islam - njegova nauka i njegov značaj - smail balić beč 1954
TRANSCRIPT
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
1/47
MUSLIMANSKA
BIBLIOTEKA
Knjiga
2.
TSr"AM
NJEGO\rA
NAUI(A
I
NJEGO\I
ZNACAJ
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
2/47
MUSLIMANSKA
BIBLiOTEKA
'
Knjiga 2.
ISLA,.M
I\[JEGOVA NAUI{A
I
NJEGO\r ZNACAJ
G.
AFTTOLCICI{
lox
3st
oTTtIS*,
ctt{toA
B
ed
1954
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
3/47
Tisak:
Buchdluclterel
Emil
Gotistein
(Pachter
Friedrieh
Geyer
Wien
XVII'
Pezzlgasse
53
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
4/47
PREDGOVOR
Ova
knjiZica treba
biti
skroman
d-oprinos budjenju
vjerske
i
moralne
svijesti muslimanskih
izbjeglica, koji
-
odsjedeni od
svojih
duhovnih
izvora
-
evo
ved skoro
ditavo
jedno
desetljeie
lutaju
svijetom
i
piiu
tuZnu
povijest
onih
prognanika,
koje
jednakom nesmiljenoidu
tanr
Zivotne tegobe
tudjine
kao
i
deZnja
za
pradjedovskim
domorn
i milim i
dragim. Muslimanski
muhadZi-
ri
proZivljuju
bez
sumnje
teZu
sudbinu
nego
druge izbjeglice,
jer
su
prepu5teni
sami sebi
i
badeni
u
jednu
sredinu,
koja
niti hode
niti
moZe
razumjeti
sve njihove
potrebe,
ponajmanje
pak
potre-
be
njihove
duie i srca.
Noseii
u sebi sje6anja
na te5ke
dane
rata,
na
sliku
groze
i
iliasa,
koja
je
obavijata
njihova
sela
i
kasabe
i
progutala
im
najmilije,
a na
drugoj strani imaju6i pred oiima
nekdainji
slatki
iclil
mira
i
spokoja,
muslimanske
izbjegtice
iz
Bosne,
Hercegovine
i l{ovopazarskog
Sandiaka
se
na
dasove
osje6aju
viiestruko
lrrognanim.
Osje6aju se odbadenim,
neshva6enim,
samirn, suviSnim-
Stari
bosanski
pjesnik
Hilmibeg
Ljubovii
bi ovo
du5evno
stanje
opisao
stihovima:
Nigdje
svoga.
ni u
gori
vuka,
Sve 5to
volih,
we
mi svijet
uze.
Vjera
je
jo5
jedino
dobro, koje
su ovi
prognanici
sa
Serhata
i
ostale
Bosne
uspjeli
spasiti
kroz buru
i
oganj.
Iz
tog
duievnog
depozita
crpe
utjehu
i nadu.
On im
je
Zivi
komad
Bosne,
koji
nose
u
sebi. Njemu
vrijedi
amanet majki
i
oieva.
Ali
i
ta
vjera
je
vremenom
toliko
izblijedila,
da
ju
je
djelomidno
jedva
pre-
poznati.
Nu otrria,
gorljiva,
neumitna
Zeija ovih rastepenih
sinova
Ilerceg-Bosne
i
SandZaka
je,
da tu vjeru odrZe,
unaprijede
i
razbuktaju
do
plemenitog
zanosa. Eto
ovoj
Zeiji
i
potrebi
treba
-
u
granicama
mogudnosti
-
udovoijiti ova
knjiZica.
Prikaz
islamske
nauke,
koji
je
pruZen
na stranicama
ove
knji-
fice, namijenjen
je
i
onim
zainteresiranim
inovjercima,
koji iz
naudnih,
nacionalnih
ili drugih razloga
Lele
upoznati
islam
u
praksi
i svijesti njegovih
sijedbenika.
Islam
zasluZuje
bez
sum-
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
5/47
nje
i
drukdije
painju
misaonih
ljudi,
koliko
god
djelomidno
bila
jaka
vjerska, nacionalna
ili
bilo koja
druga
odbojnost
prema
Muhamedu i
njegovu
djelu.
,,Neoborivo
svjedodanstvo
za uiinak
i
utjecaj
Muhamedove
lidnosti".
priznaje
jedan
strogi
kritidar
islama, Richard
Hartmann,
-
,,j
vjernost, s
kojom
su
Muhamedu
bile
odane njegove
pristaie,
medju
njima
muZevi,
o
dijoj
6udo-
lednoj
ozbiljnosti
i
karakternoj
jadini
povijesna
predaja
ne
ostavlja
nikakVe sumnje, kao
Ebfi Bekr
i
prije
svega Omer.
Naj-
udarniji
dokaz za njegovu
vel.idinu
pruZa
njegovo
djelo:
po
njemu
objavljena vjera,
u kojoj
su nebrojeni
milioni,
medju
njima 6udoredno
visoko stoje6i
i
-
takodjer
po
na5im
mjerilima
-
visoko
obrazovani ljudi, do danas
vidjeli
i vide
vrhunac reli-
giozno-6udorednog
razvitka
ljudstva
i kojoj
nebrojeni.
pojedinci
zahvaljuju
svoju
iudorednu
i
duhovnu
ravnoteZu
i
dvrstinu".
Obredoslovni dio ove
radnje
id.oien
je
prema
Takvimu
za
1954
godinu,
koji
je
izdalo Druitvo
ilmijje
za Bosnu
i
Hercegovinu.
Korekture
je,
pored pisca.
obario Salih ef.
Sabanovic.
Ako
ova radnja od muslimanske
hn'atske
emigracije
bude
prihva6ena
i
studirana
s
upola
onoliko
dobre
volje.
s
koliko
je
pisana,
bit 6e
joj
svrha ispunjena.
Patljivorn
studiju
oreporudu-
jem
osobito
kur'anske tekstove
i
hadise.
Rabbi jessir veld tu'assirl
Rabbi
temrnim
bil-hajrl
Amin.
Izdava6.
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
6/47
STA JE
ISLAM?
Islam
je
vjera,
koju
je
Eog
(dZ.
5.1
preko
svog
posljednjeg
poslanika
Muhameda
(a.
s.) objavio
svijetu.
Islam
znadi
predanje
l,
eoZj.,
volju
i
duievni
mir u
zadovoljstvu
SsZjem.
Pripadnici
islama zovu
se
muslimani.
Biti
musliman
znadi: vjerovati
i
djelom
svjedoditi,
da
je
Bog-
Gospodar samo
jedan
i
da
je
Ziva
isti'na
sve
5to
je
Bog
(dZ.
S.1
preko
svojih
poslanika
dovjedanstvu
objavio.
poZji
posianici bili
s:u
odabrani
ljudi,
kojima
je
Bog
putem
nadahnuia.
vizije
ili
poru-
ke
po
andjelu
GjebrAilu
slao
svoje
objave,
da
ih
dostave
ljudima-
BoZijih
poslanika
bilo
je
viSe.
a najpoznatiji
su Nfrh
(Noje)'
IbrAhim
(Abraham), MfisA
(Mojsije),
isa
(Isus)
i
Muhamed
(a.s.).
Isiam obuhva6a
tri
dijela:
vjerovanje,
vrisnls
vjerskih
6sZno-
sti i vladanje.
'Musliman
mora:
1)
poznavati
i
vjerovati
Islamski
kredo
(vjero-
vanje)
2)
poznavati
i
izvriavati
Islamske vjerske
duinosti
i
3)
poz-
navati iudoredne
i druitvene
propise
islama
i
po
njima
se
vladati-
Svi
islamski
propisi
skupa
zovu
se
ieriat
(vjerozakon,
put)'
I. ISLA}ISI(O
VJIEROIrANJE
Amentu
billahi,
ve
meldiketihi,
ve
kutubihi,
ve
rusuiihi
vel-jevmilihiri,
ve
bil-kaderi
hajrihi
ve
Serrihi minaliihi
teAlA.
To znadi:
Vierujem
Boga,
BoZje andjele.
BoZje
knjige, BoZje
poslanike,
Sudnji
dan
i
Kader,
to
jest
da sve
Sto sd
dogadja
biva
s
BoZjim
odredjenjem.
U
islamskom
vjerovanju
sadrZano
je
Sest
temeljnih
dlanaka
vjere.
1) VJERUJEM
BOGA
Bog
{A1lih)
postoji,
nije
postao,
ne6e
ga
nestati,
jedan je,
nije
nikome
i nidemu
sliian,
sam
po
sebi opstoji.
Bog iivi, zna,
duje,
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
7/47
vidi, sve ii.ni
svojom
voljom,
svernoian
je,
sve
stvar.a,
uzdrZava
i
rastvara.
*
Kad
spomenemo
BoZje
ime
treba
neii:
dielle
iAnuhtr
(Uzviieni).
To
se
skradeno
piSe:
dZ. 5.
2)
VJEBUJEM
BOTJE
"6,NDJELE
Andjeli
su
BoZja
nevidljiva
biia.
Oni nikada
ne
grijeie.
Oni
prate
dovjeka.
pi5u
njegova
djela
i
donose
mu
dobre
misli.
An-
djela
ima
vrlo
mnogo.
Najpoznatiji
su:
GjebrAil,
AzrAil.
Isrifil,
Mikail,
Munkir
i Nekir.
Nevidljiva
bi6a.
koja
donose
zle
misti zovu
se Sejtani.
3) VJERUJL*I
BOZJE
KNJTGE
BoZje
knjige
su BoZje
objave.
koje su
ljudima
saop6ili
Boiji
poslanici.
Te
objave
donosio
je
obidno od
Boga
(dZ.
S.)
andjo
GjebrAil.
One su
napisane.
Najpoznatije
su ove detiri
svete
knjige:
TevrAt
(Tora).
Zebrjr
(Pentateuh),
IndZil
(Evandjelje)
i Kur-an.
Kur-in
Kur-in
je
knjiga, koju
je
Bog
(dZ. S.)
objario
po andjelu Gje-
brailu
svome
poslaniku
Muhamedu (a.
s.). Kul-an
je
objav-
ljen na
aratrrskom
jeziku.
U
Kur-anu
su
sadrZane
upute
u
Islamsko
vjerovalje.
Islamske
vjerske duZnosti
i Islamsko
vladanje. Kur-an
je
naie
sveto
pismo.
Svaki musliman
mora
znati
napamet
bal
neSto
iz
Kur-ana.
PoZeljno
je
da svaki
musliman
zna ditati
(uiiti)'.)
Kur-an
i cla
u
svakom
veiern
mjestu
bude makar
jedna
osoba.
koja zna
cio
Kur-an
napamet
(hdfiz).
t[)
VJEBUJEM
BOZJE
POSLANIKE
Prvi
dovjek
na zemlji
je
Adem
(a.
s.). BoC
(dZ.
5.) stvorio
je
Adema
i njegovu
ienu
Hawu,
i od
njih
je
potekao
ljudski
rod.
Svi
Boiji
poslanici
su
bili
pametni
i bez
duSevnih
i tjelesnitr
mana,
nisu
nikada
grijeiili,
govorili
su
uvijek
istinu i
vjerno sr-r
l-:azivali
ljudima BoZju
objavu. Prvi BoZji
poslanik
bio
je
Adem.
a
posljednji
Muhamed
(a.
s.).
Kad
se
spomene
ime
jednog
BoZjeg poslanika
treba
leii:
Alejhis-selAm. (Mir
BoZji
s
njiml) To
se skraieno
piie:
a.
s.
x)
iitanje
ili recitiranje
Kur-ana
na
psalmodirajuii
naiin
u
Bosni,
Hercegovini
i SandZaku
se
zove
,,uienjem.,.
6
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
8/47
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
9/47
HidZret
je
dan, kada
je
Muhamed (a.
s.) ostavio
Meku
i
pre_
selio
se
u Medinu.
Muslimani
od
tada
radunaju
svoje
godine.
5)
VJENUJEM
SUDNJI
DAN
Sudnji
dan
je
vrijeme
kada
ie Bog
(dZ.
i.) suditi
ljudima
za
njihova
djela.
Tko
bude
zasluZio
milost
BoZju,
bit ie
nagradjen
diennetom,
a
tko
se bude
ogrijeiio
o BoZje
zapovijedi,
bit de
kaZnjen
dZehennemom
-
osim
ako
muBog
(dZ.
i.)
oprosti.
Samo
Bog
(dZ,
i.)
zna,
kada
ie
biti
Sudnji
dan.
Sve
ie
pomrijeti
i
svega 6e
nestati,
zatim
(e
na drugom
svi_
jetu
sve 5to
je
pomrlo
ponovo
oZivjeti.
DZennet
je
mjeito,
gdje
ce
vjedno
uZivati
sve blagodati
oni,
koji
zasluZe
milost
BoZju.
Diehennem
je
mjesto,
gdje
ie
prema
grijesima
patiti
oni,
koji
su
se ogrije5ili
o
BoZje zapovijedi.
6)
VJERUJEIT
KADER_ODREDJDNJE
Sve
se dogadja
s
BoZjom
odredbom.
Bog
(d.
i.)
dao
je
ljudirna
I'azum
i
slobodnu
volju,
da
se
odluduju
za dobra
ili
rdjava
djela.
eovjek
se mora
truditi.
da iini
dobra
djeia,
a
ako
ga
u
Zivotu.
zadesi
kakva
neugodnost.
treba
je
st:'pljivo
podnijeti,
II.
ISLAMSKE
YJERSKF
NUZNOSTI
Temeljne
islamske
dui.nosti
ili
ilanci
islama. t.
j.
aktivnog
predanja
u BoZju
voljtq
su:
1)
odivati temeljno
islamsko
vjerovanje (kelimei-SehAdet),
2)
obavijati
pet
dnevnih
molitav4
3)
postiti
30 dana
mjeseca
ramazana,
4)
davati
godi5nji
prirez
za
sirotinju,
5)
bar
jednom
u
Zivotu hododastiti
Meku,
kolijevku
islama
u
Arabiji.
1)
KELIMEI-SEHADET
(OEITOVANJE
TEMEI.JNOG
KREDA)
Eihed,u
en
Ld.
tldhe
itlettdh
ue
eihed,u
enne
Muhamtned,ew
'
abduhtt
ue
restt"luhtt.
To
znadi:
Vjerujem
i oditujem,
da
je
Bog
samo
jedan;
vjeru-
jem
i
oditujem,
da
je
Muhamed
BoZji
rob
i BoZji
poslanik.
Znamo,
srcem
vjerujemo
i
jezikom
izgovaramo,
da ima
Allah, vjedni
i
milostivi
Gospodar svega
Sto
se
vidi
i
ne
vidi.
Muhamed
je
BoZji
rob,
jer
je
bio
iovjek,
a svi
su ljudi Boiji
robovi.
Muhamed (a.
s.)
je
BoZji
poslanik,
jer
ga
je
Bog
(dZ.
S.)
zaista
posLao,
da
objavi ljudima
vjeru
islam.
c
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
10/47
Muhamed
je
vjerno i
podpuno
oblavio ljudima
BoZju
objavu
Kur-An.
Zivot
i rad
Muhameda-Pejgambera*)
sluZe
kao
uzor,
u
koji
se
treba
ugledati.
Rijedi, djela
i
pre5utna
odobrenja
Mohamedova
zovu
se
skup-
nim
imenom Hadis. Hadis
je
-
iza
Kur-dna
-
drugo
vrelo
islamske
nauke.
Farz su
one
vjerske
odredbe
i
duZnosti,
koje
su
wtanovljene
Kur-Anom. To
su
glavne,
svete
duZnosti
islama.
Njihovo
ispunja-
vanje
odgovara
minimumu vjere, koji
.je
potreban,
da
se
netko
moZe
smatrati
dobrim
muslimanom.
Sunnet su
one vjerske odredbe
i
duZnosti, koje imaju svoje
podelo
u
primjeru
i
preporukama
Muhameda
(a.
s.).
HarAm
je
pojam
zabranjenog.
Islamske zabrane
poiivaju
izravno na
BoZjem
autoritetu,
to
jest
na
Kur-Anu.
2)
DNEVNE MOLITVE
(NAMAZI)
Kur-An: Slavi svoga Gospodara
molitvom
prije
izlaska sunca,
u
po
dana,
kad
sunce nagne zapadu,
kad zadje i kad
i-ra zemlju
nadne
puna
tama.
(XX:
130).
Islam
propisuje
pet
dnevnih
molitava:
jutarnju
rnolitvu
(sa-
bah,)
podnevnu
molitvu
(zuhr),
poslijepodnevnu
molitvu
(ikin-
diju),
vedernju
molitvu
(akSam)
i
noinu
molitvu
(jaciju).
Svaka
od
ovih molitava
se
vr5i
u
odredjeno
doba dana.
Islamska molitva
traZi
puno predanje
vjernika
u
BoZju
volju,
pa
se
vrii
ne
samo
miSlju
i
osjedajem,
nego
i
jezikom
i
tijelom.
Bitni
sastavni
dijelovi
islamske
molitve
su
klanjanje
(rukir')
i
padanje
nidice
(sedZda).
Sastav
molitve sluZi
jaianju
poboZnog
raspoloZenja
i
ujedno doprinosi tjelesnoj krepko6i
i
razvijanju
smisla za osobnu
i
dru5tvenu disciplinu.
Osim
pet
dnevnih
molitava
postoje
joi
svedana secimidna
moli-
tva
petkom
(dZuma)
i
prigodne molitve.
Preduvjeti
za
valjanost
molitve su:
1)
iistc
tijelo
i
odijelo vjernika, koji
pristupa
molitvi,
i
disto
mjesto,
gdje
se molitva obavlja;
2)
pranje
prije
molitve
na
propisan
nacin
(abdest)
i
-
u
stanovitim
sludajevima
-
kupanje. Gdje
nema
vode, obavlja
se
simbolidno
pranje
(tejemmum);
3)
da-
vjernik
pristupi
molitvi
pristojno
obuien;
4)
da
molitvu
obavi
pravovremeno;
5)
da
se
pri
molitvi
okrene licem
prema
Kibi
(svetiStu
islama
' u
Meki);
-*)
Pejgainber
(perzijska
rijed)
:
utjeiitelj.
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
11/47
6)
da
molitvu
obavi
po
jasno
stvorenoj
namjeri
(nijjetu),
da
se
Zeli Bogu
moliti.
Ovaj
preduvjet
je
uzakonjen
zato,
$to
molitva
treba
biti
svjestan
din
i
Sto
se djela
dovjekova
pro-
sudjuju
po
namjerama.
Nijjet
se
moZe
udiniti ovako:
Nau-
mio
sam, da
u
irne
Svevi5njeg
pristupim
jutarnjoj
(podnev-
noj
itd.)
moiitvi.
Okre6em zajedno
s
milionima
drugih
vjernika
svoje
lice
prema
KAbi.
eisto6a
I\{usliman
je
duZan
drZati
uvijek
disto
tijelo,
odijelo
i
stan.
Prljava
tijela
i u zamazanu
i nedistu
odijelu
ne
moZe
se
pristupiti
molitvi.
Musliman
je
duZan
kupati
se,
prati
se
poslije
obavljene
nuZde,
paziti,
da na
odje6u ne kane
mokraia
ili
koja
druga ne-
dist,
prati
ruke
prije
i
poslije
jeia,
od.stranjivati
dlake
ispod
pazuha
i
intimnih
dijelova
tijela
i uop6e
voditi
raduna o tjelesnoj
n iazi
Pranje
prije
molitve
(abdest)
Prije
svake
molitve
treba
se
propisno
odistiti
-
.,abdest
uze-
ti",
t.
j.
distom
.;odom
oprati ruke
do
za
5ake,
tr.i
puta
isprati
usta,
upotrebijujuii
po
moguinosti
pri
tome
ietkl
za
zuoe
(.rni-
svak),
tri
puta isprati
nos. oprati.
cijelo
lice
i
objc ruke dc
iia
laL-ata.
i
to
r,ajpri;e
desnu
pa
onda lijeru
ruliu.
oiistiii
uii
i
vrat,
a
mokrom
rukom
potrati
po
tjemenu
glave.
te na koncu
oprati
obe
noge
do
viSe
zagLavaka
(takodjer
najprije
desnu
pa
onda
;ijevu
nogu).
Pri
pranju
pojr:cljnih
dijelova
tije,;
vjcr'nik
u
rnisjim.:r
vrii
pregled
(retlospekciju)
svojih djela,
koja
je
izveo
u lazrnaku
izmedju
dvaju
moli.tava,
ispituje
moralnu
vrijednost
tih
djela,
i
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
12/47
Kupanje
Kod kupanja treba: 1.)
usta
i
grlo
vodom
isplakati,
2)
nos
vodom
isprati,
3)
cijelo tijelo
potpuno
oprati,
da nigdje
suho
ne
ostane.
SimboliEno pranje
(tejemmum)
Kada
se
musliman nadje
u
poJ.oZaju.
da
treba
abdest uzeti
ili se
mora okupati a
nema
vode
ili
do vode ne moZe
doii,
onda
ie
uzeti
tejemmum. Tejemmum
se uzima ovako:
1)
odluditi radi
iega
se uzima
tejemmum
(umjesto
obdesta
ili
kupanja),
2)
do-
taknuti
se
dlanima
iiste i
suhe
zemlje
ili
predmeta
od
zemlje,
malo
ih
otresti
i
potrati
se
jedanput
po
licu,
i 3)
opet dlanima
dotaknuti zemlju
i
potrati lijevom rukom
desnu,
a
zatim
desnom
rukom
lijevu
ruku
do
iza
lakta,
jedanput.
Tejemmum
6e se
uzeti
i
kad
imamo
vode. ali
se zbog
bolesti
ne
smije
tijelo
kvasiti.
Pokrivanje
tijela
Prije
stupanja
u molitvu treba
se
pristojno
obuii. Kod muikar-
ca
mora
biti
pokriveno
tijelo od
pasa
do
pod
koljena,
a
kod Zen-
ske
mora
biti
pokriveno
ci.jelo
tijelo
i
kosa
osim lica. ruku
do za
Saka
i
nogu
do
dlanaka.
Ne smije
se
imati
na
sebi
preti.jesne
i
prozirne
haljine.
\{uikarci
ne
smiju nositi
svilu
ni
zlatninu.
Vrijeme
dnevnih molitava
(nam6zA)
Namazi
se
klanjaju
svaki
u svoje odreileno
vrijeme. Odre-
divanje
namaskih
vremena vezano
je
za kretanje
sunca.
Pojedine
liamaske
vaktove ogla5uje muezin
(kantor).
Vrijeme
podnevne
molitve
podinje
kad
se sunce makne sa
sledine
neba,
i
traje
do
ikindije.
Vrijeme
ikindije
podinje
kada
se vodoravna
podnevna
sjena
uspravna
predmeta
poveia
za
duZinu samog
predmeta.
Vrijeme
vedernje
molitve
podinje
od zalaska
sunca i traje
do
"iacije.
Vrijeme
jacije
podinje
kad nestane
sjaja na zapadu i
traje do
pred
zoru.
Poziv na rnolitvu
(ezAn)
AllAhu
ekber,
AllAhu
ekber,
AllAhu
ekber,
AllAhu
ekbe:r.
,,
EShedu
en
lA-ilAhe
illellAh; e5hedu
en
lA ilAhe
illellAh.
EShedu
enne
Muhammeden
resfilullAh,
eihedu enne Muham-
nreden
resrilullAh.
Hajje
ales-salAh, hajje
ales-salAh
Hajje
alel-felAh,
hajje
alel-felAh
11
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
13/47
AllAhu
ekber,
AllAhu
ekber.
-
La
ilAhe
illellAh.
(Prijevod:
Bog
je
najve6i.
Bog
je
najve6i.
Svjedodim,
da
nema
boga
do
Boga.
Sjedoiim,
da
je
Muhamed
BoZji
poslanik.
Dodjite
na
molitvu,
dodjite na
spas
Nema boga
do
Boga.)
Pred
jutarnju
molitvu
se
iza
Hajje
alel-felAh
doda:
EssalAtu
hajrun
minennevm, essalatu
hajrr-rn
minennevm
(:
Molitva
je
bolja
nego san ).
Poziv
na
molitvu oglaiuje
polagano
i
punim glasom
mueziu.
U modernijim muslimanskim
sredinama
vrijeme
molitve se
oglaiuje
s
ploda
zvudnikom
ili
radiom.
Sastavni
dijelovi molitve
Molitva
se
sastoji od dva.
tri
ili ietiri
ilana
(rekata).
Svaki
se dlan sastoji od:
1) stajanja
u
mirnom
stavu,
2)
recitirania
odlomaka
iz l(ur-ana, 3)
klanjanja
i1i
pregiba
(rukir'a)
i
4)
pro-
sternacije
(sedZde).
Zakljudni
dio molitve
obrazuje
rrirno sje-
clenje na savijenim
podkoljenicarna.
Nakon
st'aka
dva
ilar-ra sii-
jedi
kra6e
zadrZavanje
u sjedeiem
stavu.
Vjernik stupa u
post'eieno
stanje
rnolitve
dizanjerl"i
otvorenih i naprijed upravljenih
dlanova
prema
nebu
vz
istovremeno
izgovaranje
for-rnule:
A1lahu
ekber
(:
Bog
je
naj-
ve6i).
Na ovaj nadin
on
simboliiri
p:'ekida
vezu
s
ovim
svijetom
i
stupa
izravno
preci
iice
Bo2ie.
Iz
posveienog
sLanja
vjernik istupa t. zv.
predavanjem
selama.
to
jest
pozdravljanjem
andjela-cuvara.
odnosno
ostalih sudionika
rnolitve.
(\:idi
odlomak
.,Sjedenje".
)
Kod
stupanja
u
posveieno
stanje
molitve
muSkarac
treba
di6i
dlanove do
uiiju,
a
Zena
do u visinu
ramenA.
Nakon
ovoga
dina
rrrke
se
sastave
u
pojasnom
predjelu,
i to
tako, da
desna Saka
po-
klopi lijevu.
Zene
-
za razliku od
mu5karaca
-
stavljaju ruke
na
prsa.
Propisane
molitvene
formule
u
obligatnim
dnevnim molitvama
-
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
14/47
senxe
nl,oli,tue
kao
takaue,
dok
su
sunneti
njthotso
dobrovolino
"proiirenje.
Sunnet
je
u
sttsari
pripremna i'Li
oprosna
m'ali'toa'
'koja
se
obaulia
zz
posebnog
ujerskog
.\ara
x
koia
prema
oani
tzgteda
kao
pod'ttostruiena
ilt
potrostruiena
dneuna
n'tolitua'
Jutarnja
molitua
ima
2
rekata
(dlana) sunnete
i
2
rekata
farza.
Pod"neuna
molitaa
ima
sa
sunnetl,n-La
zajed,no
70
rekata:
4
rekata
sllnneta,
4
Jarza
i'
2 zaorinog
sunneta.
Posti,jepod,neunq
nloli,tl)a
ima
4
rekata
sL'nneta
i
4
iarza'
Vedernia
molitt:a
zma
3
rekata
Jarza
i
2
rekata
sunneta'
Notna
molttua
ima
u
svenlu
73
rekata:
4 rekata
sunnetq'
4
farza,
2
zaurinog
sunneta
i
3
rekata
uitr-namaza'
Vitr-namazjevadZib,t.j.duZnost.kojastojinasr-ediniizmedju
farza
i
sunneta.
Molitveni
tekstovi
ili
Subhineke:
uien
je
u
nalnazu
SubhAnekel-
lAhumme.
vebi
ha*dik,
ve
ve
teAla
dZedduk,
ve
li-ilahe
gajruk'
tebArekes
rnuk,
2)
E:0.zu:
Effzu
billihi
mine5Sejti,nir- ratliim.
3)
Bismiila:
BismillAhir
-
rahm
irir-
rahim.
4)
Fdtiha:
Elhamdu
lillihi
rabbil
ilemin.
ErrahmAnir-rahim'
Maliki
jevmid.-din.
Iji.iike
nAbudu
ve
iiiAke
nestein'
Ihdines-
,i"atl
mustekim.
Siratal-lezine
en'arnte
alejhim
gairil
mag
dfrbi
alejhim
ve
led-dAllin.
Amin.
5)
Bilo
koja
kra6a
sfira,
na
Pr.:
InnA
""tuioak"l-t
evser.
Fesalli
lirabhike
venhar'
Inne 5i-
nieke
huvel
ebter.
ni:
Kul
huvallAhu
ehad.
Allihus-samed'
Lem
ielid
ve
lenr
jtled.
Velem
iekun
teht
kufuven
ehad.
Ili:
Vel-asri
sAlihAti
ve
Ili:
1)
innel-insAne
lefi
husr.
Illel-lezine
Amenfi
ve
amilus-
tevdsav
bil-irakki
ve
tevasav
bissabr.
Lzd
dLde
nasrullihi
vel-feth.
Ve
dinillAhi
efvAdZi.
Fesebbih
bihamdi
kine
tewAbA.
14
reejten-nase
jedhuhlne
fi
rabbike
vestagfirh'
Innehrt
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
15/47
Prijevod
rnolitvenih
tekstova
1)
Subhdneke:
Slava Ti
i
hvala,
moj
BoZe.
Neka
je
hvaljeno
Tvoje
imel
Neka
je
nenadma5ivo
Tvoje
velidanstvo
Nema
boga
do
Tebe.
2)
E0zu:
Utjedem
se
Bogu
pred
Nedastivim.
3) Bismilla:
U
ime
Boga,
Opieg Dobrodinitelja,
Mtlostivog
4)
FAtiha:
Svaka
hvala
Bogu,
Gospodaru
svih
svjetova,
svemilosnom
Milosniku,
Vladaru
Sudnjega
danal
Gospode, samo
Tebe
oboZavamo
i
od
Tebe
pomoi
traZimo.
rJputi
nas
pravim
putem,
putem
oniJr.
kojima
si
ukazao
svoje
blagodati,
ne
pak
putem
onih,
koji
su
predmet
srdZbe
i koji
lutaju
Aminl
5)
Sura:
(Inni
eatajnd)
Dali
smo
ti nepresuiiv
izvor
utjehe.
MoIi
se
dakLe svome
Go_
spodaru
i doprinosi
Lrtv:ul
Zaista
je
tvoj
neprijatelj
odsjeden
oci
dobra.
(Kul
huvallAhu)
Reci
pouzdano:
,,Bog
je
jedan .,
On
je
izvor
i utoka.
Nije
rodio
niti
je
rodjen.
Nema
mu
takmaea.
(Vel-asri)
Tako
mi
vremena,
dovjek
je
na
gubitku,
osirn
onih,
koji
vjeruju
i
dine
dobra
djela;
koji
medjusobno
podriaju
istinu;
Xoji
..
uzajamno
podupiru
u
strpljivosti.
(IzA
dZAe)
Ifud
stigu
BoZja
pomoi
i
pobjeda,
te
vidiS,
kako
ljudi
grupi_
rrice
stupaju
u
milost
(vjeru)
BoZju,
ustani
pa
slavi
,rrog.
Gorpo_
dara
i moli
za
oprost
Zaista
Bog
prima
pokajanje
iskrenih.
I(frnfft-dova:
Alldhumme
innA
nesteinuke,
ve
nestagfiruke,
ve
nestehdik.
Ve
nfiminu
bike,
ve netObu
i1ejk.
Ve
netevekkelu
alejk.
Ve
nusni
alejkel
hajre
kulleht
nejkuruke
veIA
nekfuruk.
Ve
nahleu
ve
netruku men
jefdZuruk.
Allahumme
ijjAke
nAbudu,
ve
leke
nusalli
ve
nesdZud,
ve
ilejke
nes-a,
ve
nahfid,
nerdZu rahmeteke
ve
nah5A
azAbek
inne
azAbeke
bilkuffAri
mulhik.
EttehijjAtu:
EttehijjAtu
Unahi
ves-salevAtu
vet-tajjibAt.
EsselAmu
alejke
ejjuhen-nebijju
ve
rahmetullAhi
ve
berekAtuh.
Esseldmu
alejnA
1S;
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
16/47
veala ibadiilahis-salihin.
Eihedu
en
iA-ilAhe
illellAh
ve
e3hedu
cnne
Muhammeden
abduh0
ve
lestluh.
Salavati:
A]]Ahumme
salii
ald
Muhammedin
vealA Ali
Muhammed,
ke-
rnA
sallejte
ali
IbrAhime veala
iLi
lbrahirn, inneke
hamidum
medZid.
Allahume
bArik
ala lluhamrnedin
vealA
Ali
Muhammed,
kemi
bArekte a1a
IbrAhime
vea-lA
Ali
lbrahim,
lnneke
hamidun medzid.
Nezavisna
molitva
(dova)
na
zadnjem sjedenju:
Rabbena
itina
fid-dun-jd
haseneten
ve
fil-Ahireti
haseneten
ve
kini
azaben-nar.
Rabbenag-fir1i
I'e
li
vAlidejje
ve
lil-mtrmi-
nine
jevme
jekumul
hisi.b.
Prijevod
Kunirt-dova:
BoZe
naS,
Tebi
se
obraiamo
za
pomoi
i od
Tebe
oprosta
traZimo'
Molimo
te,
da
nas
upravi5
pravim
putem'
Tebe
vjerujemo
i
Tebi
upravljamo
svoje
pokajanje.
Oslanjamo
se
na
Te.
i
Tebe,
Boga,
hvalimo.
Skruiena
i vjerna
srca
zahvaljujemo
na Tvojoi
dobroti'
Oclvajamo
se
i bieZimo
od
onoga,
koji
Tebi
grije5i.
BoZe
naS,
samo
Tebe oboZavamo
i
Tebi upudujemo
naie
molitve.PredTobompad'a-
mo nidice
i
Tebi
hrlimo.
Uzdaryro
se
u
Tvoju
milost
i
osje6amo
boja-
zan
pred
Tvojom
kaznorn.
zatsta
6e
Tvoja
kazna
stiii
nevjernike.
Ettehijjitu:
NaSe
najplemenitije
misti,
na5e
molitve
i
naia
dobra
djela
-
sve
za ljubav
BoZjul
Pozdra.v
Tebi,
BoZja milost
i blagosiov,
Utje-
3itelju
nai
(Pejgambere)l
Mir
BoZji
s
nama
i
sa
svim
ljudima
clobre
voljel
Svjedodim,
da
je
Bog
samo
jedan
i
svjedodim,
da
je
Muhamec{
zaista
BoZji rob
i
BoZji
poslanik'
SalavAti:
BoZe rnoj,
blagoslovi
Muhameda.
njegov
rod
i
pristaie, kao
3to
si
blagoslovio
Ibrahima,
njegov
rod
i
pristaiel
Zaista
Ti
si
hvaljen
i
siavljen.
BoZe
moj.
obaspi
blagodatima
Muhameda',
nje-
gov
rod
i
pristaie,
kao 5to si
obasuo
blagodaiima
lbrahima,
nje-
gov
rod,
i
pristaiel
Za\sta
Ti si
hvalien
i
slavijen.
Dova: GospoCaru
nai,
podijeli
nam
dobro
na
ovom
i
na
onom
svijetu,
a
saduvaj
nas
paklene
kaznel
Gospode
naS,
budi
na
Sudnjem
danu
dobrostiv
prema
meni,
mojim
roditeljima
i
svim
vjernicimal
Sta
se
recitira
na
kome
ilanu
Na
przsom rekatu
suake
dneone
molitue
se
(prigodom
stoienie)
recitira:
Subhdneke,
Ettzu,
Bismt'll'a
i
sttra.
16
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
17/47
Na drugorn
rekatu
suake dneone
molttue
se
recrttra:
Bismilla,
FAtiha i sfrra.
Na tretem
i
deturtom
rekatu obltgatnth
(tarz)
molitatsa se
rect'
tira: Bi*mtlla
t
FAt'iha.
Treie
i
detvrto
stojenje
kod
sunnet-namaza
je
ispunjeno
ude-
njem
Bismille,
Fdtihe
i
sure.
Na treiem stojenju
kod
ikindijskog
i
jacijskog
sunneta
udi
se:
Subhaneke,
Euzu, Bismilla, Fatiha
i sura.
Na
tredem
stojenju
kod vitr-namaza
udi
se:
Bismilla, FAtiha,
sura
i
Kunut-dova.
U ntolrtaama,
koje
se
sostoje
samo
od dua
il.ana
(jutarnji.
sun-
net
i
farz,
podneuski
zaurEni
sunnet,
oeiernji
sunnet
t
noini
zearini
sunnet)
na
sjedenju
se
uii:
Ettehijjd'tu,
Salaudti
i
doua.
tJ
molitoama,
koje
se sastoje
od tri
ili
ietiri
il,ana
uiz
se
na
pruolrL
sjedenju
samo
Ettehijjdtu, a
na drugom sjedenju
se
uz
Ettehijji.tu recztiraju
joi
Salaudti
t,
doua.
TJ
oau
grupLL
rnolitq.Da
spadaju
sur,
farzouz
osim
jutarnjeg,
podnetski
sunnet z
uztr-namaz.
U ikindijskom
i
jacijskom
sunnetu
na obadva
sjedenja udi
se
Ettehijjatu, Salavati
i dova.
Najava
molitve
(ikAmet)
Muikarci
prije
nego stupe
u
farz-namaz najave molitvu
(prou6e
ikamet).
Ikamet
se
udi isto
kao
i
ezan,samo
malo brZe
i
iza
,,Hajje
alel
felAh" rekne
se
dvaput:
,,Kad
kdmetis-sa1Ah".
(Molitva
je
ve6
u
toku.
).
Kako se klanja
jutarnja
molitva
Nakon
izvr5ene
pripreme
stanemo
na odredjeno mjesto
(sedZa-
du) i
izgovorimo: Ja odludih
u ime
Boga
klanjati
jutarnji
sunnet
(ako
njega
klanjamo),
Allahu
Ekber. Na
prvom
rekatu
se
proudi:
Subhaneke,
Euzu, Bismilla,
Fatiha
i InnA
eatajnA.
Na drugom
rekatu
se
proudi: Bismilla, Fatiha
i
Kul
huvallahu. Na sjedenju
se
proudi
Ettehijjatu, Salavati
i
dova,
pa
se
preda
selam. Prije
Jarza
muikt
proude i,kamet.
Farz
se
klanja kao i
sunnet.
Kako
se klanja
vedernja
rnolitva
Proa doa
Elana
uedernjeg
Jarza
klanjaju
se
isto
kao
i
jutar'
nji
farz,
samo
kad ne
pruonl
sjedenju
prouitmo
Ettehijiatu,
ustonemo
na trete
stojenje
t
proudi'mo
Bismillu i
Fati'hu.
Na dra-
gom
sjedenju
poslije
doue
predamo
selam.
Veiernjt
sunnet
se
klanja
isto
kao
i
jutarnji
sunnet.
l?
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
18/47
sve Sto
je
na
nebesima
i
zemlji. Tko
i:i
joi
mogao
bez
Njegova
dopu5tenja
posredovati
kod Njega?
Zna,
kakvim
se misiima
(Iju-
di)
nose i kakvu
proilost
za sobom
kriju,
raspolaLufi
samo
s
onoli-
ko
znanja,
koliko
im
je
On
dodijelio.
Njegov
prijesto
obuhvaia ne-
besa
i
zemlju, dije
ga
obdrZavanje ne
stoji truda.
On
je Previinji.
Siini.
(Ovaj
odlomak je
iz
Kur-ana.
pa
se moZe
recitirati
j,
na
stajanju, na mjesto
sure.)
Ja rabbi zei dZelAli:
Moj
velidanstveni
Gospode,
slava Tebi
Slava i
hvala Bogu
na
vijeke
vjekovel UzviSeno
je
Njegovo
biie.
Bog
je
najveci.
LA ildhe:
Nema boga do
jedinig
Ailaha. Nema mu
druga. Njemu
pri-
pada
vlast
i hvala.
On
je
onaj,
koji
sve moZe. Zacijelo
smo Te
(Muhamede) poslali
samo
iz milosti. spram
svega
svijeta
(Kur-an).
Zajedniika molitva
Muhamed
(a.
s.)
je
gotovo
uvijek klanjao
u dZamiji zajecino
sa
svojim drugovima
(ashabima).
Svaki
molitveni
skup
(dZemat)
treba imati imarna
(predvodnika)
i muezina
(oglasivada
molitve).
Imam stane
naprijed
pred
dZemat.
a
dZemat se rasporedi
iza
njega
u
redove.
U
redu
ne
smije
biti 3upljina.
Za
imamom
se
klanjaju
samo
jore-narnazi.
Ako
klanjamo za imamom,
onda
iemo kod
nijjeta
r:e6r
,,za
ovim
imamorn".
Kod
zajednidkog
klanjanja
ne
treba niSta uiiti
osim
SubhAneke
na
prvom
stajanju. Ostalo
ie
uditi
samo imam. i
to
je
dovoljno.
Sve ostalo
na
drugim
ruku-
nima
u
dZematu
udi
svako
za
se.
Imam
udi
glasno
na
prvom
i
drugorn
stajanju
sabaha.
akiama
i
jacije,
a u
podne
i
ikindije
udi
u
sebi.
Kad
imam zal-rii Fatihu.
dZemat
rekne
u sebi: Amin.
fmama
treba strogo slijediti i nijedan
namaski
pokret
ne smijemo
prije
njega uiiniti.
Ako
zakasnimo
pa
imama
stignemo kod
pre-
giba,
smatra
se
da
smo stigli. na cio rekat.
Pravilno recitiranje najbolje
6emo
nauditi
klanjajudi
u
skupu.
Sveiana
molitva
petkom
(diuma)
Muikarci klanjaju
petkom
u
dZa.niji
dZumu- namaz. DZuma
se
klanja
u
podnevno
vrijeme. Najprije
se klanjaju
4 dtana diu-
manskog
sunneta.
Ovaj se sunnet
klanja
isto
kao i
podnevski
sunnet.
Onda
imam
drZi hutbu. Hutba
je
pouini
govor,
koji se
upu6uje
prisutnim
uz slavljenje
Boga
(dZ.
5.)
i velidanje
Pejgam-
bera.
Poudni
dio
govora
treba
odrZati na
jeziku
koji
prisutni
ra-
zumi.ju.
Poslije hutbe
klanjaju
se dua
ilana
d1umamskog
farza.
lza
toga
se
klanja
istim redom
kao
u
podne-narn&za
10 rekata,
od
kojih
druga
cetin
rekata
uaie kao nq.doknqda
za
propulteni
podneuni
farz.
2Q
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
19/47
Kome
proo-e
dZuma,
klarjat ie
podne.
Svedanu
r,nolitvu
petkom
;e
najpohvalnije obaviti
u
onim
dZamrjama
(ili pod
otvorenim
nebom),
gdje
je
ziror vjernika najve6i.
RIJEE-DVIJE
O
DNEVNIM
MOLITVAMII
Molitve
su ustanovljene plvenstveno
zbog
toga, da
bi
se
ljudi
preko
njih usavriili
i
pribliZiii
najviSem
mogudern
idealu
-
Bogu. Bog
je
nevarljivi,
posiojeii.
vjedni
idea1, kojl
pokre6e
srca
r
zaokuplja
duie vjernika. Molitve su vjerom
ustanovljen6
pri-
gode
duievne
okrepe,
kontemplacije,
samoosvjeSiivanja
i
utjehe,
Covjek
je
onaj,
koji iz njih crpi
korist,
a
ne Bog.
-
Bog
(dZ.
S.)
izridito
kaie u
Kur-inu
(a.
S.); InnellAhe
leganijjun
anil-Alemin.
To
znadi: Bog zaista nema
potreba
u svijetu.
,,Vaiim
molitvama",
kaZe-lrlema
velikom
DZelAiuddin R0miji
-
u
jednoj
legendi
tsIirsA
Pejgamber,
,,neie Bog postati
veii. ali
ce
se
kroz njih
vaSa
vrijednost
poveiati".
,,Predstavite
sebi.
da
poled
vaie
kuie
iede
rijeka, u kojoj
se
pet puia
dnevno
kupate".
govorio
je
Mu-
i:amed (a.
s.).
,,Da
Ii bi
trilo moguie.
da u tom sludaju na
va5em
iijelu
ostane
neka necist?"
,,To
je
nemogrrie''.
ocigovorili su
dru-
govi
Muhamedovi.
,,Eto,
tako
vam
je
s molitvom. koja
se
pet
puta
cinevno
obavlja:
iza
nje
ne
ostaje
ni traga
necistoce
u
srcu
vjer-
nika",
uzvratio
je
Muhamed.
Bog nikoga
ne optereiuje
iznad njegove
snage.
(La
jukeiJ-iful-
.a.hu
nefsen illA vus'ahi. Kur-in.) Za lo su od moliile oslobodje-
r.ii ratnici
i borci,
koji
stoje na straZl
islama. do< traje njihova
borba.
trsto tako
uZivaju
djelomidni
dispens
putiicl
i teiki
bo-
lesnici..
U
velikom dijelu
islamskog
svijeta molitva
se na7alost svela
r:a
puki
formalizam i, ito
je
joi
Zalosnije,
ditav
isian
se
sveo
na
iu
i
takovu molitvu.
,,Muslirrrani
su
zabacili i napustili
sve
ili
vecinu
onoga,
Sto,
im
je
naredio
I{ur-An",
veb
islarn-cki. uienjak
sekib
Arslan,
.,a pouzdali
se,
da
ie
zasluZiti BoZju
milost
samo
time,
Sto se i.zja5njuju rnuslirnanima,
5to vjeruju u
jedaoga
Boga
i
misle. da im
je
sarno
to
dosta,
a
da se ne bore
Zivotom
i
imet-
kom.
Neki
se
pouzdaju
u
rnolitve
Svemoguiem.
jer
im
je
to
lakie.
negoli
se
boriti
i
imetak davati.
Kad bi sama
molitva
:rogla
zamijeniti
borll.l, tirn
bi se
zadovoljio
BoZji
poslanik,
nje-
govi
drugovi
i
prvi
muslimani,
jer
su
oni ona
kategorija
musli-
nana.
koja
je
najpreda,
da
joj
Bog
molbu
uvaZi.
Kad
bi
se
Zelje
mogle
poluditi
molitvorn
i
prizivanjem Boga bez rada
i
djeia,
poremeiili
bi
se
prirodni
zakoni,
propalo
bi zakonodavstvo, te
ne
bi Bog
rekao:
,,dovjeku
ne
pripada
drugo, nego
Sto
sam za-
ladi",
ne
bi.
uputio Muharneda,
da onima,
koji se
od borbe
ispri-
cavaju
kaZe:
..Nemojte
se ispridavati
,mi
vam nikacl neiemo
vje-
21
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
20/47
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
21/47
::osno:
hadZijski)
Bajram
za ovim imamom. Posl.ije stupanja
u
posve6eno
stanje
ruke
se
sastave i
proudi
u sebi
SubhAneke.
Onda
se donesu
tri
tekbira
diZu6i
ruke,
pa
se
ruke
sastave i imam
uei.
Na
drugom
rekatu iza
udenja donesu se opet tri
tekbira di-
iuii
ruke, iza toga
se,
govoleii
,,AllAhu
ekber",
pregnemo
na
r'.rkjfi,
sedZdu
itd.
Poslije
selama imam
se
uspne
na
minber
i
proudi
iutbu.
Dok
se imam
penje
uz
minber.
dZemat
udi
glasno
tekbire:
lllihu
ekber,
AllAhu ekber, lA-ilihe
illelldhu
vallAhu ekber,
-rll6hu
ekber velillAhilhamd.
Kad
imam
proudi
hutbu,
vrati
se u
prodelje
dZamije
i
proudi
zavrSnr.l
molitvu.
Bajram
se obidno
iestita rijedima:
Bajram-Serif
nubArek
olsun
(:
Neka
je
blagoslovijen
destiti blagdanl)
3)
POST
Kurran:
O
vjerni,
post
vam
je
propisan
isto onako,
kako
je
to
bilo
naredjeno,
da
poste
i oni,
koji
su
bili
prije
vas.
(II:
183.)
r'ost
traje odredjen
broj dana.
Koji
je
od
I'as
bolestan ili
na
putu,
nede
posti.ti,
nego
6e kasnije,
kad mu bude zgodlije.
nadoknaditi
jednak
broj dana. Oni koji su u
poloZaju-
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
22/47
Mi;.slimanski
post
je
izvrsna institucija
za
odbacivanje loiiLr
navika
(puienja, pi6a
itd.).
I manje
gorljiv
musliman
se
ustlu-
dava,
da uz
ramuan
pije, pa
je
i to
jedna
dobit
u
korist
druitva. Ramazanski
post
je
kor-istan
i
sa
zdravstvenog
i moralnog
gledi5ta.
Nema boljeg
sredstva od
posta,
da
se
dovjek
oslobod:i
nepotrebnih naslaga
i
otrovnih
sastojina
u
tijelu.
Mnoge
srdane
bolesti
i
pretilost
lijede
se
postom.
IJz ramazan
se treba
suzdrzavati od
svih rdjavih
djela, od
loSa
i bezposlena
govora
te
slobodno
vrijeme
provoditi
u
poboZnorn
ladu
(ditanju
Kur-ana,
dobrotvornom
poslu
i
sI.).
Zapostiti treba
nakon
jasno
i
odredjeno
stvorene
namjere
(ni:j-
jeta),
da se
hoie
postiti.
4)
GODTSNJI VJERSKI PRIEEZ
I
DRUGE
SOCIJALNE
DUZNOSTI
Kur-an: Izriavajte
dnevne molitve
i
dajite
godiSnji
vjersk,i
prirez
Dobrotu, koju
budete udinili. naii
iete
ponovo
kod
Boga.
(II:
109.)
Svaki imu6niji musliman i
muslimar
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
23/47
Codje
do
veieg imetka.
Nezakonito steceno bogatstvo
je
pak
harim,
:.
j.
prokJ.eto,
sami
nezakon. Zabranjene
su kamate i
lihva.
Ispravno
mjerenje i
umjerena stopa
zarade
u
trgovini
su
strogo
nagLaieni
zahtjevi
islamske
socijalne
etike.
Jedna
tre6ina skupnih
prihoda
od
rudnika
i
prirodnih
nalaziSia
podpada
pod
hipoteku
(gruntovni dug),
te
se
ima
upotrijebiti
za
opie
dobro.
Skromnije
situiran
musliman
(koji
nije
izriiito
siromaian)
je
du-Zan,
da za se i za
svoju
maloljetnu djecu
i
poslugu (ako
je
L.na)
dadne
ramazanski milodar
(sadakai-fitr).
Ovaj
propis
vri-
jedi
i za
zekatske obveznike.
Ra,mazanski
milodar treba
dati
i
za
poslugu
nemuslimanske
vjere.
Visina
ovoga
milodara
odgovara
vrijednosti
jednog
kilograma i
670
grama
p5enice
ili dva
put
toliko
jedma.
Ramazanski
milodar
se
daruje
mu-qlimanskoj
siro-
ti,nji
zadnje
sedmice posnog
mjeseca.
Svaki musliman, dija
aktiva
u
pr:edvederje
Kulban-Bajranna
iznosi
najmanje
200
srebrenih
drama.
duZan
je
nakon
svedane
bajramske
molitve
dati
zaklati
Zrtvenog
ol-na
(ovcu.
kozu,
gove-
ce).
Ova
se
Zrtva
doprinosi
u
znaku sje6anja
na
Zrtvu
Ibrahima
pejgambera.
Jedan
dio
mesa
od
Zrtvor.ane
iivotinje
(kurbana)
iijeli
se sirotinji.
5)
HODOC.A.SCE
NA MEKU
(rrADZ)
Kur-An:
Hododastite
na
Meku
i
posje6ujte
sveti
hran na
siar-u
r-aieg
Gospodara. Ako
ste
sprijedeni,
dajte
jedan
mali
p'rilog.
(II:
i96.)
Hodoca5ie
se
treba
obavitiu odredjenim
njesecima.Onaj.tko
podje
u sveta
mjesta ne
smije
se,
dok
traje
hododaiie
sastajati
sa
Zenom;
mora
se
duvati
svakog
prestupa.
svadje i boja.
(II:
197).
Ifuba
je
prvi
hram
medju ljudima
posveden
molitvi. to
je
bla-
goslovljena
kuda,
kuia
spasa
za cio svijet.
(III:
96.) U
l(abi
iete
naii
odevidne znakove.
To
je
bilo
staniSte
lbrAhima
(Abrahama),
to
je
neprikosnoveno
utodiSte
narodA.
(III:
97.)
Hododaiie
u
Meku
treba bar
jednom
u Zivotu obaviti svaki
urnno
i
fizidki
zdrav
i
punoljetan
musliman
(odnosno
musliman-
ka).
kome to vlastita
materijalna sredstva dopuitaju. Prije
odlaska
u
sveta
mjesta
potrebno
je:
1)
istinski
se
pokajati
za
grijehe
i
odluditi
u
budu6e
voditi
uredan
Zivot.
-
i
to
kako
prema
Bogu
tako
prema
lludima,
2)
ispuniti
svoje
obaveze
i izravnati krivice
i
moZebitne uvred-e,
aaneSene
blihjima
i
3)materijalno
osi.gurati
svoju
porodicu
i
Stidenike
do
svoga
povratka.
HadZski
obredi
najbolje
se
naude
prilikom
samog
hadia.
Osoba,
koja
je
hododastila
sveta
mjesta
u
Meki
i event. Medini,
zove se
25
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
24/47
ha.dZija,
odnosno hadZinica
(fem.).
Hododaiie
se
vrji
pred
Kur-
ban-Bajram
HadZ
sluii
udvriienju
bratstva
medju
narodima
i
rasama
i
promide
ideju
rnedjunarodnog
sporazumijevanja
i
mira.
I{adZ
je
jedna
vrsta
muslimanskog
svjetskog
kongresa,
te
je
poZeljno,
lom prilikom
pretresti
i
raspraviti goruia pitanja
muslimanskog
svijeta
i
stvoriti odluke
za
zajednidki
rad
i
nastupanje.
Naialost
dana5nja
organizacija
hododa5ia
je
uslijed
svoje
unutarnje
zao-
stalosti
daleko od
toga,
da ispuni svrhu.
koju
je
Zakonodavac
ovoj
ustanovi namijenio.
HadZ
bi mogao
i
morao
biti
nepresuiivi
lzvor
snage islama.
Molitva
i
post
su strogo
osobne
duZnosti
muslimana.
Zd
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
25/47
.
-r3 ::.r't.: ncsti.
Djeca
se
daruju,
znanci
se
medjusobno
posjeiuju.
D','a :::;eseca i deset dana nakon ramazanskog
Bajrama
nastrya
-.::rrrsi.i
:.i
kurbanski Bajram.
HadZinski
Bajram
je
najveia
-.,-e:-i'.i-r-a
islama.
Traje detiri
dana,
a
slavi se
u
podast
pobjede
.-::--a ::ati iioiopoklonstvom
.A,rabije
i
nad .,neznanjem" (dZahi-
-;.;.::--.
barbarstvom)
prijainjih
naroda.
3:;:an:
podinju
svedanom bajramskom
molitvom
u dZamiji
ili
..:-:
-:-
::=-.;m
nebOm.
IIT.
IST,AVT,SI(O
YLADANJE
0p6a
naiela
l---:-::--
iotvrdjuje
u
biti
deset
zapovijedi BoZjih
iz
Starog
Zavje-
- -:
s
j
osnovni
propi.si
o
vladanju
slijedeii:
.i
-;-;eruj
u
jednoga
Boga 2)
Ne obesdasti ime
BoZjel
3) Slavi
-:sa
nolitvom
i dobrodinstvom
4)
Po-ltuj
oca i
majku
5)
lJe
--:j:
6)
Ne
podini
bluda 7) Ne
ukradi
8) \e
svjedodi
krivo ni
--:,::v
znanog
ni
protiv
neznanog
9) ).e
pozuii
tudje
Zenei
,
)
\e
coZudi
tudjeg
imetka
..:.larn
naredjuje
sve
Sto
je
dobro
i
kcli-.1o.
a
zabranjuje
sve
,1.:;e
loSe
i
Sterno.,,Grijeh
je
sve
ito
reZe
u
srcu''. govorio
je
ll-.tamed (a.
s.).
Po
vjeri
je
bolje
ne uiiniti z1o
nego
udiniti
.':'b:o.
Kut-anski
propisi
o
'.-iadanjul
3ol'ite
se
na
putu
pravde,
da
biste
pos:a1i
sretnil
(V:
38.)
-::.a-r:je
onih,
koji svoja
bogaistva
tr-o-le
u opie
dobrotvorne
.r':he.
siiii
zrrrtr,
iz kojeg 6e niii sedarn
kiasova.
od
koji.h svaki
..---:
nosi
stotinu zrna.
(II:
261). iedna
prijatna
rijed i
akt
pra-
-::::;a
vrijede
mnogo
viie
od
davanja
milostinje s
prigovorina
,
;':e:cacivanjima.
(II:
263).
O vjelni. dijelite
milostinju od
'=;1;epiih
stvari,
koje
ste
stekii.
i
od
onoga Sto
zemlja
proizrrodi,
=
::e=cjte
dava.ti
sirotinji
odbadene stvari
i
ono
Sio
vi
sami
ne
:-:--::-=ilil
(ii:267.)
Mohte
se va5em Gospodr-r skru5eno i od
-:,-:l
l--
nolitvi
izbjegavajte
afektaciju
i
pretjeranostl
Bog to
-.
-,'c-r.
.\-II:
55.)
Bog
vam zapovijeda
da
budete
praveclni,
veliko-
:':::
:
iareZljivi
spram
svojih
biiZnjih. On vam
zabranjuje
:-:r:-::a
i-.:la i
pakost,
zlodine
i
spletkarenje.
On vas
opominje,
:
::=:=
: :oile
razmislja1i.
{XVI:
90.)
BoZja,
mi}ost najbliZa
je
:-,::.. .::'r
:-aie
za opfe
dobro.
(VII:
56.)
PomaZite
se
me-
:'-o'::::
'-'.
robrodinstvu
i
poboZnosti,
a. uskratite
pomoi
jedan
'.--lgo::r3
:
3rijehu
i.
zadjevici.
iuvajte se
toga
i
bojte
se
Boga,
..
.:r
).jeec-,-e
kazne
stra5ne.
(Y:
3.)
Ne hodite oholo
po
zernljil
2',i
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
26/47
irle
odvraiaj
prkosno
svoj
pogled
od
ljudi
Ne
ietajte
naduto.
jer
Bog
ne voli
ni
uobraZene
ni
ohole.
Budi
dedan
u ophodjenju
s
ljudima
i
kad
razgovara5,
ne
uzdiZi
glas
(XVII:3?;
XXXI:
18-19.)
Klanjanje
kumirima,
spletke,
oholost
i
mrinja
teSki
s;"a
poroci.
(XVII:
38.)
Ako
se
uzdrZite
od
prestupa
i
velikih
grijeha..
Eog
ie
vam
oprostiti
sitne
pogreske.
(IV:
30.)
Oni, koji
se
poka-
ju
i
poprave,
koji
se
uzdaju
u Boga
i
1'jeruju
u Njega,
ti
6e biti
u broju
onih,
koje
ie
Bog
velikoduino
nagraditi.
(IV:
145.) Zio
i
dobro
ne mogu
se
staviti
na isti
siepen.
Vraiaj
clobrc
za
z1c.
i
vidjet
ieS,
kako
se
tvoj
neprijatelj
promjenjuje
u
odana
pri_
jateljal
Ne reci
iripoito
roditeljima
s\-ojilrl:
..Dosadilo
mi
je,
dotuZito
mi
jel"
Ne odbijaj
ih,
govori
im
blage
i
prijazne
rijedil
Bucii
ponizan
i
pun
njeZnosti
prema
njima
i
moU:
..Gospodaru
mojl
Imaj
milosti
prema
njima, kao
Sto su o:ri
in-rali
prema
meni.
kacl
su me
odgajali
u djetinjstvu
mome:"
TXVII:
23.)
Ne
rugpjfe
se
va5im
btiZnjimai }lo2Ca
je
onaj.
koga
vi
ismi-
javate
dostojniji
po5tovanja
nego
1-1.-
\emojte
se
uzajamno
kle-
vetati
i
jedan
drugome
priiivaii
pog:rlle
naiiirnke.
pogrCno
i
lrrezirno
ime
ne
pristoji
onima. koji
vjeruju
u
Boga.
Oni,
koji
se
ne
mogu
odviknuti
ovih
mana. rdjavi
su
ijudi.
(XLIX:
11.)
duvajte
se,
da
ni u
demu
ne
Drei:eraLel
Bog zna
i vidi
sve.
iXVI:
19.)
Dobra
djela
briSu nevaijala.
iXi:
i14.)
Ispunriavajte
savjesno
svoje
obaveze
i
duvajte
se. Ca
ie
prekriite
zadanu
rijee,
jer
ste
uzeli
Boga
za
jamca.
a
Bog
zna
Sra
radite. (X\rI.:
g1.)
Da;
'i:liZnjemu
ito mu
pripada.
porrozt
siroiinji
i
putniku,
aii
ne
razbacuj
uludo
svoje
imanje.
{li\ll: 26.)
TeZak
je
grijeinik
i
klevetnik
tko
svoju
krivicu
baci na
neviroga.
(IV:
110).
Strplji-
vost,
je
kljud
Zivotne
mudrosri.
(XrII:
{3.)
pozdravljajte
se
medjusobno
i
uvijek,
kada
se
-:astaret.. roZelite
jecian drugome
sre6u
i
od
Boga
zdravlje.
(XXI\':
61.) ,\Iuslirnani
su
samo
biaia.
Reci, Muhamede:
,,Bog
mi zapor-jecia.
da
budem
pravedan
i
iskren.
Upravite svoje
poglece
Drema
mjestu.
gdje
se
Bogu
mo1i.
Iskreno
i
punom
mjerom
molite
se Gospodaru
svemira.
On vas
je
sve
stvorio
i
on 6e
vas sviju
opet
sebi
pozvati,,.
(VII:
29.)
Hadiski
propisi
o
vladanju:
Najboija
religija
je: priuitiri
ljudima
ono,
ito bi
priuitio
sebi.
a
poStedjeti
ih od
onoga.
od
dega bi
poitedio
sebe.
Pravi
musliman
je
onaj.
koji niti
djelom,
niti
rjedju,
niti
miilju
ne
ugroZava
mir
svoga
bliZnjeg.
Najpohvalniji
,,sveti
rat"
je
borba
protiv
svojih
strasti.
Najbolje
blago
je
ono.
koje
mozei
ponijeti
sa
sobom
u
grokr:
J'J
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
27/47
,:-ria
spomen
i avrsta
nada
u
BoZju
milost.
Vjernikovo
srce
kuia
:
Rnii
e
covjek
moZe na tri
nadina
osigurati
sebi
zagrobni
Zivot
na
..::iji:
1)
da
ostavi
iza
sebe dobro
odgojeno
potomstvo,2)
da
:s:a.,'i
imetak
u
dobrotvorne svrhe
i 3)
da
doprinese nesto
za
.
:-iku
i
Zivoi.
Doprinos
za
sirotinju
nikada
neie
umanjiti
imetak.
praitanje
-irjeno
u ime Boga
sarno
poveiaje
dast
iovjeku.
Bog
povisuje
-:cga.
lko
se
u njegovo
ime
ponizuje.
Tko
pak
sam
sebe
povisuje,
=ga
Bog
ponizuje.
-1-.io
svom
bliZnjem
ne moZeJ
niSia bolje
udiniti,
a
ti
mu
se
bar
,.:::ero
nasmijesi
l:-,'cri
istinu,
pa
makar
bila
i
gorka.
Istina vodi
do dobrote,
a
-::cla
vodi
cto raja.
Plavednost
je
posestrima
islama.
3udi
milostiv
prema
Zivotinjamal
.l.
molal
i
6udorednost
muslimana spadaju:
ivrstina
u vjeri.
.
-
:::'.iSljena
odludnost
bez
surovosti, vjerot.anje
sa spoznajom.
---:i::.ja
za
znanjem, milosrdje
uz ljubar'. blagost
i d_obar
karakter,
=i::,romidnost
u
bogatstvu,
neklonulost
u
neirnaitini.
sloboda od
;-:::t-zlji.vosti,
privredjivanje
na
poSten
naiin.
ciobrota
s
ustraj-
:::cu.
polet
u
uzornom
radu,
odpor
prema
strastima. milosrdje
r--i:na bijednima. Musliman ne
dini zla
onome
koga
ne
trpi.
ne
:-;eSi
za
ijubav onoga
koga
voli,
pazi
i
iuva
por-je:eni
mu
ama-
,--e:.
ne
zavidi,
ne vrijedja,
ne
proklinje.
prizr-raje
istinu
-
makar
-
::e
bio
svjedok
-,
r
daje ruZne
pridjevke.
moli
se
Bogu
sa
.::ahopoitovanjem,
Zurl
se,
da
Sto
prije
isplati
godiinji
prirez
-;
:i:otinju
(zekAt),
dostojanstven
je
kod
teSkih
sudbinskih
-'ja:-aca
u
Zivotu,
zahvalan
je
Bogu
u
blagostanju.
zadovoljan
je
.
,::im
ito
je
njegovo,
ne
posiZe
za tudjim.
U
uzrujanosti
je
pri-
:ri:l.
Stedljivost
ga
ne
odvrada
od
dobrih
dje1a.
sastaje
se
s
lju-
::=a.
da neito
nar:di,
a
razgovara
se
sa svima.
da ne5to
bolje
,
::::::--:;e.
-\ko
mu
se
iini
nepravda,
ne
reagira
surovo.
nego
deka
::-a
:r..^
=iiostivi.
Bog pomogne.
lslam
prema
drugim
vjerama
. ::':
i,
-"-:ria:
29
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
28/47
ni,
svi,
koji
vjeruju u
Boga
i Sudnji
dan
i
dine
dobra
djela, bit
de
spaieni
i
za njih
nede biti
straha,
poniZenja
ni mr-ika.
(V:
?2.)
S onima, koji su
primlli
Sveia
Pisma raspravljajte
na najljepii
nadin, samo
razlikujte izmedju njih
pcdlace
i njih se
duvajtel
F,eciie
iskreni.m
kriianima
i
ZiCovima:
li'Ii
vjeritijemo
u
ono,
if-o
je
nama objavljeno
(Kur-An),
i
u ono,
ito
je
vama
otkroveno
(Sve-
to Pismo). l$a5 i vai
Bog
-
jedan je
Bog.
i
mi
smo
se
iskreno
Nje-
mu
predali. (XXIX:
46.) Ljudi, koji su
primili
Evandjelje, neka
sude
po
onome,
kako
im
je
u
Evandjelju otkrovenc.
Oni,
koji
i-le
sude,
po
cnome,
ito im
je
otkrcveno.
su nevjernici i varalice.
(V:
50.)
Mi
smo,
tebi, Muhamecie,
poslali
knjigu istine,
Kur-An.
iroji
potvrdjuje
prijairrje
BoZje
objave
i ir-rva ih
od
krivotvorenja.
Kad
presudjujei izmedju
njih,
Zidova
i
krSiana. strogo
se
drZi
onoga
5to ti
je
Bog nareclio.
Nemoj
poviad.iivati
njihovim
prohtje-
vima i ne udaljuj se ni
za
dlaku od
onoga.
sio
ti.
je
naredjeno . .
.
Da
je
Bog htio, on
bi
vas sve udinio
pripadnicima
jedae
nacije
i
jedne
religije, ali njegova
je
volja
bila, da vitii,
hocete 1i se
pokoravati
Njegovim naredjenjima.
Takmidite
se
dakle
u dobrirn
djelima
i radu za op6e dobro.
Svi
6ete
se
Njemu vraii.ti.
i
onda
de
vam biti
jasno,
u demu
ste se
razmimoiSii.
(V:
51.)
Kr5iane i
Zidove,
koji
lazmiSljaju
o Bogu
i
Njemu
se
pokoravaju ne
smije
se izjednadivati sa
bezboZnicima.
Oni
vjeruju u
Boga i zagrobni
Zivot,
na
dobro
upu6uju
i od
zla odvra6aju, oni
se
u dobrim
dje-
trima
nadmeiu.
To
su
iestiti ljudi.
(III:
113, 114.)
Oni.
koji
vjeruju
i dine
dobra djeia u6i ie u raj,
jer
su
BoZja
obedanja
istinita.
Sta
ima
tvrdje od Njegove rijedi?
Ali
raj se ne
postizava
vaiim
hva-
lisanjem,
da
je
va5
poslanik
Muhamed, a va5a sveta
knjiga
Kur-
An,
kao ni hvalisanjem Zidova i kriiana
njihovim
pravom
priori-
teta. Tko
z1o
radi,
bit
de
kaZnjen
i
ne6e
naii
pored Boga
drugog
za5titnika ni
pomagada.
Oni,
koji
rade
dobro.
bili to ljudi ili
Zene,
u6i
6e
u
raj. Njima
se
neie udiniti ni najmanja
nepravda.
(IV:
120-122.) Nije
poboZnost
i vrlina u
okretanju
lica
Istoku
ili Zapadu. PoboZni
su i krijeposni
oni. koji vjeruju u
Boga i
zagrobni Zivot, u
BoZje
poslanike
i
BoZje
objave;
koji
za
ljubav
BoZju
pomaZu
svog
bliZnjeg, sirodad
i siromahe,
putnike
i
za-
robljenike, koji se iskreno Bogu mole i toino ispunjavaju
svoje
cbaveze,
koji
su
strpljivi
na muci
i u teikim
prilikama:
to su
prave
duZnosti
vjernika.
(II:
1?7.)
Zar
rrrta
neito
ljep5e nego
5to
je
pozivati
smrtnike u
pral'u
vjeru,
diniti
dobra
djela i
onda
re6i:
,,Mi
smo
muslimani."?
Ne
mogu se uporediti
rdjava sa dobrirn
djelima.
Prema svojim
protivnicima
upotre i najljepia
sredstva
i budi velikodudan i oni ie
postati
tvoji dobri
prijatelji.
A veli-
kodu5an
moZe biti
samo
onaj, tko zna trpjeti i dije
je
du5a
vje"
30
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
29/47
.,-:l
:
:obrira
djelima
prediSiena
i
uzdignuta.
(XLi:
33-35.)
i.=::
::-:i-ia.
koji
su
primili
Sveta Pisma:
Dodjite,
da se sloZimo
;
:1;::i.
koja
je
jednaka
i
kod
nas
i
kod
vas
i o
kojoj
ne
moZe
:-::;:o-'a.
a to
je:
da
je
samo
jedan
Bog,
da
6emo
samo
Njega
.:cZar-ati.
da mu druga
boZanstva
nedemo
pridarrati;
da
pored
l":ga
reiemo traZiti
drugog
zaititnika.
Ako oni
tvoj
poziv
ne
::ne.
onda
im reci:
Vi ste
svjedoci,
da
se
mi
podpuno
r-":-tc':"ar-amo
BoZjoj
volji.
da
smo muslimani.
(III:
63.)
.- -
'jnriie^.
a;-,'ajte
se kletve
ucviljenog,
pa
ma tko
on
bio: musliilan
i1i
-
=::-.-:sri:ran.
Najbolji
je
dovjek
onaj, tko
drugim
ljuCima
koristi.
II':-.-:::--'.^r
je
duZan
poitivati
prava
svoje Zene
kliianke
i
ne
;:'.=
:-,rad
smetati
njezinim vjerskim
obr-edirna.
On
je
duZan
-',r:-::-
:
cioprinijeti gradnji
i
popravclma
irjezine
cr.kve
i
po-
:.-
:l_i:
-.istanova,
\-iadanje
neuslimana
prema
domovini.
drzavi
i
vlastirna
-
-.:-"'
\t"ir-ona:
?:=:,'.
vjerni.ci,
ljudi
i
Zene,
uzajamno
se
potiau
i:a
d.obro.
a
:":-,-:aca;u
od zla,
mole
se
tsogu
i
dijele
milostinju.
Oni
todno
-,;:::--iar-aju
svoje
gradjanske
duZnosti,
posluini
su
prerna
Bogu
,
l*regovu poslaniku.
Bog
de njihov
rad
blagosloviti.
(fX:
?2.)
lie
udvarajte
se
nasilnicima
i
siledZijama,
ako
Zelite
izbjeii
:.;l::
lakla.
(XI:
113.)
O
vjerni, nada
sve se duvaj.te s'.rmnjide-
-";:"
je:
je
to
velik
grijeh.
Ne uhadjajte
druge,
ne
klevetajte
od-
-.-;-:l
iXLIX:
7l-12).
'l'ru:l:1
ciomovinu
-
to
je
jedan
od sastojnih dijelova
vjere.
l;:.:.-,.:
viadari
su
oni,
koji
se
vidjaju na
vratima
:,.jerskih
-:':-.-:..:a.
a
najgori
vjerski
udenjaci
su oni,
koji
se vidjaju na
'{:;::i:-a
i'.aeaia.
Poslije
rnene
bit
6e
vladara,
koji laZu
i
nepravde
--:-:.
:.::
:-rlttove
laZi
odobrava
i
u njihovim
neprardama
sudje-
.--.t
:._
:-:'e
noj
niti
sam
ja
njegov.
l:-=ga',-aj
\-rata
vlastele",
govorio
je
poboZni
Ebu
Zerr,
,,jer
.':
:'--r
:-e:e.
Cobiti
niSta
zemaljskoga,
a da ti
pri
tome
ne
-':'-:-,
-=ia::
skupocjeni
dio
onosvjetskog ,,
Islarnoraduinauci
..::".'
i-'---;-.:
i:
:=-.-:.=:.--
:-,-ecane
sedmidne
molitve idite
i
radite
Koristite
-
:
:.-=-
:...itre.tima.
spominjite
desto Boga.
pa
iete
biti spa-
-
-
a-_-,
_
-
.
_-'.-t
_
-.
I
31
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
30/47
Zal
su
jednaki
oni,
koji znaju
i
oni,
koji
ne
znaju? Bog
ie
uzdiii na
visoki stepen
vjernike
i
udene 1jude.
Kome
je
data
mudrost, dato mu
je
veliko
bIago.
-
Tko
zna za
se, zna
i
za Boga.
Stats
H.ttltsa:
Radi za
ovaj svijet
kao
ia
ieS vjecno
Zivjeti;
radi
za
onaj
svi-
jet
kao
da
6eS sjutra
umrijeti.
Privrednik
je
prijatelj
BoZji.
Naj-
prije
sveZi
devu,
pa
se onda osloni
na
Boga
Plati radnika
prije
nego
Sto
mu
se znoj
osu5i
Onaj, koji
radi
na
zbrinjavanju sirote
udovice
i
besku6nika
moZe
se uporediti
s borcem
na
fronti
i s
onim,
koji neumorno
klanja
i
posti.
TraZiti nauku
je
duZnost
svakog
rnuslimana
i
muslimanke.
Mudrost
je
zatureno
blago muslimaxa:
gdje
ga god
nadje,
uzet ie
ga.
Na
Sudnjem danu mjerit
ie
se tinia
uienjaka
s
krvlju
junaka
poginulih
za vjeru
i
domovinu.
Razn::s.janje
je
vlsta
poboZnosti.
Vladanje
rnuslimana
prema
ienama
i
djeci
Stats
Kur-c,na:
Smrtnicil
Eojte
se
Boga,
koji
vas
je
sr-e
str-orio
po
istom Zivot-
norn
principu
-
dovjeka
i
Zenu, od
xolin
se urnnoZilo
iovjedan-
stvo.
Bojte
se Boga,
od koga
svi
pomoc
uaiite i
poStuj'ue
klvnu
vezu.
Bog
zna sva
vaia djela.
(I\r:
i.)
Zer:ite
se onima
koje iju-
bite
Ophodite s
njima
(Zenama)
na susreiljiv racin.
One su
od vas
primile
jedno
teiko
obe6anje.
(IV:
23-24,) Ako
spram
va.5ih
Zena
osjeiate malu nenaklonost. nemojte
se
prenagliti,
promislite,
moZda
vam
je
Bog
bai
u
tome
ukazao
vaiu sreiu.
(IV:
18.) One
su
slabe,
ne
poznaju
spletke
zavodlika.
iako se
prevare;
za'to
je
njima
mnogo pro3teno. One su
vai
ogrtai.
a
r.i
ste
njihov.
Podajte
sirotama
njihov
imetak.
\e
zamjenjujte
lijepo
s
ruZnim.
Ne
jedite
njihov
imetak
izmijeSan
s
va5im.
Zaista
je
to
velik
grijeh. (IV:
2.)
Ambis
pakla
deka one
ciir.ljake, koji
ubijaju
svoju
djecu.
To
su
propali
i
zalutali
nesretnici.
Za
njih
nema
spasa.
(VI;
140.)
Stats
Hadisa:
Dijete
stiie
raj
pod
nogama majke.
Tko
svoju k6erku
pristojno
odgaja,
hrani
i
snabdijeva dobrima.
koja mu je
Bog poklonio,
taj
se
spasava
pred
paklom
i
utire
put
u
raj.
Tko
svoje kderke
rado
daruje,
na
toga Bog
gleda
milostj.vo,
a
na
koga Bog
gleda
milo-
stivo,
toga
ne
kaZnjava.
Svako se
dljete
nodi
s
prirodnom
sk1ono56u
prema
vjeri
isla-
mu.
Odgajajte va5u djeeu za ona
vremena,
u
kojima
6e ona
ii-
vjeti,
a
ne za ona
vremena. u
kojima
vi
Zivite.
-
7/25/2019 Islam - njegova nauka i njegov znaaj - Smail Bali Be 1954
31/47
Islam o iivotnoj borbi,
idealizmu
i
ratu
*l:;'-
i:r"-anol
-i.io
su
r-am vaSi
roditelji,
sinovi,
braia,
braini
drugovi,
poro-
:-ca.
linetak,
koji
stidete,
trgovina,
dijeg
se
zastoja
bojite
i stanovi,
: ic;i:ra
ste
zadovoljni, ako vam
je
to
draZe
od
Boga,
Njegova
-:.-s.ai:rka
i svete
borbe
u ime
Boga, onda
odekujte
Boiju
kaznu;
3::
rece
uputiti
grijeini
narod.
3::-
se
za
Boiju
stvar
protiv
oni.h,
koji
su
se
okomill
na
te,
.--:::
poiini
nepravdu,
da ih
bez
razloga napadnei.
jer
Bog
ne
',--:.aradadel
Bojraj
protiv
njih
sve dok
ne
piestanu
progoni.
l:*.:=:ru li
pak
od
puta
nepravde. onda
prestani
s
neprijatelj-
.-'..:'.
'-
lodrZaji
ga
samo
nasuprot tiraninul
(II:
i90-i91.)
O
::-.- .:dite
tsoZjim svjedocima
djelatnom
svojom
pravi.dno5iu
-.=
-,:ustite,
da
vas mrZnja
protiv
bilo
kojeg naroda
zavede na
:,.::::orjel
Posiupajte
pravedno.
to
je
bliZe
pobo2nosti.
i
ispunite
,.-
du2l.rost
prema
Rogu
Zacijelo
Bog
vidi
Sta
r-adite.
(V:
8.)
-'-:-r
je
dobra
u naj