ispitna pitanja medunarodna sigurnost

7/21/2019 Ispitna Pitanja Medunarodna sigurnost

1/4

ISPITNA PITANJA-MEUNARODNA SIGURNOST

1. Talasna teorija konfikataRat !r"o# talasa(individualna i grupna sigurnost). Poljoprivrednarevolucija i pojava drutvenih i politikih inovacija.

Rat $r%#o# talasa(nacionalna i meunarodna sigurnost) Industrijska

revolucija, masovna proizvodnja povlai sa sobom masovno razaranje.atovanje je postalo koncepr drutva. !avlja se totalni rat, primjer za to jeDr%#i s"jetski rat.Rat tre&e# talasa ("lobalna sigurnost) !avlja se pametno oru#je i rat bezkrvi. $estaje %ront, ratuje se bez kopnene vojne sile. Primjer su 'ali"skirati P%stinjsta ol%ja.

(. Politi)ka si#%rnost- cilj joj je odr#avanje stabilnosti postoje&eg sistema,stabilnosti dr#ave, ideologije i sl.

*. O+jasniti stanje anar,ije i !rini! sao!oo&i % reali/%'narhijanije haos, to decentralizovana distribucija mo&i u meunarodnom sistemu.

takvom stanju anarhije dr#ave se bore za premo& i ostvaruju samovlastite interese. ealpolitika tvrdi da dr#ave trebaju da se pripremaju za ratkako bi odr#ale mir. Pri tome, nijedan princip nije bitniji nego samopomo&.amopomo& je naelo prema kojem u uslovima anarhije uesnici moraju dase oslanjaju sami na sebe.

0. i+erali/a se /asni"a na*!reras!o$jeli(preponderaciji) mo&i.+iberalizam je paradigma zasnovana na nadi da primjena razuma iuniverzalnog morala na meunarodne odnose mo#e dovesti do sreenijeg,pravednijeg i kooperativnijeg svijeta i da se rat i anarhija mogu dr#ati podkontrolom putem institucionalnih re%ormi. +iberalizam naglaava jednakost,

dostojanstvo i slobodu pojedinca, kao i potrebu zatite ljudi od pretjeranedr#avne regulative.2. Tri st%!a kone!ta R(P 3Res!oni+ilit4 to Protet56

odgovornost za sprjeavanjeodgovornost za reakciju.odgovornost za obnovu

7. O+jasniti /na)enje Re"ol%tion in Militar46 podrazumijeva promjenu uvojnoj strategiji i taktici, koriste ga moderne dr#ave kako bi poboljale vojnutehnologiju i tako smanjile udio civila u ratovanjima.

8. O+jasniti /na)enje 9Anar,4 is :,at states akes o; it. ?a$a se naj"i@e !rijenj%je ,%anitarni inter"enioni/a skladu sa Poveljom $a, glava 7II. -o poglavlje nosi naziv 58jelovanje s


2/4

obzirom na prijetnje miru, naruavanje mira i akti agresije6. 9bog ovogpoglavlja 7ije&e sigurnosti ima prinudnu vlast koja obavezuje sve dr#avelanice na potivanje odluka i rjeenja.

1.Distri+%ija 3str%kt%ra5 o&i6%lti!olarna (ovdje bar tri, a mo#da ivie vlada imaju mnogo vie mo&i od ostalih i meusobno su otprilike

jednako mo&ne) +i!olarna(distribucija mo&i dvije dr#ave ili vrstog savezakoja imaju daleko mnogo vie mo&i od drugih) %ni!olarna(distribucijamo&i jedne dr#ave, skupa dr#ava, koja je daleko mo&nija od svih drugih.:va dr#ava ili koalicija naziva se hegemonom.

11.?oji o$ na"e$eni, or#ana ne oBeo s"rstati % #la"ni or#anUje$injeni, naija $e mo#emo svrstati Sje"ernoatlantsko "ije&e3NAC5. -o je najva#niji organ $'-:a, ima politike ovlasti i pravodonoenja odluka koje se tiu aveza. astoji se od stanih predstavnika svihdr#ava lanica koji se sastaju barem jednom sedmino.

1(.Gla"ni or#ani UN-a su; "eneralna skuptina, 7ije&e sigurnosti,

ekretarijat, 0=.#o$ine ot"orila je !%t ;oriranj% koje or#ani/aijejevernoatlantskog saveza

1>.?oji or#an NATO-a $onosi o$l%ke o !okretanj% "ojni, o!eraijaSa"e/a jevernoatlantsko vije&e. -o je glavni organ $'-:a i samim timima glavnu rije o pokretanju vojnih operacija. ve odluke se donose

jednoglasno, zajednikim pristankom.(.O$rei"anje !rioriteta i i/+je#a"anje $%!liranja ka!aiteta

Sje"ernoatlantsko# sa"e/a osno"ni s% ilje"i Paetne o$+rane3Sart De;ene5

(1.Neki o$ %)inaka sa"e/a na $rBa"e )lanie s% Soijali/aija )lania.8rutvene meuzavisnosti koje se odnose na savez mogu da dovedu dorazvoja slinih pogleda na svijet i ak zajednikog identiteta. avez mo#eda traje zbog toga to njegovi lanovi sebe do#ivljavaju kao integralne

dijelove ire politike zajednice.


3/4

Pored toga javlja se iinstit%ionali/aija )lania. Prvo, savezi mogu dase ukljue ili razviju meunarodne organizacije kako bi se olakala saradnjanjihovih lanova. 8rugo, savezi mogu da steknu ili da sadr#e institucionalnepotencijale koji mogu da se upotrijebe za zadatke koji su izvan zadatakazbog kojih su prvobitno planirani.

((.Talas si#%rnosno# re#ionali/a !o i@ljenj% ...........karakterisalis%6 unaprijeenje sigurnosti u postoje&im institucijama.

(*.Politi)ko- "ojn% $ien/ij% ?ESS-a 3kasnije OSC-a5 "e/%jeo /a!itanjeH i/e% ostalo#6 -nacionalnog suvereniteta

(0.?oja o$ na"e$eni, /ealja nije )lania NATO-a 'ustrija, @vedska,?inska

(2.ta o$ na"e$eno# ne s!a$a % OSC-o"e e,ani/e %!ra"ljanjasi#%rnosni !itanjia postkonAiktna promocija eskalacije konAikata

(7.Me%naro$ni siste koji se sastoji o$ $rBa"a koje ne !ri/naj%nije$an !oliti)ki a%toritet Martin Ki#,t na/i"a suvereni

(8.Realisti satraj% $a se $rBa"e % anar,i)no siste%

e%naro$ni, o$nosa +ore /a pre#ivljavanje(=.Fan$en+er#o"a re/ol%ija %s"ojena % Senat% SAD-a % j%n% 1>0=.

#o$ine ot"orila je !%t ;oriranj% koje or#ani/aije jevernoatlantskog saveza

(>.Po"elja Uje$injeni, naija $aje !ra"o $rBa"aa na in$i"i$%aln% ikolekti"n% saoo$+ran% DA

*.S!ora/% i/ D%nkerkaH !ot!isan % aj% 1>08.H i/e% Felikeritanije i Lran%ske kao !otenijal% !rijetnj% $etektirao- $jemaku

*1.Polaritet e%naro$no# sistea je o$reen- brojem centara mo&i umeunarodnom sistemu

*(.?oja o$ na"e$eni, /ealja nije stalna )lania Fije&a si#%rnosti ovjetski savez

**.Miro"ne o!eraije UN-a s% i/"orno !re$"iene !o"eljo OUN-a NE*0.O$#o"ornost /a o$rBa"anje ira i e%naro$ne si#%rnosti )lanie

Uje$injeni, naija s% !rea!o"elji OUN-a $ele#irali- 7ije&usigurnosti :$a

*2.'a"r@ni akto i/ elsinkija %s!osta"ljena je *1on%erencija oevropskoj sigurnosti i saradnji (1alkana sa prostora "rke, itd.

*>.ta se !o$ra/%je"a !o$ terino 9eka o&< =eka mo&podrazumjeva presti#, moralni autoritet i ostale elemente vodstvs isposobnosti da se %ormiraju koalicije i promovira meunarodna saradnja.


4/4

0.U si#%rnosnoj strate#ij EU $one@enoj (* #o$. ilje"i s%!o$jeljeni na * S?UPINEH o+jasni a.5@irenje sigurnosnog prstenapodruja oko

ispitna pitanja medunarodna sigurnost

Documents