Na čekanju gotovo dvije milijarde KM odobrenih sredstava

Neangažiranje kredita BiH je

koštalo 26,6 miliona KM

Poražavajuća je činjenica da naši zvaničnici godinama neznaju iskoristiti brojne kredite vrijedne nekoliko milijar-di maraka koji su državi Bosni i Hercegovini odobrili

brojni kreditori za realizaciju značajnih projekata u našoj zem-lji. o je mnogo koštalo državni budžet, jer neangažiranje tih“umrtvljenih” sredstava donosi i poprilične troškove (commit-ment ee).

Neangažirani krediti koji su odobreni Bosni i Hercegovini1. septembra ove godine iznosili su oko dvije milijarde maraka,kaže se u inormaciji o neangažiranim sredstvima po odobre-nim kreditima i iznosu troškova koji se plaćaju za neangažira-na sredstva – commitment ee, koju je, na zahtjev Predstavni-

čkog doma Parlamentarne skupštine BiH, sačinilo Ministar-stvo nansija i trezora BiH. Od 1998. do 1. septembra ove go-dine država BiH platila je, po osnovu neangažiranja dobijenihkredita, troškove u iznosu većem od čak 26,6 miliona maraka,

ili preciznije 26.609.065 maraka, što je uzalud bačeni novac.Za neangažirana sredstva odobrena od strane Svjetske bankeplaćeni su ukupni troškovi od 4.142.147 maraka, EBRD-a21.358.368 maraka, Euroma 52.600 KM, Španije 216.347, KW-a635.430, Raieisen banke 76.210, Austrijske banke 90.265 iBAWAG-a 7.797 maraka.

Rezultat povlaea

Naša zemlja je, kaže se u spomenutoj inormaciji, na ime troš-kova po osnovu neangažiranih kredita za period od početkagodine do 1. septembra platila čak 2,1 milion maraka. Naime,l. septembra 2011. godine neangažirani krediti iznosili su1.954.509.838 KM, od čega se 1.402.863.464 KM odnosi na mul-tilateralne kreditore – Svjetska banka, IDA i IBRD, Evropska

banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka; dok se551.646.374 KM odnosi na bilateralne kreditore.Neangažirani iznos kredita sa l. septembrom ove godine

manji je za 378.100.183 KM u odnosu na 31. decembar 2010.

Piše: Rudia Adović

Naša zemlja je na ime troškova po osnovu neangažiranih kredita samo za period od početka godine do 1. septembra platila čak 2,1 milion maraka. Neangažirani iznos kredita sa l. septembrom ove godine manji je za 378.100.183 KM uodnosu na 31. decembar 2010. godine.

Pregled neangažiranih kredita i plaćenih troškova




>>>

godine, a što je rezultat “povlačenja” dijela do tada neangažira-nih kredita u iznosu od 370.242.853 KM, dok se razlika od7.856.097 KM odnosi na kursne razlike i angažovanja novihkredita te otkazani dio kredita u iznosu od 1.233 marke. Zatroškove po osnovu neangažiranih kredita u periodu od 1. ja-nuara do 1. septembra 2011. godine plaćeno je 2.133.689 KM,dok je u toku 2010. godine plaćeni commitment ee iznosio3.875.546.

Analiza isplate predmetnih troškova u iznosu od 2.133.689KM tokom 2011. godine ukazuje da se najveći dio navedenogiznosa odnosi na troškove po projektima, odnosno odobrenimkreditima EBRD-a sa učešćem od 89,3 posto ili 1.905.307 KM.Preostali plaćeni iznos odnosi se na neke od bilateralnih kredi-tora – KV 182.617 KM (8,56 posto), Kraljevina Španija 18.540KM (0,87 posto), Raieisen Bank 26.099 KM (1,23 posto) iAustrijska banka 1.126 KM (0,06 posto).

Za neangažirane kredite EBRD-a za projekat Koridora 5C

u ovoj godini plaćeni su najveći troškovi i oni su iznosili851.704 marke. Za projekat Željeznice II 504.130 KM, za projekat Rekonstrukcije puteva 175.144 KM, za projekat Regional-ni putevi 81.292 KM, za projekat Mahovljani 84.807 KM, zaprojekat Gasikacija Srednjobosanskog kantona 158.150 KM,za projekat Električna energija III 27.590 KM, odnosno, Elek-trična energija II 1.658 KM, za projekat Vazdušni saobraćaj16.570 KM, za projekat Elektroenergetski sistem 1.905 KM i zaprojekat Kanalizacioni sistem Bijeljina 2.357 maraka.

Kada su u pitanju španski krediti, plaćeni troškovi za nean-gažirana sredstva za nabavku devet garnitura talgo vozova i va-gona iznosili su 17.007 maraka, a za projekat Voda Široki Bri-

jeg, Ljubuški i Fojnica 1.534 KM. Neangažirani krediti KV po-

nijeli su sljedeće troškove: za projekat Mesihovina 130.185 KM,za projekat Voda za Banju Luku 24.448 KM, za projekat Sana-cija Hidroelektrane Rama 24.448 KM i za projekat Sanacija vo-dovoda Unsko-sanskog kantona 3.536 KM.

Nisu zanemarivi ni troškovi po osnovu neangažiranih kre-dita dobijenih od Raieisen banke: za projekat Nova bolnicaBijeljina plaćeno je 24.957 maraka, za projekat Vodosnabdije-

vanje Livno 1.152 marke. Za projekat Voda Fojnica-Kiseljak plaćeni troškovi iznosili su 1.126 maraka, a riječ je o kredituAustrijske banke.

Commitment ee predstavlja trošak koji se obračunava uskladu sa generalnim uslovima nekih od kreditora (EBRD,KW, Raieisen, Kraljevina Španija, Austrijska banka) i kaotakav ugrađen je, uglavnom, u standardne uslove poslovanjastranih kreditora.

Ugovorea diamika

Visina obračunatih sredstava po osnovu troškova na neangaži-rana sredstva zavisi, prije svega, od visine ugovorenih sredsta-

va, datuma eektivnosti sredstava, ali u najvećoj mjeri od reali-

ziranja ugovorene dinamike implementiranja projekata za čijunamjenu su sredstava i posuđena. Dakle, visina troškova za co-mmitment ee zavisi od stepena izvršenja ugovorenih projekata.

U većini slučajeva radi se o velikim inrastrukturnim projektima koji iziskuju značajna nansijska ulaganja, a njihovaimplementacija uglavnom je u ingerenciji entiteta, odnosno Je-dinica za implementiranje projekata (PIU), navodi se dopisukoji je Ministarstvo nansija i trezora BiH uputilo Predstavni-čkom domu PS BiH. Naime, Predstavnički dom je na jednoj odranijih sjednica, povodom rasprave o Inormaciji o stanju ja-

vne zaduženosti BiH na dan 31. decembra 2010. godine, usvo- jio zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo nansija i trezo-ra BiH da izradi i dostavi inormaciju o neangažiranim sred-

stvima po odobrenim kreditima i iznosu troškova koji se pla-ćaju za neangažirana sredstva.




TEMA >>> Ekonomski dio izvještaja Evropske komisije o napretku u 2011.

Bosna i Hercegovina je ostvarila mali napredak premaunkcionalnoj tržišnoj ekonomiji, ocjena je Evropske ko-misije u izvještaju o napretku BiH za 2011. godinu koji

se odnosi na ekonomske kriterije. Bruxelles je upozorio kakosu neophodni značajni daljnji reormski napori kako bi se omo-gućilo da zemlja može dugoročno podnijeti konkurentni priti-

sak i tržišne snage unutar Unije. Ekonomija BiH, ocjena je Ev-ropske komisije, donekle je napredovala u 2011. godini, ali opo-ravak je još uvijek na niskom nivou i uglavnom vođen vanj-skom potražnjom.

Direktor za Zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji Evrop-ske komisije za proširenje Pierre Mirel upozorio je kako je uizvještaju u oblasti ekonomskog stanja u BiH zabilježena i dalje

velika stopa nezaposlenosti, kao i da su vlasti BiH obavezne do-nijeti jasna pravila kojim će ohrabriti strane investicije u BiH.

Sve a vlastima BiH

Evropska komisija je ukazala i na nepostojanje jedinstvenog

ekonomskog prostora u BiH, koji se, kako je istakao Mirel, neodnosi na nužnost da se to pitanje isključivo uredi na držav-nom nivou kako se to želi predstaviti, već da vlasti BiH unutra-šnje tržište urede u skladu sa zakonodavstvom i propisima EU.

“Preovladava mišljenje kako se iz Evropske komisije čestočuju žargonske poruke. Ali, mi govorimo o problemima kojetreba riješiti. Imamo konkretan primjer javnih nabavki koje setiču pitanja tenderske konstrukcije. u je evidentan nedostatak transparentnosti i oni koji trpe takvo stanje su poreski obvez-nici. o su stvari koje se moraju rješavati. Slično je sa poljopri-

vredom. Nesporno je, i to stalno ukazujemo, kako BiH ima ve-like potencijale u toj oblasti, ali je izražen problem certicira-nja, kao i činjenica da sporazum o trgovinskoj razmjeni (SSP),iako je potpisan prije tri godine, još nije stupio na snagu zbogneizvršavanja dijela obaveza. A BiH, odnosno izvoznici će se 1.

jula 2013. godine, kada Republika Hrvatska uđe u EU, susrestisa velikim problemima, ako se u međuvremenu ta pitanja neriješe“ – upozorio je Mirel.

Stoga, naglašava Mirel, koliko će BiH biti blizu ili daleko odaplikacije za članstvo u EU, na vlastima je naše države.

“Vijeće EU potvrdilo je opredijeljenost za evropsku perspe-ktivu BiH. Političari u BiH treba da uzmu stvari u svoje ruke ipovedu državu tim, evropskim putem. Oni ne smiju varati onekoji su glasali za njih, a koji žive u veoma teškom ekonomsko-socijalnom stanju. Evropska komisija, Bruxelles, Delegacija EUu BiH su tu da pomognu, usmjere, ali mi ne možemo donositiodluke. o treba da rade vlasti ove zemlje“ – poručio je Mirel.

Evropska komisija u svom izvještaju o napretku BiH u 2011.

u ekonomskim kriterijima navela je i da je skalna situacija uBiH donekle ublažena kao rezultat mjera skalnog prilagođa- vanja realizovanog u okviru programa Međunarodnog mone-tarnog onda (MMF-a) i povećanja prihoda.

Mali napredak BiH premaunkcionalnoj tržišnoj

ekonomiji

Poslovno okruženje je i dalje pod uticajem administrativne neefkasnosti i slabe vladavine prava. Planirana privatizacija, restrukturiranje javnih preduzeća i liberalizacija mrežnih industrija nisu pokazali napredak. I dalje su neophodni značajni napori kako bi se postigao jedinstven ekonomski prostor, ocjena je Bruxellesanaglašena u izvještaju o napretku BiH.





>>>

Broi edostaci

Međutim, konstatovano je kako je srednjoročna skalna održi- vost veoma otežana zbog neusvajanja Globalnog okvira za s-kalne politike u periodu 2011-2013. godine. Predanost struk-turalnim reormama i racionalna javna potrošnja i dalje je sla-ba i neujednačena u zemlji, a kvalitet javnih nansija je i daljenizak. Uprkos nekim poboljšanjima, poslovno okruženje je i

dalje pod uticajem administrativne neekasnosti i slabe vladavine prava. Planirana privatizacija, restrukturiranje javnih pre-duzeća i liberalizacija mrežnih industrija nisu pokazali napre-dak. I dalje su neophodni značajni napori kako bi se postigao

jedinstven ekonomski prostor, stav je Evropske komisije.Konstatovano je kako je postignut određeni napredak u us-

klađivanju regulative, politika i kapaciteta zemlje s evropskimstandardima u područjima kao što su sloboda kretanja roba, in-telektualno vlasništvo, državna pomoć, istraživanja, kultura,transport i niz pitanja vezanih za pravosuđe, slobodu i sigurnost.

U području energetike, postignut je određeni napredak upogledu snabdijevanja električnom energijom u Distriktu Br-čko i pokretanju sveobuhvatnog pregleda regulative iz oblasti

električne energije. No, napredak je i dalje nezadovoljavajući udrugim oblastima, kao što su slobodno kretanje roba, lica iusluga, carina i poreza, konkursi, javne nabavke, zapošljavanjei socijalna politika, obrazovanje, industrija, mala i srednja pre-duzeća, poljoprivreda i ribarstvo, sigurnost hrane, veterinar-stvo i tosanitarni sektor, životna sredina i klimatske promje-ne, energetika, inormaciono društvo i mediji i statistika.

Sveobuhvatna strategija o energetici treba biti usvojena iuspostavljeno državno preduzeće za prenos unkcionalno nateritoriji cijele države. rajni napori u osjetljivim područjima,kao što su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala,također su prioritet, jasan je stav Bruxellesa.

Dale ugroavae SSPa

S druge strane, ako se što prije ne donese zakon o popisu stano- vništva, domaćinstava i stanova, BiH bi uskoro mogla proširitispisak obaveza koje nije ispunila, a zbog kojih Sporazum o sta-bilizaciji i pridruživanju (SSP) ne može biti raticiran. Na ovosu ukazali iz Evropske komisije, odakle vlastima BiH dolazeupozorenja na ozbiljna kašnjenja u ispunjavanju obaveza iz od-redbi Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanjuBiH sa EU.

Naime, najkasnije do 1. jula 2013. godine BiH mora imatiproveden popis stanovništva kako bi imala jasan ekonomski

pokazatelj o bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika.Kako bi se ovo osiguralo, najmanje godinu dana prije toga, od-nosno najkasnije do kraja juna 2012. godine, zakon o popisustanovništva mora biti usvojen. Ono što bi BiH ubrzo moglodovesti do novih kršenja odredbi SSP-a jeste i to što FederacijaBiH (RS je to uradila prije osam mjeseci) još nije donijela iz-mjene zakona o javnim preduzećima u tom entitetu kojim sepropisuje da se državna pomoć dijeli na jednak način i drža-

vnim i privatnim kompanijama.Zbog zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH naša država bi

se uskoro mogla naći, također, na udaru novih kršenja SSP-a.Naime, ovim zakonom kojim je propisano da se u trgovinskimobjektima većim od 1.000 kvadratnih metara na policama na-

lazi najmanje 50 posto domaćih proizvoda u Bruxellesu su oci- jenili diskriminirajućim. Osim što krši SSP, ovaj zakon u FBiH je suprotan i pravilima Svjetske trgovinske organizacije jer ko-ličinska ograničenja u bilo kom obliku ne smiju postojati.

Prioriteto delovae

Iz Evropske komisije su i stava da BiH već krši odredbe Privre-menog sporazuma kada je u pitanju nedonošenje zakona o sis-temu državne pomoći u BiH, a što je bila obaveza najkasnije do1. jula 2010. Direktorica Direkcije za evropske integracije BiHNeveka Savić upozorila je kako je Vijeće EU još marta 2011.upozorilo na kršenje SSP-a te pozvalo na hitno donošenje ovog

zakonskog akta.“Zakon o sistemu državne pomoći je jedan od preduslova

za kredibilnu aplikaciju BiH za članstvo u EU. Osim zakona,nužno je donijeti i mjere za sistem državne pomoći, kojih jošuvijek nema“ – navela je Savić.

Kada je u pitanju provedba trgovinskog dijela Privremenogsporazuma od BiH se očekuje i da ispuni obaveze koje se od-nose na donošenja zakona o vinu koji je osporen na posljednjojsjednici Doma naroda PS BiH, te uskladi Zakon o carinskojtari BiH sa pravnim tekovinama EU (aqui communitaire),čija je procedura u toku. Inače, u smislu usklađivanja zakono-davstva BiH sa aqui communitaireom zatražena je pomoć Re-publike Slovenije u dijelovima koji se odnose na denicije. BiHtreba da utvrdi i izmjene i dopune protokola o trgovinskoj sa-radnji sa urskom, čija je procedura trenutno u Predsjedništvu.

Veoma važnim ocijenjeno je i donošenje državnog (nacio-nalnog) programa integrisanja. Program integrisanja bio bi sve-obuhvatni planski dokument koji bi objedinio Akcioni plan zaprovođenje prioriteta iz Evropskog partnerstva sa BiH, programmjera za provođenje Privremenog sporazuma te program prio-riteta usklađivanja u zakonodavnim aktivnostima za provođe-nje Evropskog partnerstva i Privremenog sporazuma. U DEI-juočekuju “zeleno svjetlo“ najviših političkih predstavnika u BiHkako bi se uspostavili mehanizmi koordinacije i integrisanja,što je neophodno za pripremu odgovora na upitnik, odnosno

preduslov za članstvo.

Alarmati podaci

Alarmantnim je ocijenjen i stepen provedbe realizacije aktiv-nosti iz Akcionog plana realizacije prioriteta iz dokumenta Ev-ropsko partnerstvo za prvih šest mjeseci ove godine. Naime,stepen provedbe je svega 13,9 posto i najniži je do sada, a za-brinjavajuće je i to što je većina institucija zatražila prolongira-nje rokova za implementaciju. Evropska komisija upozorila jeda se od BiH u oblasti općih i političkih kriterija očekuje napre-dak u uspostavljanju koordinacije pitanja EU u zemlji, uključu-

jući i IPA ondove kao nastavak reorme javne uprave.

U ekonomskim kriterijima dokumenta Evropsko partner-stvo BiH upozoreno je na obavezu usvajanja zakona o bankar-skoj superviziji i obligacijama, te stvaranje povoljnijeg poslo-

vnog okruženja (skraćivanje administrativnih procesa i rokovaza registraciju poslovnih subjekata).

Što se tiče evropskih standarda, vlasti BiH treba da donesuizmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, ormiraju Eko-nomsko-socijalno vijeće BiH, donesu razvojnu i energetskustrategiju, te donesu zakon o okolišu na nivou BiH kao i osnujuagenciju iz te oblasti.




TEMA >>> Vlasti BiH propustile još jednu šansu ispunjavanja obavezaiz SSP-a i Evropskog partnerstva

Zbog protivljenja delegata iz klubova srpskog i hrvatskognaroda na sjednici Doma naroda Parlamentarne skup-štine Bosne i Hercegovine polovinom septembra ospo-

ren je Prijedlog zakona o vinu BiH u drugom čitanju, čime jedenitivno propalo donošenje ovog zakonskog akta u parla-mentarnoj proceduri. ako će Vijeće ministara BiH, odnosno

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, mo-rati u narednom periodu pripremiti novi tekst prijedloga zako-na te ga nakon usvajanja u tom izvršnom organu uputiti na po-novno očitovanje u Parlamentarnu skupštinu BiH.

Donošenje zakona o vinu Bosne i Hercegovine, inače, obaveza je vlasti iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)sa Evropskom unijom, ali i denirano dokumentom Evropskopartnerstvo između BiH i EU. Kao argument koji su predsta-

vnici Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarneskupštine BiH ponudili zbog kojeg su glasali protiv naveli su“njegove brojne manjkavosti“.

“Ponuđeni Prijedlog zakona o vinu nije u skladu sa pravnimnaslijeđem Evropske unije i na to su jasno ukazali iz DelegacijeEvropske unije u BiH“ – naveo je delegat Staša Košarac.

Regioale sorte po etitetima

Iz Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarneskupštine BiH istakli su kako su prvobitno imali namjeru po-držati zakon, ali da su stav promijenili nakon naknadnih sa-

Osporen Prijedlog zakona o vinu BiH

Donošenje zakona o vinu BiH osiguralo bi da se proizvođačima vina iz naše države omoguće sve pretpostavke(klasifkacija, standardi) koje bi im garantovale ravnopravan nastup na tržištu Evropske unije.





COS (Evropska saradnja u oblasti naučnih i tehničkihistraživanja) je međuvladin instrument podrške sara-dnji naučnika i istraživača iz oblasti nauke i tehnologije

iz čitave Evrope. COS je najstariji okvir naučne saradnje evrop-skih zemalja uspostavljen 1971. godine, a uz Eureku i FP7 pred-stavlja jednu od najznačajnijih inicijativa EU u oblasti nauke iistraživanja.

Doprinosi razvoju evropskog istraživačkog prostora putem jačanja istraživačkih aktivnosti te osiguravanjem platorme ev-ropskim naučnicima u svrhu saradnje na specičnim projekti-ma i razmjene ekspertiza. Aktivnosti COS-a usmjerene su na

EICC >>> Pojmovnik evropskih integracija

devet oblasti: biomedicina i molekularna bionauka; prehram-beni proizvodi i poljoprivreda; šumarstvo, proizvodi i usluge;sirovine, zika i nanonauka; hemija i molekularna nauka i te-hnologije; ekosistem i okoliš; inormacione i komunikacionetehnologije; transport i ruralni razvoj; pojedinci, društva, kul-ture i zdravlje.

U COS-u učestvuje 36 zemalja. Bosna i Hercegovina, kojoj je na osnovu Okvirnog sporazuma o općim principimaučešća BiH u programima Zajednice (2004/2007.) otvorenamogućnost pristupa, postala je 26. i 27. maja 2009. godine 35.

članica COS-a.

COST




TEMA >>>

Poštovani čitatelji,putem Evropske preduzetničke mreže (EEN), čiji smo član,pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgovarajućegposlovnog partnera u inostranstvu. Vanjskotrgovinska komoraBosne i Hercegovine je putem Euro ino korespondentnog cen-tra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od2009. godine. Mreža broji preko 600 organizacija u 50 zemaljameđu kojima su sve zemlje Evropske unije.

U ovom broju predstavljamo vam novih 10 ponuda poslovne saradnje kompanija koje smo izdvojili za novembarsko iz-danje magazina InoKom. Riječ je o ponudama preduzeća izrazličitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom po-slovnog partnera u našoj zemlji. Sve ove ponude dostupne su

nam putem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imajupristup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnosti preduzećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, kojeće biti dostupne u ovoj zajedničkoj bazi podataka.

Bilo da želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponudeobjavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda vašeg preduze-ća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontakti-rate putem e-maila: [email protected].

Ukoliko se odlučite da se ponuda vašeg preduzeća objavina EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobitiputem gore navedene e-mail adrese, ponudu vašeg preduzećaunosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, kojase dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet strani-cama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera.Zainteresovana preduzeća se putem centara u svojim država-ma obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj način vasdirektno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u

potpunosti besplatne.U ovom broju magazina InfoKom predstavljamo vam

sljedeće poslovne ponude:

Poslovna saradnja– novembar2011.




>>>




>>>

U domenu prehrane, posebno proizvoda koje BiH možeponuditi, Njemačka je:• najveći potrošač kafe u EU (tržišni udio 21%);• treći po redu potrošač čaja (10% udjela);• najveći potrošač sokova i koncentrata od voća i povrća u EU(23% tržišnog učešća);• najveći potrošač smrznutog povrća u EU (27% udjela);• najveći potrošač smrznutog voća u EU (30% udjela);

• na listi vanjskotrgovinskih partnera BiH, prvi partner međuzemljama EU.

Višemesee pripreme za astupbh. privrede a Augi

Na osnovu Godišnjeg plana aktivnosti BHEPA-e, koji se odnosina prezentacije na međunarodnim sajmovima u inostranstvu,Agencija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine je u decem-bru 2010. godine počela aktivnosti oko pripreme zajedničkognastupa privrede Bosne i Hercegovine na sajmu Anuga 2011.Za nastup bh. privrednika Agencija za promociju izvoza BiHodabrala je sajam Anuga Fine Food, koji omogućava izlaganjenajšireg spektra bh. proizvoda. Shodno tome, aktivnosti animi-ranja kompanija bile su okusirane na proizvođače i izvoznikesljedećih prehrambenih proizvoda:• Prerađevine od voća i povrća;• Začini, gotove supe i praškasti proizvodi;• Snack-proizvodi.

Preliminarno testiranje interesa bh. rmi koje imaju šansu i po-trebne certikate za izvoz na tržište EU, izvršeno je u saradnji saSektorom za privredu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Her-cegovine i Projektom USAID-SIDA FARMA. Na sajmu AnugaFine Food 2011 izlagalo je šest bh. kompanija, a to su:

• Heko d.o.o. Bugojno (proizvodnja svježeg, smrznutog isušenog voća);• Kuća prirode d.o.o. Kakanj (proizvodnja prirodnih sokovabez dodatka šećera i konzervansa);• Mladegs pak d.o.o. Prnjavor (proizvodnja praškastihproizvoda, čajeva, kečapa i začina);• Sava Semberija d.o.o. Bijeljina (proizvodnja kiselih salata,ajvara, sokova od paradajza, paradajz pirea, marmelada,džemova, kompota);• Smrčak d.o.o. Zvornik (organska proizvodnja bilja, šumskihplodova i gljiva);• Voćar d.o.o. Brčko (proizvodnja snack-proizvoda, keksa,

vafi, i sl).

Bitno je spomenuti da su u organizaciji VK BiH sajamposjetili i predstavnici tri bh. kompanije: Prijedorčanka a.d.Prijedor (proizvodnja destilata, koncentrata i voćnih rakija),Halilović d.o.o. Ilijaš (proizvodnja brašna od heljde, ječma ipšenice te čajevi), Eco-Line Mostar (udruženje proizvođača

voća i povrća).

Pozitive reakcie

Reakcije domaćih kompanija, vezane za nastup na sajmu Anu-ga, bile su više nego pozitivne. Svi izlagači i posjetioci izrazilisu želju da ponovo nastupe na sajmu u organizaciji VK BiH.

Naredni sajam održava se za dvije godine, a s obzirom na nje-gov izuzetan značaj, bilo bi neophodno iznova podržati bh. iz-

voznike u njihovom nastupu na evropskom tržištu.

Saamske maiestacie

• Anuga Fine Food – sajam delikatesnih i drugihindustrijskih prehrambenih proizvoda;• Anuga Drinks – sajam pića;• Anuga Chilled & Fresh Food – sajam svježe hrane i ribe;• Anuga Meat – sajam mesa (crvenog mesa, mesa divljači iperadi) i mesnih prerađevina;• Anuga Frozen Food – sajam smrznutih proizvoda isladoleda;• Anuga Diary – sajam mliječnih proizvoda;• Anuga Bread & Bakery, Hot Beverages – sajam kruha,pekarskih proizvoda, namaza i toplih napitaka;• Anuga Organic – sajam organskih proizvoda;• Anuga Food Service – sajam opreme za ugostiteljstvo;• Anuga Retail ec – sajam tehnologija i usluga zamaloprodaju.




Nastup bh. privrede na sajmu SASO nastavak je aktiv-nosti podrške prodoru na tržište regiona, započete

prošlog oktobra kada su USAID-SIDA FIRMA proje-kat i Razvojna agencija Zeničko-dobojskog kantona omogućilinastup 21 bh. kompanije na sajmu SASO 2010. S obzirom napozitivne rezultate toga nastupa (šest mjeseci nakon nastupabh. kompanije učesnice su ostvarile ukupnu vrijednost izvozana tržište Hrvatske i regiona u iznosu od 600.000 eura) i iska-zan interes bh. izvoznika, VK BiH/BHEPA je u svoj godišnjiplan za 2011. godinu uvrstila i ovu aktivnost.

Fokus je bio na proizvođačima građevinske stolarije (drve-ne, aluminijske), metalnih konstrukcija, inox elemenata za gra-đevinarstvo i ugostiteljstvo, podnih i zidnih drvenih elemenata(parket, brodski pod), tj. na onim podsektorima koji odgovara-

ju opisu izložbenih proizvoda na sajmu i istovremeno predsta- vljaju rastuće izvozne grane bh. privrede. Konačna postavkazajedničkog štanda BiH obuhvatila je osam bh. kompanija: AMMeđugorje iz Banje Luke, B&H Stainless iz Lukavca, DI JanjGS iz Donjeg Vakua, Mićan iz Doboja, MP Pandurević izMiloševca, Stolarija-prom iz Lukavca, Plamingo iz Gračanice,te Xylon Corporation iz Podlugova. Uređenje štanda bilo je unadležnosti FIRMA projekta, a u izvedbi dizajnerske kuće AdArte d.o.o. iz Sarajeva.

Uešće a samu poluilo kokrete rezultate

Bh. rme su za vrijeme sajma imale u prosjeku po 20-30 kon-takata, od kojih su neki već sada polučili konkretne rezultate –prodaju bh. proizvoda na hrvatskom tržištu ili ugovore o za-stupanju. Stoga se može reći da je nastup Bosne i Hercegovinebio prilično zapažen. Pored mnogobrojnih privrednika, pavi-ljon BiH su posjetili: predsjednik Hrvatske obrtničke komoreDragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komoreSplitsko-dalmatinske županije Miljenko Kardum, predsjednicaHGK Splitsko-dalmatinske županije Jadranka Radovanić te di-rektor Sajma d.o.o. Bogdan Šarić.

jeda od azaaiih samova u regii

Sajam SASO postoji već 16 godina i to je najznačajniji sajam zagraditeljstvo, drvnu i metalsku industriju, alate i opremu, elek-trotehniku, energetiku i telekomunikacije te obrtništvo i maluprivredu u Hrvatskoj, pa i u regiji. Organizira ga kompanijaSajam d.o.o. sa sjedištem u Solinu, Hrvatska. U sklopu sajmaSASO 2011, održani su: Sajam graditeljstva, Sajam drvne indu-strije, Sajam metalske industrije, Sajam alata, strojeva i opreme,Sajam obrtništva, male privrede i poduzetništva, Sajam elek-trotehnike, energetike i telekomunikacija, SAFIR – Sajam -nansija, investicija i razvoja te SEKO – Sajam ekologije.

Ove godine, na sajmu SASO je izlagalo 1.326 izlagača iz 13

zemalja. Evidentan je porast broja izlagača u sektoru obnovlji- vih izvora energije kojih je ove godine bilo 3,5 puta više negolani. SASO 2011. obilježili su grupni nastupi privrednika izNjemačke, Austrije, Bosne i Hercegovine, Poljske, Mađarske iSlovenije.

Za vrijeme sajma organizirane su i specijalne maniestacijekao što su: Energetski summit, Dan arhitekata, Dan građevina-ra, Dan ekologije, Dan zavarivanja te B2B susreti (u organiza-ciji Sajma Split, HGK i mreže Euro-ino centara EEN). S obzi-rom na tešku situaciju u građevinskom sektoru, uzrokovanuglobalnom ekonomskom krizom, te uzevši u obzir termin odr-žavanja (kraj građevinske sezone), opća ocjena kvaliteta ovogo-dišnjeg SASO-a je srazmjerno pozitivna.

SAJMOVI >>>

Zajednički nastup bh. frmi iz metalskog i drvnog sektora, čiji proizvodi imaju primjenu u građevinarstvu, naMeđunarodnom sajmu SASO u Splitu od 19. do 23. 10. 2011. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine(BHEPA) realizirala je u partnerstvu sa USAID-SIDA FIRMA projektom, Regionalnom razvojnom agencijomSERDA i udruženjem Drvni klaster u BiH. Svrha pokretanja ove aktivnosti je pružanje podrške bh. kompanijama da se uspješno promoviraju i prezentiraju svoje proizvode na tržištu Hrvatske i regiona, što bi doprini- jelo učvršćivanju postojećih i uspostavljanju novih poslovnih kontakata i konačno povećanju izvoza na ovatržišta.

Piše: Lela Međedović

Uspješno predstavljanje bh. privredena sajmu SASO u Splitu

( )- 16. sajam SASO- 1.326 izlagača iz 13 zemalja

- Osam učesnika iz BiH - Grupni nastupi izlagača iz BiH, Njemačke,

Austrije, Poljske, Mađarske i Slovenije




Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u sa-radnji sa USAID-SIDA FIRMA projektom i Predsta-

vništvom njemačke privrede u Bosni i Hercegovini,organizirala je promociju sajma BAU, koji će se održati od 14.do 19. 1. 2013. godine u Minhenu. Prisutnim na promociji pri-kazan je lm o sajmu BAU 2013, prezentirana iskustva izlaga-ča i posjetitelja te ukazano na prednosti izlaganja na međuna-rodnim sajmovima.

Promotor i zastupnik sajma iz Predstavništva njemačkeprivrede u BiH Samir Mušić je istakao da sajam BAU ima tra-diciju oko 60 godina te da predstavlja jedan od najvećih i naj-značajnijih međunarodnih sajmova graditeljstva, arhitekture,

pratećih djelatnosti i sistema gradnje. On je istakao da na saj-mu izlaže više od 2.000 izlagača iz cijelog svijeta, a posjeti gaoko 280.000 posjetilaca. Najviše su prisutni izlagači iz Njema-čke, Italije, Švicarske i Austrije, ali i iz urske, Poljske i Češke.

Na prezentaciji je istaknuto da je sajam BAU 2011. posjetilooko 350 zainteresovanih iz BiH, a da je plan da se u 2013. godi-ni, prvi put, pojave i izlagači iz naše zemlje.

Predost iovaciama

Na sajmu BAU 2013. najviše pažnje bit će posvećeno inovativ-nim rješenjima u oblastima toplinske tehnike te novim materi-

jalima koji se upotrebljavaju u oblasti građevinarstva. Izlagačkiprostor sajma BAU 2013, koji čini 180.000 m2 izložbenog pro-stora u halama, već sada je popunjen oko 95 posto, a zakup pro-stora po m2 košta oko 250 eura, zavisno od orme izlagačkog

prostora, plus PDV.

SAJMOVI >>>

Promoviran sajam BAU 2013.




USarajevu je zasjedala ekspertna grupa, ormirana nasastanku Mješovite komisije za transport Slovenije iBosne i Hercegovine. Na ovom sastanku, bosansko-

hercegovačka strana, poštujući ranije donesene zaključke, uru-čila je slovenskoj strani Daljinar BiH. Istini za volju, Ministar-stvo komunikacija i transporta BiH, Federalno ministarstvoprometa i komunikacija, Ministarstvo saobraćaja i veza RS,Odjeljenje za saobraćaj Distrikta Brčko i Vanjskotrgovinska ko-mora BiH, uložili su velike, zajedničke napore u izradi jedin-stvenog Daljinara BiH. Bez tih, zajedničkih napora, jednosta-

vno, takvo što ne bi bilo moguće realizirati. Kako bi se ispošto- vao i drugi zaključak Mješovite komisije, ekspertna grupa jeanalizirala podatke koje su dostavili nadležni organi nadzorai kontrole te je ustanovila da se uredno održava 13 linija, zbogneodržavanja je potrebno brisati 14 linija, dok je za 14 linijapotrebno provesti dodatne provjere i postupke. Prijevoznicimase trebaju dostaviti tabelarno prikazani podaci koji čine sasta-

vni dio zapisnika, kako bi im se omogućilo da u slučaju, da im

se red vožnje predlaže za brisanje, do 1. decembra 2011. godinedostave dokaze o održavanju linije u skladu sa redom vožnje iuslovima iz dozvole. Naredni sastanak ekspertne grupe trebalobi da se održi do sredine ebruara 2012. godine, a u skladu sa

TEMA >>>

obavezama koje proizlaze iz posljednjeg Protokola sa sastankaMješovite komisije za transport. Do tada, obje strane treba dapoduzmu sve zakonom predviđene mjere kako bi se osiguraloodržavanje polazaka u skladu sa redovima vožnje i uvjetima izdozvole, ne ulazeći u ugovorne odnose prijevoznika.

Sloveci će pozitivo rešavati zahteve za promeuredova voe

Bosanskohercegovačka strana inormirala je kolege iz Slovenije

da je u pripremi novi Pravilnik o usklađivanju redova vožnjena međunarodnim autobusnim linijama. Isto tako, slovenskastrana je obavijestila bosanskohercegovačku da će od 1. janua-ra 2012. godine, u skladu sa zakonodavstvom Republike Slove-nije, pozitivno rješavati zahtjeve za promjenu redova vožnje nalinijama između BiH i Slovenije, na dijelu trase koja se nalazina teritoriji Slovenije, bez obzira na postojanje ili nepostojanjesaglasnosti bosanskohercegovačke strane. Da li je ovo uvod u

veliko pospremanje u oblasti međunarodnog linijskog prijevo-za putnika ili ne, ostaje da se vidi u naredna dva-tri mjeseca.

Uvid u Zapisnik sa sastanka ekspertne grupe BiH i Slove-nije, kao i detaljan tabelarni pregled statusa svih linija, možetenaći na službenoj stranici Vanjskotrgovinske komore Bosne iHercegovine:www.komorabih.ba.

Piše: Ziad Siaović

Uvod u veliko pospremanje u međunarodnomlinijskom prijevozu putnika?

Postojanje velikih ovlasti koje Mješovitoj komisiji za transport daju odredbe Sporazuma između RepublikeSlovenije i Bosne i Hercegovine, pogodovale su da se krene u uvođenje svojevrsnog reda u obavljanju linijskog prijevoza putnika između ove dvije države. Na posljednjem sastanku Mješovite komisije za transport Republike Slovenije i Bosne i Hercegovine, donesena su dva veoma važna zaključka: da se slovenskoj strani dostavi Daljinar BiH i da se ormira ekspertna grupa koju sačinjavaju predstavnici ugovornih strana i koja ćena osnovu nalaza organa nadzora i kontrole obje zemlje predložiti Mješovitoj komisiji efkasne načine i mjere

za rješavanje otvorenih pitanja.




P

osjeta čeških turističkih operatera je realizovana u sara-dnji sa Ambasadom Bosne i Hercegovine u Pragu, koja

je Udruženju prenijela inormacije o sve većem intere-

sovanju čeških gostiju za bosanskohercegovačke turističke de-stinacije. U glavnom gradu Bosne i Hercegovine predstavniciAČCKA-e obišli su stari dio grada i degustirali najbolja jela iznacionalne kuhinje. Domaćini u Sarajevu bili su im hoteli Sun-

ce i Grand, gdje je gostima iz Češke prikazan dio bogatog ol-klora i kulturnog naslijeđa naše zemlje.Zahvaljući angažmanu urističke agencije Fortuna tours,

gosti iz Češke upoznali su se i sa turističkom ponudom gradaMostara i Zapadne Hercegovine. Prilikom obilaska hotela Na-um u Neumu, češki turistički radnici iskazali su interes za po-nudu u narednoj ljetnjoj turističkoj sezoni.

Put via istoe Hercegovie

Domaćini iz urističke organizacije rebinja predstavili su Če-sima bogato kulturno-istorijsko naslijeđe grada i okoline te ihupoznali sa turističkim proizvodom Puta vina Istočne Herce-

govine, u okviru kog su posjetili vinarije Vukoje, vrdoš i An-đelić, pogodne i za jednodnevne izlete iz Dubrovnika i sa crno-gorskog primorja.

Gosti iz Češke bili su oduševljeni prirodnim ljepotama Na-cionalnog parka Sutjeska i planine Zelengore, kao i raing po-nudom za ljubitelje avanturističkog turizma u okolini Foče.

česi impresioirai bh. turistikim atrakciama

U Bijeljini gosti su boravili u Etno selu Stanišić, najpoznatijoj tu-rističkoj atrakciji ovoga kraja, gdje ih je dočekao i pozdraviopredsjednik SO Bijeljina Dragan Đurđević. Za izvanredne im-presije o turističkim destinacijama Bosne i Hercegovine, koje su

ponijeli češki turoperatori, zaslužna je i uristička organizacijagrada Banje Luke (OBL), koja je prezentovala turističke poten-cijale ovog kraja, s posebnim akcentom na avanturistički i etno-turizam. Kako je za InoKom potvrdio predsjednik OBL-aOstoja Barašin, posjeta je rezultirala konkretnim dogovorima onastavku i intenziviranju saradnje Banje Luke i čeških turističkihagencija.

Prilikom posjete Ski-centru na Kupresu i olimpijskim plani-nama Bjelašnici i Jahorini gosti iz Češke upoznali su se i sa ovo-godišnjom zimskom turističkom ponudom Bosne i Hercegovi-ne. Na osnovu dogovorenih aranžmana, očekuje se da bi ove,kao i ostale zimske turističke centre u našoj zemlji, mogao posje-titi značajan broj skijaša iz Češke.

SAJMOVI >>> Češki turistički operateri u Bosni i Hercegovini

Udruženje za turizam i ugostiteljstvo Spoljnotrgovin-

ske komore Bosne i Hercegovine bilo je krajem oktobradomaćin predstavnicima Asocijacije čeških turističkihagencija i turoperatora (AČCKA), koji su našu zemlju posjetili s ciljem da se upoznaju sa najatraktivnijimturističkim destinacijama i prošire turističku ponuduna češkom tržištu. Tokom posjete, koja je trajala od 24. do 31. oktobra, gosti iz Češke obišli su Sarajevo, Ko-njic, Mostar, Blagaj, Čapljinu, Počitelj, Neum, Trebinje,Nacionalni park Sutjeska, Foču, Goražde, Višegrad, Bi- jeljinu, Brčko, Banju Luku, Kupres i olimpijske planineBjelašnicu i Jahorinu.

Piše: Smila žua

Saradu podrao i ambasador češke

Posljednjeg dana posjete gostima iz Češke u sarajevskom hoteluGrand priređena je svečana večera, uz bogat kulturno-umjetničkiprogram u kom je učestvovao ansambl Kulturno-umjetničkogdruštva Lola iz Sarajeva. Večeri su prisustvovali predstavnici

Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, turističkiprivrednici iz naše zemlje, kao i ambasador Češke Republike uSarajevu gospodin omaš Sunjog.

Česi otkrili noveturističkedestinacije unašoj zemlji




Promotivnim aktivnostima najatraktivnijih turističkihdestinacija iz cijele Bosne i Hercegovine prisustvovali supredstavnici vodećih turističkih agencija iz zemalja Ev-

ropske unije. Posebno interesovanje pokazali su predstavniciagencija iz Bugarske, Poljske, Češke, urske i Mađarske, koji sutokom održavanja sajamske maniestacije uspostavili kontak-te s našim turističkim privrednicima i izrazili želju da svoje go-

ste dovedu u Bosnu i Hercegovinu. Pored brojnih zvaničnika i velikog broja gostiju sajma, naš štand posjetili su ambasadorkaBosne i Hercegovine u Poljskoj gospođa Koviljka Špirić i gene-ralni sekretar urističke komore Poljske gospodin Joze Rataj-ski, koji su istakli važnost prisustva turističkih privrednika izBiH na sajmu u Poznanju i poželjeli uspjeh u privlačenju što

većeg broja gostiju iz Poljske i cijele Evrope u našu zemlju.

Razmea iskustava

Istovremeno, ova prestižna sajamska maniestacija, na kojojtradicionalno učestvuje oko 40 zemalja i preko 740 izlagača, aposjeti je više od 20.000 posjetilaca, bila je prilika za razmjenuiskustava sa predstavnicima brojnih nacionalnih i regionalnihturističkih organizacija sa turoperatorima, hotelijerima, avio-kompanijama te preduzećima iz oblasti osiguranja i transporta.okom sajma naši izlagači imali su priliku i da prisustvuju broj-

nim pratećim maniestacijama, seminarima, izložbama i pre-zentacijama, posebno onim na velikoj sceni our salona, spe-cijalno opremljenoj za turističke promocije.

11 uesika iz BiH

Na štandu Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine svoju ponudu predstavili su uristička organizacija RS, urističkaagencija Fortuna tours iz Mostara, hoteli Grand i Sunce iz Sa-rajeva, hoteli ermag i Vučko sa Jahorine, uristička organiza-cija grada Banje Luke, uristička organizacija Bijeljina, Zdrav-stveno-turistički centar Banja Vrućica, Raing klub Bodo i u-ristička agencija Interturs iz Foče.

SAJMOVI >>> Uspješno učešće bh. turističkih privrednikana sajmu turizma u Poznanju

Na međunarodnom sajmu turizma Tour salon 2011, koji je u poljskom gradu Poznanju održan od 19. do 22.

oktobra ove godine, prvi put predstavljena je kompletna turistička ponuda Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući uspostavljanju saradnje između Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Turističke komore Poljske, kao i ak-tivnostima Udruženja za turizam i ugostiteljstvo STK BiH, naša turistička preduzeća i privrednici bili su u prilici dana ovoj uglednoj sajamskoj maniestaciji na jedinstven način predstave svoju turističku ponudu. Najatraktivnijebosanskohercegovačke turističke destinacije, koje su bile predstavljene na štandu STK BiH, privukle su veliki broj posjetilaca i poslovnih ljudi iz Evrope i cijelog svijeta.

Piše: Smila žua

Velik interes zanaše turističkedestinacije

Raste bro gostiu iz Polske

Učešću naših turističkih privrednika na Sajmu turizma uPoznanju prethodile su brojne aktivnosti Udruženja za turizam iugostiteljstvo Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine sanašim partnerima iz Poljske, s ciljem još veće posjete gostiju izte prijateljske zemlje, koja je u ovoj godini, na osnovu podatakaAgencije za statistiku BiH, rasla za više od dva procenta u odnosuna 2010. godinu.

U junu ove godine Udruženje sa svojim članovimaorganizovalo je prezentaciju bosanskohercegovačkog turizmau Varšavi, nakon čega je u avgustu ove godine uslijedila posjetapoljskih turističkih operatora i novinara Bosni i Hercegovini.Na osnovu najavljenih aranžmana, u narednoj godini moguće je

očekivati dalji porast broja posjeta i noćenja gostiju iz Poljske uBosni i Hercegovini.




Početak novembra donosi nove znatno niže cijene kukuruza.Vještački suv kukuruz standardnog kvaliteta se u periodu od7. do 10. novembra nudi po cijeni od 155,00 do 160,00 eura/t,dok se prirodno suv kukuruz može kupiti po cijeni od 152,00do 154,00 eura/t, a sirov kukuruz 14-16% vlage od 144,00 do146,00 eura/t, što je niža cijena za 10,00 eura/t u odnosu naprotekli period. Cijena kukuruza na domaćem tržištu se kreta-la od 345,00 do 420,00 KM/t + PDV, zavisno od pariteta i kva-liteta kukuruza.

Pala i ciea pšeice

okom proteklog mjeseca je došlo i do blažeg pada cijene pšeni-ce. Pad cijene je zabilježen kada su u pitanju ponude i sa tržištaMađarske, a i sa tržišta Srbije. Pšenica boljeg kvaliteta se i dalje

najviše uvozi iz Mađarske, gdje se cijena visokokvalitetne pšeni-ce kretala od 190,00 do 207,00 eura/t, dok se pšenica standardkvaliteta B1 nudila po cijenama od 180,00 do 185,00 eura/t. Re-alizovane cijene su niže i do 5,00 eura/t. Najniže cijene pšenicesu i dalje sa tržišta Srbije, odakle se pšenica nudila po cijenamaod 164,00 do 191,00 euro/t, zavisno od kvaliteta, što je i pad cije-ne za 10,00 eura/t. Ponude pšenice sa tržišta Hrvatske su se kre-tale od 180,00 do 195,00 eura/t. Cijena domaće pšenice se kre-tala od 410,00 do 450,00 KM/t + PDV.

Mađarsko trište apovolie za kupoviu ema

Najpovoljnije ponude ječma su i dalje sa tržišta Mađarske, oda-

kle se ječam nudio po cijeni od 180,00 do 186,00 eura/t. Na trži-štu Hrvatske i Srbije je cijena znatno veća i nije konkurentnamađarskim cijenama. Na domaćem tržištu cijena se nije mije-njala i kretala se od 420,00 do 470,00 KM/t + PDV.

Cijena sojine sačme je niža u odnosu na protekli mjesec. Po-nude sa tržišta Slovenije u odnosu na protekli mjesec su niže za7,00 do 8,00 eura/t, tako da se sačma 46% proteina nudila od290,00 do 311,00 eura/t. Na domaćem tržištu najniža nuđenacijena za sojinu sačmu 46% proteina je 645,00 KM/t + PDV.

Ponude suncokretove sačme 33-36% proteina iz uvoza su sekretale od 136,00 do 153,00 eura/t, što je znatno niža cijena, dok se sačma niže proteinske vrijednosti 26% proteina sa tržišta Slo-

vačke nudila po cijenama 113,00 do 115,00 eura/t. Došlo je i do

značajnijeg pada cijene suncokretove sačme na domaćem tržištupa se sačma nudila po znatno nižim cijenama i do 60,00 KM/t uodnosu na protekli mjesec – zavisno od proteinske vrijednosti.

BERZA INFORMACIJA >>> InoCentar

Porastom vodostaja Dunava i uplovljavanjem prvih barži za izvoz kukuruza iz Srbije polovinom oktobra je došlodo rasta cijene. Izvozne ponude sa tržišta Srbije su za samo sedam dana porasle za 10,00 eura/t. Takva cijena se zadržala vrlo kratko, toliko koliko je bila pojačana potražnja zbog izvoza. Odmah potom dolazi do slabljenjadinara u odnosu na euro i novog pada cijene.

Cijena kukuruza ukonstantnom padu




endencija pada cijene šećera je nastavljena i početkom novembra za 0,03 KM/kg i trenutno se domaći šećer nudi po 1,42KM/kg + PDV, dok je cijena brazilskog šećera pala za oko 3 %u odnosu na prošli mjesec i nudi se po 1,41 KM/kg + PDV. Iz-

vozna ponuda šećera iz Srbije iznosi od 790,00 do 800,00 eura/ti zbog svoje nekonkurentne cijene u odnosu na brazilski šećer,čija je cijena u lukama 610,00 eura/t, veletrgovci se i dalje neodlučuju na uvoz iz Srbije.

Floriol suncokretovo ulje se u oktobru nudilo od 2,136 do2,307 KM/l + PDV, a Floriol Plus, Familly i Duet od 2,13 do2,307 KM/l + PDV. Izvozna ponuda ulja iz Mađarske prema

BiH iznosila je od 1,04 do 1,10 eura/l, iz Srbije 1,04 do 1,06eura/l, a iz Makedonije 1,13 eura/l. Bimal je takođe snizio svojecijena ulja za 0,08 KM/l i cijena se kreće od 2,14 do 2,22 KM/l+ PDV. Cijene uljane repice i suncokreta na mađarskoj berziimale su uzlazni trend i kreću se za uljanu repicu 397,00 eura/t,a za suncokret 415,00 eura/t.

Potraa za brašom maa od poude

Cijena brašna je na domaćem tržištu stabilna, potražnja je i da-lje mnogo manja od ponude, ali većih promjena cijene i daljenema. renutno cijene su za -400 0,60 do 0,70 KM/kg + PDV,-500 je 0,528 do 0,717 KM/kg + PDV. Što se uvoznog brašnaiz Srbije tiče, cijena je pala za još 5,00 eura/t, tako da se -400nudio od 250,00 do 330,00 eura/t, -500 240,00 do 270,00eura/t, -850 230,00 eura/t.


U oktobru snižene cijene

ulja i šećera

Tokom oktobra cijene prehrambenih roba bilježile su izvjesne promjene. Kraj proteklog mjeseca je obilježio pad cijene šećera za 0,015 KM/kg te je njegova prodajna cijena iznosila 1,45 KM/kg + PDV. Kada je ponuda ulja u pitanju, u toku proteklog mjeseca dolazilo je do postepenog pada cijene ulja na domaćem tržištu u prosjeku za0,10 KM/l.

Kretae ciea od 11. 10. do 10. 11. 2011.





Prva sedmica novembra značajna je po promjeni cijena armatur-ne mreže i betonskog gvožđa te je to najvažnije dešavanje što setiče građevinskih materijala. Domaći proizvođači i veletrgovciarmaturnog željeza 1. novembra objavili su nove, znatno niže ci-

jene svojih proizvoda. Nuđene cijene niže su za 20 eura/t. Naovakav potez proizvođači su se odlučili zbog privođenja građe-

vinske sezone samom kraju, kao i smanjene potražnje ovog pro-izvoda. Najniža ponuda za armaturnu mrežu iznosi 1.135,00KM/t + PDV, dok se kod betonskog gvožđa u zavisnosti od pro-

la bilježi kretanje od 998 do 1.080,00 KM/t + PDV.Što se tiče opekarskih proizvoda, cijene su stabilne i bez ve-

ćih oscilacija, a ponuda je raznolika, jer su na tržištu BiH zna-čajno prisutni, pored domaćih, i proizvođači sa tržišta Hrvat-ske i Srbije. Primjera radi, najniža ponuda za blok giter 25x19x19 u veleprodaji je iznosila 0,48 KM/kom, a najviša 0,88 KM/kom.

Zacemetirae ciee

Domaće tvornice cementa nisu mijenjale cijene već duži vre-menski period, ali ponuda na tržištu varira u zavisnosti od to-ga kako su veletrgovci potpisali ugovore sa cementarama. Naj-niža ponuda za cement je vornice cementa Kakanj i iznosi, za

kvalitet PC 45, 161,00 KM/t + PDV.Cijene rezane građe koja se koristi u građevinarstvu su

ostale na nivou koje su imale u prethodnom periodu, jer se ni

Kretae ciea od 10. 10. do 10. 11. 2011.

cijena sirovine nije mijenjala. Najniža ponuda za grede jela/smrča iznosi 243,00 KM/m3 + PDV, dok je za dasku d=24 mmpotrebno izdvojiti 220,00 KM/m3 + PDV.

Građevinski radovi, a samim tim i veći promet građevin-skih materijala će u narednom periodu biti sveden na najma-nju moguću mjeru, a veći obim radova se očekuje sa prvim po-

voljnim vremenskim prilikama.

Nedostatak većeg obima radova u oblasti visokogradnje doveo je i do smanjene potražnje za građevinskimrobama. Period koji je iza nas, kod građevinara je bio obilježen značajnim sniženjem cijena armaturnog željeza

i akcijskim ponudama opekarskih proizvoda.

Smanjena potražnjaoborila cijene građevinskih materijala




Pokretanje vlastitog biznisa jedan je od suštinskih eleme-nata američkog sna. U SAD-u postoji 28 miliona malihrmi koje pokreću kotač poduzetništva s udjelom od 57

posto radne snage, piše Business Insider. Ako analiziramo sta-nje, današnje velike kompanije su u većini slučajeva na početkubile mala preduzeća. ako je krenuo i osnivač Applea SteveJobs, koji je tvrdio da na početku pokretanja biznisa morateimati strast i upornost.

Male frme za velike poslove

U 70 posto malih rmi u SAD-u upravlja samo jedna osoba.Među zanimljivim činjenicama stoji i ona da male rme zapo-

šljavaju 57 posto radne snage, a one plaćaju i 44 posto ameri-čkih plaća. Od država koje se najviše oslanjaju na male podu-zetnike, to su sjeverozapadne Montana i Wyoming. Za razlikuod Kine, kojoj je za početak poslovanja potrebno 38 dana,američkim malim rmama je potrebno samo šest dana. Udio umalim poduzetnicima čini i 12,5 posto imigranata koji svojiminovacijama doprinose poslovnoj sceni. ako u New Yorku,imigranti čine 46 posto samozaposlenih u svojim poduzećima.ome ide u prilog i činjenica da takve male rme stvaraju 13puta više patenata po zaposleniku nego velike kompanije zapatentiranje. Ipak, ako nakon deset dana od nansijske ili bilokoje druge katastroe američka mala rma ne može nastavitiposlovanje, ona propada. Samo njih 50 posto preživi svojih petgodina poslovanja, dok 70 posto njih na tržištu ostaje dvijegodine.

TEMA >>> Škola malog biznisa

Od 140 nezaposlenih žena koje su u okviru projekta “Daj ideju – postani poduzetnica“ prošle obuku u Školi malogbiznisa, 99 ih je predalo kompletirane biznis planove, nakon čega je izvršena selekcija najboljih. Komisiji je biloteško da među mnoštvom dobrih ideja, odaberu dvije najbolje.

Svakih osam miuta ovi stea

Iako su mala poduzeća u 2009. godini odlazila u stečaj svakihosam minuta te se trećina njih oslanja na kredite za nansira-nje, 60 do 80 posto novih radnih mjesta dolazi upravo od njih.Vođeni ovim činjenicama i prateći svjetske trendove, Vanjsko-

trgovinska komora BiH – Institut za edukaciju u saradnji saFederalnim zavodom za zapošljavanje i Fondacijom za socijal-no uključivanje u BiH pokrenula je projekat “Daj ideju – po-stani poduzetnica”, koji ima cilj da motivira nezaposlene ženena pokretanje samostalnog biznisa. Realizacija projekta je po-čela u augustu 2011. godine.

Nezaposlene žene su najprije pohađale Školu malog bizni-sa, a zatim su izrađivale biznis planove za djelatnost koju želeda osnuju. Jedna od aktivnosti projekta je bila “Izbor dva naj-uspješnija biznis plana“, koji će biti nansirani iznosom od po10.000 KM i asistencijom u prva tri mjeseca rada. Od 140 ne-zaposlenih žena koje su u okviru projekta prošle obuku u Školimalog biznisa, 99 ih je predalo kompletirane biznis planove,

nakon čega je izvršena selekcija najboljih. Zadatak Komisije zaizbor najuspješnijih budućih poduzetnica nije bio nimalo lak

jer je bilo dosta dobrih ideja. Na kraju su izabrana dva najboljabiznis plana i to: “Plastenička proizvodnja začina, začinskihsalata i mente“ Aide Smajić i “Izrada suvenira – rad na staklu ikaligraja“ Amine Oprašić.

”Vaša adresa za edukaciu”

U narednom periodu Vanjskotrgovinska komora BiH će pru-žiti punu podršku osnivanju i ostvarivanju poslovnih aktivno-sti ovih rmi putem različitih aktivnosti. Uz pomoć konsulta-nata, bit će pokrenute procedure za registraciju obrta/rme,nabavku neophodne opreme, povezivanje sa budućim poten-cijalnim partnerima, dobavljačima, različite edukacije i drugeneophodne aktivnosti prema procjeni konsultanata i poduze-tnica.

Po završetku projekta podrška Vanjskotrgovinske komoreBiH neće prestati jer Komora predstavlja pouzdan izvor inor-macija, gdje se na jednom mjestu kako domaćim tako i stra-nim partnerima pruža veliki broj usluga (poslovne i tržišne in-ormacije, inormacije o propisima i zakonima, savjetodavneusluge, promotivne aktivnosti, baze podataka itd).

Uvjereni smo da će mlade poduzetnice, ali i sve bosansko-hercegovačke kompanije Vanjskotrgovinsku komoru BiH pre-

poznati kao svog pouzdanog partnera, a ECOS – Institut zaedukaciju će biti ”Vaša adresa za edukaciju”.

Piše: Aida Aaović

Izabrani najbolji biznis planovi




MALA ŠKOLA PRODAJE >>>

U ovom broju InoKoma naš saradnik iz Slovenije Evgen Gec prenosi nam pismo osobe koju je izdala komunikacija. Svi smo se mi ponekad zapitali da li je sve što nas na predavanjima i posebno na radionicama nauče provjereno, realno ili jeisključivo teorija. Upravo zbog toga vrijedi pročitati sljedeće redove.

Bila je prva rečenica napisana u pismu osobe, koja je često bila prisutna na različitim radionicama.

Priznati moram, da sam u nepovoljnoj situaciji za koju jednostavno ne mogu naći rješenja, zato seobraćam vama.

Radim u poznatoj kompaniji na odgovornom radnom mjestu pa vjerovatno imam nešto veće mogućnosti popunjavanja vlastitog prodajnog znanja. Svakako sam oduševljena što mogu pridobiti informacije, kojemogu u praksi da koristim, ali često se u potpunosti razlikuju od realnosti i to mi stvara poteškoće. Otrovananovim idejama, jakom energijom i širokim znanjem, saradnicima pružam prijedloge, kojima bi svakakomogli poboljšati posao u cjelini, posebno sada kada situacija u prodajnim sferama nije baš najbolja.

Percepcija između snage motivacije u toku obrazovanja i izvođenja svojih radnih zadataka postaje svesnažnija i sve teže obavljam svoj posao. Još i više! Moji prijedlozi i želja za boljim stvaranjem sve češće pogoršavaju odnose sa saradnicima. Na sastancima me gledaju kao da sam s prijedlozima i preporukamaza bolje stvaranje pala s neba, da uvijek nešto izmišljam, da bih neprekidno nešto mijenjala... Kako god, postala sam saradnica koja se pravi suviše pametna, koji želi da je neprekidno ispred drugih. To je dovelodo nesuglasica zbog kojih su neke stvari otišle još dalje. Počelo se govoriti da se družim sa... i da zato...

To što osjećam o okvirima obrazovanja, daje mi snagu i vjerujem da je to nešto čime mogu bolje stvarati. Ali često se pitam, da li je sve što nas na predavanjima i posebno na radionicama nauče provjereno, realno ili je isključivo teorija, koja djeluje ukoliko... Jednostavno, pitam se zašto mi je sve to trebalo da sam sa tolikomambicijom ušla u svijet poduzetništva, posebno prodaje u kojoj ne postoje granice znanja. Toliko sam

zbunjena da stvarno više ne znam šta učiniti. Što više pokušavam prema saradnicima mijenjati svoj stav,sve više se moram prilagoditi njihovom ponašanju. Zbog njihovog neodgovornog i nepoštenog ponašanja prema drugima, to mi svakako ne odgovara. Ukoliko se suviše družim sa podređenima i pokušavam se prilagoditi njima, imam poteškoće sa nadređenima i obrnuto.

Jednostavno nisam više pametna! Posao koji radim volim i ponosna sam na to da kompanija u kojoj samzaposlena ulaže u moje znanje. Svakako nemam odgovora zašto zapravo to čine, zašto ne šalju na edukacijei druge, odnosno, zašto mi, ukoliko znaju da time napredujem, ne dozvoljavaju da obavljam svoj posaobolje, naprednije i na kraju krajeva – s većim doprinosom u cjelini. Za vaš odgovor ili prijedlog, unaprijedse lijepo zahvaljujem.

(Kraj pisma)

Piše: Evge Gec

Molim vas,

pomozite mi!




>>>

Svaki odos lude spaa, udalava ilirazgrađue ihove iterese

Da biste mogli primjer dobro razmotriti, bilo bi dobropopuniti sljedeće rečenice:• Razlog što se osoba nalazi u situaciji koju je navela u pismu,prema vašem mišljenju je ...............................................................................................................

• Kompanija koja izvodi takvu politiku rada .............................................................................................................• Što se saradnici prema osobi ponašaju na takav način,uzrok je u ...........................................................................................• Da bi osoba u potpunosti promijenila vlastito djelovanjeprema drugima, trebala bi ..............................................................................................................

Pismo kao takvo navodi na niz mogućih odgovora i svakimeđu njima mogao bi biti pravi. Odgovor koji opisujem u na-rednom tekstu je konkretan i vjerujem da ste sami istakli rje-šenja, koje ste, neki među vama, već koristili, međutim, drugi-ma može biti od pomoći ukoliko se nađe u sličnim situacijama.

1. Kao što ste, vjerujem, i sami primijetili, osobu u navede-nom pismu izdala je komunikacija. Sebe prikazuje kao pri-mjer dobrog i naprednog ponašanja, što nije pogrešno. Na-protiv! o je dobro, ali isključivo kada se tačno zna šta i zaštose nešto čini. Da li se odnosi na radne zadatke, ponašanje iliobrazovanje? Biti napredan i vjerovati u to da se želi činitidobro u svoje ime i ime kompanije, pošteno je i vrijednohvale. U kompanijama se u praksi primijeti da osobe koje sesuviše ističu svojim ponašanjem, iako je to dobro, time ra-zbijaju prosjek ostalih i tako dolazi do nesuglasica. Obično setakve vrste poteškoća rješavaju na način da se takva osoba,

iako je produktivna, mijenja.2. Iz pisma se, najprije, može prepoznati kako stanje osobe unjezinom kontekstu djelovanja nije stabilno. Nema vlastitihciljeva koje bi pratila i više se bavi drugima nego sobom. U

pismu kaže kako se drugi ponašaju, šta kompanija za nju či-ni, zašto to radi. akvo zapažanje dodatno se potvrđuje upo-trebom riječi “percepcija“. Potvrdila je da se u situaciji nesnalazi, zato i okolina prema njoj tako djeluje.3. Iz navedene situacije u pismu moglo bi se razmotriti da jeu samoj kompaniji prisutan mobing. o se primijeti iz doga-đaja, odnosno načina ponašanja zaposlenih, uključujući irukovodeći kadar.4. Ono što je u pismu pozitivno, jeste da osoba ima volju iželju da kvalitetno radi, ali radna okolina u odnosu na oče-kivanja to ne prihvaća u njezinom kontekstu razmišljanja.Glavna poteškoća je zapravo u njoj samoj, a ne u okolini!Sama mora razumjeti šta zapravo želi, kakav je njen cilj u

kontekstu budućeg rada i kako ga na najbolji i pošten načinpostići.

Palivo sa upotrebom riei!

Riječi vas u svakoj od situacija mogu spasiti ili ugroziti. Kakose kaže, nije toliko važan kontekst onoga što se želi reći, koliko

je važan način kojim se to čini. Klonite se korištenja riječi kojeu razgovorima odbijaju. Često se primijeti kako pojedinci, dabi istakli svoje vrijednosti, u razgovorima i pisanim tekstovimakoriste rečenice sa komplikovanim ili stranim izborom riječi.o čitaoca odbija i sprečava dalje praćenje. ekst u pismu kojeste pročitali bio je jednostavan i jasno se moglo razmotriti šta

osoba s njim želi postići. Istovremeno je izborom riječi upro-pastila sebe, iako to nije bila namjera.

U potpunosti je razumljivo da je pismo sastavila na takav na-čin zato jer je željela odgovor od strane treće osobe koja nije ve-zana za samu kompaniju. Uporedo s tim, vjerujem da je očeki-

vala i odgovor koji bi bio drugačiji. akav koji bi nju pohvalio zazauzimanje, da bi se njene inicijative, koje su isključivo usmjere-ne ka većoj i kvalitetnijoj produktivnosti kompanije, razumjele ida bi joj se, jer sve to čini, ukazalo više poštovanja.

U sličnim situacijama je najvažniji pristup rukovodećeg ka-dra. Mora se znati takvo djelovanje pravilno pojasniti i istovre-meno održavati sve prethodne segmente koji su za kompanijunajbolji. o nije jednostavno, ali svakako je tema koja se moženadograditi u sljedećem broju.

infokom [broj 47, novembar 2011.]

Documents