issn 1848-1515...na kraju bih izrazio zahvalu i punu potporu svim djelat-nicima hrvatskih šuma...

ISSN 1848-1515

Proslov

HRVATSKE ŠUME POSLOVNO IZVJEŠĆE 2011.

Proslov


Sadržaj

ImpreSSum

nakladnikHrvatske šume d.o.o.Zagreb, Vukotinovićeva 2

pripremili i uredilimr. sc. Danko Kuric, dipl. ing. šum.mr. Maja Stankić, dipl. oec.Ana Juričić Musa, prof.Goran Vincenc, dipl. ing. šum.Ines Paunović, dipl. ing. šum.

fotografijeIrena Beuk, dipl. ing. šum.Marinko BošnjakovićTatjana Đuričić Kuric, dipl. ing. šum.Mirko Gereci, dipl. ing. šum.Željko Gubijan, dipl. ing. šum.Ivan Hodić, dipl. ing. šum.Miroslav MrkobradGoran Vincenc, dipl. ing. šum.Oliver Vlainić, dipl. ing. šum.

karteDavor Šelendić, dipl. ing. šum.

tisakGradska tiskara Osijek, d.d.J. J. Strossmayera 337, Osijek, Hrvatska

naklada500 primjeraka

Zagreb, lipanj 2012.

Proslov - ministar poljoprivrede Tihomir JakovinaProslov - predsjednica NO-a Doris SrnecProslov - Uprava Hrvatskih šumaMisija, vizija, ciljevi, temeljne vrijednosti

ekološka održivost i potrajnost gospodarenjaŠume i šumsko zemljište u Republici HrvatskojŠume kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o.Uređivanje šumaOKFŠFSC-certifikacija šumaEkologija i zaštita šumaLovstvo

društvena i socijalna održivostLjudski potencijaliObrazovanje i stručno usavršavanjeZaštita na raduDruštveno odgovorno poslovanje kao sastavni dio šumarstvaRazminiranjeŠkola u šumi, šuma u školi2011. - Međunarodna godina šumaObnova Arboretuma Lisičine u sklopu projekta Nature No.1Dani hrvatskoga šumarstva - Bjelovar 2011.Sindikati

ekonomska i gospodarska održivostBiološka obnova šumaŠumsko sjemenarstvoRasadnička proizvodnjaProizvodnja drvnih sortimenataProdajaRazvoj poslovnih i proizvodnih procesaZnanstvenoistraživački radIzvješće o javnoj nabavi za 2011. godinuTuristička djelatnost u HŠ-u d.o.o.Nastavak stabilnoga i uspješnoga poslovanjaIzvješće neovisnoga revizoraShema ustroja poduzeća

3446

789

10111213

15151618

19202021

2222

232324252728292930313435

Proslov


Proslov

HRVATSKE ŠUME POSLOVNO IZVJEŠĆE 2011. 3

ministar poljoprivrede Tihomir jakovina

Godišnje poslovno izvješće dokument je kojim se nastoji obuhvatiti širu sliku uvjeta u kojima je tijekom jedne godine pojedina tvrtka poslovala, razvijala se i funkcionirala.

Protekla, 2011. godina za Hrvatske šume d.o.o. ima po-sebno značenje koje proizlazi iz činjenice da je prije 20 go-dina iz više manjih osnovan jedinstveni pravni subjekt za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. Od tog prvotnoga javnog poduzeća, a poslije i njegovom transformacijom u trgovačko društvo, tijekom proteklih dva desetljeća poslovanja Hrvatske šume d.o.o. izrasle su u tvrtku koja je jedan od najvažnijih nosite-lja hrvatskoga gospodarstva te ruralnoga razvoja Republike Hrvatske.

Hrvatske šume d.o.o. kao tvrtka u 100%-tnom vlasništvu države dobila je pravo, ali i odgovornost za gospodarenje jednim od nacionalno najvažnijih prirodnih resursa. Me-đutim, zbog tih obveza pronađen je prostor da se Hrvatske šume d.o.o. danas bave i drugim uz šumu i njezine općeko-risne funkcije povezanim djelatnostima kao što su lovstvo i turizam, ali također i poslovanjem u svezi s uporabom šum-ske biomase u skladu s trendovima i potrebama tržišta za obnovljivim izvorima energije. Pojedine od tih djelatnosti dosegnule su točku kada ih je potrebno usmjeriti k dodat-nim izazovima, a to je zadatak koji nas očekuje u nadolazećim vremenima.

U okolnostima velike gospodarske krize Hrvatske šume d.o.o. svojim su poslovanjem omogućile da se na europskom i svjetskom od krize oslabljenom tržištu u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni drva, proizvoda od drva i namještaja ostvari dodatni pozitivan korak povećanjem pokrivenosti robne raz-mjene uvoza izvozom, ali i povećanjem ukupnoga prihoda ostvarenoga izvozom. Time je pokazano da je, unatoč teškom ekonomskom okruženju, dobrim i ustrajnim radom moguće uspješno plasirati kvalitetan, prepoznatljiv proizvod koji pro-izlazi iz odgovornoga i stručnoga gospodarenja šumama.

Unatoč recesivnom poslovnom okruženju, smanjenju raspoloživih financijskih resursa, ali i izrazito nepovoljnoj klimatskoj godini koju su pratile suše i šumski požari, čije će se posljedice, nažalost, osjećati i u idućim godinama, Hrvat-ske šume d.o.o. ni u jednom trenutku nisu dovele u pitanje preuzetu odgovornost da se s prirodnim nacionalnim bo-gatstvom održivo gospodari. Potvrda je toga i činjenica da je 2011. godina bila deseta godina u nizu kako Hrvatske šume d.o.o. posjeduju cijenjeni međunarodni FSC-certifikat, kojime se potvrđuje da se svim šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., odnosno da se s 2 milijuna hektara gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standar-dima.

Godina 2011. važna je za cjelokupno hrvatsko i svjetsko šumarstvo, ali i za Hrvatske šume d.o.o. stoga što su godinu za nama Ujedinjeni narodi proglasili Međunarodnom godi-nom šuma. Važnost te činjenice leži upravo u njezinim inici-jatorima – Republici Hrvatskoj te hrvatskim šumarima i dje-latnicima Hrvatskih šuma d.o.o. Priznanje je to naraštajima hrvatskih šumara u čiji se rad i ljepote hrvatskih šuma mogao uvjeriti široki međunarodni auditorij tijekom svečane cere-monije proglašenja Međunarodne godine šuma u zgradi Uje-dinjenih naroda u New Yorku te otvaranja izložbe fotografija „Šuma okom šumara“ autora hrvatskih šumara, ujedno i dje-latnika Hrvatskih šuma d.o.o., te ostalih zaljubljenika u šume.

Na kraju bih izrazio zahvalu i punu potporu svim djelat-nicima Hrvatskih šuma d.o.o. koji su svojim stručnim i savje-snim radom pridonijeli tomu da je ta tvrtka, unatoč brojnim izazovima koje je 2011. godina donijela, jedan od uspješnih primjera održivoga gospodarenja vrijednim nacionalnim pri-rodnim resursom.

Proslov


Proslov

HRVATSKE ŠUME POSLOVNO IZVJEŠĆE 2011.4

Proslov


Proslov


predsjednica NO-a doris Srnec uprava Hrvatskih šuma

Živimo u doba velikih promjena, u kojem dominira ne-koliko tema koje su dosadašnje paradigme poslovanja i druš-tvene odgovornosti promijenile naglavce. Prva je zasigurno gospodarska kriza, posljedica koje je preispitivanje dosadaš-njega načina financiranja investicija zaduživanjima, pri čemu se nije pazilo na isplativost i činjenicu da posuđeni novac tre-ba vratiti. Druga je tema svijest o tome da se, unatoč nesu-glasju je li ljudsko djelovanje uzrok globalnoga zagrijavanja, klima evidentno mijenja. I na kraju, razvojem demokratskih institucija i kod nas sve snažnije postaju udruge građana koje su usmjerene prema očuvanju prirodnih resursa i njihovoj održivoj uporabi.

Nesigurno financijsko okružje i globalna tržišna uta-

kmica ne smiju biti isprika za poslovne odluke u kojima je financijska korist stavljena ispred interesa zajednice te oču-vanja samoga resursa. Naprotiv, dugoročnu bi dobit Hrvat-ske šume d.o.o., gdje je god to moguće, trebale pretpostaviti kratkoročnoj, jer samo tako možemo šume i njihovu biološku raznolikost očuvati i sačuvati za buduće naraštaje.

Hrvatske šume d.o.o. uvijek su bile partner hrvatskoga gospodarstva, a suradnju s lokalnom zajednicom i drvoprera-đivačkom industrijom na postavljenim temeljima treba dalje razvijati. Ekonomski potencijal koji ta suradnja nosi golem je, a samo pomnim planiranjem, koje uzima u obzir okruženje, iz njega se može izvući maksimum.

Upravo je zato pred društvom poticajno razdoblje puno izazova u kojem će donesene odluke imati izravan utjecaj u godinama koje dolaze. Poštujući zakonsku regulativu i uzi-majući u obzir interese građanki i građana Hrvatske, sigurna sam da će one biti ispravne. Stoga poslovno razdoblje koje je pred Hrvatskim šumama d.o.o. u prvi plan treba staviti ra-cionalno planiranje i investiranje cijeneći potrebe i stavove društva.

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će biti među zemlja-ma koje imaju najviše očuvanih šumskih površina. Na nama je da odgovornim gospodarenjem takva i ostane.

Poštovani!

Godišnje izvješće o rezultatima i razvoju u protekloj go-dini prigoda je za predstavljanje i ocjenu poslovnih aktivnosti Hrvatskih šuma d.o.o. u danom gospodarskom i društvenom okružju. Načela potrajnoga gospodarenja šumskim resursom Republike Hrvatske, institucionalizirana Zakonom o šuma-ma i Šumskogospodarskom osnovom područja, daju jasne parametre i okvire za definiranje ciljeva poslovanja koji po-laze od interesa države u djelatnosti šumarstva. Oni se prije svega ostvaruju primjenom mjera u gospodarenju i biološkoj obnovi šuma, zaštitom šuma i šumskih zemljišta, očuvanjem općekorisnih funkcija šuma te nadzorom i primjenom Šum-skogospodarske osnove područja. U kontekstu tih osnovnih zadaća i ciljeva poslovanja dajemo osvrt na poslovne doga-đaje koji su obilježili 2011. godinu, što je ujedno i ishod rada prethodne Uprave ovoga Društva.

Promatrajući poslovne aktivnosti na razini osnovnih dje-latnosti, možemo sa zadovoljstvom reći da je u protekloj go-dini poduzeće ostvarilo svoje temeljne šumskogospodarske ciljeve. Visoku razinu gospodarskih aktivnosti poduzeća u 2011. godini obilježavaju i naznačuju pokazatelji ostvarenja planiranoga opsega radova biološke reprodukcije i zaštite šuma u vrijednosti 575 milijuna kuna, zatim zahvata sječe od 5,6 milijuna m3 bruto te proizvodnje drvnih sortimenata od 4,9 milijuna m3 neto drvne mase, koja je ujedno, u apsolutnoj vrijednosti, najvećega dosega od osnutka poduzeća. Posti-gnuti rezultati pokazuju da su Hrvatske šume d.o.o., unatoč recesijskim pritiscima i smanjenom priljevu sredstava OKFŠ-a, provele sve mjere i radove u zadanim okvirima i rokovima te u skladu s načelima struke. To se jasno očituje u poveća-nju vrijednosti drvne zalihe i šumskog zemljišta, resursa koji nam je povjeren na upravljanje, od 2.391 milijun kuna. Osim toga, posljedica je povećanoga opsega proizvodnje i najveći prihod od prodaje drvnih sortimenata u vrijednosti 1.542 mi-lijuna kuna, čime je u konačnici osiguran pozitivan poslovni rezultat od 9,8 milijuna kuna. Da bi se takav rezultat mogao ostvariti, bilo je nužno aktivirati raspoložive unutarnje rezerve te pokrenuti racionalizaciju poslovanja kako bi se kompenzi-rao negativan utjecaj povećanja cijena energenata na tržištu te primjene niza mjera za pomoć domaćoj drvoprerađivačkoj industriji politikom rabata i reprograma potraživanja.

Investicijski ciklus poduzeća također je u danim okol-nostima bio zadovoljavajuće uspješan. Realizirane su sve planirane investicije radova BOŠ-a, dok su poslovne investi-cije ostvarene u vrijednosti 110,3 milijuna kuna ili sa 74%, od čega se najviše ulagalo u šumsku infrastrukturu.

Foto: Zlatko Vrzan

Proslov


Proslov


Proslov


Proslov


Svojim poslovnim djelatnostima poduzeće je bilo i ostalo bi-tan čimbenik regionalnoga i ruralnoga razvoja jer je, u okviru svojih mogućnosti, u svim dijelovima RH osiguravalo održa-nje razine općih gospodarskih aktivnosti u krizom načetom gospodarstvu te razvoj poduzetništva. Na taj je način s po-duzećem bilo povezano više stotina gospodarskih subjekata kojima su ustupani radovi proizvodnje i usluga u ukupnoj vrijednosti većoj od 385 milijuna kuna.

U odnosu prema zaposlenicima Društvo je, kao i prote-klih godina, poštivalo i ispunilo sve svoje obveze. Stalnim procesom komunikacije Uprave Društva sa zaposlenicima nastojalo se postići obostrano prihvatljiva rješenja.

Rezimirajući poslovnu 2011. godinu, možemo u načelu reći da je poslovni sustav poduzeća ostao relativno stabilan unatoč nepovoljnim makroekonomskim kretanjima u gospo-darskom okružju. No sama kriza, koja traje već tri godine, a trajat će još određeno vrijeme, upozorila je i na dio slabosti u poslovanju na koje Društvo nije reagiralo pravodobno i na primjeren način. Zbog toga je jedan od najvažnijih zadataka nove Uprave pokrenuti reorganizacijske procese u Društvu u svrhu optimiranja postojećih i kreiranja novih poslovnih pro-cesa koji će na najbolji način omogućiti povezivanje organi-zacijske strukture sa sustavom ciljeva poduzeća proisteklih iz misije i vizije te omogućiti podizanje opće razine efikasnosti i efektivnosti poslovanja.

Restrukturiranje svakog organiziranoga poslovnog su-stava, pa tako i Hrvatskih šuma d.o.o., trajan je proces, kao što su stalne i promjene okružja u kojem djeluje. Model re-strukturiranja, zasnovan na više izrađenih studija u posljed-njih deset godina, prvenstveno se temelji na neizbježnosti promjena koje donosi priključivanje europskim integracija-ma te neodrživosti trenutne razine učinkovitosti poslovnoga sustava u novim uvjetima poslovanja. Promjena načina po-slovnoga ponašanja i odlučivanja te organizacija poduzeća po modelu centara odgovornosti s jasno definiranim poslov-nim ciljevima za svaku organizacijsku jedinicu, ali i za svakog zaposlenika krajnji je rezultat tog procesa, koji će omogućiti fleksibilnost i primjerenu reakciju sustava na promjene u nje-govu okružju. Znamo da je takav strateški zaokret socijalno osjetljiv i teško ga je ostvariti bez socijalnih tenzija, ali čvrsta predanost nužnim promjenama uz suradnju i međusobno poštovanje svih interesnih skupina i socijalnih partnera omo-gućit će, uvjereni smo, da se promjene ostvare u optimalnom roku te na korist opstojnosti i uspješnosti poduzeća, a time i svih zaposlenika i partnera Hrvatskih šuma d.o.o.

mr. sc. Ivan Pavelić - predsjednik Uprave

mr. sc. Marija Vekić - članica Uprave

Ivan Ištok, dipl. ing. šum. - član Uprave

Proslov


Proslov


Ekološka održivost i potrajnost gospodarenja




mISIjaOsigurati održivo gospodarenje državnim šumama na

čitavom području Republike Hrvatske na ekološki osjetljiv, ekonomski učinkovit i socijalno odgovoran način prema društvu u cjelini i zaposlenicima poduzeća.

VIZIjaŽelimo biti vodeće trgovačko društvo za gospodarenje

šumama u regiji, koje će podizati svijest građana o šumama kao nacionalnome prirodnom bogatstvu RH te promicati na-čela održivoga razvoja.

STraTeŠKI CILjeVI1. Ekološki

a. Gospodariti šumama u skladu sa sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama.

2. Financijskia. Maksimirati financijske učinke poslovanja optimiranjem

troškova i povećanjem prihoda;b. Razviti model praćenja uravnotežene poslovne uspješ-

nosti (SBSC - Sustainability Balanced Scorecard) tako da u njega budu integrirane tri dimenzije održivoga razvoja: ekonomska, ekološka i socijalna dimenzija.

3. Socijalni - stvoriti humanu i kreativnu radnu atmosferu:• programima razvoja ljudskih resursa;• programima preosposobljavanja i dodatnoga sposoblja-

vanja radnika HŠ-a;• programima zaštite na radu u svrhu smanjenja broja nez-

goda na radu i poboljšanja sigurnosti na radu;• unaprjeđenjem i razvijanjem sustava komunikacije s osta-

lim interesno-utjecajnim skupinama. TemeLjNe VrIjedNOSTIKako bi se ostvarila misija i dostigla vizija, nužno je svoje

ponašanje podrediti očekivanjima i ciljevima svih zainteresi-ranih za djelovanje Hrvatskih šuma d.o.o., a to su prvenstve-no vlasnik, kupci, dobavljači, zaposlenici, jedinice lokalne sa-mouprave te interesno-utjecajne skupine u okružju u kojem djelujemo. Stoga su naše temeljne vrijednosti:

• ispunjavanje očekivanja vlasnika utvrđenih Zakonom o šumama i važećim planovima;

• ostvarivanje primjerenoga rasta vrijednosti resursa;• partnerstvo s kupcima, zadovoljavanje njihovih potreba

i očekivanja, pridobivanje njihova povjerenja i trajne pri-vrženosti;

• razvijanje jasnoga i korektnoga odnosa s dobavljačima;• poštovanje razvojnih interesa jedinica lokalne samoupra-

ve, izgradnja partnerstva i pozitivnoga odnosa suradnjom i podržavanjem kulturnih, vjerskih i drugih posebnosti za-jednica u kojima djelujemo;

• dobrobit radnika: poštovanje potreba, interesa i sposob-nosti radnika poticajnim sustavom nagrađivanja i napre-dovanja jer su nezamjenjiv kreativni potencijal, svekolika potpora i uporište u realizaciji ciljeva, odgovoran i korek-tan odnos sa socijalnim partnerima.

Proslov


Proslov






Šume i šumsko zemljište u republici Hrvatskoj

Šume i šumsko zemljište obuhvaćaju 47,5% (2,7 milijuna ha) ukupne kopnene površine u Republici Hrvatskoj. Prema tom udjelu Hrvatska pripada šumovitijim zemljama europ-skoga kontinenta. Radi osiguranja jedinstvenoga i trajnoga gospodarenja šumama i šumskim zemljištima na teritoriju Republike Hrvatske ustanovljeno je šumskogospodarsko područje koje se dijeli na gospodarske jedinice. Trenutno se gospodari na temelju Osnove donesene 2006. godine, koja vrijedi do 2015. godine. U Šumskogospodarskoj osnovi po-dručja utvrđuje se ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske proizvod-nje. Cilj je gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj održi-va i skladna primjena svih funkcija šuma i trajno poboljšava-nje njihova stanja.

Od ukupne površine 2,1 milijun ha (78%) u vlasništvu je RH, dok je 0,6 milijuna ha u vlasništvu privatnih šumoposjed-nika. Udjel šuma u državnom vlasništvu u RH značajno je veći u odnosu prema europskim zemljama, gdje je prosječno 40% šuma u državnom vlasništvu. Takav odnos vlasništva nad šumama omogućuje RH jedinstven pristup u gospodarenju i opravdanu intervenciju države na nacionalnoj razini. Glav-ninom šuma u vlasništvu države gospodare Hrvatske šume d.o.o.

Šumama i različitim oblicima šumske vegetacije obraslo je 89% ukupne površine šumskoga zemljišta, dok je od osta-lih 11% različitih skupina neobrasloga šumskog zemljišta još 8% pogodno za podizanje šuma i šumskih nasada. Hrvatska s 0,56 ha šuma po stanovniku pripada vrhu europskih zemalja po šumovitosti po stanovniku.

Po namjeni tih šuma 91% su gospodarske, 7% su zaštit-ne šume i 2% su šume s posebnom namjenom. Od ukupnih površina pod šumama i šumskim zemljištem na krške šume i zemljišta otpada oko milijun hektara (42% svih šumskih po-vršina u Hrvatskoj). Njihova je osnovna vrijednost sadržana u općekorisnim funkcijama, u čuvanju tla od erozije, u obliko-vanju krajolika i promidžbi turizma

Ukupna drvna zaliha, tj. volumen drvne mase u Republici Hrvatskoj iznosi 398 milijuna m3, od čega je 320 milijuna m3 u državnim šumama, a 78 milijuna m3 u šumama privatnih šu-

ha

VLASNIŠTVO GOSPODARSKE ZAŠTITNEPOSEBNA NAMJENA

UKUPNO

RH‐HŠ 1.838.783 145.634 34.570 2.018.987RH‐DRUGE PRAVNE

OSOBE492 4.883 82.555 87.930

ŠUMOPOSJEDNIČKE 576.832 4.022 917 581.770

HRVATSKA UKUPNO 2.416.107 154.539 118.041 2.688.687

2.416.107 154.539 118.042 2.688.687

ŠUME PREMA NAMJENI

moposjednika. Godišnji prirast drvne zalihe u RH iznosi 10,5 milijuna m3, odnosno 2,6% godišnje, od čega je 8,4 milijuna m3 u državnim šumama te 2,1 milijun m3 u privatnim šuma-ma.

Najveći dio drvne zalihe na razini šumskogospodarskoga područja čini bukva (36%), zatim hrast lužnjak (12%), hrast kitnjak (10%), obični grab (9%), jela (8%), poljski jasen (3%), smreka (2%) itd.

U šumarstvu Republike Hrvatske primjenjuju se dva na-čina potrajnoga gospodarenja šumama: jednodobno (sasto-jinsko) i preborno gospodarenje. Kod sastojinskoga se načina gospodarenja planiranje potrajnosti prihoda i normalitet za-snivaju na normalnom razmjeru dobnih razreda unutar ure-đajnoga razreda, a kod prebornoga načina gospodarenja na normalnoj, optimalnoj strukturi sastojina s obzirom na drvnu zalihu, debljinsku raspodjelu i broj stabala.

šumarstvjednodoKod jednormalngospodaraspodje Šume ko HŠ gospzemljištaha). Sjem26%, doobraslog87,9%.

Jednodopovršine

P

Šumsp

D

vu Republikbno (sastojinnodobnog nnom razmjearenja na noelu i broj stab

ojima gospod

podare s 2 ma kojima gosmenjače činek se novopog šumskog z

obne visoke e. S ekonoms

oljski jasen3%

Smreka2%

0%

ska obraslapovršina

Drvna zaliha

Prirast

Etat

Relativn

ke Hrvatskensko) i prebonačina gosporu dobnih ormalnoj, opbala.

dare Hrvatsk

mil ha šumaspodarimo oe 56% svih podignute kultemljišta Rep

regularne šskog i ekološ

Grab9%

Jela8%

Zast

% 20%

i udjel po

e primjenjujorno gospododarenja plarazreda un

ptimalnoj str

e šume d.o.o

a i šumskog braslo je šumošumljenih pture i plantapublike je 7

šume prostirškog stanoviš

Hrast k10

b

Ostale vrst20%

tupljenost

% 40%

72,7

76,0

75,6

8

kazatelja

u se dva arenje. aniranje potnutar uređarukturi sasto

o.

zemljišta, šmom, dok jepovršina, paaže prostiru 72,7%, u drv

ru se na 80šta najvažnij

Hkitnjak0%

te

t vrsta u d

60%

87,9

u šumam

načina potr

trajnosti prihajnog razredojina s obzir

što čini 35,7e ostalih 13,4njače zauzimna 4% obravnoj zalihi 7

0%, a preboe su gospod

Bukva36%

Hrast lužnjak12%

drvnoj zali

80%

ma kojima

rajnoga gos

hoda i normda, a kod rom na drvn

7% kopnene 4% neobraslomaju 14%, raslih površina76,0%, priras

rne na 20%arske šume

ihi

100%

gospodar

spodarenja š

malitet se zaprebornoga

nu zalihu, d

površine Ro i neplodnoazni degradira. Udio HŠ ustu 75,6%, a

% od ukupnosjemenjača

HŠ

Ostali su

ri poduzeć

U šumama:

asniva na a načina debljinsku

H. 86,6% o (271 tis rani oblici u površini a u etatu

o obrasle kojih ima

ubjekti

će

Zastupljenost vrsta u drvnoj zalihi









Šume kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o.Hrvatske šume d.o.o. gospodare s 2 milijuna ha šuma i

šumskoga zemljišta, od čega je 87% obraslo šumom, dok je ostalih 13% neobraslo i neplodno (271 tisuća ha). Sjemenjače čine 56% svih obraslih površina, panjače 14%, razni degradi-rani oblici 26%, dok se novopodignute kulture i plantaže pro-stiru na 4% obraslih površina. Udio je Hrvatskih šuma d.o.o. u površini obrasloga šumskog zemljišta Hrvatske 73%, u drv-noj zalihi 76%, prirastu 76%, a u etatu 88%.

Godišnje se u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. iskoristi oko 70% prirasta drvne mase, čime se osigura-va budućnost održivoga i potrajnoga gospodarenja poveća-njem ukupne drvne zalihe i njezine kvalitetne strukture. Etat, odnosno sječiva drvna masa označava količinu drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe. Godišnji propisani etat u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. iznosi 5,8 milijuna m3, dok za cijelo šumskogospodar-sko područje iznosi 6,6 milijuna m3.

Zbog onečišćenja šumskih zemljišta minama poduzeću je radno nedostupno još 137 tisuća ha te se time smanjuje raspoloživi etat na godišnjoj razini za 280 tisuća m3. Kada se želi ocijeniti učinkovitost Društva u izvršavanju šumskogos-podarskih zadataka u dijelu raspoložive i užite drvne mase za proizvodnju drvnih sortimenata, analizira se ostvarenje sječe bruto mase i njezina struktura po vrsti drveća prema propisi-ma Šumskogospodarske osnove područja. Realizacija etata u 2011. po vrstama drva pokazuje da su zadovoljeni prosječni godišnji propisi ŠGOP-a.

Jednodobne visoke regularne šume prostiru se na 80%, a preborne na 20% od ukupno obrasle površine. S ekonom-skoga i ekološkoga gledišta najvažnije su gospodarske šume sjemenjača kojih ima 0,9 milijuna ha i koje osiguravaju najvr-jednije drvne sortimente, pa time i prihod koji omogućava poduzeću ulaganja u biološku obnovu i zaštitu šuma na cje-lokupnoj šumskogospodarskoj površini.

Relativni udjel pokazatelja u šumama kojima gospo-dari poduzeće

ŠGP HŠŠumska obrasla površina 100 72,7Drvna zaliha 100 76Prirast 100 75,6Etat 100 87,9

Šumska ob Drvna zalihPrirast EtatHŠ 72,7 76 75,6 87,9ŠGP 27,3 24 24,4 12,1

27,3 24 24,4 12,1

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Šumska obrasla površina

Drvna zaliha

Prirast

Etat

73

76

76

88

HŠ

šumarstvjednodoKod jednormalngospodaraspodje Šume ko HŠ gospzemljištaha). Sjem26%, doobraslog87,9%.

Jednodopovršine

P

Šumsp

D

vu Republikbno (sastojinnodobnog nnom razmjearenja na noelu i broj stab

ojima gospod

podare s 2 ma kojima gosmenjače činek se novopog šumskog z

obne visoke e. S ekonoms

oljski jasen3%

Smreka2%

0%

ska obraslapovršina

Drvna zaliha

Prirast

Etat

Relativn

ke Hrvatskensko) i prebonačina gosporu dobnih ormalnoj, opbala.

dare Hrvatsk

mil ha šumaspodarimo oe 56% svih podignute kultemljišta Rep

regularne šskog i ekološ

Grab9%

Jela8%

Zast

% 20%

i udjel po

e primjenjujorno gospododarenja plarazreda un

ptimalnoj str

e šume d.o.o

a i šumskog braslo je šumošumljenih pture i plantapublike je 7

šume prostirškog stanoviš

Hrast k10

b

Ostale vrst20%

tupljenost

% 40%

72,7

76,0

75,6

8

kazatelja

u se dva arenje. aniranje potnutar uređarukturi sasto

o.

zemljišta, šmom, dok jepovršina, paaže prostiru 72,7%, u drv

ru se na 80šta najvažnij

Hkitnjak0%

te

t vrsta u d

60%

87,9

u šumam

načina potr

trajnosti prihajnog razredojina s obzir

što čini 35,7e ostalih 13,4njače zauzimna 4% obravnoj zalihi 7

0%, a preboe su gospod

Bukva36%

Hrast lužnjak12%

drvnoj zali

80%

ma kojima

rajnoga gos

hoda i normda, a kod rom na drvn

7% kopnene 4% neobraslomaju 14%, raslih površina76,0%, priras

rne na 20%arske šume

ihi

100%

gospodar

spodarenja š

malitet se zaprebornoga

nu zalihu, d

površine Ro i neplodnoazni degradira. Udio HŠ ustu 75,6%, a

% od ukupnosjemenjača

HŠ

Ostali su

ri poduzeć

U šumama:

asniva na a načina debljinsku

H. 86,6% o (271 tis rani oblici u površini a u etatu

o obrasle kojih ima

ubjekti

će

Vrsta drva Iskaz sječa u 2011.Prosječni godišnji propis ŠGOP‐a

Hrast lužnjak 936.549 791.182Hrast kitnjak 392.588 521.085

Bukva 2.158.854 2.159.831Poljski jasen 286.127 271.884Obični grab 452.767 481.980

Jela 557.509 529.266Smreka 133.856 109.370

Ostale vrste 714.851 928.905Ukupno 5.633.101 5.793.502

Iskaz sječa u 2011. godinim3









uređivanje šumaJedna od temeljnih zadaća poduzeća u gospodarenju šu-

mama ostvaruje se izradom šumskogospodarskih planova za gospodarsku jedinicu kao zaokruženu gospodarsku cjelinu.

Šumskogospodarski planovi koje izrađuju Služba za

uređivanje šuma i odjeli za uređivanje šuma obnavljaju se ili revidiraju svakih 10 godina, a odobrava ih nadležno ministar-stvo. Hrvatske šume d.o.o. kao mjerodavna institucija za izra-du i obnovu ili reviziju šumskogospodarskih planova tijekom 2011. godine u Ministarstvo regionalnoga razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva na odobrenje su dostavile 134 šum-skogospodarska plana za državne šume i 33 plana za privat-ne šume, a podatci su potanko prikazani u tablici.

U okviru rada u 2011. godini provedena je godišnja evi-dencija o izvršenim radovima predviđenim Šumskogospo-darskom osnovom područja za 2010. godinu koja obuhvaća evidencije užite drvne zalihe i radova biološke obnove šuma. Isto tako izrađena je i procjena vrijednosti šuma kojima gos-podare Hrvatske šume d.o.o. te bilancirani etat za 2012. go-dinu. Evidentirane su i promjene šumskih površina kojima gospodari poduzeće. U gospodarskom smislu najznačajniji je povrat 4.146 ha visokih regularnih šuma koje su prema Zako-nu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine vraćene vlasnicima.

Nakon ukidanja Šumarske savjetodavne službe preuzet je u protekloj godini kartografski materijal i podatci o izra-đenim i odobrenim Programima za gospodarenje šumama šumoposjednika te podatci o programima čija je izrada u ti-jeku. U skladu s preuzetim obvezama počela je izrada nove prostorne podjele privatnih šuma i desetogodišnje dinamike uređivanja šuma, odnosno izrada Programa za gospodarenje šumama šumoposjednika. Ta dinamika usklađena je s posto-jećom dinamikom uređivanja državnih šuma kojima gospo-dare Hrvatske šume d.o.o. kako ne bi bilo odstupanja u uku-pnoj površini koju treba uređivati pojedine godine.

Pripremni radovi Terenski radovi Završni radovi

km haUKUPNO 169.021 202.737 219.513 45.275 177.962 133 9.878

Pripremni radovi Završni radovi

kmUKUPNO 33.883 29.122 0 3.960 047.079

PRIVATNE ŠUME

VRSTE RADOVAObnove i revizije Programa za gospodarenje Izvanredne

revizijeGodišnji planovi

Reambulacija međaTerenski radovi

IZVRŠENJEha

DRŽAVNE ŠUME

VRSTE RADOVAObnove i revizije Osnova gospodarenja

Izvanredne revizijeGodišnji planovi

Reambulacija međa

Izrada geodetskog elaborata

IZVRŠENJEha

Na zahtjev Ministarstva regionalnoga razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva HŠ je pripremio i dostavio Ministar-stvu podatke iz područja šumarstva u svezi s ispunjavanjem međunarodnih obveza Republike Hrvatske u sklopu konven-cije UNFCCC, Kyotskoga protokola i sektora LULUCF. Pripre-ma i dostava tih vrlo zahtjevnih i opsežnih podataka prema odredbama novoga Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11) prela-zi u stalnu obvezu Hrvatskih šuma.









OKFŠTemeljna su načela hrvatskoga šumarstva potrajno

gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ). Najočitija je funkcija šume gospodarska i proizvodna, a očituje se u uporabi mate-rijalnih dobara za čovjekove potrebe (drvo, šumski plodovi i dr.). U današnjim promijenjenim ekološkim i socijalnim okol-nostima sve značajnije postaju i druge, tzv. općekorisne funk-cije šuma. Općekorisne funkcije šuma sastoje se od ekoloških (zaštitnih), socijalnih (društvenih) i kombiniranih socijalno-ekoloških funkcija. Iako je većina tih usluga neizravna i neo-pipljiva, one imaju vrlo važnu ulogu u održivom razvoju kao vodećoj paradigmi gospodarskoga i društvenoga napretka.

ekološke funkcije šuma jesu: hidrološka, vodozaštitna, protuerozijska, klimatska te protumisijska funkcija. Svojim postojanjem i djelovanjem na širu i užu okolicu šume po-voljno utječu na zaštitu zemljišta od razornoga djelovanja oborina i vjetrova, na režim voda, klimu, prinos poljoprivred-nih kultura, stanje vodnih akumulacija. Ono što šumu čini nezamjenjivom za zaštitu i unaprjeđenje čovjekova okoliša jest činjenica da se ekološke funkcije šuma, koje su vitalno značajne za održavanje zraka, vode i zemljišta kao najvažnije sastavnice životne sredine, ne mogu nadoknaditi nikakvim tehničkim sredstvima.

Socijalne funkcije važan su faktor uzgoja i uporabe šuma, stoga imaju veliki utjecaj na njihovu održivost te su osim toga veoma brojne. Socijalne funkcije šuma mogu se podijeliti na kulturne i druge funkcije. Kulturne funkcije šuma obuhvaćaju: povijesnu, religijsku, umjetničku i obrazovnu funkciju, a povezane su s ljudskim karakterom, znanjem, moralom i sl. Ostale funkcije šuma obuhvaćaju: opstanak, demografsku funkciju, sportsko-rekreativnu, zdravstveno-hi-gijensku i estetsku. Socijalne funkcije šuma valoriziraju se na tržištu i izvan njega. Na tržištu se valoriziraju s pomoću spor-ta i rekreacije, vidikovaca, posjeta nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Posredan nastup na tržištu izražava se s pomoću turizma, obrazovanja i umjetnosti.

Socijalno-ekološke funkcije jesu očuvanje genetičkoga fonda i biološke raznolikosti biljnoga i životinjskoga svijeta, održavanje prirodnosti šume kao najznačajnijega priloga op-ćoj zaštiti prirode, zatim proizvodnja kisika. Osim toga, šume su središnji dio ugljikova ciklusa na kopnu jer vezivanjem ugljikova dioksida iz atmosfere u biomasu (celuloza i lignin) ublažavaju učinak staklenika i klimatskih promjena. Šume u Hrvatskoj svojim apsorpcijskim procesima vežu na sebe 253 milijuna tona ugljika iz atmosfere na godišnjoj razini. Socijal-no-ekološke funkcije šume očituju se i u općoj zaštiti i una-prjeđivanju čovjekova okoliša postojanjem šumskih ekosu-stava kao biološkoga kapitala velike vrijednosti te u važnosti šuma u obrani zemlje i razvoju društva u cjelini.

Ulogu i značenje općih koristi od šuma za Republiku Hr-vatsku i druge zemlje vrlo je teško procijeniti i brojčano izrazi-ti. Na temelju metodologije i smjernica jedne od novijih me-toda procjene kako se to čini za šume Baden-Wϋrttenberga, cjelokupna vrijednost šuma u Republici Hrvatskoj procijenje-na je u sljedećim iznosima:

• sječiva vrijednost drvne zalihe 3.130.605.411 €• vrijednost I. dobnog razreda (šume do 20 g.) 1.517.287.104 €• vrijednost općekorisnih f. šuma 43.570.770.663 €

UKUPNO 48.218.663.178 €

69.208

Ostalo (obnova arboretuma) 1.428Ukupno utrošeno (prema Zakonu o

šumama)383.353

309.946Službe za šume šumoposjednika 43.411Vatrogasne zajednice 19.257Znanstveno ‐ istraživački rad 9.311

1.479Šumska infrastrukturaOdržavanje genofondaUkupno po situacijama HŠ

21.94836.31122.5996.783

OBRAČUN I IZDATAK SREDSTAVA OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA ZA RAZDOBLJE OD 01.01.‐31.12. 2011. godine.

3.69444.611

Sanacija paljevinaČuvanje šumaRadovi na uređivanju šuma

73.7392.662

13.0875.9507.875

Gospodarenje šumama na kršuZaštita šumaSanacija i obnova

RazminiranjePriprema staništaNjega mladih sastojinaNjega sastojina proredomRadovi na sjetvi i sadnji

000 kn









FSC-certifikacija šumaHrvatske šume d.o.o. od 2002. godine nositelj su FSC-

certifikata za gospodarenje šumama. FSC-certifikacija znači da se šumom gospodari u skladu sa strogim ekološkim, so-cijalnim i ekonomskim standardima. FSC-certifikat velika je čast i međunarodno priznanje načinu gospodarenja šumama unutar Hrvatskih šuma d.o.o. koje se odvija u skladu sa stro-gim kriterijima. Time je hrvatska šumarska struka koja već naraštajima na odgovoran način gospodari izvanredno zna-čajnim nacionalnim resursom dobila veliko priznanje.

Također, činjenica da Hrvatske šume d.o.o. mogu sve svo-je proizvode stavljati na tržište kao FSC-certificirane ima go-lemo značenje za hrvatsku drvnu industriju budući da najve-ći dio njihove sirovine dolazi upravo iz tog izvora. Prerađivači drveta tu su priliku prepoznali pa u Hrvatskoj trenutno ima više od 150 FSC COC-certificiranih tvrtki koje su time stekle veliku komparativnu prednost. Postojanje certifikata trebalo bi potaknuti izvoznu orijentaciju naše drvne industrije, čime bi se postigla veća dodana vrijednost na proizvode. Budući da je Hrvatska bila prva zemlja u regiji koja je mogla ponu-diti FSC-certificirane drvne proizvode, kumulativni učinci poboljšane tržišne pozicije danas, nakon gotovo 10 godina FSC-certifikata, sigurno nisu bili zanemarivi. Činjenica da je Hrvatska bila prva zemlja u regiji koja je stekla FSC-certifikat također je veliki iskorak hrvatskoga šumarstva i jedan je od većih postignuća struke.

Svaki smisleni razvoj šumarske organizacije uzima u ob-zir prilike u okružju koje su se uvijek pokazale takve da ogra-ničuju određene tehnike za koje se onda želi pronaći povolj-nija alternativa.

Certifikacija šuma, prisutna već oko deset godina, po-lako ulazi u svoju zrelu fazu. Na nju se više ne gleda kao na čudnu novotariju koja donosi neka nerazumna ograničenja, nego kao dio redovitoga svakodnevnog šumarskog posla. Osnovna načela FSC-standarda ionako su ugrađena u naše zakonodavstvo, iskustvo i šumarsku praksu. Dobrim gospo-darenjem šumama u skladu s FSC-kriterijima trajno dokazu-jemo ispravnost načela naše struke i dodatno je legitimiramo pred općom javnošću.

Za održavanje skupne sheme FSC-certifikata zadužena je tvrtka kćer - Hrvatske šume consult d.o.o., što uključuje inter-ni monitoring i koordinaciju svih aktivnosti koje proizlaze iz obveza Hrvatskih šuma d.o.o. u skladu s FSC-standardom te zastupanje na vanjskim certifikacijskim pregledima.

Budući da je certifikacija proces, a ne jednokratna aktiv-nost, trajna je posvećenost odgovornome gospodarenju ve-oma važna. To u načelu znači da će održavanje visokih stan-darda FSC-a ostati trajna orijentacija Hrvatskih šuma d.o.o., a pred poduzećem je niz obveza koje mora ispuniti kako bi zadržalo certifikat. Tu činjenicu ne treba zaboraviti jer se kat-kad pojavljuju mišljenja da je FSC-certifikat jednostavna na-grada za tradicionalan način gospodarenja šumama koja je dodijeljena automatski i ne zahtijeva nikakve dodatne akcije. Neke odredbe FSC-standarda znače i određena ograničenja u gospodarenju šumama (npr. nedopušteni pesticidi), ali je njihov cilj pronaći manje štetne alternativne metode koje će postići istovjetne učinke i manje ugrožavati okoliš. Takve metode postoje i dužnost je šumara uvijek tragati za boljim i naprednijim metodama gospodarenja šumama.









ekologija i zaštita šumaZaštita šuma od biljnih bolesti i štetnika

Hrvatske šume d.o.o. u svom radu posebnu pozornost posvećuju održivome razvoju i očuvanju biološke raznoli-kosti te ekološke ravnoteže u šumskim ekosustavima. U tom nastojanju zaštita šuma ima neprocjenjivu ulogu.

Da bi se uspjelo u tom naumu, tijekom godine prate se biljne bolesti i štetnici te drugi abiotski i biotski čimbenici u suradnji sa stručnjacima Hrvatskoga šumarskog instituta. Nakon dobivenih rezultata, a radi sprječavanja nastanka ve-ćih gospodarskih šteta, suzbijaju se biljne bolesti i štetnici: hrastova pepelnica (na poniku i pomlatku hrasta lužnjaka i kitnjaka), borovi četnjak, mrazovac, gubar, šumski glodavci i korov. Štetnici su tijekom 2011. godine praćeni uobičajenim metodama te će se, ovisno o intenzitetu pojave, suzbijati u 2012. godini (laboratorijska analiza pupova na hrastovim granama, brojenje jajnih legala gubara, postavljanje ljepljivih prstena za mrazovce, brojenje rupa na tlu koje su načinili glo-davci itd.).

uzročnici oštećenja šuma i praćenje oštećenosti

Glavni su uzročnici oštećenosti šuma: onečišćenje zraka, vode i tla, promjena prirodnih značajki vodnoga režima zbog tehničkih, a poglavito hidrotehničkih zahvata u nizinskim šu-mama, nepovoljne klimatske prilike, posebice suša, te kukci i biljne bolesti.

Od 1987. godine Hrvatska sudjeluje u Međunarodnom programu suradnje u procjeni i motrenju učinaka zračnoga onečišćenja na šume. Ključnu ulogu u Programu ima praće-nje stanja oštećenosti vizualnom procjenom osutosti kroša-nja. U 2011. godini procjena je obavljena na 83 bioindikacij-ske točke (mreža 16x16 km) i 341 osnovnoj točki (mreža 4x4 km). Procjenom je obuhvaćeno 10.176 stabala različitih vrsta drveća, od čega 8.073 stabla listača i 2.103 stabla četinjača.









Zaštita šuma od požara

Zaštiti šuma od požara kao i prethodnih godina pokla-njala se posebna pozornost jer su požari najveća opasnost za šume i šumsko zemljište u Republici Hrvatskoj. U svrhu protupožarne preventive ostvarene su brojne zadaće (izrada i održavanje protupožarnih prosjeka, projektiranje, izrada i održavanje protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta, ustrojavanje promatračke protupožarne službe, održa-vanje promatračnica, postavljanje znakova upozorenja, suz-bijanje požara, čuvanje šuma, informiranje i edukacija javno-sti putem medija) te su u tu svrhu utrošena znatna financijska sredstva.

2011. godina bila je izrazito sušna i topla godina, što je utjecalo i na pojavu požara. Zabilježeno je 280 požara koji su opožarili 15.555 ha šuma te šumskoga i ostaloga zemljišta. To je nešto više od prosjeka u zadnjih 10 godina, budući da je u tom razdoblju opožareno u prosjeku 12.800 ha godišnje.

U provođenju mjera zaštite šuma od požara Hrvatske šume d.o.o. aktivno su sudjelovale sa svim ostalim čimbeni-cima protupožarne zaštite u Republici Hrvatskoj ostvarivši veoma dobru suradnju prije svega s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, Ministarstvom unutarnjih poslova, Hr-vatskom vatrogasnom zajednicom, sredstvima javnoga pri-općavanja te sa svim izvršiteljima i sudionicima zadataka iz Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2011. godini.

LovstvoTijekom 2011. godine Hrvatske šume d.o.o. gospodarile

su s 27 državnih otvorenih i ograđenih lovišta te uzgajališta divljači na ukupnoj površini od 297.605 ha. Od te površine otvorena lovišta obuhvaćaju 290.070 ha, ograđena lovišta 4.135 ha te uzgajališta divljači 3.400 ha.

Temelj za pravo gospodarenja lovištima i uzgajalištima divljači jest u Ugovorima o povjeravanju izvršavanja prava lova sklopljenim na 30 lovnih godina uz plaćanje lovozaku-pnine od 3 do 18 kn/ha, što na razini Hrvatskih šuma d.o.o. iznosi 1.758 tisuća kuna godišnje.

UŠP R.B. NAZIVPOVRŠINA

haVRSTA

1 XVI/11 SPAČVA 25.018 Otvoreno 2 XVI/8 KUNJEVCI 1.304 Uzgajalište3 XIV/1 BREZNICA 11.892 Otvoreno4 XIV/6 KUJNJAK 763 Uzgajalište

26.81019.510

6 XIV/ 2 LACIĆ‐GLOŽĐE 6.009 Otvoreno7 X/9 PAPUK 10.837 Otvoreno

POŽEGA 8 XI/25 ZVEČEVO 5.481 OtvorenoN. GRADIŠKA 9 XII/16 RADINJE 4.135 Ograđeno

10 VII/11 PISANIČKA BILOGORA 10.480 Otvoreno11 VII/17 ŽABLJAČKI LUG‐ČESMA 7.117 Otvoreno12 VI/9 REPAŠ 6.313 Otvoreno13 VI/6 PESKI 14.192 Otvoreno

ZAGREB 14 III/18 LIPOVLJANI 728 UzgajališteSISAK 15 III/28 POSAVSKE ŠUME 14.074 Otvoreno

16 IV/22 PETROVA GORA 14.010 Otvoreno17 IV/9 POKUPSKI BAZEN 8.183 Otvoreno18 VIII/2 BJELOLASICA 30.458 Otvoreno19 VIII/21 SMREKOVA DRAGA 18.098 Otvoreno20 VIII/29 RIČIČKO BILO 22.669 Otvoreno21 IX/14 SJEVERNI VELEBIT 28.557 Otvoreno

GOSPIĆ 22 IX/30 SREDNJI VELEBIT 12.274 OtvorenoBUZET 23 XVIII/12 UBAŠ 344 Uzgajalište

24 XV/2 OŠTRICA 261 Uzgajalište25 XIX/10 SV. ILIJA‐OREBIĆ 3.749 Otvoreno26 XIII/19 BOKANJAČKO BLATO 2.529 Otvoreno27 XVII/ 1 BIOKOVO 11.320 Otvoreno

Otvoreno

NAŠICE

SPLIT

VINKOVCI

OSIJEK5 XIV/9 PODUNAVLJE‐PODRAVLJE

BJELOVAR

KOPRIVNICA

KARLOVAC

DELNICE

SENJ

Matični fondovi divljači 2011. godine u lovištima i uzga-jalištima divljači:

Vrsta divljači Stvarno brojno stanjeSmeđi medvjed 220

Jelen obični 3.252Jelen lopatar 344Srna obična 3.112

Muflon 410Divokoza 434

Divlja svinja 3.170Obični zec 1.460

Fazan 1.790Divlja patka 1.320

Ostala sitna divljač 7.200





Društvena i socijalna održivost




prihrana i prehrana divljači u lovištima i uzgajalištima divljači

Hrvatske šume d.o.o. kao najveći lovoovlaštenik u Hrvat-skoj posebnu pozornost posvećuje brizi za divljač, zaštićene vrste i ostale životinjske vrste. Aktivnost radnika Hrvatskih šuma d.o.o. osobito je izražena u ekstremnim vremenskim uvjetima kao što su visoki i dugotrajni snjegovi, poplave, dugotrajne suše, pojave nametnika i bolesti itd. U takvim uvjetima Hrvatske šume d.o.o. iznose pojačane količine hra-ne u lovišta, kojom se za preživljavanje osim divljači koriste i ostale životinjske vrste. Posebna se pozornost posvećuje i svakodnevnome punjenu vodom pojilišta na lokacijama koje su zahvaćene sušom. Da bi divljač i ostale životinjske vrste u tijeku vegetacijske sezone imale dodatnu prehranu, godišnje se zasije raznim poljoprivrednim kulturama 120 ha, a još 730 ha livada i pašnjaka kosi se kako bi bili pristupačniji potreba-ma divljači za tom vrstom prehrane

Lovnotehnički i lovnogospodarski objektiU svrhu što kvalitetnijega pristupa uzgoju divljači, Hrvat-

ske šume d.o.o. ulažu značajna sredstva u izgradnju i održa-vanje lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata. Tijekom 2011. godine u lovištima i uzgajalištima divljači izgrađeni su i održavani objekti raznih namjena (vidi tablicu).

Veliki europski grabežljivciU lovištima Gorskog kotara i Velebita obitavaju sva tri

velika europska grabežljivca: smeđi medvjed, vuk i ris, što je posebno obilježje lovišta Hrvatskih šuma d.o.o. Smeđim medvjedom gospodarimo kao lovnom divljači, dok su vuk i ris zaštićene životinjske vrste.

Izgradnja Održavanje VRSTA OBJEKTA ( kom ) ( kom )

HRANILIŠTE 51 502MEČILIŠTE 0 7POJILIŠTE 0 164

AUTOM. HRANILICA 2 41LOVNE STAZE ( km ) 10 238

SOLIŠTE 46 1.177HVATALJKA 0 47

OGRADA ( km ) 0,5 80SKLADIŠTE HRANE 2 25

ČEKA ( otvorena, zatvorena, prijenosna )

27 933









Ljudski potencijaliUpravljanje ljudskim potencijalima važan je čimbenik

dugoročne opstojnosti i razvoja svakog poduzeća. Svrha je sustava upravljanja ljudskim potencijalima Hrvatskih šuma d.o.o. utjecati na poželjno ponašanje zaposlenika s motri-šta njihova motiviranja i razvoja intrapersonalnih i interper-sonalnih vještina koje utječu na rezultate, sveukupni ugled i učinkovitost tvrtke. Naglasak je na povećanju sposobnosti zaposlenika radi postizanja što boljih rezultata, na povećanju njihove spremnosti za ostvarenje ciljeva te na pribavljanju i osposobljavanju nužnih stručnih djelatnika koji će ostvarivati strategijom definirane ciljeve poslovanja poduzeća. U šumar-stvu je, zbog same naravi posla, prisutan veliki broj stručnjaka različitih profila (strojarstva, građevinarstva, rudarstva, geo-dezije, šumarstva, drvne tehnologije, organizacije i zaštite na radu, informatike, prava, ekonomije i dr.), stoga je važno sve-obuhvatno razmotriti potrebe za ljudskim resursima. U svezi s tim poslovna politika poduzeća usmjerena je na primjeren razvoj i pridobivanje potrebnih ljudskih resursa u skladu sa strateškim odrednicama održivoga poslovanja i potrajnoga gospodarenja.

U Hrvatskim šumama d.o.o. s danom 31. prosinca 2011. bilo je zaposleno 8.862 radnika, što je u odnosu prema 2010. godini povećanje u prosjeku od 2%.

Od zastupljenih stručnjaka najviše je diplomiranih inže-njera šumarstva - 1.381. Neposrednih je radnika, šumarskih radnika sjekača 1.603. Najveći je broj zaposlenih u dobi od 40 do 49 godina (35%), dok je udio žena u ukupnoj strukturi zaposlenika 20%.

Obrazovanje i stručno usavršavanje

U skladu s kvalifikacijskom strukturom radnika u stalno usavršavanje radnika na svim razinama Hrvatske šume d.o.o. tijekom 2011. godine uložile su 1,7 milijuna kuna. Većina tog iznosa iskorištena je za osposobljavanje 1.029 proizvodnih radnika, koje je bilo nužno zbog zakonskih propisa.

Poticanjem izvrsnosti, trajnoga napretka te razvoja zapo-slenika i stručnosti poduzeće i u 2011. godini održava kon-tinuitet obrazovanja na visokim učilištima (26 radnika), od kojih je osmero na poslijediplomskim doktorskim studijima.

Sve se više pozornosti pridaje praćenju procesa uvođe-nja novih zaposlenika u posao, odnosno praćenju tijeka os-posobljavanja pripravnika za samostalan rad, što je uređeno sustavom mentorstva upravo radi bržega osposobljavanja za samostalan rad, prilagodbe na radno okružje i osobnoga ra-zvoja već od dolaska u tvrtku.

Nastavljena je suradnja s Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije na promicanju razvoja struke i skrbi za stručno usavršavanje diplomiranih inženjera. Tije-kom 2011. godine Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije izdala je 34 ovlaštenja s kojima su inženjeri dobili licenciju za obavljanje radova iz područja šumarstva.

Važno je istaknuti da su Hrvatske šume d.o.o. tijekom 2011. godine stipendirale 132 učenika i studenata, djece stra-dalih i umrlih radnika.

Doktori znanosti 12Magistri znanosti 71Magistri specijalisti 38Visoka stručna sprema 1.539Viša stručna sprema 234Srednja stručna sprema 4.636Niža stručna sprema 2.332

Obrazovna struktura zaposlenih

Radne jedinice 952Šumarije 6.469Stručne službe Uprava šuma 1.262Direkcija 179

Broj zaposlenih prema organizacijskim jedinicama









Zaštita na raduU šumarstvu Hrvatske primjenjuju se pojedini radni i

tehnološki procesi koji uzrokuju veliki broj ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, nastanak invalidnosti, smanjenje rad-ne sposobnosti te ozljede sa smrtnim posljedicama. Sve to svrstava šumarstvo Hrvatske u sam vrh opasnih i rizičnih dje-latnosti.

Radno je mjesto šumskih radnika šuma i šumsko tlo, otvoreni prostor koji je često pokriven snijegom, blatom, le-dom, sklizak, zakrčen šumskim podrastom, kamenit i strm. Otvoreni prostor izlaže radnika svim klimatskim uvjetima: ni-skim i visokim temperaturama, oborinama, ljetnim vrućina-ma i biološkim štetnostima, čimbenicima koji također utječu na sigurnost i zdravlje radnika.

Tehnološke procese u šumarstvu prate, dakle, spome-nute opasnosti i štetnosti radnoga prostora, a odvijaju se uz pomoć strojeva, uređaja i raznih alata (sredstva rada), što do-datno povećava opasnost, a gotovo svi poslovi iziskuju teška fizička naprezanja.

Hrvatske šume d.o.o. izradile su procjene opasnosti za sve tehnološke procese kojima se koriste. Procjenama opasnosti te primjenom općih načela zaštite na radu, osnovnih, poseb-nih i priznatih pravila zaštite na radu i drugih raspoloživih mjera za sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom ne može se posve ukloniti rizik. Takav je rizik preostali rizik i može ga se smatrati rizikom profesije.

Hrvatske šume d.o.o. kao najveći registrirani subjekt koji se bavi gospodarenjem šumama i šumskim zemljištem u Re-publici Hrvatskoj, a s tim u svezi i tehnološkim procesima u iskorištavanju, uzgajanju i zaštiti šuma kao posebno opasnim poslovima, izradile su sustav praćenja i primjene mjera zašti-te na radu.

Prema članku 15. Zakona o zaštiti na radu poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i profesionalnom bolešću u svezi s radom po načelu objektiv-ne odgovornosti, a prema općim propisima obveznoga pra-va. Stoga Uprava Društva i svi zaposlenici sve više shvaćaju potrebu i važnost striktne (doslovne) primjene općih i poseb-nih mjera zaštite na radu koji se odnose na sve tehnološke i poslovne procese u Društvu.

Uvidjevši veliku važnost primjene mjera zaštite na radu u svim poslovnim procesima, Hrvatske šume d.o.o. pokrenule su projekt „Unaprjeđenje funkcije zaštite na radu u Hrvatskim šumama d.o.o.“ Cilj je projekta smanjiti broj ozljeda, nezgoda, profesionalnih bolesti i bolesti uzrokovanih radom, što će u konačnici poboljšati zdravstveno stanje radnika te na taj na-čin smanjiti gospodarske gubitke uzrokovane bolovanjem, prijevremenim invalidskim mirovinama te naknadama šteta nastalih zbog ozljeda na radu.

Razvijeni sustav preventivne zaštite koji provodi i una-prjeđuje Služba zaštite na radu u suradnji s poslodavcem i njegovim ovlaštenicima temeljna je odrednica projekta, a time i rada svih zaposlenih. Osobito se to odnosi na proved-bu novoizrađenoga Pravilnika o zaštiti na radu usklađenoga s europskim smjernicama i direktivama. Redovito se održavaju sastanci Odbora zaštite na radu, koordinacije iz ZNR-a po po-družnicama te osposobljavanje ovlaštenika poslodavaca, po-vjerenika poslodavaca i radnika, a nabavljena su i dodijeljena sva osobna zaštitna sredstva.

Uspješno je uvedena Dnevna lista početka rada za pro-vjeru korištenja opremom i ispravnoga rada, za što je HŠ do-bio pohvalu predstavnika za FSC-certifikaciju. Naš rad veoma je dobro ocijenila i visoka delegacija francuskoga ministar-stva rada. Hrvatskim šumama d.o.o. u okviru 4. kongresa za-štite na radu u Zagrebu 2007. dodijeljena je Godišnja povelja za izniman doprinos u promicanju zaštite ljudi u životnoj i radnoj sredini, što svakako nastojimo zadržati.









05.000

10.00015.00020.00025.00030.000

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek

Broj ozljeda na radu u RH

0100200300400500600700800

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek

Broj ozljeda na radu u HŠ

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek

Broj ozljeda na 1.000 zaposlenih u HŠ

7

0

7

0

23

12

10

12

1 12

012345678

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek

Broj smrtnih slučajeva u HŠ

05.000

10.00015.00020.00025.000

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

Prosjek

Izgubljeni dani zbog ozljeda na radu u HŠ

0,05,0

10,015,020,0

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek

Broj ozljeda na 1.000 zaposlenih u RH

42

2129 31 30

47

3745 46

41 38 3934 37

0

10

20

30

40

50

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek

Broj smrtnih slučajeva u RH

0200.000400.000600.000800.000

1.000.0001.200.0001.400.0001.600.000

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek

Izgubljeni dani zbog ozljeda na radu u RH

U proteklom razdoblju izrađene su Upute za rad na si-guran način na sječi i izradi, privlačenju i prijevozu drveta te na uzgojnim radovima. Tako su izrađene sve upute za sigu-ran rad po fazama rada u šumarstvu, koje su pohranjene u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu. Služba ZNR-a sa svojim predstavnikom sudjelovala je u izradi standarda obrazovanja i standarda kvalifikacije srednjoškolskoga obrazovanja šuma-ra pri Agenciji za strukovno obrazovanje, čiji je rad dobro oci-jenjen od Strukovnoga vijeća Agencije.

05.000

10.00015.00020.00025.00030.000

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek


0100200300400500600700800

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek


0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek


7

0

7

0

23

12

10

12

1 12

012345678

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek


05.000

10.00015.00020.00025.000

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

Prosjek


0,05,0

10,015,020,0

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek


42

2129 31 30

47

3745 46

41 38 3934 37

0

10

20

30

40

50

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek


0200.000400.000600.000800.000

1.000.0001.200.0001.400.0001.600.000

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek


05.000

10.00015.00020.00025.00030.000

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek


0100200300400500600700800

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek


0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek


7

0

7

0

23

12

10

12

1 12

012345678

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek


05.000

10.00015.00020.00025.000

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

2008

.

2009

.

2010

.

2011

.

Prosjek


0,05,0

10,015,020,0

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek


42

2129 31 30

47

3745 46

41 38 3934 37

0

10

20

30

40

50

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek


0200.000400.000600.000800.000

1.000.0001.200.0001.400.0001.600.000

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Prosjek










društveno odgovorno poslovanje kao sastavni dio šumarstva

Koncepcija društveno odgovornoga poslovanja teme-lji se na društvenoj odgovornosti i brizi za zaštitu okoliša, ograničene prirodne resurse, ostvarivanju ravnoteže između profita poduzeća, mišljenja najšire javnosti i zahtjeva društva te je samom svojom definicijom bliska šumarstvu budući da šumarstvo definiramo kao znanost, struku i umijeće gospo-darenja i očuvanja šuma te cijeloga šumskog ekosustava za trajnu dobrobit čovjeka. To je vidljivo i iz misije i vizije Hrvat-skih šuma d.o.o.

Humanitarne akcije

Hrvatske su šume i u 2011. godini sudjelovale u huma-nitarnoj akciji Caritasa „Za 1000 radosti”. Time je nastavljena sada već devetogodišnja tradicija humanitarnoga djelovanja u sklopu Caritasovih akcija. Svrha je kampanje „Za 1000 ra-dosti” pružiti pomoć obiteljima kojima je ona najpotrebnija. Hrvatske šume donirale su ogrjevno drvo za 16 socijalno naj-ugroženijih obitelji na području Zagrebačke nadbiskupije. Osim toga, Hrvatske šume d.o.o. već su tradicionalno doni-rale i organizirale humanitarnu prodaju božićnih drvaca u teglama, koja je među građanima glavnoga grada već dobro prepoznatljiva i koju se s nestrpljenjem očekuje.

Sudjelovanje u kampanjama kao što je „Za 1000 radosti” tek je mali dio segmenta društveno odgovornoga poslovanja poduzeća. Hrvatske šume d.o.o. posvećene su ispunjavanju svoje misije, a to je osigurati održivo integralno gospodarenje državnim šumama na čitavom području Republike Hrvatske na ekološki osjetljiv, ekonomski učinkovit i socijalno odgovo-ran način prema društvu u cjelini i zaposlenicima poduzeća.

Istodobno nam je cilj podizati svijest građana o šumama kao nacionalnome prirodnom bogatstvu RH te promicati na-čela održivoga razvoja. Svoju viziju, misiju i ciljeve nastojimo ostvariti svakodnevnim radom u šumi i s ljudima, ali i sudje-lovanjem u projektima i manifestacijama kao što su različite humanitarne akcije, Floraart, Dan šumarstva, sajam Ambien-ta, akcije čišćenja okoliša i slično.

pošumljavanje opožarenih površina

Jedan od velikih problema s kojima se susrećemo u gospodarenju šumama šumski su požari, a upravo će 2011. godina ostati zapamćena po dugom, toplom i suhom ljetu s velikim brojem požara. Najveći požar bio je na otoku Bra-ču. Uočili su ga i dojavili djelatnici Hrvatskih šuma 14. srpnja 2011. Nažalost, požar je poprimio takve razmjere da je lokali-ziran tek šest dana poslije, a potpuno je ugašen tek 25. srpnja 2011.

I građani i brojne tvrtke shvaćaju važnost i potrebu aktiv-ne borbe protiv požara te se u suradnji s Hrvatskim šumama žele uključiti u nju. Tako su ove godine Hrvatske šume d.o.o. potpisale dva ugovora o suradnji u pošumljavanju - s Hrvat-skim telekomom te tvrtkom Henkel. Pred nama je velik posao sanacije opožarenih područja i borba za očuvanje našega ze-lenog blaga i njegovih općekorisnih funkcija, jer ono što raste stoljećima može nestati u sekundama.

Hrvatske šume d.o.o. svake godine u protupožarnu pre-ventivu ulažu oko 90 milijuna kuna. Ta se sredstva troše u različite svrhe, primjerice organiziranje motrilačko-dojavne službe i njezin rad, koji obuhvaća motrenje na području krša s 89 stalnih, 12 čvrstih objekata i 48 privremenih motrilačkih mjesta. Za šume I. stupnja opasnosti od požara organizira se motrenje 24 sata na dan od 1. lipnja do 15. rujna, a uz radnike Hrvatskih šuma d.o.o. na tim su poslovima angažirani i radni-ci na određeno vrijeme. Svake se godine planira i izgradnja novih protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta te održavanje postojećih prometnica, a od osnutka Hrvatskih šuma ukupno je dosad izgrađeno više od 4.500 km protupo-žarnih prosjeka. Dijelom sredstava financiraju se šumsko-uz-gojni radovi njege, čišćenja, proreda i druge u sastojinama kojima prijeti opasnost od požara. Također treba istaknuti dobru suradnju s javnim vatrogasnim postrojbama i DVD-ima te s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, s kojima je potpisan protokol o načinu razmjene informacija između Hrvatskih šuma i DUZS-a. U okviru tog protokola postavljeno je 100 džambo-plakata uz prometnice prema moru kojima se upozorava na opasnost od požara.









razminiranjePrema podatcima za 2011. godinu od više od 2 milijuna

hektara šuma i šumskoga zemljišta kojima gospodare Hrvat-ske šume d.o.o. zbog sumnje da je minirano radno je nedo-stupuno oko 137,8 tisuća hektara (6,6%).

Najviše je površina za koje se sumnja da su minirane u splitskoj upravi (51.000 ha), inače površinom najvećoj u po-duzeću, no riječ je o krškim predjelima s manjim udjelom šuma. Veće površine gospodarski vrijednih šuma nedostu-pne su u Gospiću (oko 36.000 ha), Osijeku (11.500 ha), Novoj Gradiški, Sisku, Ogulinu i Vinkovcima.

Dva su razloga zbog kojih se razminirava ipak sporije no što je planirano. Prvo, to je skup posao: proces razminira-nja ukupnoga prostora Republike Hrvatske teče sporo zbog ograničenih sredstava kojima Vlada i gospodarstvo raspola-žu. Godišnje se tim sredstavima razminira oko 30 milijuna m2 (3.000 ha) teritorija. Drugo, prednost u razminiranju koje se plaća iz državnoga proračuna imaju urbana područja, objekti

infrastrukture i poljoprivredne površine, dok su se šume u proteklom razdoblju „oslobađale“ minskoga pokrova uglav-nom ovisno o tome koliko su same Hrvatske šume mogle za to izdvojiti.

Hrvatske šume d.o.o. sustavno su počele ulagati značaj-nija sredstva u razminiranje 2002. godine (početnih 4 miliju-na kuna), a zaključno s 2011. godinom za razminiranje svojih šumskih površina potrošile su oko 329,4 milijuna kuna. Us-postavljena je suradnja s Hrvatskim centrom za razminiranje koji obavlja tehnički dio poslova oko humanitarnoga razmi-niravanja šuma i šumskoga zemljišta, s lokalnom zajednicom i drugim subjektima oko utvrđivanja prioriteta razminiranja. Tvrtka je financirala radove u skladu s raspoloživim sredstvi-ma. U 2011. godini za razminiranje je potrošeno 73,7 milijuna kuna, a očišćeno je više od 9 milijuna četvornih metara.









Škola u šumi, šuma u školiI u 2011. godini nastavljen je prije dvije godine pokre-

nut projekt Uprave šuma Podružnice Zagreb i Međunarodne ekoškole Voltino „Škola u šumi, šuma u školi“. Projekt počiva na ideji da šuma postane učionica, a djeca svaki put iz šume nešto ponesu u školu, bilo da je riječ o šumskim plodovima, lišću, predmetima izrađenim na našim radionicama, lijepim sjećanjima i novim spoznajama o šumi. Najvažniji su ciljevi projekta istaknuti važnost očuvanja okoliša (šuma), ekološki educirati i osvijestiti djecu te približiti šumu i šumarsku stru-ku djeci i široj javnosti. Jedan od ciljeva bio je i integriranje spoznaja stečenih na terenu, u šumi, u cjelokupni odgojno-obrazovni proces.

Šume su nekada zauzimale preko 80% europskoga kon-tinenta, a danas prekrivaju svega 33%. Hrvatska se može po-nositi činjenicom da su naše šume među najkvalitetnijima i najprirodnijima u Europi, a pokrivaju 48% državne površine. Radi kvalitetnoga gospodarenja šumama želja nam je da od najranije dobi djeca budu upoznata s radom i gospodare-njem Hrvatskih šuma d.o.o.

Suradnja sa Školom Voltino trajala je i tijekom 2010. pa smo postali kumovi pruživši pomoć u svim njihovim ekoakci-jama i organizacijom terenske nastave.

Osobito se ponosimo što u našem projektu sudjeluje Udruga „Ozana“, dnevni centar za rehabilitaciju i radne aktiv-nosti, koji je osmislio program rada za mlade i odrasle osobe s invalidnošću u skladu s njihovim potrebama.

Našim projektima u međuvremenu su se priključile i brojne osnovne škole s kojima organiziramo predavanja o šumama, pokusne plohe, zajednički sadimo biljke i slično. I dalje nam se javlja sve veći broj osnovnih i srednjih škola za-interesiranih za suradnju te se ponosimo što je projekt „Škola u šumi, šuma u školi“ prepoznat kao izvrstan. Nadamo se da ćemo ga svojim radom i inicijativom podići na još višu razinu.

2011. - međunarodna godi-na šuma

Godina 2011. odlukom UN-a proglašena je Međunarod-nom godinom šuma. Malo je poznato da su inicijativu za usmjeravanje pozornosti na probleme šuma u svijetu i potre-bu zaštite tog zelenoga blaga inicirale Hrvatske šume d.o.o., odnosno Republika Hrvatska! Na tragu neupitne potrebe da se šumama u svijetu posveti posebna pozornost, Hrvatske šume d.o.o. 2005. predložile su Vladi RH da pokrene inicija-tivu za proglašenje Svjetskoga dana šuma na razini Ujedi-njenih naroda. Inicijativa je urodila plodom, pa je Skupština UN-a proglasila 2011. Međunarodnom godinom šuma.

Zbog čega je potrebno šume i njihovu zaštitu uzdići na svjetsku razinu i prepoznati kao svjetski problem? Mnogo je razloga, no najuvjerljivija je svakako činjenica da se svjetske površine pod šumama svake godine smanjuju te da je u po-sljednjih 15 godina nestalo šuma površine jedne Njemačke! Šume se krče iz raznoraznih razloga: da bi se povećale po-ljoprivredne površine, radi gradnje prometnica, naftovoda, elektrovoda. Najviše negativnih utjecaja na naš planet ima način na koji se proizvodi energija, posljedica čega je global-no zatopljenje i ugroženost šuma požarima.

Na sreću, odnosno na ponos hrvatskih šumara, u Hrvat-skoj šume ne samo da nisu ugrožene nego se drvna masa po-većava. Rezultat je to održivoga, odnosno šumarski rečeno „potrajnoga“ gospodarenja tim zelenim blagom, koje se na ovim prostorima ostvaruje već gotovo tri stoljeća.

U Hrvatskoj je Međunarodna godina šuma obilježe-na mnoštvom događanja, od otvaranja poučnih staza kroz šume, brojnih predavanja u obrazovnim ustanovama o šu-mama i zaštiti prirode, održavanja „škola u prirodi“, pošumlja-vanja opožarenih površina, pa do središnjega događaja 13. svibnja 2011. na zagrebačkom Zrinjevcu. Ondje je održana zajednička manifestacija u organizaciji Ministarstva regional-noga razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatskih šuma d.o.o., Gradskoga ureda za poljoprivredu i šumarstvo, Gradskoga ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi ra-zvoj grada Zagreba te nizom institucija povezanih sa šuma-ma i šumarstvom.









Tom su prigodom pokraj Glazbenoga paviljona postav-ljeni štandovi na kojima su se građani mogli informirati o aktivnostima koje pojedine organizacije poduzimaju kako bi potaknule jačanje svijesti o nužnosti očuvanja tog zelenoga blaga. Programu su nazočili tadašnji potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja, šumar-stva i vodnoga gospodarstva, predsjednik uprave Hrvatskih šuma d.o.o., zagrebački gradonačelnik, predstavnici Šumar-skoga fakulteta te brojni drugi suradnici i uzvanici. Hrvatske šume tom su prilikom razveselile građane darujući im sadni-ce bora.

Obnova arboretuma Lisičine u sklopu projekta Nature No.1

Arboretum Lisičine, koji je tijekom Domovinskoga rata bio devastiran, obnovit će se iz fondova IPA CBC HU-HR 2007. – 2013. (Instrument for preassistance – Crossborder cooperati-on) za pretpristupne fondove Europske unije, koji su raspi-sani kako bi se razvila suradnja između Hrvatske i susjedne Mađarske. Projekt Nature No.1 prvi je takve vrste u kojem sudjeluju Hrvatske šume d.o.o. i za koji je odobren novac iz jednoga od fondova EU-a, što je značajan iskorak, a realizacija samog projekta mogla bi biti veoma važna u budućnosti.

Nositelj su projekta Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Našice, dok su partneri u projektu mađarski SME-TE, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vri-jednostima Virovitičko-podravske županije te sama Virovitič-ko-podravska županija kao pridruženi partner projekta.

Projekt predviđa arborikulturnu i infrastrukturnu obnovu i uređenje te prezentaciju i promidžbu Arboretuma Lisičine s hrvatske strane te uspostavu Ekocentra za upravljanje priro-dom, obnovom lugarnice Studinka i povezivanjem Centra i Parka životinja s mađarske strane.

Cilj je IPA-ina programa za razdoblje 2007. – 2013. go-dine razvoj koji ima uporište u kulturi i znanju, a počiva na uspješnom upravljanju prirodnom i kulturnom baštinom te intenzivnoj društveno-gospodarskoj interakciji između dviju strana u programski prihvatljivom području. Baš zbog toga projekt Nature No.1 prepoznat je kao važan za budućnost re-gije, a obostranu će korist imati i mađarska i hrvatska strana.

S obzirom na veliki interes i brojne upite obrazovnih ustanova, bilo je logično da se objekt stavi u funkciju, što je uvelike olakšano sredstvima IPA-ina programa. Na taj način uvelike se pridonosi podizanju vrijednosti krajolika s obje strane granice, boljem međusobnom povezivanju susjed-nih država i ljudi koji tu žive i rade, jačanju ekološke svijesti posebno mladih ljudi, kojima će nastavnim programima biti omogućeno da se upoznaju s biljnim i životinjskim svijetom u prirodi, a i svim ostalim ljubiteljima prirode bit će omogu-ćeno proširivanje znanja o prirodi i njezinu očuvanju.

Realizacija projekta započela je 1. srpnja 2011. godine, dok će završetak svih radova biti 31. listopada 2012. godine. Ukupna je vrijednost projekta 552.028,26 eura, od čega će Hrvatskim šumama pripasti 273.990,40 eura, a 85% čine ne-povratna sredstva.

Hrvatske šume d.o.o. preuzele su odgovornost za pro-vedbu, sredstva te preuzimanje smjernica Europske unije za dio projekta s hrvatske strane. Uspješnom realizacijom projekta Hrvatske šume d.o.o. steći će važnu referencu jer će projekt biti ostvaren prema strukturnim smjernicama EU-a, što je najbolja priprema za strukturne fondove EU-a onoga trenutka kada uđemo u tu zajednicu.





Ekonomska i gospodarska održivost




Odnosi sa socijalnim partnerima u prošloj godini bili su korektni. Unutar tvrtke Hrvatske šume d.o.o. djeluju tri sindi-kata: HSŠ - Hrvatski sindikat šumarstva, Sindikat zaposlenih u šumarstvu Bjelovar te SITŠ - Sindikat inženjera i tehničara u šumarstvu. Odnos između svih triju sindikata i poslodavca počiva na obostranom poštovanju i stalnom dijalogu zahva-ljujući čemu je moguće riješiti sve probleme u svezi s pravi-ma radnika i pravima iz kolektivnoga ugovora, stoga su sva tri sindikata bili potpisnici novoga Kolektivnog ugovora do-nesenoga 27. listopada 2011. godine.

Sindikati

dani hrvatskoga šumarstva - Bjelovar 2011.

Dani hrvatskoga šumarstva tradicionalna su i najveća šumarska manifestacija koja se u povodu 20. lipnja – Dana hrvatskoga šumarstva održava svake druge godine u orga-nizaciji Hrvatskih šuma d.o.o., pri čemu se pojedine uprave šuma podružnice izmjenjuju kao domaćini. Ta je čast u 2011. godini pripala Upravi šuma Podružnici Bjelovar, koja je nakon 17 godina ponovno bila domaćin šumarima iz cijele Hrvatske i inozemstva. Spomenimo samo da su upravo na području bjelovarske uprave nakon Domovinskoga rata 1994. godine održani prvi Dani hrvatskoga šumarstva u samostalnoj Hrvat-skoj.

Središnji je događaj manifestacije natjecanje šumarskih radnika sjekača koje je održano 18. lipnja na sajamskom pro-storu u Gudovcu.

Osim natjecanja cijela manifestacija obuhvaća i niz ra-zličitih popratnih događanja koja promiču šumarske djelat-nosti. Posjetitelji su mogli pogledati izložbu šumarske meha-nizacije i opreme, izložbu fotografija „Šuma okom šumara“, izložbu drvenih skulptura, rukotvorina i umjetnina naših rad-nika te likovnu koloniju mladih umjetnika koji su pod vod-stvom gospođe Ane Kovačić iz bjelovarske suvenirnice i ga-lerije „Tajm“ slikali motive iz šume. Svaka od 16 uprava šuma podružnica predstavila je narodne običaje, gastronomsku i turističku ponudu i druge specifičnosti pojedinih krajeva Hr-vatske iz kojih dolaze. Uza sve to, Hrvatsko šumarsko društvo kao krovna strukovna udruga koja je uz Hrvatske šume d.o.o. jedan od suorganizatora priredbe organizirala je predavanje i raspravu o aktualnoj temi „Reforma nastavnoga programa na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu” (izlagač prof. dr. sc. Milan Oršanić).

Dani hrvatskoga šumarstva najviši su oblik promicanja Društva. Svrha je te promidžbe šumsku zajednicu i život u njoj kao i njezinu važnost u očuvanju okoliša što više približiti javnosti, a šumarskoga radnika predstaviti kao vrijednoga i ravnopravnoga sudionika u svim procesima proizvodnje u šumarstvu.









Biološka obnova šumaU skladu s propisima Šumskogospodarske osnove po-

dručja, a time i propisima Osnova gospodarenja gospodar-skim jedinicama i godišnjim planovima sastavljen je plan radova biološke obnove šuma za 2011. godinu.

Financiranje radova biološke obnove šuma i uporaba tih sredstava osigurani su temeljem čl. 55., 61., 62., 63. i 64. Zako-na o šumama. Financiranje radova iz naknade za općekorisne funkcije šuma obilježeno je smanjenjem stope izdvajanja s 0,07% na 0,0525% od 1. srpnja 2010. godine. Smanjena sto-pa izdvajanja vrijedila je tijekom čitave 2011. godine. Počet-kom 2012. godine ponovno je izmijenjen Zakon o šumama pa je dodatno smanjena stopa naknade za uporabu OKFŠ-a. Nova je stopa naknade 0,0265% i u primjeni je od 28. veljače 2012. godine.

S obzirom na utjecaj recesije, nelikvidnost gospodarskih subjekata te druge negativne trendove u gospodarstvu pri-stupilo se izradi restriktivnoga plana zbog smanjenja nakna-de općekorisnih funkcija šuma, koja je bila značajan izvor financiranja biološke obnove šuma. Prioritet je dan razmi-niranju i zaštiti šuma, posebno zaštiti od požara, gledajući sveopći interes Republike Hrvatske kao turističke destinacije.

Radovi biološke obnove šuma planirani su u vrijednosti od 575.955 tisuća kuna uz usklađivanje tijekom godine, a obavljeni su u vrijednosti od 574.549 tisuća kuna ili s 99,76% kako slijedi:

Šumsko sjemenarstvoU cjelini uzevši, 2011. bila je godina obilatoga uroda sje-

mena hrasta lužnjaka u sjemenskoj regiji „Donja Posavina“, odnosno Spačva, osrednjega u ostalim regijama Posavske zone te dobroga uroda žira u Podravskoj zoni. Sve planirane potrebe za žirom lužnjaka podmirene su. Urod hrasta kitnja-ka i bukve bio je manji, kao i većine ostalih vrsta, a poljskoga jasena slab. Urod obične jele i smreke bio je dobar, dok je urod većine ostalih vrsta šumskoga drveća na priobalju bio slab ili je potpuno izostao, zbog čega veća količina nije ni skupljana. Skupljeno je ukupno 2.075 tona sjemena, od čega najviše hrasta lužnjaka - 1.866 tona.

osigurani planom poslovanja i naknade za uporabu opće-korisnih funkcija šuma. Na skupinu radova 10 - 16 po čl. 28. ZOŠ-a potrošeno je 257.574 tisuće kn, a najviše za sanaciju i obnovu šuma. Ti zahvati u biološkoj obnovi financirani su sredstvima poduzeća u visini 3% od vrijednosti prodanoga drva, naknade za uporabu općekorisnih funkcija šuma te iz drugih izvora.

Od pojedinačnih radova značajna sredstva Hrvatske šume d.o.o. uložile su u zaštitu šuma - 45.203 tisuće kn, šum-sku infrastrukturu - 83.862 tisuće kn te razminiranje - 73.739 tisuća kn. S obzirom na dobar urod prikupljeno je i uneseno u sastojine 1.789 tisuća kg žira tijekom jeseni 2011. godine s vrijednošću radova od oko 68 milijuna kuna. Time je osiguran etat glavnoga prihoda za nekoliko idućih godina.

Racionalnom uporabom sredstava naknade za općekori-sne funkcije šuma u iznosu 309.946 tisuća kn omogućeno je održivo financiranje radova i gospodarenje šumama na kršu, a kontinentalno šumarstvo podignuto je na znatno višu ra-zinu, što je očituje prije svega u primjeni preventivnih mjera zaštite, prvenstveno za zaštitu šuma od požara. Služba zaštite šuma od požara sve je bolje organizirana i tehnička opremlje-na te su opožarene šumske površine svedene na prihvatljivu razinu i sanirane u kratkom roku.

Biološka obnova šuma 000 kn

NAZIV SKUPINE RADOVA Ostvareno 2011Pripremni radovi, sadnja i sjetva 42.208Njega i obnova 91.658Odabir i obiljež. stabala za sječu 16.737Čuvarska služba 77.298Ostala zaštita od požaraIzrada PPP s elementima cestaOstala zaštitaUređivački radovi 46.555Ostali radovi 1 ‐ 9. BOŠ 6.208Priznati troškovi gosp. šumama 36.311UKUPNO 1 ‐ 9 čl. 28 ZOŠ‐a 316.975Pošumljavanje 15.135Rekonstrukcija i konverzija 8.661Sanacija i obnova 91.164Zaštita od požara 24.672Izrada PPP s eiementima cesta 33.387Ostala zaštita 20.531Ostali radovi 10 ‐ 16 BOŠ 64.024UKUPNO 10 ‐ 16 čl. 28 ZOŠ‐a 257.574UKUPNO BOŠ 574.549

Za skupinu radova 1 - 9 po čl. 28. Zakona o šumama uku-pno je potrošeno 316.975 tisuća kn, od čega najviše za njegu i obnovu. Radovi su financirani iz sredstava poduzeća koji su









Od spomenutoga ukupno ubranoga šumskog sjemena te iz zaliha prijašnjih godina upotrijebljeno je u sastojinama 2.000 tona za radove biološke obnove šuma, kao dopuna prirodnome naplodu i za pošumljavanje, dok je u rasadni-cima iskorišteno 55 tona za proizvodnju šumskih sadnica. Dio sjemena iz prošle i prijašnjih godina od 2,4 tone ostao je uskladišten na zalihama i pripravan za proljetnu sjetvu 2012. godine.

5.526 kg sjemena prodano je i isporučeno privatnim ra-sadnicima u Republici Hrvatskoj. 19 kg sjemena, uglavnom alohtonih četinjača namijenjenih za hortikulturne potrebe, nabavljeno je iz uvoza. Skupljeno sjeme hrasta lužnjaka i div-lje trešnje iz klonskih sjemenskih plantaža poslužit će u zapo-četoj proizvodnji sadnica za postavljanje testova potomstva, a preostali dio za proizvodnju kontejnerskih sadnica katego-rije „kvalificirano za pošumljavanje i popunjavanje”.

Stanje površina sjemenskih sastojina u 2011. godini zna-čajnije je promijenjeno pa je na kraju godine 5.249 ha regi-striranih sjemenskih sastojina kao šuma posebne namjene za proizvodnju šumskoga sjemena kategorije „selekcionira-no” te 52.263 ha izabranih gospodarskih šumskih sastojina za skupljanje šumskoga sjemena kategorije „poznato podri-jetlo”.

Prošle, 2011. godine izrađen je program gospodarenja za svaku registriranu klonsku sjemensku plantažu ukupne povr-šine 97 ha odobrenu od Ministarstva regionalnoga razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Plantaže služe za proi-zvodnju najvrjednijega šumskog sjemena certificiranoga u kategoriju „kvalificirano”, i to:

• hrasta lužnjaka u UŠP-u Vinkovci, Našice i Bjelovar,• hrasta kitnjaka u UŠP-u Požega,• poljskoga jasena u UŠP-u Nova Gradiška i Bjelovar,• divlje trešnje u UŠP-u Zagreb i • crnoga bora u UŠP-u Senj.

rasadnička proizvodnjaU 2011. godini u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. pro-

izvedeno je 15 milijuna komada šumskih sadnica, od čega je bilo oko 12 milijuna sadnica bjelogorice, oko 2,5 milijuna sadnica crnogorice i nešto manje od 0,5 milijuna sadnica me-diteranskih vrsta.

Radi održavanja takvog opsega proizvodnje u jesen

2011. godine zasijano je 20 tona žira hrasta lužnjaka, 31 tona žira hrasta kitnjaka te 1,2 tone sjemena poljskoga jasena, što će biti osnovica jednogodišnje proizvodnje (1+0) u sljedećoj godini (oko 8 milijuna komada).

7,1 milijun komada sadnica dostavljeno je za sadnju na šumskim terenima u skladu sa zahtjevima šumarija. Od toga je dostavljeno: bjelogorice 5,5 milijuna komada, crnogorice 1,2 milijuna komada te mediteranskih vrsta 454 tisuće koma-da.

Inventura sadnica od 1. siječnja 2012. pokazuje da ćemo s oko 10 milijuna novih sadnica u 2012. godini (hrast lužnjak, hrast kitnjak i poljski jasen) opet imati proizvodnju od oko 18 milijuna komada šumskih sadnica te da će u 2012. godini biti spremno za isporuku 10 milijuna sadnica za teren, odnosno da će biti moguće podmiriti gotovo sve potrebe za šumskim sadnicama naših šumarija.

000 kom

5.4511.212454

7.117SVEUKUPNO

UKUPNO ISPORUČENO

UKUPNO BJELOGORICAUKUPNO CRNOGORICA

UKUPNO MEDITERANSKE VRSTE

VRSTA SADNICA

ISPORUKA ŠUMSKIH SADNICA IZ RASADNIKA U 2011.g.









proizvodnja drvnih sortimenata

Pridobivanje drva slijed je međusobno povezanih i ovi-snih radnji u proizvodnji obloga drva, a čine ga sječa i izrada te transport drva. To je grana šumarstva kod koje je ulaganje živoga rada u proizvodnju osobito intenzivno. U njoj, kao i u cjelokupnom šumarstvu, nalazimo tri sastavnice: biološku, tehničku i ekonomsku.

Biološka sastavnica pridobivanja drva očituje se u tom što je rad na pridobivanju drva završna i početna faza proi-zvodnoga procesa uzgajanja šuma. Zbog toga prilikom pla-niranja i izvođenja rada treba pozornost posvetiti biološkim obilježjima šume i rad prilagoditi tako da se ne uguši proi-zvodna snaga šumskoga zemljišta.

Tehnička sastavnica pridobivanja drva obuhvaća tehnike

rada, poznavanje sredstava i predmeta rada. Uporaba stro-jeva u suvremenom pridobivanju drva uvijek podrazumi-jeva određeni rizik od ozljeđivanja, onečišćenja i oštećenja složenoga šumskog ekosustava (gaženje i sabijanje tla, veća mogućnost naknadnih erozijskih procesa, oštećenje dubećih stabala i njihova korijenovoga sustava, oštećenje podmlatka, onečišćenje tla i vodotoka). Hrvatske šume d.o.o. nastoje oko-lišno prihvatljivim postupcima pridobivati drvo primjenjujući načine rada i pogodne strojeve tako da su štete na staništu i u sastojini minimalne, a estetski izgled šumskoga radilišta u tijeku i nakon radova prihvatljiv.

Ekonomska sastavnica proizvodnje očituje se u smanji-vanju troškova proizvodnje tehničko-tehnološkim rješenji-ma. U Hrvatskim šumama d.o.o. udio ručnoga rada u sječi i izradi vrlo je velik zbog načina gospodarenja šumama. Pri-mjenjivost strojne sječe i izrade za sada je vrlo mala.

Izvršenje plana sječa u 2011. godini Sječa drvne mase u strukturi i količini ostvarena je u skla-

du s planiranim veličinama. U gospodarenju šumama bitna je struktura sječa po vrsti prihoda jer ona utječe na opseg i strukturu svih šumskogospodarskih radova, ali i na planiranje te na ostvarenje poslovnoga rezultata Društva u cjelini. Udjel etata glavnoga prihoda u ukupnom izvršenju bio je 62,1%.

proizvodnja drvnih sortimenataProizvodnja drvnih sortimenata u 2011. godini odvija-

la se na cijelom području Hrvatskih šuma d.o.o. Ukupno je izrađeno 4.894.305 m³ neto, čime je planirana proizvodnja ostvarena. Ta je proizvodnja ujedno najveće izvršenje proi-zvodnje drvnih sortimenata od osnutka poduzeća.

TRUPCI TO RD OBLOVINAUKUPNO VM M PROSTORNO

UKUPNO SVEUKUPNO

SJEČA 2.248.487 13.440 4.956 2.266.882 2.236.656 390.766 2.627.422 4.894.305

PLAN 2.354.708 73.459 0 2.428.167 1.931.971 382.116 2.314.087 4.742.254

OSTVARE‐NJE %

95,5 18,3 93,4 115,8 102,3 113,5 103,2

Izvršenje plana proizvodnje u 2011

m3

% % % %ostvar. ostvar. ostvar. ostvar.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13Hrast lužnjak 430.506 433.867 100,8 207.192 206,658 99,7 297.691 296.024 99,4 935.389 936.549 100,1Hrast kitnjak 229.649 228.060 99,3 135.616 135.415 99,9 27.150 29.113 107,2 392.415 392.588 100

Bukva 1.550.647 1,539.601 99,3 548.243 542.628 99 64.611 75.987 117,6 2.163,50 2.158.216 99,8Jasen 145.331 148.260 102 126.579 128.379 101,4 20.155 20.741 102,9 292.065 297.380 101,8

Jela/smreka 566.618 561.582 99,1 14.308 14.016 98 111,777 115.823 103,6 692.703 691.421 99,8Ostale vrste 591.404 589.270 99,6 501.993 498.391 99,3 60.796 69.844 114,9 1.154.193 1.157.505 100,3Ukupno 3.514.155 3.500.640 99,6 1.533.931 1.525,49 99,4 582.180 607.532 104,4 5.630.266 5.633.659 100,1

Etat po strukturi prihoda u 2011.

Ostv. Plan Ostv.Vrsta drvaGlavni prihod Prethodni prihod Slučajni prihod Ukupno

Plan Ostv. Plan Ostv. Plan

m3









Ostvarena sječa i izrada po izvršiteljima radovaOd ukupne sječe i izrade drvnih sortimenata u organiza-

ciji Društva u 2011. godini ostvareno je 2.683.533 m³ ili 55% ukupnih radova. Dnevni je učinak radnika HŠ-a u sječi i izradi 17,08 m³ po izvršitelju. Usluge ostvarene u sječi i izradi iznose 1.294.201 m³ i veće su za 273.126 m³ od prošlogodišnjih. Sa-moizrada s ukupnim iznosom 916.531 m³ veća je za 121.106 m³ od ostvarene u 2010. godini.

Ostvareno privlačenje po izvršiteljima radovaU II. fazi iskorištavanja šuma ukupno je privučeno i izve-

zeno 3.948.616 m³ drvnih sortimenata. Vanjskom uslugom poduzetnika privučeno je 1.721.749 m³ oblovine i prostorno-ga drva, što je za 343.590 m³ više od prošle godine. Vlastitim kapacitetima Hrvatskih šuma d.o.o. u toj fazi rada ostvareno je 2.226.867 m³ ili 194.930 m³ više u odnosu prema 2010. go-dini. Relativni je omjer udjela vlastitih kapaciteta prema vanj-skim uslugama 56 : 44.

Ostvareni prijevoz drvnih sortimenataU ukupnom prijevozu od 4.316.773 m³ vlastitim je ka-

pacitetima prevezeno 606.215 m³ ili 14%, što je za 34.957 m³ manje u odnosu prema prošloj godini. Poduzetnici su prevezli 3.710.558 m³, što je ujedno najveći prijevoz drvnih sortimenata koji su obavili poduzetnici od osnutka Hrvatskih šuma d.o.o.

Zalihe drvnih sortimenataUkupne zalihe potkraj 2011. godine iznosile su 363.654,27

m³, što je u odnosu prema zalihama iz 2010. godine smanje-nje od 37.234,63 m³. Ukupne zalihe drvnih sortimenata na kraju 2011. godine iznosile su 7,4% od ostvarene proizvodnje.

Sječa i izrada prema izvršiteljima

Vlastitim radnicima 54,9 % Poduzetništvo 26,4 % Lokalno stanovništvo 18,7 %

Vlastitim sredstvima56,4 %

Poduzetništvo 43,6%

Prijevoz drvnih sortimenata po izvršiteljima

Vlastitim kapacitetima 14,0 %

Poduzetnici 86,0 %

VLASTITIM RADNICIMA54,9%

PODUZETNIŠTVO26,4%

LOKALNOSTANOVNIŠTVO

18,7%






Poduzetnici 86,0 %

Privlačenje drva prema izvršiteljima

VLASTITIM SREDSTVIMA56,4%

PODUZETNIŠTVO43,6%






Poduzetnici 86,0 %

Prijevoz drvnih sortimenata prema izvršiteljima

VLASTITIM KAPACITETIMA

14%

PODUZETNICI86%

m³

Mjesto Oblovina Prostorno drvo Ukupno Šuma 32.177 58.974 91.151Pom. stov. 103.865 149.017 252.882Glavno stov. 6.111 13.510 19.622Ukupno: 142.154 221.501 363.654

Zalihe drvnih sortimenata na dan 31.12.2011. godine









prodajaU 2011. godini Hrvatske šume, društvo s ograničenom

odgovornošću, prodale su 4.932.538 m3 drvnih sortimenata u vrijednosti od 1.542.275 tisuća kuna, što je u odnosu prema planu prodaje ostvarenje od 111%. Osim toga, prihodi su u odnosu prema realiziranim prihodima od drvnih sortimenata u 2010. godini povećani za 184.299 tisuća kuna, što je poslje-dica većega opsega prodaje za 508 tisuća m3 uz istodobno povećanje prosječne cijene za 6 kn/m3.

Strukturu ukupne prodaje drvnih sortimenata u 2011. godini čini:

• prodaja trupaca u količini od 2.323.687 m3 i u vrijednosti od 1.131.660 tisuća kuna;

• prodaja tanke oblovine u količini od 51.084 m3 i u vrijed-nosti od 12.377 tisuća kuna;

• prodaja celuloze u količini od 1.090.027 m3 i u vrijednosti od 214.577 tisuća kuna;

• prodaja ogrjeva u količini od 1.467.740 m3 i u vrijednosti od 183.661 tisuća kuna.

Najviše je trupaca prodano po ugovoru - 2.118.423 m3, što čini 91% od ukupne prodaje trupaca. Na domaćim je lici-tacijama prodano 1.169 m3 ili 0,05% od ukupne prodaje tru-paca, a na međunarodnim licitacijama 138.378 m3 ili 6% od ukupne prodaje trupaca. Manji dio trupaca, 65.717 m3 ili 3%, prodan je na blagajni.

Trupci se po ugovoru, bez nadmetanja, prodaju tvrtka-ma domaće drvne industrije koje proizvode finalne proizvo-de (namještaj, parket, građevnu stolariju, suhe elemente i sl.), zatim tvrtkama koje imaju prerađivačke kapacitete na po-dručju posebnoga državnog interesa te na područjima gdje je primarna prerada posebno značajna. Količina drvnih sorti-menata za prodaju javnim nadmetanjem na inozemno tržište utvrđena je planom prodaje, a izvoze se isključivo oni drvni sortimenti za koje domaća drvna industrija nema interesa ili mogućnosti kupnje.

Provedbu i praćenje prodaje drvnih sortimenata na ino-zemno tržište obavljalo je Povjerenstvo za provedbu Ured-be o dražbama određenih drvnih proizvoda sastavljeno od predstavnika Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetniš-tva, Carinske uprave i predstavnika Hrvatskih šuma, društva s ograničenom odgovornošću.

VRSTA DRVA Količina (m3) Iznos (tisuće kn)Pr. cijena (kn/m3)

Hrast lužnjak 458.748 434.963 948Hrast kitnjak 161.629 90.676 561Bukva 852.783 267.016 313Jasen 132.158 84.599 640Grab 90.776 18.714 206Jela‐smreka 422.197 159.130 377Ostale vrste 205.426 76.562 373UKUPNO 2.323.717 1.131.660 487

Hrast 3.091 731 236Bukva 6.674 1.551 232Četinjače 4.386 1.749 399Ostale vrste 36.928 8.347 226UKUPNO 51.079 12.377 242

Hrast 111.373 20.147 181Bukva 445.973 104.368 234Četinjače 200.186 29.858 149Ostale vrste 332.494 60.203 181UKUPNO 1.090.026 214.577 197

UKUPNO 1.467.708 183.661 125

SVEUKUPNO 4.932.530 1.542.275 313

IZVRŠENJE PRODAJE 2011.

TRUPCI

TANKA OBLOVINA

PROSTORNO DRVO ZA PRERADU

OGRJEV

UPRAVAŠUMA m3 000 kn kn/m3 m3 000 kn kn/m3 m3 kn

VINKOVCI 390,966 182,412,948 466 424,746 201,497,952 474 108 64 110 46 VINKOVCI 390.966 182.413 467 424.746 201.498 474 109 110OSIJEK 193,368 56,850,306 294 218,333 51,444,059 235 112 91 90 49 OSIJEK 193.368 56.850 294 218.333 51.444 236 113 90NAŠICE 322,697 94,051,805 291 405,581 125,552,434 309 125 68 133 49 NAŠICE 322.697 94.052 291 405.581 125.552 310 126 133POŽEGA 149,87 41,754,462 278 159,119 41,995,615 263 106 17 100 58 POŽEGA 149.870 41.754 279 159.119 41.996 264 106 101BJELOVAR 636,622 198,094,752 311 694,17 210,520,695 303 109 4 106 27 BJELOVAR 636.622 198.095 311 694.170 210.521 303 109 106KOPRIVNICA 312,479 106,662,727 341 369,167 112,026,787 303 118 14 105 3 KOPRIVNICA 312.479 106.663 341 369.167 112.027 303 118 105ZAGREB 285,207 108,160,122 379 329,999 118,064,835 357 115 71 109 16 ZAGREB 285.207 108.160 379 329.999 118.065 358 116 109SISAK 259,823 89,083,895 342 298,85 87,518,257 292 115 2 98 24 SISAK 259.823 89.084 343 298.850 87.518 293 115 98KARLOVAC 289,282 95,377,548 329 325,039 95,526,169 293 112 36 100 16 KARLOVAC 289.282 95.377 330 325.039 95.526 294 112 100OGULIN 190,805 60,041,885 314 190,198 54,795,829 288 99 68 91 26 OGULIN 190.805 60.042 315 190.198 54.796 288 100 91DELNICE 430,241 132,490,518 307 494,883 152,051,568 307 115 2 114 76 DELNICE 430.241 132.491 308 494.883 152.051 307 115 115SENJ 202,625 62,398,344 307 199,256 63,879,985 320 98 34 102 37 SENJ 202.625 62.398 308 199.256 63.880 321 98 102GOSPIĆ 415,738 105,005,759 252 443,486 101,051,208 227 106 67 96 23 GOSPIĆ 415.738 105.006 253 443.486 101.051 228 107 96BUZET 24,294 5,215,500 214 24,585 5,419,683 220 101 20 103 91 BUZET 24.294 5.215 215 24.585 5.420 220 101 104SPLIT 8,991 611,622 68 4, 566 391,317 85 50 78 63 98 SPLIT 8.991 612 68 4.566 391 86 51 64NOVA GRADIŠKA 328,223 111,404,653 339 350,56 120,538,720 343 106 81 108 20 N. GRADIŠKA 328.223 111.405 339 350.560 120.539 344 107 108

UKUPNO 4.441.231 1.449.617 326 4.932.538 1.542.275 313 111 106

PLAN IZVRŠENJE % IZVRŠENJAProdaja drvnih sortimeneta po podružnicama









razvoj poslovnih i proizvodnih procesa

Od osnutka Hrvatskih šuma d.o.o. razvojna je djelatnost sastavnica poslovne politike poduzeća usmjerena na pove-ćanje znanja kojemu je temelj u znanosti ili inovacijama proi-zvoda i procesa u području šumarstva i drugih djelatnosti ko-jima se poduzeće bavi. Istraživanje i razvoj uključuju temeljna i primijenjena istraživanja u području biotehničkih znanosti te razvoj poslovnih i organizacijskih procesa. Djelotvornost prihvaćanja novih spoznaja i njihova primjena u okviru su rada Službe za strateški razvoj i upravljanje organizacijskim promjenama, koja je 2011. godine dobila novu poslovnu i institucijsku funkciju određenu Studijom restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. Rad Službe definiran je s obzirom na područja razvoja korporativnoga poslovanja i razvoja šumar-skih djelatnosti. Spomenuto ustrojstvo još nije ostvareno u dijelu koji se odnosi na sistematizaciju i ekipiranost, iako je dobilo punu potporu Glavnoga radničkog vijeća, nego bi se trebalo realizirati u sklopu restrukturiranja Direkcije i Hrvat-skih šuma d.o.o., što se očekuje u idućem razdoblju.

U skladu s ciljevima razvojne politike Društva ostvareno je više razvojnih projekata od kojih ćemo ovdje nabrojiti naj-značajnije:

• izrada programske potpore za primjenu norma za prije-voz, utovar i istovar drvnih sortimenata i rasutih tereta;

• razvoj programa skladišnoga praćenja proizvodnje drv-nih sortimenata HŠPRO-a te njegova prodaja šumopo-sjednicima i inozemnim šumarima;

• razvoj i primjena GIS-tehnologije u pripremi i kontroli ra-dova biološke obnove šuma i iskorištavanja šuma;

• realizacija pilot-projekta sustava daljinskoga praćenja rada i kretanja strojeva i kamiona;

• suradnja u definiranju Plana ZIR-a za razdoblje 2011. - 2015.;

• testiranje novih proizvoda i tehnologija (testiranje više vrsta freza u pripremi obnove sastojina jasena te razrada programa istraživanja);

• izrada programa uporabe šumske biomase u energetske svrhe, izrada programa podizanja energetskih nasada, izrada programa ekonomske opravdanosti i izobrazba radnika po podružnicama;

• izobrazba radnika Društva o mogućoj primjeni i vođenju projekata financiranih iz fondova EU-a u suradnji sa Sre-dišnjim državnim uredom za razvojnu strategiju i koordi-naciju fondova EU-a.

Kao podrška što većemu uključivanju zaposlenika u ra-zvojnu politiku Društva 2011. godine donesen je Pravilnik o inventivnom stvaralaštvu kojim se na sustavan način defini-raju i na primjeren način stimuliraju inovacije (izumi, tehnič-ka unaprjeđenja, novi proizvodi i dr.) za koje se ocijeni da se mogu iskoristiti za unaprjeđenje poslovnoga i proizvodnoga procesa poduzeća. Na taj se način pokazuje i jasna opredije-ljenost Društva da ulaže u istraživanje i primjenu novih teh-nologija jer je to danas postao ključan čimbenik koji utječe na učinkovitost poslovanja, odnosno smanjivanje troškova, povećanje učinkovitosti radnoga procesa te povećanje razi-ne znanja koja uvjetuju poslovnu uspješnost.









Hrvatske šume d.o.o. oslanjaju svoje razvojne aktivnosti u kratkom i srednjem roku ponajprije na suradnju s nekoliko hrvatskih znanstvenih ustanova, sve u sklopu jedinstvenoga znanstvenoistraživačkoga programa u kojem sudjeluju:

• Šumarski fakultet u Zagrebu,• Hrvatski šumarski institut,• Akademija šumarskih znanosti,• Institut za jadranske kulture i melioraciju krša.

Učinkovita suradnja poduzeća sa znanstvenim ustano-vama pri definiranju problema, provedbi i prikazu rezultata istraživanja ostvaruje se na temelju Plana znanstvenoistra-živačkoga rada (ZIR). Za tu namjenu osigurava se 9,3 miliju-na kuna godišnje iz fonda za općekorisne funkcije šuma. U okviru petogodišnjega programa 2011. - 2015. za svaku se godinu planiraju godišnji izdatci. Planom je obuhvaćeno 89 projekata kojima se istražuje: a) unaprjeđenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava; b) propadanje, obnova i zašti-ta šumskih ekosustava; c) upravljanje resursima u šumarstvu i njihova upotreba. Rezultati tih istraživanja objavljuju se u strukovnim i znanstvenim glasilima, časopisima, zbornicima i terenskim prikazima proučenih postupaka, na znanstvenim i strukovnim radionicama te se primjenjuju u poslovnoj praksi i dr.

Znanstvenoistraživački rad

Izvješće o javnoj nabavi za 2011. godinu

Kao i prethodnih godina Služba za javnu nabavu počet-kom 2011. godine distribuirala je usvojeni Plan javne nabave svim upravama šuma podružnicama i svim službama u Di-rekciji. Donesena je Odluka o provedbi postupaka javne na-bave kojom su definirani postupci koji se provode na razini uprava šuma podružnica te postupci na razini Direkcije za potrebe svih podružnica.

Na osnovi analize stanja uporabe računalnoga programa e-plan u dijelu izdavanja narudžbenica po pojedinim UŠP-ima i Direkciji utvrđeno je da spomenuta programska aplika-cija zadovoljava korisničke zahtjeve. Uprava Društva donijela je Odluku o obvezi izrade narudžbenica sustavom računal-noga programa e-plan s obvezom primjene od 1. svibnja 2011. Radi provedbe Odluke utvrđen je redoslijed održava-nja radionica po svim UŠP-ima na kojima su krajnji korisnici osposobljeni za rad s programom. Radionicama je prisustvo-valo oko 400 radnika koji u redovitom radnom procesu su-djeluju u izradi, odnosno ovjeri i izdavanju narudžbenica. Od spomenutoga nadnevka počelo se s primjenom programa i do 20. prosinca 2011. evidentirano je ukupno 397 korisnika programa koji su izradili gotovo 60.000 stavki narudžbenica.

Na intranetskoj stranici http://intranet.hrsume.hr/itr/javnanabava za 2011. godinu nalaze se veze na 652 objave javne nabave, koje su izvorno objavljene na http://popiso-glasa-jn.nn.hr/. Isti se podatci nalaze i na internetskoj stranici http://javna-nabava.hrsume.hr/. Na toj je stranici objavljen i Pregled sklopljenih ugovora o javnoj nabavi i njihovog izvr-šenja u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske klasa: 330-01/11-02/01, ur. broj: 5030106-11-2 od 17. ožujka 2011.

Postupci javne nabave provedeni su kao i prethodnih go-dina s najvećim udjelom otvorenoga postupka javne nabave i nešto manjom primjenom okvirnoga sporazuma. U donjoj tablici prikazana je vrijednost nabave koja je objavljena u elektroničkome oglasniku javne nabave za 2011. godinu.

Izvješće o javnoj nabavi u 2011. g. Objavljeno u EOJN (elektronskom oglasniku javne nabave)

Roba Usluge Radovi UkupnoObjave u EOJN Broj predmeta 138 572 211 921(uključeni sklopljeni okvirni sporazumi)Nabava do 70 000 kn Broj predmeta(nije objavljeno u EOJN)

Nabava po okvirnim Broj predmeta 831sporazumima

Vrijednost ( u 000 kn) 186.666

Sveukupno Vrijednost ( u 000 kn) 1.046.896

Vrijednost ( u 000 kn) 31.552 28.377 4.764 64.693

OpisPredmet nabave

Vrijednost ( u 000 kn) 156.356 581.565 57.616 795.537

Hrvatski sabor donio je 2011. godine novi Zakon o javnoj nabavi (NN 90/2011), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012. pa se Društvo na odgovarajući način pripremilo za rad u skla-du s tim zakonom. Na kraju treba istaknuti da su postupci jav-ne nabave stavljeni na vrlo visoko mjesto u Antikorupcijskom planu koji je izrađen za poduzeće u 2011. godini.









Turistička djelatnost u HŠ-u d.o.o.Kako je već spomenuto, Hrvatske šume d.o.o. gospodare

s 27 lovišta otvorenoga, ograđenoga i uzgajališnoga tipa. U lovištima uz krupnu divljač (obični jelen, jelen lopatar, divlja svinja, obična srna, divokoza, muflon, smeđi medvjed) obi-tava i sitna dlakava i pernata divljač (zec, kuna, divlja mačka, fazan, šljuka, prepelica, guska, patka, trčka i dr.). Lovci mogu loviti divljač samo prema lovnom kalendaru, odnosno prema Pravilniku o lovostaji.

Bogata lovišta Hrvatskih šuma d.o.o., kvalitetna usluga u lovištu (lovna pratnja, lovnotehnički objekti, visoka trofejna struktura divljači) i kvalitetna ugostiteljska usluga osnovni su preduvjeti za razvoj lovnoga turizma Hrvatskih šuma d.o.o. Tijekom 2011. godine u lovištima i uzgajalištima kojima gos-podare Hrvatske šume d.o.o. lovili su brojni domaći i inoze-mni lovci - turisti. Lovovi su ugovarani s turističkim agencija-ma HRVATSKE ŠUME TOURS. Poduzeće je posljednjih godina uložilo znatna sredstva u lovnotehničke i lovnogospodarske objekte, čeke, hranilišta, pojilišta, solišta itd., ali i lovačke kuće u kojima odsjedaju lovci i ostali ljubitelji boravka u prirodi. Neke od njih, nove ili obnovljene, kao Zlatna greda i Ćošak šume u Baranji, Kunjevci i Dvorac Spačva u Vinkovcima, Đe-dovica i Jankovac u Našicama, Brezovica i Cerovljani u Sisku, Kondrić i Mačkovac u Đakovu, Babinac u Bjelovaru, Tučka Pla-na u Delnicama, Čambina i Peski u Podravini, Radinje u Novoj Gradiški, Krasno i Muzej u Krasnu i Muljava na Petrovoj gori sjajan su izlog lovišta, ljudi, običaja i kulinarskih dostignuća naše zemlje.

Radi promidžbe lovišta Hrvatske šume d.o.o. sudjeluju na sajmovima lova u zapadnoeuropskim gradovima te na naj-značajnijim sajamskim priredbama lova i lovnoga turizma u zemlji.

Ugostiteljski objekti Hrvatskih šuma d.o.o. u kontinen-talnom dijelu Hrvatske, kategorije lovačkoga i planinarskoga doma, gostima pružaju udoban smještaj i vrhunske lovačke specijalitete uz autohtona vina kraja u kojem se gost nalazi, odnosno boravi.

Ugostiteljski objekti Hrvatskih šuma d.o.o. na moru, od-marališta sa sobama i apartmanima, sezonskog su tipa te osiguravaju radnicima poduzeća i svim ostalim gostima ljetni odmor s obiteljima.

Turistička agencija HŠ Tours bavi se ponudom, prodajom i organizacijom lovnoturističkih paket-aranžmana, sklapa-njem i provedbom ugovora o turističkom paket-aranžmanu, organizacijom izleta, posredovanjem ugostiteljskih usluga, transferom putnika, davanjem turističkih obavijesti, osigura-njem putnih isprava, promidžbom turističkih kapaciteta Hr-vatskih šuma d.o.o. te drugim poslovima u svezi sa zaštitom interesa i prava gosta, putnika, odnosno turista.

Turistička agencija Hrvatske šume ToursLj.F.Vukotinovića 2, 10000 ZagrebID COD: HR-AB-01-080251008tel. 00385 (0)1 4804-231fax 00385 (0)1 4804-241

www.hrsume.hre-mail: [email protected]

Pozivamo ljubitelje prirode da odmor provedu u udobnim lovačkim i planinarskim domovima Hrvatskih šuma d.o.o., okruženi mirom i tišinom te ljepotama prirodnih hrvatskih šuma u svim godišnjim dobima. Očekuju Vas birana hrana i piće, prigodni programi, zabava, sport i rekreacija, a za lovce lov u obližnim lovištima Hrvatskih šuma d.o.o.

Gospić Gospić

Krk

Pag

Našice Našice Našice OsijekOsijekOsijekOsijekOsijekOsijekOsijekOsijekOsijek

VVVukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovar

VVVVVVVVVinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciSlavonski Brod Slavonski Brod Slavonski Brod

Požega Požega Požega Požega Požega Požega Požega Požega Požega

VVViroviticairoviticairoviticairoviticairoviticairoviticairoviticairoviticairovitica

PakracPakracPakracSisakSisakSisakSisakSisakSisakSisakSisakSisak

BjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovar

Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad

KoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnica

Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin

KarlovacKarlovacKarlovacKarlovacKarlovacKarlovac

GlinaGlinaGlina

SlunjSlunjSlunj

Otočac Otočac Otočac Otočac Otočac Otočac Otočac Otočac Otočac SenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenj

LabinLabin

DelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelnice

RijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijeka

CresKrkKrkKrkKrk

Vojnić Vojnić Vojnić Vojnić Vojnić Vojnić

Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Lokve Lokve Lokve Lokve Lokve Lokve

Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno

Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška

Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac

Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo

ZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagreb

Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Voćin Voćin Voćin

Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala

Bilje Bilje Bilje

Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko

Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja

Lovački dom Kunjevci Vinkovci

Lovački dom SpačvaVrbanja

Lovački dom Zlatna greda Bilje

Lovački dom ĐedovicaVoćin

Planinarski dom Jankovac PP Papuk

Lovački dom Cerovljani Hrvatska Dubica

Lovački dom Brezovica Sisak

Lovački dom Muljava TC Petrova gora

Šumarska kuća Krasno

Park šuma Golubinjak Lokve

Planinarski dom Zeleni Vir Skrad

Izletište Kamačnik Vrbovsko

Lovački dom Delnice

Lovački dom Peski Đurđevac

Lovački dom Čambina Ždala Lovački dom Babinac

Bjelovar

Uprava šuma Podružnica Bjelovar Matošev trg 1 43000 Bjelovar Tel. 00385 (0)43 647-111 Fax 00385 (0)43 247-118 www.hrsume.hr e-mail: [email protected]

Lovačka kuća BABINAC Babinac 178, 43273 Bulinac Tel.: 00385 (0)43 247-101; 264-111 Fax: 00385 (0)43 247-118; 264-900 e-mail: [email protected]

Lovačka kuća BABINAC luksuzni je lovačko-ugostiteljski objekt otvorenog tipa okružen brdskim lovištem Pisanička Bilogora, koje je smješteno na bilogorskim padinama sjeverno od Velike Pisanice, a posebno se ističe lovom na trofejnu srneću i jelensku divljač, te divlje svinje. Uz prethodnu najavu, Lovačka kuća Babinac pruža sve vrste ugostiteljskih i lovačkih usluga. Smještajni kapacitet (ukupno 20 ležaja): • sobe: 1/1; 7/2 – sve luksuzno opremljene (kupaonica / tuš-kada i WC, TV i SAT, direktna telefonska linija, mini-bar, poseban ormar za smještaj lovačkih pušaka) • depadansa: 1 apartman (sobe 1/2, 1/3, dnevni boravak sa kuhinjom, kupaonica / tuš-kada i WC) Ugostiteljski kapacitet:• veliki salon - 38 sjedećih mjesta (pomičnim se vratima može pregraditi u 2 manja salona od 25 odnosno 10 mjesta) • mali salon – 10 sjedećih mjesta • natkrivena terasa – 15 sjedećih mjesta Društveni prostor: caffe-bar i dnevni boravak (TV,SAT, kućno kino, HI-FI glazbena linija) Dodatni objekti: objekt za obradu i skladištenje (hladnjača) odstrijeljene krupne divljači, 6 kućica za lovačke pse sa posebno ograñenim prostorom za slobodno kretanje pasa, pečenjara i roštilj Radno vrijeme: uz najavu, prema dogovoru Parking: 10 parkirnih mjesta u ograñenom dvorištu kuće i 15-tak uz rub šume u neposrednoj blizini kuće Ponuda: bogata gastronomska ponuda (buffet obroci, lovački specijaliteti, domaća jela, jela s ražnja i roštilja, slastice); luksuzan smještaj i noćenje; organizacija poslovnih i privatnih skupova (sastanci, domjenci, seminari, prezentacije, obljetnice, razne svečanosti, mature, svadbe, obiteljske proslave); organizacija lova na krupnu divljač uz stručne lovne vodiče. Napomena: svi ugostiteljski i društveni prostori su klimatizirani, a za razne prezentacije na raspolaganju je LCD projektor s platnom koji se nalazi u velikom salonu, te mogućnost pristupa Internetu.

Rezervacije i narudžbe ugostiteljskih usluga i smještaja: GSM: ++385(0)98 349 030 e-mail: [email protected] ; [email protected]

Organizacija lova, lovnih usluga i smještaj lovaca: Željko Šibenik • GSM: ++385(0)98 453 099 • e-mail: [email protected]ñelko Kalabek • e-mail: [email protected]

Lovački dom Radinje Nova Gradiška

Lovački dom KondrićĐakovo

Turistička agencija Hrvatske šume ToursLj.F.Vukotinovića 2, 10000 ZagrebID COD: HR-AB-01-080251008tel. 00385 (0)1 4804-231fax 00385 (0)1 4804-241

www.hrsume.hre-mail: [email protected]

Pozivamo ljubitelje prirode da odmor provedu u udobnim lovačkim i planinarskim domovima Hrvatskih šuma d.o.o., okruženi mirom i tišinom te ljepotama prirodnih hrvatskih šuma u svim godišnjim dobima. Očekuju Vas birana hrana i piće, prigodni programi, zabava, sport i rekreacija, a za lovce lov u obližnim lovištima Hrvatskih šuma d.o.o.

Gospić Gospić

Krk

Pag

Našice Našice Našice OsijekOsijekOsijekOsijekOsijekOsijekOsijekOsijekOsijek

VVVukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovarukovar

VVVVVVVVVinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciinkovciSlavonski Brod Slavonski Brod Slavonski Brod

Požega Požega Požega Požega Požega Požega Požega Požega Požega

VVViroviticairoviticairoviticairoviticairoviticairoviticairoviticairoviticairovitica

PakracPakracPakracSisakSisakSisakSisakSisakSisakSisakSisakSisak

BjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovarBjelovar

Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad Ivanić-Grad

KoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnicaKoprivnica

Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin Varaždin

KarlovacKarlovacKarlovacKarlovacKarlovacKarlovac

GlinaGlinaGlina

SlunjSlunjSlunj

Otočac Otočac Otočac Otočac Otočac Otočac Otočac Otočac Otočac SenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenjSenj

LabinLabin

DelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelniceDelnice

RijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijekaRijeka

CresKrkKrkKrkKrk

Vojnić Vojnić Vojnić Vojnić Vojnić Vojnić

Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Skrad Lokve Lokve Lokve Lokve Lokve Lokve

Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno Krasno

Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška Nova Gradiška

Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac

Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo Đakovo

ZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagrebZagreb

Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Slatinski Drenovci Voćin Voćin Voćin

Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala Ždala

Bilje Bilje Bilje

Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko Vrbovsko

Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja Vrbanja

Lovački dom Kunjevci Vinkovci

Lovački dom SpačvaVrbanja

Lovački dom Zlatna greda Bilje

Lovački dom ĐedovicaVoćin

Planinarski dom Jankovac PP Papuk

Lovački dom Cerovljani Hrvatska Dubica

Lovački dom Brezovica Sisak

Lovački dom Muljava TC Petrova gora

Šumarska kuća Krasno

Park šuma Golubinjak Lokve

Planinarski dom Zeleni Vir Skrad

Izletište Kamačnik Vrbovsko

Lovački dom Delnice

Lovački dom Peski Đurđevac

Lovački dom Čambina Ždala Lovački dom Babinac

Bjelovar

Uprava šuma Podružnica Bjelovar Matošev trg 1 43000 Bjelovar Tel. 00385 (0)43 647-111 Fax 00385 (0)43 247-118 www.hrsume.hr e-mail: [email protected]

Lovačka kuća BABINAC Babinac 178, 43273 Bulinac Tel.: 00385 (0)43 247-101; 264-111 Fax: 00385 (0)43 247-118; 264-900 e-mail: [email protected]

Lovačka kuća BABINAC luksuzni je lovačko-ugostiteljski objekt otvorenog tipa okružen brdskim lovištem Pisanička Bilogora, koje je smješteno na bilogorskim padinama sjeverno od Velike Pisanice, a posebno se ističe lovom na trofejnu srneću i jelensku divljač, te divlje svinje. Uz prethodnu najavu, Lovačka kuća Babinac pruža sve vrste ugostiteljskih i lovačkih usluga. Smještajni kapacitet (ukupno 20 ležaja): • sobe: 1/1; 7/2 – sve luksuzno opremljene (kupaonica / tuš-kada i WC, TV i SAT, direktna telefonska linija, mini-bar, poseban ormar za smještaj lovačkih pušaka) • depadansa: 1 apartman (sobe 1/2, 1/3, dnevni boravak sa kuhinjom, kupaonica / tuš-kada i WC) Ugostiteljski kapacitet:• veliki salon - 38 sjedećih mjesta (pomičnim se vratima može pregraditi u 2 manja salona od 25 odnosno 10 mjesta) • mali salon – 10 sjedećih mjesta • natkrivena terasa – 15 sjedećih mjesta Društveni prostor: caffe-bar i dnevni boravak (TV,SAT, kućno kino, HI-FI glazbena linija) Dodatni objekti: objekt za obradu i skladištenje (hladnjača) odstrijeljene krupne divljači, 6 kućica za lovačke pse sa posebno ograñenim prostorom za slobodno kretanje pasa, pečenjara i roštilj Radno vrijeme: uz najavu, prema dogovoru Parking: 10 parkirnih mjesta u ograñenom dvorištu kuće i 15-tak uz rub šume u neposrednoj blizini kuće Ponuda: bogata gastronomska ponuda (buffet obroci, lovački specijaliteti, domaća jela, jela s ražnja i roštilja, slastice); luksuzan smještaj i noćenje; organizacija poslovnih i privatnih skupova (sastanci, domjenci, seminari, prezentacije, obljetnice, razne svečanosti, mature, svadbe, obiteljske proslave); organizacija lova na krupnu divljač uz stručne lovne vodiče. Napomena: svi ugostiteljski i društveni prostori su klimatizirani, a za razne prezentacije na raspolaganju je LCD projektor s platnom koji se nalazi u velikom salonu, te mogućnost pristupa Internetu.

Rezervacije i narudžbe ugostiteljskih usluga i smještaja: GSM: ++385(0)98 349 030 e-mail: [email protected] ; [email protected]

Organizacija lova, lovnih usluga i smještaj lovaca: Željko Šibenik • GSM: ++385(0)98 453 099 • e-mail: [email protected]ñelko Kalabek • e-mail: [email protected]

Lovački dom Radinje Nova Gradiška

Lovački dom KondrićĐakovo









Nastavak stabilnoga i uspješnoga poslovanja

Prije analize ostvarenih poslovnih rezultata važno je još jednom istaknuti da su Hrvatske šume d.o.o. stabilan po-slovni sustav, ali i jedno od strateški najvažnijih poduzeća u Republici Hrvatskoj. Tijekom 2010. godine stvorene su pret-postavke za stabilno i uspješno poslovanje, a takav je trend nastavljen i u 2011. godini, iako uz određeni oprez s obzirom na djelomično, no ne posve stabilno poslovno okruženje te uz dodatna rezerviranja sredstava za potencijalne poslovne rizike u dolazećoj godini.

Na rezultate poslovanja u 2011. godini najvećim je dije-lom utjecalo povećanje proizvodnje i prodaje drvnih sortime-nata. Prihodi od prodaje drvnih sortimenata iznose 1.542.275 tisuća kuna i u odnosu prema protekloj, 2010. godini poveća-ni su za 14%, odnosno za 184.299 tisuća kuna. Istodobno su smanjena ukupno uplaćena sredstva po osnovi općekorisnih funkcija šuma u 2011. godini. Ta su sredstva manja za 36.214 tisuća kuna od prikupljenih 2010. godine. Trend smanjenja ukupne mase prikupljenih sredstava započet je još u drugoj po-lovici 2010. godine jer je od 1. srpnja 2010. godine smanjena stopa naknade za OKFŠ. Slijedom toga, ali i zbog utjecaja kri-ze, naplata tih sredstava, ali i sama osnovica po kojoj se ta naknada naplaćuje, dodatno je smanjena.

Važno je istaknuti da je krajem veljače 2012. godine do-datno značajno smanjena stopa naknade za OKFŠ, što će u idućem razdoblju zahtijevati prilagodbu Društva u troškovi-ma i načinima financiranja svoga poslovanja.

Rezultati poslovanja u ovom razdoblju pokazuju da nam se prihodi u odnosu prema prethodnoj godini povećavaju, ali nam istodobno značajnije rastu i troškovi poslovanja. To je dijelom u svezi s povećanim opsegom poslova, ali i s isto-dobnim rastom cijena energenata na tržištu, pa je i rezultat poslovanja smanjen u odnosu prema prethodnoj godini.

U 2011. godini Društvo je ostvarilo dobit prije oporezi-vanja od 9.789 tisuća kuna. Također je izrazito važno istaknu-ti da su Hrvatske šume d.o.o. donijele niz mjera kao pomoć domaćoj drvoprerađivačkoj industriji, od čega su financijski najznačajniji odobreni rabati, čiji su troškovi teretili rezultat poslovanja 2011. godine za 22.432 tisuće kuna.

U obračunskom razdoblju 1. siječnja – 31. prosinca 2011. godine ostvareni su ukupni prihodi u iznosu 2.378.126 tisuća kuna i u odnosu prema istom razdoblju 2010. godine veći su za 5%, a u odnosu prema godišnjem planu veći su za 11%.

0

300000

600000

900000

1200000

1500000

1800000

2100000

2400000

Poslovni prihodi Financijski prihodi UKUPNO

000 kn

Vrsta prihoda

Pregled ukupnih prihoda

2011.

2010.

000 kn

OPIS 2011. 2010.INDEKS

2011./2010.Poslovni prihodi 2.340.494 2.202.766 106Financijski prihodi 37.632 69.397 54UKUPNO 2.378.126 2.272.163 105

000 kn


2011./2010.Poslovni rashodi 2.339.538 2.200.778 106Financijski rashodi 28.799 36.063 80UKUPNO 2.368.337 2.236.841 106

2011. 2010.I. POSLOVNI PRIHODI 2.340.494 2.202.766II. POSLOVNI RASHODI 2.339.538 2.200.778III. FINANCIJSKI PRIHODI 37.631 69.397IV. FINANCIJSKI RASHODI 28.799 36.064V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKAVI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKAVII. IZVANREDNI ‐ OSTALI PRIHODIVIII. IZVANREDNI ‐ OSTALI RASHODIIX. UKUPNI PRIHODI 2.378.126 2.272.163X. UKUPNI RASHODI 2.368.337 2.236.841XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA 9.789 35.3221. Dobit prije oporezivanja 9.789 35.3222. Gubitak prije oporezivanja 0XII. POREZ NA DOBIT 6.642 11.786XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 3.147 23.5361. Dobit razdoblja 3.147 23.5362. Gubitak razdoblja

RAČUN DOBITI I GUBITKA za razdoblje od 01.01. do 31.12.2011. 000 kn

Najveći udio u poslovnim prihodima čine prihodi od prodaje u zemlji, koji su se povećali u odnosu prema 2010. godini za 171.656 tisuća kuna ili 12%, i to zbog spomenute povećane prodaje drvnih sortimenata, čija je razina prodaje konačno uspjela dosegnuti ostvarenja iz 2008. godine, nakon koje je započeo trend pada.









000 kn


2011./2010.Poslovni prihodi 2.340.494 2.202.766 106Financijski prihodi 37.632 69.397 54UKUPNO 2.378.126 2.272.163 105

000 kn


2011./2010.Poslovni rashodi 2.339.538 2.200.778 106Financijski rashodi 28.799 36.063 80UKUPNO 2.368.337 2.236.841 106

0

300000

600000

900000

1200000

1500000

1800000

2100000

2400000

Poslovni rashodi Financijski rashodi UKUPNO

000 kn

Vrsta rashoda

Pregled ukupnih rashoda

2011.

2010.

Ukupna imovina Društva u 2011. godini u odnosu prema istom razdoblju 2010. godine povećala se za 0,27%.

Dugotrajna materijalna imovina obuhvaća sredstva koji-ma se Društvo koristi u proizvodnji, isporuci roba i usluga te u administrativne svrhe i čiji je procijenjeni korisni vijek upotre-be duži od godine dana. Najveći udio u strukturi materijalne imovine imaju građevni objekti sa 71%.

Rashodi iznose 2.368.337 tisuća kuna. U odnosu prema prošloj godini, kada su iznosili 2.236.841 tisuću kuna, pove-ćani su za 6%, a u odnosu prema godišnjem planu veći su za 12%.

Troškovi osoblja u ovom razdoblju iznose 990.115 tisuća kuna. Prosječan broj zaposlenih u odnosu prema prošloj go-dini veći je za 2%, ali treba napomenuti da su krajem 2010. godine Hrvatske šume d.o.o. odlukom Vlade RH preuzele 85 radnika iz Šumarske savjetodavne službe.

BILANCA na dan 31.12.2011.

AKTIVA 2011. 2010.A POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITALB DUGOTRAJNA IMOVINA 1.562.494 1.367.180I. Nematerijalna imovina 30.783 26.686II. Materijalna imovina 1.246.792 1.261.353III. Dugotrajna financijska imovina 41.168 36.943IV. Potraživanja 05 243.751 42.198V. Odgođena porezna imovina C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 705.448 894.526I. Zalihe 172.518 156.641II. Potraživanja 424.032 588.737III. Kratkotrajna financijska imovina 74.707 131.227IV. Novac u banci i blagajni 34.191 17.921

D.PLAĆENI TROŠKOVI BUD. RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

1.710 1.757

E UKUPNA AKTIVA 2.269.652 2.263.463F. IZVANBILANČNI ZAPISI 30.860.556 28.469.997

PASIVA 2011. 2010.

A. KAPITAL I REZERVE 1.242.147 1.286.806I. Temeljni (upisani) kapital 1.171.670 1.171.670II. Kapitalne rezerve III. Rezerve iz dobiti 2.379 2.737IV. Revalorizacijske rezerve V. Zadržana dobit ili preneseni gubitak 64.951 88.8631. Zadržana dobit 64.951 88.8632. Preneseni gubitak VI. Dobit ili gubitak poslovne godine 3.147 23.5361. Dobit poslovne godine 3.147 23.5362. Gubitak poslovne godine VII. Manjinski interesB. REZERVIRANJA 82.765 237.560C. DUGOROČNE OBVEZE 110.091 176.459D. KRATKOROČNE OBVEZE 708.238 513.696

E.ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠ. I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

126.411 48.942

F. UKUPNO PASIVA 2.269.652 2.263.463G. IZVANBILANČNI ZAPISI 30.860.556 28.469.997

Rukovoditelj Financijske službe: MP Predsjednik Uprave:

mr.sc. Vlado Đurašin Član Uprave:

000 kn

000 kn

BILANCA na dan 31.12.2011.

AKTIVA 2011. 2010.A POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITALB DUGOTRAJNA IMOVINA 1.562.494 1.367.180I. Nematerijalna imovina 30.783 26.686II. Materijalna imovina 1.246.792 1.261.353III. Dugotrajna financijska imovina 41.168 36.943IV. Potraživanja 05 243.751 42.198V. Odgođena porezna imovina C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 705.448 894.526I. Zalihe 172.518 156.641II. Potraživanja 424.032 588.737III. Kratkotrajna financijska imovina 74.707 131.227IV. Novac u banci i blagajni 34.191 17.921

D.PLAĆENI TROŠKOVI BUD. RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

1.710 1.757

E UKUPNA AKTIVA 2.269.652 2.263.463F. IZVANBILANČNI ZAPISI 30.860.556 28.469.997

PASIVA 2011. 2010.

A. KAPITAL I REZERVE 1.242.147 1.286.806I. Temeljni (upisani) kapital 1.171.670 1.171.670II. Kapitalne rezerve III. Rezerve iz dobiti 2.379 2.737IV. Revalorizacijske rezerve V. Zadržana dobit ili preneseni gubitak 64.951 88.8631. Zadržana dobit 64.951 88.8632. Preneseni gubitak VI. Dobit ili gubitak poslovne godine 3.147 23.5361. Dobit poslovne godine 3.147 23.5362. Gubitak poslovne godine VII. Manjinski interesB. REZERVIRANJA 82.765 237.560C. DUGOROČNE OBVEZE 110.091 176.459D. KRATKOROČNE OBVEZE 708.238 513.696

E.ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠ. I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

126.411 48.942

F. UKUPNO PASIVA 2.269.652 2.263.463G. IZVANBILANČNI ZAPISI 30.860.556 28.469.997

Rukovoditelj Financijske službe: MP Predsjednik Uprave:

mr.sc. Vlado Đurašin Član Uprave:

000 kn

000 kn









U suvremenim uvjetima poslovanja za kvalitetno poslo-vanje poduzeća potrebne su kvalitetne računovodstvene informacije. Velik dio tih informacija nalazi se u financijskim izvješćima. Analiza financijskih izvješća jedan je od najznačaj-nijih dijelova analize poslovanja. Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost subjekta da pravodobno podmiri svoje dospje-le kratkoročne obveze. Oni zrcale odnose između dijelova ili cjelina kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza. Na likvid-nost II. i III. stupnja Hrvatskih šuma d.o.o. utječe visoka razina potraživanja koja se nalaze unutar kratkotrajne imovine, a u okviru kojih su svakako najznačajnija potraživanja od kupaca. Ta su potraživanja utjecala i na značajno smanjenje likvidno-sti II. i III. stupnja u usporedbi s pokazateljima za 2011. godinu prvenstveno zbog sklapanja ugovora o reprogramima, čime su ta potraživanja reklasificirana kao dugoročna.

Višegodišnja konzervativna ekonomska i financijska po-litika omogućuje Hrvatskim šumama d.o.o., za sada, stabilno financiranje.

0

300.000

600.000

900.000

1.200.000

1.500.000

1.800.000

2.100.000

2.400.000

Kapital irezerve

Dugoroč.rezerv.

Dugoročneobveze

Kratkoročneobveze

Odgođeno pl.troškova

UKUPNO

000 kn

Pregled strukture pasive

2011.

2010.

0

300.000

600.000

900.000

1.200.000

1.500.000

1.800.000

2.100.000

2.400.000

Dugotrajna imovina Kratkotrajnaimovina

Pl. troškovi i nedosp.naplata

UKUPNO

000 kn

Pregled strukture aktive

2011.

2010.

0

300.000

600.000

900.000

1.200.000

1.500.000

1.800.000

2.100.000

2.400.000

Kapital irezerve

Dugoroč.rezerv.

Dugoročneobveze

Kratkoročneobveze

Odgođeno pl.troškova

UKUPNO00

0 kn

Pregled strukture pasive

2011.

2010.

0

300.000

600.000

900.000

1.200.000

1.500.000

1.800.000

2.100.000

2.400.000

Dugotrajna imovina Kratkotrajnaimovina

Pl. troškovi i nedosp.naplata

UKUPNO

000 kn

Pregled strukture aktive

2011.

2010.

2011. 2010.Novac na računu i blagajni 34.191 17.921Financijska imovina 74.707 131.227Potraživanja 424.032 588.737Zalihe 172.518 156.641PLAĆENI TROŠKOVI BUD. RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

1.710 1.758

KRATKOROČNE OBVEZE 708.238 513.696

ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠ. I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

126.411 48.943

Likvidnost I. stupnja % 8%‐14% 4,10 3,19

Likvidnost II. stupnja % 70% ‐ 80% 63,85 131,15

Likvidnost III. stupnja % 130% ‐ 140% 84,73 159,30

ANALIZA LIKVIDNOSTI

Naziv Preporuka000 kn





Skupština

Nadzorni odbor

Direkcija

Uprava

Služba interne revizije i kontrole

Proizvodna služba

Nadzorna stanica za ekološku proizvodnju

Planska i analitička služba

Komercijalna služba

Služba za strateški razvoj i upravljanje organiza-cijskim promjenama

Služba za uređivanje šuma

Služba za ekologiju

Služba za lovstvo Pravna, kadrovska i opća služba

Imovinsko - pravna služba

Služba zaštite na radu

Financijska služba Računovodstvena služba

Informatička služba Putnička agencija “Hrvatske šume tours”

Služba za javnu nabavu

Služba za provedbu programa OKFŠ

Služba za ljudske potencijale

Uprava šuma Podružnica (1-16)

Ured Voditelja UŠP

Proizvodni odjel Komercijalni odjel Planski i analitički odjel

Odjel za uređivanje šuma

Odjel za ekologiju Odjel za lovstvo

Pravni, kadrovski i opći odjel

Financijsko - računovodstveni odjel

Informatički odjel

Šumarija (1 - 169)

Radna jedinica (1-24)

Tvrtke u vlasništvu HŠ

Ambalaža d.o.o. Lanišće

Komercijalni odjelDrvna galanterija d.o.o.Vrbovsko

Kamenolomi Krašić d.o.o.

Komercijalni odjelŠumska biomasa d.o.o. Komercijalni odjelHrvatske šume Consult d.o.o.

Komercijalni odjelRasadnik Piket d.o.o.

Služba za šume šumoposjednika

Vlada Republike Hrvatske, zastupana po ministru poljoprivrede, Tihomiru Jakovini, dipl. ing. agr.

Doris Srnec, dipl. iur.predsjednica Nadzornog odbora

Vicko Njavro, dipl. ing. šum. zamjenik predsjednice Nadzornog

odbora

Dalibor Georgijevski, MBA, dipl. ing. agr.

Mijo Prgomet, dipl. oec.

prof. dr. sc. Ivan Martinić

prof. dr. sc. Neven Voća

mr. sc. Željka Šikić predstavnica radnika u Nadzornom

odboru

mr. sc. Ivan Pavelić– predsjednik Uprave

mr. sc. Marija Vekić – članica Uprave

Ivan Ištok, dipl. ing. šum. – član Uprave

1 uŠp Vinkovci Trg bana Josipa Šokčevića 2032100 VinkovciTel. 032/341 000Faks: 032/331 129e-pošta: [email protected] www.vinkovci.hrsume.hr

2 uŠp Osijek Julija Benešića 131000 OsijekTel. 031/257 000Faks: 031/212 757e-pošta: [email protected]

3 uŠp Našice J. J. Strossmayera 131500 NašiceTel. 031/618 050Faks: 031/613 741e-pošta: [email protected] wwww.nasice.hrsume.hr

4 uŠp požega Milke Trnine 234000 PožegaTel. 034/312 380Faks: 034/281 747e-pošta: [email protected] www.pozega.hrsume.hr

5 uŠp Bjelovar Matošev trg 143000 BjelovarTel. 043/647 111Faks: 043/247 188e-pošta: [email protected]

6 uŠp Koprivnica Ivana Meštrovića 2848000 KoprivnicaTel. 048/250 900Faks: 048/250 963e-pošta: [email protected]

7 uŠp Zagreb Vladimira Nazora 710000 ZagrebTel. 01/482 10 75Faks: 01/482 10 81e-pošta: [email protected] www.zagreb.hrsume.hr

8 uŠp Sisak Josipa Runjanina 1244000 SisakTel. 044/559 111Faks: 044/559 115e-pošta: [email protected] www.sisak.hrsume.hr

9 uŠp Karlovac Put Davorina Trstenjaka 147000 KarlovacTel. 047/843 200Faks: 047/613 438e-pošta: [email protected]

10 uŠp Ogulin B. Frankopana 1247300 OgulinTel. 047/843 666Faks: 047/842 660e-pošta: [email protected] www.ogulin.hrsume.hr

11 uŠp delnice Supilova 3251300 DelniceTel. 051/829 700Faks: 051/812 342e-pošta: [email protected]

12 uŠp Senj Nikole Suzana 2753270 SenjTel. 053/ 652 401Faks: 053/ 652 400e-pošta: [email protected]

adresar

13 uŠp Gospić Budačka 2353000 GospićTel. 053/652 440Faks: 053/652 478e-pošta: [email protected]

14 uŠp Buzet Naselje Goričica 252420 BuzetTel. 052/695 150Faks: 052/662 973e-pošta: [email protected]

15 uŠp Split Kralja Zvonimira 35/III21000 SplitTel. 021/482 744Faks: 021/408 200e-pošta: [email protected] www.split.hrsume.hr

16 uŠp Nova Gradiška J. J. Strossmayera 1135400 Nova GradiškaTel. 035/333 460Faks: 035/333 465e-pošta: [email protected]

1

23

4

5

6

7

89

1011

12

13

14

15

16

direkcijaLj. F. Vukotinovića 2, 10000 ZagrebTel. 01/4804 111Faks: 01/4804 101e-pošta: [email protected] www.hrsume.hr

issn 1848-1515...na kraju bih izrazio zahvalu i punu potporu svim djelat-nicima hrvatskih šuma...

Documents