ivana zagorac - hrcak.srce.hr
TRANSCRIPT
IzvorničlanakUDK17.034.1Rousseau,J.J.Primljeno29.9.2009.
Ivana ZagoracSveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,I.Lučića3,HR–10000Zagreb
Rehabilitacija senzibiliteta
Filozofijska konstrukcija senzibilnog čovjeka
SažetakOsnovna nakana teksta je ukazati na neke bitne momente u filozofijskom tematiziranju senzibiliteta. Unutar tog pokušaja se izdvaja razdoblje prosvjetiteljstva koje se pak oslanja na specifično čitanje kartezijanske misli kroz empirizam engleske provenijencije. JeanJacques Rousseau je prepoznat kao ključna figura ‘doba senzibiliteta’ te će njegova konstrukcija senzibilnogčovjeka biti posebno detaljno razmotrena. Zaključno se naslijeđe povijesnih, a posebno istaknuto Rousseauovih, čitanja senzibilne sfere čovjekove prirode kontekstualizira unutar aktualnih rasprava te se pronalaze moguća uporišta za tezu o suvremenoj rehabilitaciji senzibiliteta.1
Ključneriječisenzibilitet,suosjećanje,priroda,vrlina,odgoj,JeanJacquesRousseau
Aktualnadruštvenaiintelektualnaklimaukazujenasuvremenurehabilitacijusenzibiliteta.Senzibilitet,povijesnofilozofijskipriznatkaosastavnidioljudske prirode, oduvijek je bio predmetom filozofijske znatiželje.Danas, kadnovovjekovnouzdanjeurazumsvetežebranisvojuisključivupoziciju,svjedočimospecifičnojrehabilitacijisenzibiliteta.Prvarazinanakojojmožemopromatratitajfenomenjestonapraktična–pojačanasvijestomeđupovezanostiprirodeičovjeka,holističkipristupirazmatranjučovjeka,kaoikonstrukcijanovihodgojnihidealakojiapostrofirajurazvojcjeloviteosobe,uzmnogedrugepokazatelje,upućujunaponovnobuđenjesenzibilnogaspektačovjekoveprirode.Drugarazina,onateorijska,upućujenakontinuitetpromišljanjasenzibiliteta,odnosnonanjegovuutemeljenostutradicijimišljenja.Ovajradstogapočivanapremisidasedanassenzibilitetupravorehabilitira,odnosnonanovo etablirakaoravnopravnadimenzijaljudskenaravi,očemunampaksvjedočiposvenovitipetičkihdvojbiskojimasedanassusrećemo.Iztogarazlogaovdjećemoseposebnousmjeritinaputod‘dobasenzibiliteta’,gdjeseJeanJacquesRousseauizdvajakaoključanautor,prema‘novomdobu’zakojegsmatramodasvojeuporištegradinaponeštonovoj,noipaktradicijombremenitojkoncepcijisenzibiliteta.
1
Tekstjenastaouokviruznanstvenogprojekta»Zasnivanje integrativne bioetike« (nositeljprof.dr.AnteČović,FilozofskifakultetSve
učilišta u Zagrebu). Projekt se ostvaruje uzpotporuMinistarstvaznanosti,obrazovanjaišportaRH.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta124
Osvrt na povijesni razvoj pojma ‘senzibilitet’
Pojamsenzibiliteta2svojeishodišteufilozofijimožepratitiunatragdoskolastičkogsensibilitaskojije,oslanjajućisenaAristotela,označavaopodručjeizmeđuanima vegetativa i anima intellectiva.KodTomeAkvinskogasenzibilnidioduše(anima sensitiva)reagiranavanjskeiunutarnjepodražaje,alipredstavljaicjelinuljudskeosjećajnosti.TomaAkvinskijasnorazgraničavasensibilitas i sensualitas: dok sensibilitas veže uz spoznaju, sensualitas seodnosisamonaželjevezaneuztijelo.Teološkaliteraturapojmusensibilitas dodajemoralnoznačenje.U14.stoljećupojamsepočinjeupotrebljavatiiumedicinioznačavajućireakcijuživacaimišićanapodražaje.OdSrednjeg vijekatakokoegzistirajufizičkoiintelektualnomoralnoznačenjesensibilitas. Takvorazlikovanjeostalojeikodkasnijihpojmovnihodređenja.U17.stoljećuuFrancuskoj‘senzibilitet’seuprvomereduvežeuzpripadnikevisokogdruštvaioznačavanjihovunaklonostslabijimaimanjesretnima,obuhvaćajućiistovremenoiosjećajsućuti,kaoizahvalnosti.Njegovansensibilitépostajeneophodanmoralno djelujućim subjektima, a iz njega izviru compassion i amour.Početkom18. stoljećasenzibilitet je razumijevankaoprirodnodansvimljudimategaseproglašavavažnimimpulsomzastvaranjedruštvenihveza.Dobivajošnaglašenijedjelatnoznačenje–kaoaktivandolazidoizražajakrozdobročinstvoihumanost,dokusvojojnegativnojformi–insensibilité –izazivamoralnuosudu.Senzibilitetjeshvaćenkaopredracionalna,nonesamopasivnopsihičkasposobnostzareakciju:onjedokazhipotetskejednakostiiodprirodedanedobrotesvihljudi.Idaljeseističerazlikovanjeizmeđupukopasivnesposobnostizaafekteiaktivnousmjerenogsenzibiliteta,kojisemanifestirakaopripravnostzapomoć.Francuskamisaoskraja17.stoljećaveć,dakle,baratasdvostrukimznačenjempojma‘senzibilitet’:uzosjetljivostnapodražaje,pridodajemuiodređenomoralnoznačenje.Sredinom18.stoljećaćetapodvojenostzainteresiratimnogeautore.DenisDiderotmeđuprvimapostojećemodređenjudajenovoznačenje.Uporištenakojemgradiunutarnjepovezivanjedvajuznačenjatermina‘senzibilitet’DiderotpronalaziuLockeovojepistemologiji.Lockeovemisli svoju rafiniraniju formudobivaju kodShaftesburyja: utjecaj njegovasekularnoghumanizmaproizlazi izdobrobalansiranogtumačenjameđuodnosačovjekaiprirodepozicioniranognarazmeđikrutihkršćanskihdoktrinai Lockeovamaterijalizma. Shaftesbury se divi prirodi u kojoj vidi odslikebožanskog:sveštopostojidiojeharmoničnogredakozmosakojipakukazujenanužnostpostojanjasavršenoorganiziranogimoralnobesprijekornoguma.NaLockeovutragupromatraizvanjskisvijetkrozaktivnostiuma,povezujućipojaveuprirodisljudskimosjetimaifinalnomkonstrukcijomsvijeta.PoputLockea,iShaftesburyseborispronalaženjemodgovarajućegnačinazaopisivanjeraznovrsnostiumskihodgovoranapodražajedobiveneputemosjetila,tetražiobjašnjenjezaprocesoblikovanjaidentitetakrozkratkotrajnetrenutkesvjesnosti.3Shaftesburyzaključujedajekonačnasvrhareligije,aliivrline,ljepoteifilozofiranja,potpunaidentifikacijasuniverzalnimkojegsmodio.IakoseumnogomeoslanjanaLockea,kritiziranjegovmaterijalizamsmatrajućigaopasnimineprirodnim.ŠkolamoralnefilozofijejenaShaftesburyjevomtraguiznjedrilaFrancisaHutchesona,DavidaHumeaiAdamaSmitha,nonjihovjearistokratskiprethodnikupogledurazmatranjasenzibilitetaostaonezasjenjen.Dokraja18.stoljećapostavkemoralnefilozofijesubilenaširokorazmatrane,a kao dominatno ime popularnih promišljanja senzibiliteta pozicionirao seJeanJacquesRousseau.ShaftesburyjevutjecajprisutanjeutemeljimaRous
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta125
seauovemisli:prirodaječovjekupodarilaprimarnumoralnudobrotuiimpulsza suosjećanje.Rousseauargumentirauprilog intelektualne i emocionalneslobodekoja jenužanuvjetzarazvojmoralnosti,odnosnoočuvanje iskonskenaravičovjeka.Takokonstruiranintelektualniprojektnužnoobuhvaćaipolitičkudimenzijukoja,uRousseauovomslučaju,kasnijepostajeosnovnimrazlogomkritikeantisentimentalistairezultiraoptužbamananjegovračunzasvazlaanarhijeirevolucije.Rousseauusredištesvogainteresastavljasubjektivnost,kojusuLockeiShaftesburyuveliusuvremenafilozofskarazmatranja,tesenzibilitetkaoposebnuirafiniranuosjetljivost,aliiosnovumoralnosti.Uvriježenemoralnenorme,izvanjski instalirane i potomdevijantno razgranate, zaRousseauanepredstavljajuništavišeodprepariranihsubstitutazamoralneorijentire.UJuliji ili novoj Heloizi,4Rousseauovojglavnojjunakinjiječakoproštenatrudnoćaizvanbrakakojasepretvarauusputnumetaforunjenogsuperiornogsenzibiliteta.Rousseaujeplanirao,kakonavodiuIspovijestima,napisatitraktatnaslovljenLa morale sensitive, ou, le matérialisme du sage5 u kojem bi razradio vezeizmeđufizičkogokoliša,osjećajaimoralnosti.Iakotuidejunijerealiziraoifokusiraounutarzasebnogarada,Julijaumnogomepredstavljaliterarnieksperimentunutarnjegoveteorijesenzibiliteta:potragazasvijetomukojemhomme sensiblenećebitiprimoranpokoravatiseumjetnopostavljenimnormamaponašanja jerće sveunjegovojokolinibitiuharmoniji snjegovimvlastitimtjelesnimimoralnimdanostima.
2
Ovaj odlomak temelji se na: FrankBaasner,natuknica»Sensibilité«(lat.sensibilitas;njem.Sensibilität,Empfindlichkeit;engl.sensibility;tal. sensibilità), u: Joachim Ritter, KarlfriedGründer,Historisches Wörterbuch der Philosophie,Band9,Schwabe&CoVerlag,Basel,str.609–614.Ovdjenavedenevišejezičnevarijantetermina‘senzibilitet’javljajuseiuostalimreferencamakorištenimauovometekstuiuzimajusekaoodgovarajućiprijevodi.
3
JanetToddbireklakako»psihološkiprocesipostajudramomuma«.Usp.:JanetM.Todd,Sensibility: An Introduction,Routledge,1986.
4
JeanJacques Rousseau, Julija ili nova HeloizaI–II,Naprijed,Zagreb1962.(udaljnjemtekstu Julija). Ovaj hrvatski prijevod vjerojatnosetemeljinamnogobrojnimprerađenimnaknadnim izdanjima Julijebudućidaispuštapodnaslov:Pisma dvoje ljubavnika koji žive u gradiću u podnožju Alpa.Uvrijeme izdavanja Julije (1761., Pariz), Rousseau je većbio poznat zbog svojihRasprava, ali i muzičkihdjela.IstražujućiraneprijevodeJulije, PhilipStewartopisujeatmosferuiščekivanjakojajeprethodilaobjavljivanju,kaoitrenutniuspjehkojijeknjigapostigla,prometnuvšise u svojevrsni bestseller 18. stoljeća. Prviprijevodi knjige ostavili su traga i u današnjim izdanjima. Stewart se posebno osvrćenaengleskiprijevodWilliamaKenricka,kojijeslijediovrlobrzonakonobjavenafrancuskom,gdjejeimeglavnejunakinjenaprasno promijenjenouEloiza.Vjerojatnojeprevodi
telj,impresionirančitanošćuknjige,zaključioda je Julija prejednostavan naslov za takoiščekivanodjelo i intervenirao pretvaranjemosobnogimenaumetaforu.Ovaopaskanijebeznačajna:iakojeJulijaosobnoime,onozapravoneznačiništa,nedajenikakvuposebnutežinu, što je vjerojatno i bila Rousseauovanakana: jednostavnost Julije odzvanja krozjednostavnostvrlinanjegovanihuoskudnom,aliispunjenomživotunaAlpama.Podnaslov,sdrugestrane,odajejasnufascinacijutragičnomljubavljuAbélardainjegoveučenice,akasnijeisuprugeHeloize(Eloize),čijasupisma,objavljenasredinom17.stoljeća,privuklaznatnupažnju(iakoidanaspostojedvojbeonjihovojautentičnosti)teukonačnicirezultiralazajedničkimpokapanjemnjihovihostataka1817.godine.PodnaslovkojiRousseaubirazasvojedjelosugeriranjegovujasnuinspiraciju pričom o ljubavi stvarnih osoba iz12.stoljeća(iakoihspominjesamojednom):snagučisteljubavimoženadjačatijedinoželja za posvećivanjem višim idealima. Usp.:Philip Stewart, »Introduction«, u: JeanJacques Rousseau, Julie, or the New Heloise: Letters of Two Lovers Who Live in a Small Town at the Foot of the Alps,Works.Vol.6,Dartmouth,1997.,str.ix–xxi.
5
JeanJacquesRousseau, Ispovijesti I–II, NakladnizavodMaticehrvatske,Zagreb1982.Navedenoiz:IspovijestiII,str.124.UprijevoduRadovanaIvšićasenaslovovogRousseauovazamišljenogdjelanavodikaoSenzitivni moral ili Materijalizam mudraca.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta126
‘Doba senzibiliteta’
Povećaniintereszapitanjasenzibilitetamožesepratitiikrozformalnedefinicijepojma.UprvomizdanjuRječnika Francuske akademijeiz1694.godinenavodisešturoobjašnjenjekoje‘senzibilitet’definirakaoosjetljivostnaosjetilnepodražaje,uznapomenudasemožeodnositi inaslavu, tekratkododaje–»osjetljivostsrca«.Usvomečetvrtomizdanju(1762.)donosidonekleproširenoodređenjesnadopunomdase‘senzibilitet’odnosiinamoralnapitanja,tepitanjaugledaireakcijena(inajmanju)kritiku.NeštokasnijiFeraudovrječnik(1787.–1788.)značajnomjestodajeupravo»osjetljivostisrca«,»suosjećanjuinježnostisrca«te»ovisnostioljubavi«odčegasuprveodrednicekarakteriziranepohvalno,dokovapotonjamožebiti»opasna i smrtonosna,pogotovozažene«.6OtprilikeuvrijemeizdavanjaRousseauoveJulije (1761.),izlaziEnciklopedija(1762.)kojuuređujuDiderotid’Alembert.Aktualnafilozofskarazmatranjasenzibilitetatamosuzabilježenaukumulativnom obliku.7Senzibilitetjedefinirankaoosjetljivainježnadispozicijadušekojajepokreće,ondušidajenekuvrstmudrostioispravnomekojaidedaljeodpronicljivosti razuma.Izobiljepoticajamožesenzibilnedušenagnatidačinepogrešketamogdjeihljudivođenirazumomnebinikadapočinili,nozatodobivajumnogovišekrozmnoštvodobrotekojupotiču.Senzibilnedušeiopćenitodobivajuvišeodživota–dobroilošemultiplicirajusenanjihovudobrobit.Refleksijemogustvoritičasnogčovjeka,nosenzibilitetstvaračovjekavrline.Senzibilitet je roditelj humaniteta i velikodušnosti, zaključujeEnciklopedija,onkontinuiranopovećavasvojuvrijednostipomažeduhu.Pomakod povjerenja u razumdonaglašavanja uloge osjećaja imat će posljedice u svim područjima. Jedna suvremena enciklopedija,Encyclopedia of the Romantic Era,8navodidase,podpresudnimutjecajemRousseaua injegovih intelektualnih prethodnika, formira ‘predromantizam’, razdobljekojebi,kakosenavodi,prikladnijemoglonositinaziv‘dobasenzibiliteta’.‘Predromantizam’i‘dobasenzibiliteta’se,premaEnciklopediji,mogushvatitikaoistoznačnaobilježjazarazdobljesupremacijeindividualneafektivnei intelektualne, emocionalno obojene ekspresivnosti, ponajviše reflektiranekroz glazbu i književnost druge polovice 18. stoljeća, a koje je prethodiloromantizmu. Filozofska polazišta naznačena su tada dvjema različitim, nopovezanimznačenjima termina ‘senzibilitet’: jednoseodnosilona tjelesnusenzibilnostnapodražaje,adrugonaafektivnu,estetskuimoralnuosjetljivost.Poveznicaizmeđutadvarazumijevanjanalaziseuidejidasespoznaja,osjećajiiidentitetpojedincagradenadoživljajimakojisuposredovaniosjetilima,konceptupodjednakoprihvaćenomodfilozofakaoiodmedicinaraudobaprosvjetiteljstva.
Uporišta za konstrukciju senzibilnog čovjeka
Tjelesni i duhovni aspekt senzibiliteta
Iakočestonostalgičarskogprizvuka,dominantniimpulssenzibiliteta18.stoljećajeusmjerenprogresivno.Promovirasediscipliniraniobrazovanpojedinacnasuprotučmalogiiskvarenogmentalitetamase,tesveprisutnogoportunizmaifatalizma.Priroda,prirodnost,jednostavnost,pačakiprimitivnost,rješenjasuzadekadenciju,pomodnostikorupcijukojisusepoputvirusaproširilimeđupripadnicimavišihdruštvenihslojeva.Rousseauživiuintelektualnojklimikojaukazujenalošutjecajživotaugradunaopćestanječovjeka.Liječnicinjegovavremenaupozoravajunapogubnostživotaugradukojaje
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta127
timvećaštojepojedinacsenzibilniji.Lošzrak,mnoštvopodražajasgradskihulica,navikeobilnihvečera,manjakkretanja ičestiodlasciukazalištepovezanisnepravilnimritmomspavanja,tebrojnepolitičkeidruštveneintrigekaokontinuiranistresori,imenovanisuuzrocimapovećaneučestalosti»živčanihproblema«pripadnikagradskogsrednjegivisokogstaleža.Medicinskiimaginarijprosvjetiteljstvadodatnomarkirapovezanosttjelesnogiduhovnogaspektasenzibiliteta:kultiviranaisenzibilnaosobaje»upakirana«ujednakotakvotijelo–krhkoiosjetljivo,kojetražikontinuiranuskrb.Iztogaslijediiupozorenje:nakonodređenetočke,povećansenzibilitetvišenerezultiradaljnjimkultiviranjemumaitijela,negodovodidoozbiljnogstanja»oboljenjaodprevišeosjećaja«.9Melankolijaihipohondrija,kaonajčešćezapaženastanja,nisunapadalasamoum,negoitijelo.Potencijalsenzibilitetadainicirastanjakojasuobilježenakaopatološka,produciraojeznatanbrojradovaposvećenihpromoviranjuispravnognačinaživota.Model»zdravogsenzibiliteta«10 jednakopravnimsmatratjelesnuimoralnuhigijenu.Medicinskofilozofskidiskursprosvjetiteljstvademonstrirastavdasuživabićamnogovišeodpukogzbrojasvojihdijelova:bolestiugrožavajučitavogčovjekaitraženovepristupeu liječenju.Naglašavajućipsihološkastanja, fizičkookružje idruštvenefaktore,liječniciusvajajunovikonceptsenzibiliteta.Jednostavan život seljaka hvaljen je kao alternativa šupljoj glamuroznostikozmopolitskekulturevelikihgradova.Sdrugestrane,upravosupripadnicivišihslojeva,mahomgradskapopulacija,upraviluizloženijipodražajimakojidjelujupoticajnona izgradnjunjihove ličnosti te suposljedičnokultiviraniji.U pokušaju pomirenja dviju suprotnosti, intelektualna elita onogavremenaseokreće tajnovitimstarimdruštvima iprevodinjihovfantazijskiodnosspramprirodeusuvremenikonteksttehnologijskinaprednijegdruštva.Favoriziranje emocionalne i fantazijske reakcije na prirodu rezultira teoretiziranjemosublimnom,najčešćekroznaglašenopatetičnuformu,uzsadržajsaturiranemocijama.Dokoniaristokratisjetnoraspravljajuoheroizmuudobaviteštva,glorificirajuentuzijazamzavelikainesebičnadjelatepoduzimajuhumanitarneifilantropskeakcije.Pritomindividualnisenzibilitetkaokarakteristikakultiviranogpripadnikasrednjeilivisokedruštveneklasenosiielementreformatorskog.Uposveposvećenojvarijanti,važnomjestozauzimaapelzadruštvenomrehabilitacijom‘drugih’:siročadi,prosjaka,zatvorenikai
6
Natuknica »sensibilité« u: Dictionnaire de l’Académie française, prvo izdanje (1694.),Dictionnaire de l’Académie française, četvrto izdanje (1762.), JeanFrançois Féraud,Dictionaire critique de la langue française (1787.–1788.). Dostupno na: http://artflx.uchicago.edu/cgibin/dicos//pubdico1look.pl?strippedhw=sensibilite.Pristup:17.srpnja2009.
7
ChevalierLouis de Jaucourt,natuknica»Sensibility«, u: Encyclopedia of Diderot & d’Alembert,Vol.15(1765.),str.52,ScholarlyPublishingOfficeoftheUniversityofMichiganLibrary,AnnArbor2004.,dostupnona:http://hdl.handle.net/2027/spo.did2222.0000.295.Pristup:17.srpnja2009.
8
Usp.:ChristopherJohnMurray(ur.),Encyclopedia of the Romantic Era, 1760–1850, Fi
tzroyDearborn,NewYork&London2004.,str.904–908.
9
TakoMichelFoucault formuliraparadoksalni element senzibiliteta umedicinskojmisli18.stoljeća.Navedenoprema:AnneC.Vila,»Beyond Symphaty: Vapors, Melancholia,and the Pathologies of Sensibility in Tissot and Rousseau«, Yale French Studies 92(1997), str.88–101.Povijestmedicinebilježi period intenzivnihmedicinskofilozofskihanalizaljudskihstanja,posebnoiscrpnoprovedenih u doba prosvjetiteljstva. Ekstenzivanpregledvidjetiu:ElisabethA.Williams,The Physical and the Moral: Anthropology, Physiology, and Philosophical Medicine in France, 1750–1850, Cambridge UniversityPress,1994.
10
AnneC.Vila,»BeyondSympathy«,str.92.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta128
robova.11Moralniobzirproširujeseipremaživotinjama–osuđujeseokrutnostpremaživotinjamaiskorištavanimazarad,kaoipremaonimaukrvavimaktivnostimapoputlova.12
IakoseEmil13čestouzimakaoparadigmatskiprimjerRousseauovihnazoraorazvojumoralneličnosti,14 tek je njegova Julijaupunojsnaziiskazalasveelemente potrage za vrlinom, pa tako i onajmedicinskofilozofski.Vrlina,promatranakrozprizmuJulijinih razmišljanja,unutarnjihpreviranja i intelektualnihrazmatranja,neizostavnojepodutjecajemvanjskihokolnosti:fizičkogiduhovnogokolišaukojemuseJulijanalazi,jednakokaoipromjenakojepratinasvojemutijelu.15TezaointerakcijitjelesnostiimoralnostipotvrđenajepažljivimJulijinimrazmatranjimatuđih,nojošviševlastitihtjelesnihimentalnih stanja.Njihovanerazdružnostpotvrđuje se iupraksi.Želja zaostvarenjempraveljubavikaoiželjazaudovoljavanjemocu,uglavnojjunakinjiizazivajutrajnuborbunakojuRousseauovhomme sensible reagira u oblikubolesti–Julijinotijeloinjenemislipredstavljajunerazdvojnucjelinu,patnjeduhaujednosuipatnjetijela.Rousseauukonačnicipoentirauprilogpročišćavanju kroz patnju – ljubav preobražena kroz odricanje omogućujeJulijidosezanje»čistog«senzibiliteta,onakvogkakvogsenemožedohvatitikroz jednostavnusreću,panitikrozčistu ljubav.Upravo jepatnjaonoštodvoje ljubavnika, kako radnja Julijeodmiče,pretvarausvojevrsnemoralneheroje.16
»Povratak prirodi«
JulijajemedijkrozkojiRousseaunajjasnijeprogovaraosenzibilitetu,teukojemupredstavljaiprototipsenzibilnogčovjeka.Prijedaljnjegrazmatranjauporištanakojaseoslanjakonstrukcijahomme sensible,potrebnojeosvrnutisenaRousseauovorazumijevanjeprirode.Vrhunskistilskidorađeniodlomciu Juliji,akojigotovopjesničkimžaromopisujupejzaže,ciljajunaisticanjevišeznačnostimotivaprirode.Harmoničnost prirode,motivkoji je tijekomstoljeća kontinuirano prisutan u literaturi, ipak nije ono što privlačiRousseaua.Prirodajezapravopunakontradiktornostiiizmičesvakompokušajupreciznedefinicije.Rousseaujenekoristikaopukidekorzamomentekontemplacije,anijenititekpriručnosredstvokojećeposlužitiuraskrinkavanjuprijetvornostinačinaživotasuvremenogčovjeka.Praviefektmotivaprirodepostižesenaglašavanjemnjenepovezanostisasenzibilnimčovjekom.Ljepoteprirodetusuzbogsenzibilnihljudi,onihmalobrojnihkojisuizbjegliuništavajućimutjecajimaizvanjskipostavljenihnormi.LikoviizJulijesumeđunjima,aJulijasama,iakoseodreklanevinosti,idaljeimanevinosrceinjomevladaglasprirode.TajdrugislojRousseauovogpovezivanjaprirodeisenzibilitetaidezaoslikavanjemJulijekaoalegorijevrline.Jeriakojeonakrivazakršenjestrogihnormiponašanja,onaosluškuječistiglassvogasrcatejeinjenoponašanjenedvojbenomoralno.17Čakiviše–zasvogaljubavnika,kaoizaostalekojijeokružuju,onajeoličenjevrline.Svjestanizazovnostiteme,Rousseauusvomeprvompredgovorukoristiipripadajućustrategijuuvjeravanja–čitateljevareakcijanaknjigujednakajestupnjunjegovesenzibilnosti:»knjigapristajevrlomalombrojučitatelja.Stilćeozlojeditiljudeukusa;sadržajćeuzbunitistrogeljude;svačuvstvačinitćeseneprirodnaonimakojinevjerujuukrepost.«18ZačitanjeJulijepotrebnoje»onošestočulo,onomoralnočulokojimjeobdarenotakomalosrdaca«.19Drugipredgovortogadjeladonosivećpoznatukonstataciju.Štojes lijepimdušama,pitaseRousseauuizmišljenomdijalogu.Prirodaihstvara,institucijeihkvare–odgovara.20
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta129
JulijuRousseaupropisujekaolijekonimakojisuodrasliuiskvarenostiikaoputokazzaotkrivanjezaboravljenevrline.21
DosezanjevrlinezaRousseauajemogućesamokrozinzistiranjenaneukaljanostitrijuelemenata:unutarnjih,prirodnodanihdispozicija,zatimodgovarajućihvanjskihuvjetate,ništamanjevažno,međuljudskihodnosa. Presudanpredznaknjihovojsinergijidaje(ne)odgovarajućiodgoj.SvatrielementarazrađenasuvećuEmilu,aposebnouJuliji ili novoj Heloizi.UJuliji karakteri likovaipostavljanjeradnjeuidiličneslikeprirodedolazeprijeradnjesame,
11
Tubisetakođermoglidodatiisiromasi,iakojeodnospremasiromašnimslojevimadruštvaambivalentan.Njihovstatusžrtvepredstavljajakliterarnikapital,nouvodiiunutarnjedistinkcije. Literarna produkcija, naime, razlikujeonekojisusiromaštvozaslužiliodonihkoji su nevine žrtve nesretnih okolnosti. Ipredloženepraktičnemjerestogasudijametralnosuprotneikrećuseurasponuodfilantropskihakcijadorepresivnihmjera.
12
IuRousseauovimdjelimanaićićemonatakvamjesta.UIspovijestima navodi da je oduvijek osjećao odbojnost prema mučenju životinjatedajekaodijetenastojaoprekinutiagresijujedneživotinjepremadrugoj,slabijoj.Iztogaproizlaziizaključakdaakoječovjekosjetljivna primjere stradanja životinja, isti principtrebaslijeditiisljudima.Takođernavodidajebrinuooraznimživotinjama,čijepovjerenje, kaže, nikada nije zloupotrijebio. »Htiosamdamevoleuslobodi«,zaključuje(IspovijestiI,str.215).URaspravi o nejednakostimaargumentirauprilogtezedaječovjekpoprirodivegetarijanac(bilješka(e)),auEmilu navodidajeprehranasmanjemesazdravija(str.38,39).DatenapomenenisusamogurmanskeilizdravstvenenaravisvjedočiiRousseauovakonstatacijadasuosjećanječovjektrebaiskazatinesamopremadrugomčovjekunegoipremaživotinji.Naime,kakosubogatiljudi čestoneosjetljivinapatnje siromašnih,jer sebe nemogu zamisliti na njihovumjestu, tako su svi ljudi, također neopravdano,neosjetljivipremapatnjamaživotinja.UEmilučakžustroraspravljaomoralnomaspektuubijanja drugih živih bića za prehranu (str.158–160).Kao posljednji primjer navodimoJuliju,utjelovljenjevrline,kojaSaintPreuxuzabranjujedasetijekomribarskogaizletazabavljapucajućiuptice»uludoizbogsamogužitkačinjenjazla«,asamasveulovljeneribevraćaujezero(JulijaII,str.116).VišeotomaspektukodRousseauavidi:NathanielWolloch, »Rousseau and theLoveofAnimals«,Philosophy and Literature 32 (2/2008), str.293–302.
13
ŽanŽakRuso, Emil ili o vaspitanju, Valjevo –Beograd,1989.(udaljnjemtekstu:J.J.Rousseau,Emil).
14
Iako,štotrebaspomenuti, tajodgojnimodelnijejednakoprimjenjivnasvakogpojedinca.RousseuovaSofija,imaginarnaEmilovadružica,produktjesasvimdrugačijeusmjerenogodgoja,onogodgovarajućegzaženu.
15
Opsežnu analizu u tome pravcu vidjeti u:MaryMcAlpin,»Julie’sBreasts,Julie’sScars:Physiology and Character in La Nouvelle Héloïse«,Studies in Eighteenth Century Culture,Vol.36(2007),str.128.
16
Usferiknjiževnostisenzibilitet jepostao temom i prije Rousseaua. Novele Prévosta,MarivauxaiVoltairea,kaoiRichardsona,pripremaju teren za veliki Rousseauov uspjeh.S druge strane, Rousseauova djela, posebnoJulija, otvaraju vrata nevjerojatnom uspjehuGoetheova Werthera (objavljen 1774.). TragedijaGoetheova glavnog lika posljedica jenjegovog ekstremnog senzibiliteta – on jednostavnosveprejakoosjeća.Wertherjearhetipkultasenzibiliteta:osobakojaosjećaWeltschmertzdorazinefizičkenepodnošljivosti.
17
Navodimo samo jedan od brojnih primjera.»Vašedušesutakoneobičnedaimsenemožesuditipoobičnimpravilima.Vamasrećanijeni na istomputuni u istoj vrsti kaodrugimljudima:onisamotražemoći tuđepoglede;vamatrebanježnostiimira.Vašojseljubavipridružilonekonatjecanjeukrepostikojevasodgaja; i jedno i drugobistemanjevrijedilikadsenebisteljubili.«J.J.Rousseau,Julija I,str.154.
18
Isto,str.7–8.
19
J.J.Rousseau,IspovijestiII,str.124.
20
J.J.Rousseau, JulijaI,str.23.
21
»N.:Jelidovoljnoda(Vašaknjiga,op.a.)idedoizvorazla?Nebojitelisedagainepočini?R.:Zla!Kome?Udobaepidemijeizaraze,kadsvebolujevećoddjetinjstva,trebalipriječiti prodaju lijekova korisnih bolesnicimapodizlikomdabimoglištetitizdravima?«Isto,str.21.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta130
kojase razvijakako likovi razmjenjujupisma. IdiličnascenografijašvicarskihAlpapostavljenajesrazlogom:životjednostavnihljudinaselujeblizakvrlinisamojitrajnomzadovoljstvu.Nojednostavnostičistoćanisuonoštojeprimarnoimpliciranotakvomvrstomokretanjakprirodi.Ponovnootkrićeprirodemotiviranojeponovnimotkrićemosjećajnestranečovjeka–sinkronost prirode i našeg senzibiliteta je osnova apela za povratkom prirodi.22 Okrećemoseprirodiizvannaskakobismoistražilinašuprirodu.Tjelesni iduhovniaspektsenzibiliteta18.stoljećaduboko jeprožetnovimpogledomnaprirodukoji semanifestira,kakozapažaCharlesTaylor, i naneočekivanimmjestima.Vrtovi,prirodausađena ljudskomrukomu ljudskiokoliš,prolazekroztemeljitepreobrazbe.Noviengleskivrtovisvojomstrukturomželepobuditiosjećajeuljudima,nasuprotonimstrogimfrancuskimakojisvojimhladnimgeometrijskimlinijamagovoreopremoćičovjekanadprirodom.Oblikovanjevrtovakasnog18.stoljećavećjedalekoodmakloueksperimentiranju s ljudskimemocijamaukontaktu s prirodom.Mnogi sudizajnirani za pobuđivanje ugodne melankolije usamljenog sanjarašetača.Nekiciljajunaromantiku,nekinaizazivanjedivljenjapremaveličanstvenostiprirode.Nostalgijajetakođerzastupljenmotivkojisepotičestavljanjemraznihspomenikauvrt,statua,pagodaiimitacijomruševinakojesugerirajudalekezemljeidalekavremena.Novidizajnvrtovaželinaglasitirezonantnostčovjekaiprirode,idejuznačajnodrugačijuoddotadašnje.Fenomenprirodesevišenedefinirapremaredukojiseuprirodiotkriva,nitipremaporukamakojeseiznjeiščitavaju,negopremaefektukojiimananas.Povezanostnasiprirodevišenijeutemeljenanaprepoznavanjuontičkehijerarhijeposredovaneracionalnošću,negonanašojsposobnostidaosluhnemopriroduunama,daseusuglasimosprirodomizvannasidaosvijestimodubljurazinupovezanosti.23Racionalniporedakvišenijenužanposredovnikonceptjernascenustupasenzibilitet.Inspiriran dugim usamljenim šetnjama prirodom »koja nikada ne laže«,24 Rousseauanalizirapovršnostiprijetvornostživotasuvremenogčovjekanasuprotizgubljenoj(moralnoj)čistoćiživotauprirodnomestanju.Sanjarijeosvijetudavnonapuštenompraćenesusilovitomkritikomdekadencijesuvremenogčovjeka.No,Rousseaunekaniutopijskizazivatidavnonapuštenisvijet–kojiionakofigurirakaonužan,noipaksamoteorijskikonstrukt–negorestauriratiistinskogčovjekarazgrtajućislojevedruštvenostikojisučovjeka»izopačili,nonisumogliuništiti«.25Rousseauovakritika je jasna:moralnačistoća čovjeka je širokim premazima društvenosti skrivena ispod naslagaumjetnihpotrebaiiznjihproizašlihnejednakostikoječovjeka,usmislumoralnostialiiljudskosti,svevišeunazađuju.Utjehu,aliiuzorzaistraživanjepravenaravičovjekatakomožemopronaćisamotamoodaklesmoikrenuli–uprirodi,nopromotrenojsjednognovogstajališta.
»Uzmimokaoneposrednonačeloda suprviprirodninagoniuvijekdobri; u čovječjemsrcunemaurođenepokvarenosti;unjemusenenalazinijednamanazakojusenebimoglodokazatikakoikojimputemjeušla.«26
»Društvojeučiniločovjekaslabim,nesamotimeštomujeoduzelopravodaraspolaževlastitimsilama,negonaročitotimeštomuihjeučinilonedovoljnim.«27
Prviimpulsprirodejeispravan,nozbogdrugihutjecajamismosprirodomizgubilidoticaj.Našasavjestnamjošuvijekgovorijezikomprirode,norijetkisuonikojigačuju.Rousseauneprihvaćaopćuprosvjetiteljskukoncepcijudanamjedinorazummožeosigurati»prosvjetljenje«,dapačevećnjegovpobjedničkiesej28kojimsepredstaviointelektualnimkrugovimaoštronapada progresivističkutezuokomplementarnomnapretkuznanostiimoralnosti.U
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta131
tome smislu,Rousseaua je lako čitati kao primitivista, no time je njegovaosnovnaporukazanemarena.IakojeonoduševljenizvještajimakojidolazesNovogkontinentaonačinunakojiživeneciviliziraniljudi,iakojetemeljnaEmilova literatura Robinson Crusoe,anajvažnijiučiteljpriroda,Rousseaunepozivanačovjekovpovratakprirodi,većnanjegovurekonstrukcijuuskladusprirodom.Apeliranarehabilitacijunašegodnosapremaprirodikaobijegaodproračunateovisnostiodrugima,odprisilemišljenja i ambicija, akrozusuglašavanjeilifuzijurazumaiprirode.29Nasuprotnašojovisnostiodrugima,otomekakoizgledamoištodrugionamamisle,aštoopetmultipliciranašeželje,Rousseaupostavljagotovostoičkeprincipe,posebnouočljiveunjegovu traktatu o odgoju.30
Nasuprottoposumoraliziranogkrajolikadominantnoguliteraturi18.stoljećairavnodušnomiščitavanjumoralnihpodukaizprirode,Rousseauprirodukoristikaokulisuzazasnivanjeposvedrugačijegkonceptačovjeka.No»produkcijasebstvaizprirode«31nije jednostavan logički ifilozofijskizadatak.Analogijaspostojanjemivječnošćuprirodesenaprvipoglednudikaoodgovarajuća,pogotovosprivlačnommogućnošćualternativekršćanskomiempirijskomutemeljenju.Nodubljarazinarazmatranja,potaknutaRousseauovimstavomdajeuspiozahvatitiistinskogčovjeka,oslobođenogsvihmaskidruštvenosti,otkrivanejasnepostavke.Kaoštojedruštvenosebstvoutemeljimaneuspjelokaominimalnadruštvenajedinica,štoRousseauobrazlažeuvidomdadvijeosobenikadanemoguupotpunostikomunicirati,takojeinjegovorješenjezapronalaženje istinskogsebstvačovjeka,azasnovanonadenaturaliziranjuprirode,kontradiktorno.Zahtjevdruštvenostiu svojoj realizacijitražiodricanje,samožrtvu,nasiljenadsvojomprirodom,ukratko–negacijuljubavipremasebi.Prirodničovjekodrekaosemnogihsvojihkarakteristikakakobibiopripadnikdruštva.Društvenanejednakostkojatendiraiskrivlja
22
Povezanost emocionalnih stanja i prirode uJulijijeposebnoizražena.Primjerice,dokSaintPreuxmislidajenjegovarazdvojenostodJulijetrajna,uočajujojpiše:»Usredžestokihuzbuđenjakojamepotresaju,nigdjenemamnimiranipočinka(…);usvimpredmetimanalazim isti užaskoji vladaumeni.Više senevidizelenilo,travaježutaiuvela,drvećeogoljelo,vjetarsušarihladansjevernjakgomilajusnijegiled;svajeprirodamrtvapredmojimočimakaoinadaudnumojegasrca.«(Isto, str. 83.) Jedno ranije SaintPreuxovopismoJulijigotovoucijelostigovoriopodudarnosti emocionalnih stanja i prirode (isto,str. 70–77), kao i mnoštvo drugih primjerarazasutihpodrugimpismima.
23
CharlesTaylor,The Sources of the Self. The Making of the Modern Identity,HarvardUniversity Press, Cambridge, MA, 2000., str.296–299.
24
JeanJacques Rousseau, Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima / Društveni ugovor, Školska knjiga, Zagreb1978.,str.30(udaljnjemtekstuRasprava).
25
Isto.
26
J.J.Rousseau,Emil,str.78.
27
Isto,str.68.
28
Discours sur les arts et les sciences,1749.
29
Usp.:Ch.Taylor,The Sources of the Self, str.356–362.
30
Ograničeni opseg rada ne dopušta nam naovome se mjestu pozabaviti utjecajima naRousseauovumisao,međukojimasenajzanimljivijimačineupravoonistoika,aliisv.Augustina.SobziromnazadatakkojiRousseaupostavlja, navedeni utjecaji ne iznenađuju.VećipovršnočitanjeRousseauapodtimvidom, otkriva međuigru stavova stoika i sv.Augustina,odnosnoRousseauovovišemanjeharmoničnousuglašavanjetihpozicija.
31
Juliet Flower MacCannell, »Nature andSelfLove:AReinterpretationofRousseau’s‘Passionprimitive’«,PLMA,Vol.92,No.5(Oct.,1977),str.890–902.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta132
vanjusuosjećanjakaoprirodnogobilježjačovjeka,predstavljaosnovnutemukako Rasprave o nejednakosti tako i Emila,teupotonjemrezultiraproduciranjemsilnihidetaljnorazrađenihprotumjera.32Rousseauovsubjektivizam,naslijeđenizempirizmaengleskeprovenijencije,razvijaseunovuformu,nozaustavljaseprijeerupcijeuradikalnostajalište.ZazaoštrenestavoveosubjektivnostiiliautonomijiRousseaudaječvrstupodlogu,nozanjihovopotpunoteorijskoutemeljenjeipakćemomoratipričekatinekekasnijeautore.Uzpovezanostsprirodom,Rousseauovhomme sensibleosjećapovezanostisdrugim,sebisličnim,ljudima.Suosjećanje,preddruštvenakarakteristikačovjeka,ukolikojepravilnonjegovano,tijekomodgojaočuvanoipraktičnooživotvoreno,ukonačnicićeučiniti suvišnimaumjetnopostavljenemoralnenorme.KarakterizacijaglavnihlikovaJulije ili nove Heloize argumentira tomeuprilog.JulijaiSaintPreux,iakojednakosenzibilnenaravi,reagirajurazličito:Julijinogljubavnikanjegovasenzibilnanaravobuzimaintenzivnoi protiv njegove želje, svoje strasti usmjeravau idiličanokoliš umjesto daokolišblagotvornodjelujena razvojvrlina, prirodaunjemu izazivanemirumjestodaunjojpotražipoticajezakontrolusvojihstrasti.Julijaje,sdrugestrane,karakteriziranakaosnažna,čakherojska,dosljedna,umjerenaimoralnopostojana,iakoobaglavnalikaprolazekrozjednakeemocionalnekrize.JulijinsenzibilitetjeboljeusmjerenivišekontroliranzahvaljujućidodatnomeelementunjenogaokružjakojiSaintPreuxunedostaje.SveosobeuJulijinojokolini,naime,dijelenjensenzibilitet,dapačejedinouztakveosobeusvojojneposrednojblizini,Julijaseimožerazvitiusredišnjuosobukojaimamagnetskiutjecajnasvakogaskimedođeudoticajiskojomsviunjenojokolinifunkcionirajuuharmoniji.
Ljubav prema sebi i samoljublje
Rousseauovmodel ljudske prirode ojačan je snažnom kritikomHobbesa itezedajeprirodničovjekgonjenstrastima.PremaRousseauu,strastipoznajesamoonajkojiživiudruštvuiupravosuoneučinilezakonepotrebnima.33 Njihovizvorjeprirodan,nonarastaojeod»pritjecanjatisućestranihpotočića«–strastikojenamavladajuikojenasuništavajudolazeizvana.34 Jedina strastskojomserađamo,akojaujednopredstavljaiizvorsvihostalihstrasti,jestljubavpremasebi(amour de soi).Onabrinezanašeočuvanjeipredstavlja»oruđenašeslobode«.35Ljubavpremasebi,upravljanarazumomiublažavanasuosjećanjem,stvaračovječnostivrlinu.36Onajetrajnousmjerenanašojsreći,odnosno,kakoRousseauekstenzivnoraspravljauEmilu,ispunjavanjunašesvrhenametnuteodstraneprirode.37
Ostalestrasti razvijajuseposljedično, interakcijomrazumai ljubavipremasebi,manifestirajući se u raznovrsnim kompleksnim formama.Kako rastenašasposobnostzasofisticiranenačinemišljenja,takoučimonovenačinezapostizanjevlastitedobrobiti.Preobrazbeoneprveprirodnestrastitakođersemogusmatratiprirodnima.No,najvećidiotihmodifikacijaimastraneuzrokebezkojihonenebinikadanastale.Njihoviuzroci tako leže izvan samogaagenta iutoliko»mijenjajuprvobitnu svrhu i iduprotiv svogaprauzroka«.IakoRousseausvojupažnjuposvećujemodifikacijamačijijenastanakprovociranizvanjski,kojesu»štetne«,dovodečovjekau»proturječnostsasamimsobom«tekojesamimsvojimpostojanjemdokazujulošutjecajdruštvenostipoprirodnumoralnostčovjeka,čitavseEmiltemeljinapretpostavcidaimai drugačije obojenih derivacija ljubavi prema sebi kreiranih pod vanjskimutjecajima.Utomesmislu,generalizacijudavanjski(društveni)utjecajiudaljavaju čovjeka od njegove prirode, odnosno čine ga »neprirodnim«, treba
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta133
ublažiti.Strastikojenastajupodutjecajemvanjskihuzrokaneprirodnesuusvimslučajevimaukojimakolidirajusnašimodržanjemiuzlaznomputanjomosobnogarazvoja.Rousseauovafavoriziranakarakterizacija‘prirodnoga’uzonoštojeprirođenododajeisveonoštovodidobrobitiiispunjenjuživotnesvrhesvakogpojedinogbića.Sveštoometateciljeveprotiviseprirodi–‘prirodno’i‘neprirodno’definirajuseuodnosunasvrhukaoreferentnutočku,štojeujednoizaključakprisutanufilozofskojtradicijiiprijeRousseaua.Istaknutomjesto Rousseau daje samoljublju (amourpropre) – devijantnoj formiljubavipremasebistvorenojukombinacijisrazumom.Samoljubljeje»zavisanipatvorenosjećaj,stvorenudruštvu,kojiimasvakipojedinackadamarivišezasebenegozadruge,kojinadahnjujeljudenasvazlaštoihoničinejednidrugimaikojijepraviizvorčasti«,38nepostojiuprirodnomestanjuipredstavljalošuvarijantuponosa.Iiakojeljubavpremasebiprirodna,asamoljubljejeiznjederivirano,onosepokazujekaoneprirodnojerjeusvojimmanifestacijamastranosvomevlastitomprincipu.Samoljubljenepostojiuprirodnomestanju jerpočivanameđusobnomuspoređivanjukojepakrađadrskost,uvrijeđenost,bijesiželjuzaosvetom–osjećajestraneprirodnomčovjeku.Životuzstalnuprisutnostdrugihnepoznatjeusamljenomdivljaku.Dabisesamoljubljeiskazalo,potrebnajeprilikakojapostojitekuzajedničkom,aneiuusamljenomživotu.Zajedničkiživotnudiprilikuzauspoređivanjeistvaraželjudabudemoprvi.Razumnasvodiuiznalaženjunačinazaostvarenjeteželještojetočkaukojojljubavpremasebiprelaziusamoljublje.Onomožepotaknutiivelikadjela,nopostajepogubnokadsepotenciraužudnjukojaistovremenozahtijevapodjarmljivanjedrugih.Usađenostovesebičnostidubokouljudskosrcepredstavljaotežavajućifaktoruodgojuljudskihbićadabududobrapremaostalima.Naime,rijetkopretpostavimovlastiteintereseinteresimadrugog.Akosetoidogodi,ondasmo»neprirodnipoputSpartanaca«ilismatramodajepažnjaposvećenadrugimavažanuvjetzapostizanje
32
PritomtrebanaglasitidaodgojkakavRousseauzazivauEmilu,akojićerezultiratisamosvjesnim čovjekom otvorenog uma bezpredrasuda,nijeupućennaupoznavanjesvihvarijanti i razlikadruštvenogživota izkojihbisepotomapstrahiralasvijestojednakostiipreveniralo rađanje predrasuda. Emilov odgoj,upravosuprotno,nijeakulturan,većprijekontrakulturan.OnpočivanenaEmilovojizloženostivelikom,raznolikomsvijetu,negonanjegovojizolacijiodsvijeta.IiakonjegovodgojpredviđadaćeEmil jednomućiu tajsvijet,onjeodgajandaživinanjegovimrubovima.Tako je i samogEmilaukonačnicijednostavnijeopisatikrozosobinekojenema,akarakteristikasudruštvenihuvjetaukojimabitrebaoživjeti,negokrozonekojejerazvio,atrebalebipostatiorijentirinovimgeneracijama.
33
»Divljaci nisu zli upravo zato što ne znajuštoznačibitidobar,jerihrazvojsaznanjaniprepreke zakona, već utihnula strast i nepoznavanjeporokaodvraćajudačinezlo.«J.J.Rousseau,Rasprava,str.44.
34
J.J.Rousseau,Emil,str.233.
35
Isto.
36
J.J.Rousseau,Rasprava,str.88.
37
IstogasedotičeiDiderotusvojojEnciklopedijinavodećidajeljubavpremasebiprirodnai univerzalna. Ona nasmotivira na traženjesavršenstvaunamasamima i izvannas.Nokako procijeniti koliko smo daleko odmaklinatomeputuikoristimoliseodgovarajućimputokazima?Oslanjanjemnaonoštonamjedanoprirodom,djelovanjemkonzistentnimsnakanomStvoriteljateokretanjempremapostizanjusrećepribližavamoseispunjenjunašesvrhe,navodiDiderot.(DenisDiderot,natuknica »Strasti«, u: Encyclopedia of Diderot & d’Alembert,Vol.12 (1765), str.142–146.Dostupnona:http://quod.lib.umich.edu/cgi/t/text/textidx?c=did;cc=did;q1=passions;rgn=main;view=text;idno=did2222.0000.248.)
38
J.J.Rousseau,Rasprava,str.88.UsrpskomprijevoduEmilaljubavpremasebinazivasesamoljubljem,dokjesamoljubljenazvanosamoživošću.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta134
vlastitesreće.OvodrugojedakakociljEmilovaodgoja,aliisržRousseauovakonceptasuosjećanja.Povratakiskonskomčovjekutakojemogućjedinokrozdevijacijuizprvobitnedevijacije:povratakamour de soi kroz amour de propre.Praktičnosetočiniputemodgoja–transformacijomamour de propre u vrlinukroznjenoekstenziranjenadruge.
Suosjećanje kao temelj moralnosti
Senzibilnodruštvo18.stoljećasebenevidikaopukimnogoljudnimehanizam već kao osjetljivumrežu emocionalno angažiranih subjekata. Iako suosjećaji individualno iskustvo, njihova ekspresija poprima, posve u duhustrukturalizma18.stoljeća,većartikuliranesimboličkeforme.Manifestacija osjećajakroz razneumjetničkeoblike, uprvome redukrozknjiževnost,obojanajeutjecajimafilozofapoputShaftesburyjaiHumeakojisunastojaliopisati djelovanje društvenih strasti, s ishodištem u »prirodnomosjećaju«,kaotemeljunaprednoggrađanskogdruštva,aliivjereiestetičkeprosudbe.39 Apostrofiranje»prirodnogosjećaja«objašnjavaekspresijuosobnihosjećaja,njihovuraznovrsnostineujednačenost.Uzodgovarajućuinterpretacijuistovremenoteorijskiutemeljujepotrebuljudizameđusobnimpovezivanjemteukonačniciomogućujeispreplitanjereligijskih,moralnihiestetičkihelemenatauzajedničkotkivo.‘Senzibilitet’takopostajeobuhvatnimterminomkojiimpliciraaktivan,autentičan,osobanodgovornapodražajekojimajeosobaizložena.AnalizakojujeutomsmjerupoduzeoRousseautemeljisenauvidudajesuosjećanje(pitié)prirodna,preddruštvenakarakteristikačovjeka.Uzpasivnuiorganskuprijemčivostnautiskeizvana,tijekomrazvojanašegatijelaiumastvaramoosnovuizaaktivnu,sudjelujućureakcijunanašeokružjekojanamomogućujedausmjerimonašeosjećajeinabićakojanisumisami.Suosjećanjeublažujedjelovanjeljubavipremasebiiučvršćujepoistovjećivanjesonimkojipati.No,onopadapredsnagomrazuma.Idoksedivljičovjekodaziva»prvomosjećajučovječnosti«,razboritsenanjegaoglušuje.Razumutječenadevijacijusuosjećanja.Suosjećanjejeuzrokzazoradivljakaodnanošenjazla;razum jeuzrokzlaciviliziranogčovjekapočinjenogu ime»višihciljeva«.Suvremeničovjekpreplavljenjekonvencionalnimrazlikamautolikojmjeridavišeneprepoznajezajedničkihumanitet ispodsvihslojevaakulturacije.Takvanuspojavarazvijajućegrazumaokrećeljudeponovnopremasamimasebi.Razumstvarasamoljublje,arazmišljanjegaučvršćuje–filozofrukamaprekrivaušii»usebiizvodinekolikodokaza«kakobizatomioprirodniporivzapoistovjećivanjemsonimkojipati.40Taj»čudesantalent«jenepoznatdivljemčovjekukojisepodaje»prvomosjećajučovječnosti«.Prirodnosuosjećanje omogućujeprepoznavanjeistovjetnostinasidrugogteserealiziranarefleksivannačinikrozintrospekciju. No,potpunakomunikacija,potpunozahvaćanjedrugog,ipaknijemoguće.41 Definiranjetemeljenonaprirodi,koječovjekaocrtavakaousamljenog, samodostatnog iusvomeodnošenjuspramokolinenekontaminiranograzumom,dobivadodatniargument.No,kakozamjećujeCliffordOrwin,42divljaštvo,odnosnociviliziranostnemajuisključivoblagotvorne,odnosnouništavajućeučinkeposuosjećanje.NatajtragnavodiiRousseau:suosjećanjeje»nejasanižestokosjećajudivljegačovjeka,razvijen ali slabuciviliziranoga«.43To»prirodnouzbuđenjekojeprethodisvakomrazmišljanju«,44pokazujeseuraznimformama.Velikodušnost,milostivost,čovjekoljublje,pačakinaklonostiprijateljstvo,proizvodisusuosjećanjausmjerenognaodređenobiće.45Sugerirasedarazumimapotencijal čak i za poticanje suosjećanja, dapače, tvrdiOrwin, suosjećanje
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta135
u takvojinterpretacijimožebitisnažnijeudruštvenomestanjunegoliuprirodnome.Takonaznačenapozitivnainterakcijarazumaisuosjećanjamnogopolažeumaštukaopratiteljicurazuma.Maštanegovoriništadivljimsrcima,navodiRousseau.46Sjednestrane,negativnainterakcijarazumaisuosjećanjaobjašnjava zaštotiraninmožeravnodušnoslušatikrikoveljudikojejedaopobiti,dokudrugojpriliciempatičnoreagiranadramatičnesceneukazališnimpredstavama.47Sdrugestrane,upravoradimeđuodnosasuosjećanjairazuma,tajistitiraninpokazujeznatnovećesuosjećanjenegoštobitodivljičovjekikada mogao.Nesebičnihumanitetkojidivljakatjeranapomoćdrugomebezprethodnograzmišljanjailigapakodvraćaodreakcijekojabimoglananijetinepotrebnuštetudrugome,nemožeseiskazatiukolikonepostojinetkounevolji.Suosjećanjenemožepostojatibezpatnjedrugoga.Njegovnas»sladakglas«tjeradasepostavimoupozicijudrugogakojipati,noistovremenosejavljazadovoljstvoštosaminepatimo.Detaljnarazrada,ponuđenauRousseauovomtraktatuo odgoju,48upućujenapotrebusvjedočenjapatnjamadrugih,noistovremenoublažavaočekivanureakciju–patnjujepotrebnopromatrati,nonenužnoinastojatispriječiti.Suosjećanjekojeodvraćaprirodnogačovjekaodnanošenjanepotrebneštetedrugomeujednoobeshrabrujeciviliziranogačovjekazavoljnouključivanjeupomoćdrugomeljudskombićukojepati. Voajerističkiaspekt suosjećanja je dvostruko emocionalno pozitivan: donosi uživanje uugodisamogaosjećaja,uzzadovoljstvoštominismonesretnicikojepromatramo.NajošjednukarakteristikusuosjećanjaRousseauupućujeuprimjerusazatvorenikom. Krozprozorsvojećelijezatvoreniksvjedočiprizorunapadadivlje zvijeri na dijete. Zvijer otimamalo dijete iz krilamajke, krvoločnonanjeganasrćućipredočimaobeznanjenemajke iužasnutogutamničenogpromatrača.Unatočstrašnojsceni,uglavnoglikaovedigresijepromećeseupravozatvorenik.Rousseausazadovoljstvomističedanitimoralnoposveiskvareni ljudinemogu izbjećiprirodnomesuosjećanjuzastrahotekojimasvjedoče.Sugestijajesnažna–ičitateljevosesuosjećanjeokrećezatvorenikuprijenegožrtvamadogađaja.Rousseauovauputaneostavljanedoumice:prirodno suosjećanjebrišegranicu izmeđudobrog i lošeg, tretira sve ljude
39
Usp.:ChrisB.Jones,Radical Sensibility: Literature and Ideas in the 1790s, Routledge, 1993.,str.viii–ix.
40
Usp.:isto,str.46.
41
»Sažaljenje je slatko, jer, stavljajući se namjestoonogakojipati, ipakosjećamozadovoljstvodanismopovrgnuti istojpatnji.Zavistjegorka,jerpripogledunasretnačovjeka,umjestodazavidnikastavinanjegovomjesto,onagaispunjavažaljenjemštonezauzimatomjesto.Činisedanaspatnikoslobađapatnjištoihpodnosi,adanamsretnikotimadobrakojauživa.«J.J.Rousseau,Emil, str.244. Idalje:»Mipatimosamotolikokolikodržimodaonopatiinepatimousebinegounjemu.«Isto,str.246.
42
CliffordOrwin,»RousseauandtheDiscoveryofPoliticalCompassion«,u:CliffordOrwin
i Nathan Tarcov (ur.), The Legacy of Rousseau,UniversityofChicagoPress,1996.,str.294–317.
43
J.J.Rousseau,Rasprava,str.45(kurzivnaš).
44
Isto.‘Suosjećanje’seunavedenomtekstunavodikao‘milosrđe’,dokseuEmilu govori o ‘sažaljenju’.
45
Isto.
46
Isto,str.47–48.
47
Usp.:isto,str.45.
48
Usp.: J.J. Rousseau, Emil, IV. knjiga, str.231–301.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta136
kaojednakosposobnezasuosjećanjeili,unajmanjuruku,zamagljujegraniceizmeđužrtveizločinca.49
Objekarakteristike,ljubavpremasebiisuosjećanje,uodređenimseoblicimapojavljujuikodživotinja.IakoihRousseaudržipredrazumskima,samrazumnijeonoštorazlikuječovjekaodživotinje.Čovjekovosvojstvoslobodnogpokretačaomogućujemuodlukuoprihvaćanjuiliotporuzapovijedimaprirode,štojeluksuzkojinitijednaživotinjanema.Umoćidabiramoiuosjećajutemoći,Rousseaupronalazi»čistoduhovnečine«ipotvrduoproduhovljenostiljudskeduše.No,tekjeusavršivost onasposobnostkojapredstavljaključnudifferentia specificačovjekauodnosunaživotinje.50Usavršivostpredstavljasposobnostzarazvojrazumnejedinke,aktivneikreativneimaginacije,tejeuzrokomšarolikostiljudskihkaraktera.Usavršivostujednopretpostavljapočetnunedostatnost,štojestanje,smatraRousseau,koje jezajedničko svim ljudima.Važanciljodgoja timepostajeosvještavanjeodgajanikaoistovjetnojpodložnostirazočarenjima,žalostimainesrećamazakojevididasusnašledrugoga.Promatranjenesrećedrugogaemocionalnonasangažira,djelomičnouvlačiudrugog,apotpunonamrazotkrivanassame.Izkonstatacijedajepovezanostmeđuljudimaproizašla iznedostatnosti,nedostatakaislabosti,Rousseauzaključuje:
»…manje(se)pridružujemonašimbližnjimastogadabismosudjelovaliunjihovimzadovoljstvima,negovišestogadabinjihovepatnjeizazvalenašesuosjećanje,jeruovimboljevidimoistovjetnostsvojeprirodeijamstvozanjihovuprivrženostpremanama.Akonasnašezajedničkepotrebezdružujuinteresom,našenaszajedničkebijedezdružujuljubavlju.«51
DvasurazlogakojapodupiruRousseauovutezudajekonceptsuosjećanja,očuvan iosnaženodgojem, jedinoštoomogućuje formiranjemeđuljudskihveza.Prvo, tekpriznavanjemjednakovrijednostidrugogamožemounjemuprepoznatisebe.Takvojeprepoznavanjeusidrenouspoznajidadijelimojednakaiskustvapatnje,52doknam,sdrugestrane,onikojisusretniporučujudanasnetrebaju.Patnjairanjivosttemeljisudruštvenostirazumljenekaoprodužetakbrigezasebesamoga,aliizadrugejerpredstavljajujedinutočkuprepoznavanjazajedništva.No,potrebnojenapomenuti,faktičnoiskustvopatnjejeposveprivatno iskustvo. Identificiranjespatnjomdrugogadoseže tolikodalekokolikodoseženašapretpostavkaotuđojpatnjitekolikonamdopuštamašta.Potpunaidentifikacija,kaoštojerečenoiranije,nijemoguća.Onikojisusretniujednosuisamodostatni;oninisuodgovarajućametanašegasuosjećanjatesesvojomsrećomsamoisključujuizdruštvenosti.Tojeujednoidrugoopravdanjesuosjećanjakaoključnogelementadruštvenosti.Rousseautvrdidaprepoznavanjepotrebadrugoginjegovenesigurnostiuvjeravapojedincadanjegovavlastitaželjazazajedništvomnepredstavljarizikstvaranjanejednakostiinerecipročnosti.Misenepridružujemodrugimadabismosudjelovaliunjihovojsreći,većdabismosuosjećalisnjihovompatnjom.Patnjadrugogajezalognašenaklonosti.Takoizvedeno,suosjećanjesepozicionirakaoisključivičimbenikdruštvenosti,nesamozatoštojezajedničkostanje(ionako,uzprirodnenejednakosti,Rousseauneisključujepostojanjeibrojnihprirodnihjednakosti)negoponajvišeizrazlogaštoumanjujestrahdaćedrugiostatiindiferentanpremanašojpatnji.Upovratnojreakciji,suosjećanjeublažavastrahodtuđesamodostatnosti,atimeiprijetnjudaćemoostatinapušteniubezosjećajnojusamljenosti.Samodostatanmožebitijedinoonajtkojepotpunosretan,nopotpunasrećaskrivaipotpunubijedu.Bezbrižniepikurejskibogovinemajunikakvevezeskrhkimljudskimstvorenjimapovezanimakrozemotivnureakcijunameđusobnu patnju.No, iako su ta bogolika bića indiferentna premamukama
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta137
smrtnika,smrtnicizasigurnonisuimuninauživanjasamodostatnihbogova.Suosjećanjepremaonimakojisuzagrabiliusrećumožeseprometnutijedinouzavist–patniknasoslobađapatnjištoihpodnosi,doknamsretnikotimadobrakojauživa.53
»Poglednasretnačovjekaulijevadrugimamanjeljubavinegozavisti;radobismogaoptužilidatimštosebispremaisključivusrećuprisvajasebipravokojemunepripada;paisamonašesamoljubljepatipritom,dajućinamdaosjetimokakotomčovjekunismonimalopotrebni.«54
Činisedasuosjećanjeusvojojsržisadržiparadoks,svojevrsnunaizglednespojivu kontradikciju koja rezultira egoistom zabrinutim za druge. Takvogegoistavlastitanedovoljnostusmjeravanadruge;pokazujućibriguzadrugeonosiguravavlastitiopstanak.Krozsuosjećanjeuobraženinarcistakoimaprilikuzauzetisvojunadmoćnupozicijunaddrugimipribližitiseataraksijibožanstva.Obranagotovopatološkognarcizma,temeljenanauvidudadrugisebičnoprisvajapravonasrećukojamunepripada,teorijskijemogućajedinonanačinnakojitočiniRousseau:krozdevijacijusuosjećanjauinfantilnuzavist.Samodostatnostidruštvenostsunespojivastanja.Patnjazbogosjećajagubitkanarcisoidnesamodostatnostimožeseizliječitijedinorazmahanomzavišću.Trik njene privlačnosti je u njenomodbacivanju onih sretnijih i trenutnomokretanjuonimanesretnijimaodnas.Odbacivanjeonihprvihiorijentacijakovimadrugimaponovnoizgrađujunašuvlastitunadmoćnijupoziciju.Našradarsuosjećanjanužnomoradetektirationeinferiornemeđunamakakobismomisamizadržalisuperioranpoložaj.Iskustvotuđesrećeizvorjenašezavisti,doktuđanesrećaizaziva»slatkozadovoljstvo«.Zaključnorečeno,zahvaćanjepatnje,mogućejedinokrozpriznavanjemeđusobnejednakovrijednosti,putemsuosjećanjasepromećeutemeljsocijabilnosti.Kakavće(moralni)predznakimatinašikontaktisokolinom,umnogomejeodređenonašimodgojem.
Prema suvremenoj rehabilitaciji senzibiliteta
UHumeovojpoznatojtvrdnjidajerazumsamoslugastrastimatedanitinetrebapretendiratininaštodrugonegonapukopokoravanjenjima,55 kumu
49Rousseau inzistira da i najgori tirani, počinitelji strašnih zločina, ne mogu zatomitiprirodnosuosjećanje, jednakokaoštoćesviostali,uodređenimsituacijama,imatisuosjećanjazanajgoreubojiceiprekršiteljezakona.IdoktakvazapažanjaRousseaukoristizapotvrduizvorištasuosjećanjauljudskojprirodi,Nietzschećeupravoumogućnostiodvajanjačovjeka od njegova (ne)djela, odnosno »samoukidanja pravednosti«, vidjeti dokaz samosvijestizajednice.Tekkadasmosposobnipromatrati pojedinca odvojeno od njegovihpostupaka i izuzeti ga iz kazne za počinjeno,možemogovoritiosuosjećanjuimilosti.Usp.: Friedrich Nietzsche,Genealogija morala,Grafos,Beograd1983.,str.69–70.50»Zašto samo čovjek može postati imbecil?(…)Teškonamještomoramopriznatidajetaznačajnaigotovoneograničenasposobnost izvor svih čovjekovih nevolja: ona ga je utokuvremenaizvuklaizonihprirodnihuvjetaukojimabionproživiomirneinevinedane,
ona ga je, razvivši u toku stoljeća njegovespoznaje i zablude, poroke i vrline, učinilakonačnotiraninomsebesamaiprirode.«J.J.Rousseau,Rasprava,str.36.
51
J.J.Rousseau,Emil,str.244.
52
»Iuistinu,čimbismoseinačedalisklonitinasamilost,akonetimda,takoreći,iziđemoizsamih sebe, da se identificiramo sa stvorenjemkojepatiidanjegovimbićemzamijenimosvojevlastito?«Isto,str.246.
53
Isto,str.244.
54
Isto.
55
David Hume,A Treatise of Human Nature, CourierDoverPublications,2003,str.295.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta138
liranajeznačajnapažnjakojasepridavalasloženostifenomenasenzibiliteta.Iakoseunutar‘predromantičarskog’razmatranjasenzibilitetastrastikarakterizirajučaspoželjnimačasnepoželjnima,njihovaulogauotkrivanjuljudskeprirodeinačinanakojikomuniciramo,kakosprirodomtakoidrugima,nikadnijebilamarginalizirana.Unutarnaglašenogokretanjapremaistraživanjimaljudske prirode, spajaju se »doba razuma« i »doba senzibiliteta«. Polifonanaravtadaaktualnogdiskursaintenzivnoangažirasvedostupneresurse,posuđujućiizrazličitihetabliranihznanostiidisciplinajednakokolikoiizknjiževnosti.Produkcijanatemusenzibilitetapažljivorazmatrasvemogućeimplikacije,počevšiodsusretasenzibilitetaipolitičkihteorijapadoprevođenjasenzibilitetausvakodnevnodjelovanje.Rousseauovhomme sensible rezultat jesloženihpokušajaafirmacijesenzibilitetakojiiduzaciljemnjegovelegitimacijekaopunopravnogizvoraspoznaje. Važnim elementom ističe se Rousseauovo ocrtavanje senzibilitetakrozkarakteristikusublimnog.DruštvenadimenzijaposebnojepotenciranauRousseauovim analizama čovjekove prirode te i danas nosi njegov trag.Suvremenorazumijevanjesenzibilitetatumačigakaospecifičnuosjetljivostitankoćutnost,aobuhvaćaipojamosjećajnosti.Navedeneodrednicesuvišestruko potencirane unutar bioetičkog diskursa: karakteriziraju naglašenuosjetljivostpremaokolini,noseobilježjamoralnogodnošenjapremasvijetuidrugimsubjektima,sadržeprosvjetiteljskunaklonostslabijima,izloženimainezaštićenima,obuhvaćajućiipojmoveljubaviisuosjećanja.Rousseaurazumijesuosjećanjekaoupotrebljivumanifestacijuinačeopasneželjezaprodužetkomsebeipokazivanjemmoći.Suosjećanje,kojetražiprepoznavanjeiuvažavanjedrugog,činiseslabimnasuprotmoćiiliegoizma.Međutim,unjegovojpodlozi ionakone leži humanističkaorijentacijapojedinogmoralnogaktera.Osnovnipokretačsuosjećanjaježeljazaunaprjeđenjem samoga sebe, za nadvladavanjem straha za vlastiti opstanak te zaosiguravanjem osobne dobrobiti. Povijesna iskustva nam govore da takavteorijskikonstruktnalazisvojupotvrduupraksi–vremenanajvećihzločina i nehumanosti ujedno su i vremena najveće požrtvovnosti. Suvremenabioetička literatura, koja posebno intenzivno iako rijetko kada eksplicitnogovorio senzibilitetu, jednoglasnoprogovarana istinačin: teknas je svijestovlastitojkrhkostiineizvjesnomdaljnjemopstankunatjeraladaizađemoizsebeiproširimomoralniobzirpremaonimaizvannas.Činisedajedanasrazinasuosjećanjavišanegoikadauposljednjihnekolikostoljeća,amanifestirasepojačanomsviješćuoupućenostinaneljudskaživabića,nauvjeteukojimaživimo,naodgojbudućihgeneracija,kaoizabrinutošćuzabudućnost općenito.Danas svjedočimopoduzimanju velikih humanitarnihakcija,akcijakojesmjerajuširenjupismenostiiliiskorjenjivanjusiromaštva,ujedinjavanjuvelikihmasaljudizapomoćžrtvamanasiljailiprirodnihkatastrofa,djelatnostimakojesmjerajuzaštitiživotinja,amijenjajuseitemeljimnogihgrupnih iprofesionalnihodnosa.Moždasenajvećepromjeneutomesmisludogađajuupodručjumedicinekojasvojimprogresomprognoziraiskorjenjivanjebolesti,produljenježivotailivječnumladost,anarazinimeđuljudskekomunikacijesnažnozagovaramodifikacijupaternalizmauodnospartnerstva.Ipak,Rousseaubinatakvablještavaobećanjavjerojatnoreagiraosdozomogorčenja.Suosjećanje,naime,imavelikusnagu,noimaisvojegranice.Rousseauovotumačenjesuosjećanjapredviđaijednunjegovudevijaciju,kojuondetektirauprofesionalizacijibrigezadruge.Brigazadruge,deklarativnoprisutna,nousvojojmanifestacijirutinizirana,potpomaže
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta139
potpunomprepuštanjudrugome,odricanjuodgovornosti za sebe i gubitkupouzdanja u vlastite snage te u konačnici rezultira ovisnošću obje strane.Prevencijazapadanjautakvuzamkuležiu,dakako,odgojukojiuvažavadaseupodlozisuosjećanjanalazisebičnost,dajeonomotiviranostrahom,adaseiskazujebrigom.Odgovarajućimodgojem,smatraRousseau,suosjećanjese potiče i njeguje te se jedino takomože iskazati kao autentično.Danasčestospominjanatvrdnjadajeekološkakrizausvojojbitikrizaodgoja,uRousseauubinašlasvogazagovornika.Pitanjaoprirodi,obitelji,društvuiodgojuunutaraktualnihbioetičkihrasprava,činisedačestonoserousseauovskiprizvuk.Onodzvanjauraspravamapotaknutimanapretkom,uprvomereduumedicini.Ukakvomodnosustojiodrednica‘prirodnoga’sprammogućnostiintervencijeugene,medicinskipotpomognuteoplodnje,roditeljstvahomoseksualnihpartnera?Jesulitakva»novaprava«ujednoi»neprirodnaprava«?NanT.Ball56iscrpnopišeoRousseauovomnaslijeđuunutar raspravaobioetičkoj legislativiuFrancuskojsredinom1990.ihgodina,ukazujućinačestokorištenuargumentacijuo»prirodikaovrhovnometičkomarbitru«,ojačanuRousseauovimimenom.Njegovoviđenjeprirodedodušekorespondirasasuvremenimnadilaženjemrazumijevanjaprirodekaostatičnogentitetaskojimodržavamosamominimalnuinužnupovezanost.Odgovarajućiodnospremaprirodijesastavnidiopokušajadosezanjavrline,kakoRousseauposebnonaglašenogovoriuJuliji.No,interpretacijapoziva»velikogmislitelja«naultimativanpovratakprirodi i odbacivanjenapretka, ubitnompromašujeRousseauovuintencijutegazlorabikaoutopističkogautora.ModernienvironmentalistićeuRousseauunaćimaterijalezaistraživanjekorijenasvojihteorija. Etiketa primitivista već sada stoji uz njegovo ime, iako je takvakarakterizacijaunajmanjurukunepotpuna,jednakokaoštojetakavipokušajčitanjaRousseauakaoradikalnogprotivnikanapretka.NajvećasnagaiporukaRousseauovemislinalaziseupravousuprotnome,njegovamisaonepodupirekonzervativizamvećsvojevrsnirevolucionarizam.Usredištusvakesmisleneetičkeraspravenenalazisesuglasjeanakronihstavova,većsusretrazličitihperspektiva.Utomesmislu,bioetičkidiskurs,kojinadilazizatvorenostupojedinesustavemišljenjaiunjihovomsusretuihvrednujeravnopravnima,nudipotencijal zanovo tematiziranjekako starih, »vječnih«pitanja,takoionihnovih,jošuvijekkontroverznih.Odgovarajućipristuptražiangažiranjesvihresursaučemuznačajnuuloguimaisenzibilnasferačovjekoveprirode.
56
NanT.Ball, »TheReemergenceofEnlightenment Ideas in the 1994 French Bioethics
Debates«,Duke Law Journal,Vol.50,No.2(Nov.,2000),str.545–587.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(123–140)
I.Zagorac,Rehabilitacijasenzibiliteta140
Ivana Zagorac
Rehabilitation of Sensibility
Philosophical Construction of the Sensible Man
AbstractThe aim of this text is to point out some of the relevant moments in philosophical approaches to the topic of sensibility. In that attempt, a period of Enlightenment is emphasized, with its specific reading of Cartesian thought through empiricism of English provenance. JeanJacques Rousseau poses as a key figure of the ‘Age of Sensibility’, and his construction of the sensibleman is especially closely examined. Last part of the text contextualizes heritage of historical and philosophical readings of human nature, primarily the one of Rousseau, into modern debates. Consequently, possible footholds for the thesis of modern rehabilitation of sensibility are established.
Key wordssensibility,compassion,nature,virtue,education,JeanJacquesRousseau