izbori za hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive
DESCRIPTION
Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive. dr.sc. Dragan Bagić, doc. Filozofski fakultet u Zagrebu. Predstavljanje. dr.sc. Dragan Bagić Docent na Odsjeku za sociologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive
dr.sc. Dragan Bagić, doc. Filozofski fakultet u Zagrebu
Predstavljanje
dr.sc. Dragan Bagić Docent na Odsjeku za sociologiju, Filozofski fakultet u
Zagrebu Područja interesa: politička sociologija, sociologija
migracija, metodologija istraživanja javnog mnijenja, sociološka teorija
Objavio oko 20 znanstvenih radova i pet knjiga 12 godina iskustva u istraživanjima javnog mnijenja Kontakt: [email protected];
Sadržaj
Rezultati izbora za Hrvatski sabor – ključne promjene Lojalnost birača i “biračke migracije” Dinamika stranačkog sustava u RH od 1990. do 2011. Socio-demografski profil birača glavnih stranaka Vrijednosni profil birača glavnih stranaka Glavne vrijednosne razdjelnice
Razina političke pismenosti mladih Glavni izazovi u političkoj pismenosti mladih i uloga
profesora sociologije Politički stavovi mladih i demokratska politička kultura
Što se dogodilo na parlamentarnim izborima 2011.?
OK, došlo je do promjene vlasti, no što to znači za političke i društvene odnose?
Je li Hrvatska “skrenula u lijevo”? Jesu li birači “kaznili HDZ”? Je li Mladen Bajić odlučio izbore? Je li to bio sukob između “onih koji stvaraju i onih koji
troše”?
Rezultati parlamentarnih izbora 2011. godine
41,1%
23,5%
5,2%
3,1%
3,1%
2,8%
3,0%
2,8%
2,8%
3,0%
9,6%
0% 10% 20% 30% 40% 50%
SDP-HNS-HSU-IDS
HDZ
Laburisti
HSS
HSLS
BUZ-PGS-HRS
HSP
HSP AS-HČSP
NL Ivan Grubišić
HDSSB
Ostali
80
44
6
1
0
0
0
1
2
6
Usporedba s rezultatima 2007. godine
41,1%
23,5%
5,2%
3,1%
3,1%
2,8%
3,0%
2,8%
2,8%
3,0%
9,6%
45,4%
34,9%
6,8%
3,5%
1,9%
7,6%
0% 10% 20% 30% 40% 50%
SDP-HNS-HSU-IDS
HDZ
Laburisti
HSS
HSLS
BUZ-PGS-HRS
HSP
HSP AS-HČSP
NL Ivan Grubišić
HDSSB
Ostali
2011
2007
-4,4
-11,4
+5,2
-0,6
+2,8
-0,5
+2,8
+2,8
+1,1
+2,0
Glavne promjene
Nije bilo zaokreta u lijevo! Lijevi blok je osvojio i relativno i apsolutno manji broj glasova nego 2007. godine
Kada se isključi HSU iz računice, čija većina birača nije bila lojalna Kukuriku koaliciji, rezultat lijevog bloka 2011. je sličan onom iz 2007.
Razlika je samo u taktici izbornog nastupa Izborni model honorira koalicije na dva načina:
• Sprječava “rasipanje” glasova manjih partnera koji ne prelaze izborni prag (HNS i HSU 2007. godine nisu prešli prag u 5, odnosno 9 izbornih jedinica a osvojili su oko 4 glasova);
• Povećava vjerojatnost zauzimanja prvog mjesta, što u određenim situacijama donosi dodatni saborski mandat.
SDP prvi puta pojedinačno najjača stranka u parlamentu! Lijeva koalicija zapravo nije profitirala na nezadovoljstvu građana
HDZ-ovom vladom!
Došlo je do značajnog pada u podršci HDZ-u HDZ je numerički izgubio podršku 1/3 svojih birača iz 2007. godine. U kojoj mjeri je su na to utjecale afere? Ili je važniji faktor gubitak
vodstva i povjerenja u suočavanje s krizom?
Glavne promjene
Pad su doživjele i ostale “main stream” stranke HSS je izgubio značajan dio podrške (cca. -2%) HSP je ostvario nešto lošiji rezultat i prvi puta nije parlamentarna
stranka
Značajan broj glasova su osvojile nove stranke i liste Oko 9% su osvojile liste koje se prvi puta natječu te su ili osvojile
mandate ili su imale značajne šanse osvojiti mandate Stvarni broj glasova za nove političke aktere je znatno veći i
vjerojatno prelazi 15%, a u nekim izbornim jedinicama i 20%. Jasan znak nezadovoljstva građana dosadašnjom “main
stream” političkom scenom!
Ogroman porast broj “propalih glasova” – sa 7,6 na 18,5 na nacionalnoj razini
U nekim izbornim jedinicama čak 1/3 propalih glasova (9. IJ = 34,2%)
Političke pozicije značajnog dijela građana neće biti zastupljene u parlamentu. Problem povjerenja u političke elite!
Nešto o učincima izbornog modela
Ključni elementi izbornog modela: Podjela zemlje u izborne jedinice Izborni prag Broj zastupnika po izbornoj jedinici Metoda pretvaranja glasova u mandate (D’Hondtova metoda)
Potrebno je razlikovati efekte svakog od elemenata Izborne jedinice: honoriraju stranke koje imaju prostorno
koncentriranu podršku (NL I. Grubišić vs. HSLS; HDSSB vs. HSS) Izborni prag: određuje broj “propalih glasova”. “Nepravedno”
kažnjavanje nekih lista kojima bi “D’Hondt dao” mandat Broj zastupnika po IJ: što je manji to su rezultati manje
proporcionalni broju osvojenih glasova; više koristi za prvu listu Metoda pretvaranja glasova u mandate: donekle nagrađuje prvu
listu; u kombinaciji s brojem mandata prelazak glasova preko određene granice čini neisplativim.
Doveo do određenih “nepravednosti” Neke liste koje su osvojile značajan broj glasova nisu dobile
mandat (HSLS, HSP, BUZ-PGS-HRS) Neke liste koje su prešle prag nisu dobile mandat (Ladonja u 8.
izbornoj jedinici) Određena nadzastupljenost dva najveća bloka (Kukuriku i HDZ)
Lojalnost i “migracije birača” između dva izborna ciklusa
2007/2011
HDZ
SDP, HNS, IDS, HSU
BUZ, PGS, HRS
HSLS HSP HSSHSP AS
HLHDSSB
NL I. GRUBIŠIĆ
Ostalo
Ukupno 21,9 43,8 2,4 3,0 2,7 3,2 2,6 5,3 3,0 2,8 9,1
HDZ 66,2 9,8 1,9 2,3 2,1 2,1 2,6 2,5 1,7 1,6 7,0
SDP 1,3 81,2 1,5 1,6 0,6 0,7 0,5 4,8 1,0 2,1 4,6
HSS-HSLS-PGS 3,1 24,2 4,5 14,6 1,5 28,7 1,5 8,9 2,1 2,1 8,7
HNS 2,3 64,5 3,3 3,9 0,4 1,5 0,7 9,5 1,2 4,6 8,2
HSU 3,6 40,6 14,0 3,3 1,2 2,9 2,0 9,4 1,5 3,7 17,8
HSP 6,2 7,4 2,4 2,6 37,4 2,0 21,7 5,1 3,5 3,3 8,5
IDS 0,9 81,4 0,2 0,2 0,2 0,5 0,2 3,0 1,9 11,5
HDSSB 3,3 6,6 0,3 0,5 2,1 1,5 1,7 1,5 77,7 0,6 4,1
Ostalo 15,2 25,8 4,8 3,8 1,9 3,7 4,1 8,7 2,3 7,0 22,8
Apstinenti 14,1 35,7 2,7 4,5 3,4 4,2 3,9 8,4 3,6 4,0 15,6
Kako smo došli do sadašnjih odnosa?
Prvi demokratski izbori u svibnju 1990. godine HDZ osvojio 42% glasova i 58 mandata; SKH-SDP osvojio 26% glasova i 30 mandata; Koalicija narodnog sporazuma osvaja 15% glasova i 6
mandata
Izbori 1992. godine HDZ osvaja 45% glasova; HSLS 18%; HSP 7%; HNS 7%;
SDP 5,5%; HSS 4,2%.
Izbori 1995. godine HDZ 45%; HSS-IDS-HNS-SBHS-HKDU 18%; HSLS 12%;
SDP 9%; HSP 5%
21%
14%
31%29%
31%
25%24%
21%
24%24%25%
23%24%24%
25%
31%33%
32%31%
30%29%29%
26%27%
29%28%
26%24%
21%21%
2%
9%
12%11%
8% 8%
10%
6%7%
6%7% 7%
8%9%
8%
5%
7% 7% 7%8%
7% 7% 7% 7%8% 8% 8%
7%6%
5%5%
7%
15%14%
12%
8% 8%
10%9%
8%9% 9%
8%
10%
8%7% 7% 7%
6% 6% 6% 6%
8%7%
6% 6%5%
6% 6%5%
4%4%4%5%
4%
6%
10%
8%9%
11%
13%12%
9%8% 8%
9%8% 8%
4%3%
4% 4% 4%3%
4%3% 3% 3%
4% 4% 4% 4%5%
26%27%
18%
21%
17%19%19%
18%
21%20%20%
19%18%
19%
26%
30%32%
31%30%
29%31%
30%31%
34%32%
33%32%32%
31%30%29%29%
5%
0%
10%
20%
30%
40%
q41999
q1'01
q1'03
q2'03
q3'04
q4'04
q1'05
q2'05
q3'05
q4'05
q2'06
q3'06
q4'06
q1'07
q2'07
q3'07
q4'07
q1'08
q2'08
q3'08
q4'08
q1'09
q2'09
q3'09
q4'09
q1'10
q2'10
q3'10
q4'10
q1'11
q2'11
HDZ HNS HSS HSP HSU SDP
Rejtinzi stranaka – trendovi – 1999 - 2011
N
HD
Z
SD
P, H
NS
, IDS
, HS
U
BU
Z, P
GS
, HR
S
HS
LS
HS
P
HS
S
HS
P A
S, H
ČS
P
Hrv
ats
ki la
bu
risti
HD
SS
B
NL
IVA
NA
G
RU
BIŠ
IĆA
Os
talo
Uzorak 3460 24 42 4 4 3 3 1 4 3 2 10
SpolMuški 1648 24 42 3 4 4 3 2 5 3 2 9
Ženski 1811 23 43 4 3 2 3 1 4 3 2 11
Dob
Do 30 682 20 43 2 4 4 3 2 4 2 1 16
Od 31 do 44 960 25 38 3 5 3 3 2 5 4 3 10
Od 45 do 60 853 20 45 3 3 2 4 1 5 3 4 9
Više od 60 964 27 45 6 3 2 2 1 4 2 1 7
Obrazovanje
Osnovna škola 906 33 38 4 4 2 4 1 2 4 1 8
Srednja škola 1974 23 42 3 3 3 3 2 5 3 2 11
Viša škola/Fakultet
580 11 53 4 6 2 1 1 7 1 4 9
Tip naselja
Grad 1269 29 42 3 3 3 5 1 3 1 1 9
Selo 2191 20 43 4 4 3 2 1 5 4 3 11
Regija
Zagreb i okolica 911 15 48 5 5 4 4 1 6 2 11
Sjeverna Hrvatska 591 20 52 3 4 1 5 0 6 0 1 9
Slavonija 584 28 32 3 4 3 3 2 3 16 0 7
Lika i Banovina 287 37 33 2 5 5 6 0 5 1 6
Istra i Primorje 434 10 58 5 1 1 1 1 4 3 15
Dalmacija 653 38 32 3 2 2 1 3 2 6 11
Socio-demografski profil birača glavnih stranaka
U
ku
pn
o
HD
Z
SD
P, H
NS
, IDS
, HS
U
BU
Z, P
GS
, HR
S
HS
LS
HS
P
HS
S
HS
P A
S, H
ČS
P
Hrv
ats
ki la
bu
risti
HD
SS
B
NL
IVA
NA
G
RU
BIŠ
IĆA
Os
talo
n 4171 802 1411 150 147 114 125 57 176 115 89 425
Radni status
Regija
Slobodna profesija
6% 2% 9% 4% 5% 2% 3% 4% 11% 4% 8% 5%
Menadžment 6% 4% 6% 5% 14% 8% 6% 6% 7% 3% 9% 5%
Službenici 8% 7% 7% 3% 11% 7% 6% 11% 10% 4% 14% 11%
Radnici 21% 20% 21% 19% 23% 20% 29% 16% 19% 29% 26% 22%
Studenti 9% 7% 8% 5% 6% 10% 5% 19% 10% 4% 2% 14%
Kućanice 6% 10% 5% 7% 3% 4% 12% 3% 10% 5% 5%
Nezaposleni 16% 15% 14% 10% 16% 19% 17% 31% 15% 17% 15% 19%
Umirovljenici 27% 32% 27% 45% 18% 25% 21% 10% 23% 20% 20% 20%
Ostalo 1% 1% 0% 1% 2% 1% 6%
Bez odgovora 1% 1% 1% 1% 4% 0% 3% 1% 3%
Socio-demografski profil birača glavnih stranaka
Skala odnosa prema tržištu
6%
19%
6%
2%
7%
13%
12%
6%
24%
25%
15%
21%
37%
24%
20%
10%
17%
28%
3%
4%
3%
2%
3%
23%
22%
22%
36%
46%
41%
4%
Uspjeh na tržištu treba bitijedini kriterij o kojem će ovisitida li će neka tvrtka opstati ili
propasti
Država bi se trebala što manjemiješati u gospodarstvo
Treba što prije provestiprivatizaciju svih poduzeća u
državnom vlasništvu
Privatne tvrtke su u praviluuspješnije od državnih
Bilo bi dobro da u svakojgospodarskoj grani bude što
više konkurencije
Uopće se ne slaže Uglavnom se ne slaže Niti se slaže niti se ne slaže Uglavnom se slaže U potpunosti se slaže Ne zna
Skala ekonomske (ne)jednakosti
7%
16%
18%
15%
28% 24%
15%
12%
8%
2%
3%
8%
22%
29%
24%
34%
33%
3%
Kada ne bi bilo značajnihrazlika u prihodima ništa ne bi
motiviralo ljude da vrijednorade
Razlike u prihodima ne mogubiti manje jer ljudi nisu jednaki
po svojim sposobnostima italentima
Razlike u prihodima trebaju bitiveće jer bogati ulažu u
gospodarstvo i na taj načinotvaraju radna mjesta, od čega
svi imaju koristi
Uopće se ne slaže Uglavnom se ne slaže Niti se slaže niti se ne slaže Uglavnom se slaže U potpunosti se slaže Ne zna
Skala odnosa prema socijalnoj državi
16%
6%
15%
23%
26% 33%
25%
13%
17%
1%
3%
8%
16%
21%
17%
25%
34%
4%
Pomoć od države bi trebalidobiti samo oni koji su na rubu
preživljavanja
U Hrvatskoj država previšetroši na socijalnu zaštitu ipomoć raznim skupinama
građana
Velika pomoć pojedincima odstrane države samo odgađa
njihovo osamostaljivanje
Uopće se ne slaže Uglavnom se ne slaže Niti se slaže niti se ne slaže Uglavnom se slaže U potpunosti se slaže Ne zna
Skala obiteljskog tradicionalizma
11%
24%
33%
31%
22%
11%
27%
26%
19%
20%
17%
21%
14%
13%
20%
11%
5%
8%
2%
4%
2%
2%
26%
24%
23%
17%
30%
16%
20%
2%
Zakonom treba zabraniti pravona pobačaj osim kada je to
nužno iz medicinskih razloga
Svatko ima pravo odlučivati osvom životu, te bi stoga trebalo
dopustiti eutanaziju
Brak je sveta institucija ipartneri ga nemaju pravo
samovoljno raskinuti
Djeca iz razvedenih brakovasu u pravilu lošije odgojena od
djece iz normalnih brakova
Život u izvanbračnoj zajednicije grijeh kojeg se previšetolerira u našem društvu
Uopće se ne slaže Uglavnom se ne slaže Niti se slaže niti se ne slaže Uglavnom se slaže U potpunosti se slaže Ne zna
Skala svjetonatorskog pluralizma
21%
5%
17%
15%
23%
26%
28%
25%
36%
21%
26%
16%
17%
8%
2%
2%
3%
7%
10%
19%
18%
20%
32%
4%
Crkva ima preveliki utjecaj uhrvatskom društvu
Vjeronauk se ne bi trebaoodržavati u školama
Nevladine udruge bi trebaleimati još veću ulogu u
hrvatskom društvu
Tradicija koči naše društvo dase brže razvija i napreduje
Uopće se ne slaže Uglavnom se ne slaže Niti se slaže niti se ne slaže Uglavnom se slaže U potpunosti se slaže Ne zna
Skala nacionalne isključivosti
19%
9%
4%
10%
10%
18%
24%
9%
17%
16%
21%
22%
23%
27%
29%
37%
14%
11%
23%
25%
17%
13%
2%
3%
3%
2%
4%
20%
16%
23%
21%
22%
31%
30%
26%
2%
U Hrvatskoj bi Hrvati trebali imati veća prava od pripadnikadrugih naroda
Ustavom Hrvatsku treba definirati kao nacionalnu državuisključivo hrvatskog naroda
U Hrvatskoj, u javnim institucijama, ne bi trebalo dopustitikorištenje drugih jezika osim hrvatskog
Očuvanje nacionalnog identiteta mora biti jedan od glavnihciljeva vlasti
Hrvatska kultura i jezik su ugroženi sve većim utjecajem stranihfilmova, knjiga i glazbe
Hrvatska tradicija je bogatija od tradicija većine drugih naroda
Uopće se ne slaže Uglavnom se ne slaže Niti se slaže niti se ne slaže Uglavnom se slaže U potpunosti se slaže Ne zna
Skala odnosa prema ratnim zločinima
11%
28%
11%
26%
19%
14%
20%
23%
19%
32%
11%
13%
8%
16%
4%
9%
4%
18%
21%
28%
21%
21%
20%
4%
U obrambenom ratu nijemoguće počiniti ratni zločin
Hrvatski vojnici nisu činili ratnezločine u Domovinskom ratu
Hrvatska mora izručiti Haškomsudu sve svoje državljane koji
su osumnjičeni za ratnezločine
Hrvatsko pravosuđe trebaotvoriti istragu za sve
slučajeve u kojima postojisumnja da su počinjeni zločini
nad Srbima u Hrvatskoj
Uopće se ne slaže Uglavnom se ne slaže Niti se slaže niti se ne slaže Uglavnom se slaže U potpunosti se slaže Ne zna
Političke orijentacije prema skalama
Cijeli u
zorak
Ksen
ofo
bičn
i eg
alitaristi
So
cijald
emo
krati
Dem
okršćan
i
Građ
ans
ki cen
tar
Po
litički liberali
Klas
ičn
i ko
nzerv
atizam
N 2000 153 201 253 632 291 471
Skale
Ekonomski liberalizam
3,5 3,3 3,6 2,9 3,4 3,6 4,0
Ekonomska nejednakost
3,1 2,2 2,7 2,8 3,2 3,0 3,8
Socijalna država (-) 3,3 3,0 3,3 2,8 3,1 2,9 4,2
Obiteljski tradicionalizam
2,7 2,7 2,3 3,1 2,6 1,9 3,2
Nacionalna isključivost
3,2 3,9 3,1 3,3 3,2 2,3 3,7
Odnos prema ratnim zločinima
3,1 4,4 2,4 3,1 3,1 2,1 3,5
Svjetonazorski pluralizam
3,2 2,9 3,6 2,5 3,1 3,7 3,3* Prosjek Ispod prosjeka
Iznad prosjeka
Tržište
Kolektiv Pojedinac
KESD
DK
GC
PL
KK
Etatizam (jednakost)
Pojedinac(sloboda, tolerancija)
Kolektiv(tradicija, nacija)
Tržište(nejednakost)
8%
13%
10%
32%
15%
23%
44% 56%
31%
38%
Političke orijentacije prema demografiji
N
Ks
en
ofo
bič
ni
eg
alita
ristii
So
cija
l-de
mo
kra
ti
De
mo
krš
ća
ni
Gra
đa
ns
ki c
en
tar
Po
litičk
i libe
rali
Kla
sič
ni k
on
zerv
atiza
m
Uzorak 2000 7,6 10 12,6 31,6 14,6 23,5
SpolMuški 947 9 9 10 35 13 25
Ženski 1053 7 11 15 29 16 22
Dob
Do 30 412 4 2 9 50 21 14
Od 31 do 44 543 9 8 11 33 17 22
Od 45 do 60 496 8 15 10 29 13 25
Više od 60 549 9 13 19 19 9 32
Obrazovanje
Osnovna škola 748 11 9 16 28 4 32
Srednja škola 998 6 12 12 33 17 20
Viša škola/Fakultet 254 3 7 4 35 37 13
Tip naseljaSelo 786 11 10 16 25 6 32
Grad 1214 5 10 10 36 20 18
Regija
Zagreb i okolica 497 8 15 6 38 21 13
Sjeverna Hrvatska 356 13 9 10 41 6 22
Slavonija 349 9 6 29 21 6 28
Lika i Banovina 174 1 22 12 19 8 39
Istra i Primorje 239 2 8 9 35 26 20
Dalmacija 384 8 5 12 28 19 30
Postotci
Političke orijentacije prema demografiji
N
Ks
en
ofo
bič
ni
eg
alita
ristii
So
cija
l-de
mo
kra
ti
De
mo
krš
ća
ni
Gra
đa
ns
ki c
en
tar
Po
litičk
i libe
rali
Kla
sič
ni k
on
zerv
atiza
m
Uzorak 2000 7,6 10 12,6 31,6 14,6 23,5
Zanimanje i radni status
Slobodna profesija 84 1 11 6 27 44 11
Menadžment 92 9 4 43 19 24
Službenici 150 6 14 8 33 24 16
Radnici 472 8 8 12 35 15 21
Studenti 178 6 7 55 25 7
Kućanice 154 9 10 28 14 4 34
Nezaposleni 295 9 11 9 35 11 24
Umirovljenici 528 9 14 17 22 8 31
Ostalo i nepoznato 46 17 4 9 29 5 36
Osobni prihodi
Bez osobnih prihoda 460 7 7 13 36 14 23
Do 2000 kuna 342 11 13 17 25 8 27
2001 do 4000 kuna 523 7 11 12 29 12 28
4001 do 8000 kuna 328 5 12 10 34 23 16
NZ/BO 346 9 7 12 32 18 21
Prihodi kućanstva
Do 2000 kuna 249 12 12 19 21 4 33
2001 do 4000 kuna 333 10 10 18 20 10 31
4001 do 8000 kuna 511 8 10 10 36 15 22
Više od 8000 kuna 365 3 14 7 36 22 17
NZ/BO 542 7 7 12 36 16 21
Udio svakog segmenta među biračima pojedine stranke
N
Ks
en
ofo
bič
ni
eg
alita
ristii
So
cija
l-de
mo
kra
ti
De
mo
krš
ća
ni
Gra
đa
ns
ki c
en
tar
Po
litičk
i libe
rali
Kla
sič
ni k
on
zerv
atiza
m
Uzorak 2000 7,6 10 12,6 31,6 14,6 23,5
Stranke
BUZ 50 17 18 19 19 6 21
HDZ 338 8 5 19 31 3 34
HNS 85 2 8 7 41 29 13
HSS 112 15 9 12 29 6 29
HSLS 52 13 10 9 25 23 20
HSP 74 11 3 11 49 3 23
HSU 66 11 18 13 25 9 24
HDSSB 33 8 5 17 20 6 43
HL 70 8 15 5 29 34 11
SDP 475 5 16 7 31 25 17
Ostale 106 3 11 14 45 15 11
Neodlučni 215 6 8 12 36 13 25
Apstinenti 324 10 6 17 27 12 28
Rejting pojedine stranke u svakom segmentu
Cije
li uzo
rak
Ks
en
ofo
bič
ni
eg
alita
ristii
So
cija
l-de
mo
kra
ti
De
mo
krš
ća
ni
Gra
đa
ns
ki c
en
tar
Po
litičk
i libe
rali
Kla
sič
ni k
on
zerv
atiza
m
N 2000 153 201 253 632 291 471
Stranke
BUZ 3 6 5 4 2 1 2
HDZ 17 17 9 25 17 4 24
HNS 4 1 4 2 5 8 2
HSS 6 11 5 5 5 2 7
HSLS 3 4 3 2 2 4 2
HSP 4 5 1 3 6 1 4
HSU 3 5 6 3 3 2 3
HDSSB 2 2 1 2 1 1 3
HL 4 4 5 1 3 8 2
SDP 24 14 37 13 23 41 17
Ostale 5 2 6 6 7 6 3
Neodlučni 11 9 8 10 12 10 11
Apstinenti 16 21 10 22 14 13 19
Glavne vrijednosne i interesne razdjelnice
Društveni rascjepi prema kojima se formira stranački sustav u Hrvatskoj su relativno stabilni u proteklih 20 godina.
Primarna dimenzija rascjepa je politička i to na pitanjima: Odnosa prema ključnim povijesnim događajima u 20. stoljeću (utjecaj
političke biografije obitelji) Odnos prema shvaćanju države (simbolička nacionalna država ili
funkcionalna država) Odnos prema Domovinskom ratu (pitanje ratnih zločina na hrvatskoj strani i
njihovog pravnog tretmana) Odnos etničke većine i nacionalnih manjina
Sekundarnu važnost imaju vrijednosne podjele, iako su one korelirane sa političkim:
Pitanje svjetonazorskog pluralizma i društvenog položaja Katoličke crkve Obiteljske vrijednosti Odnos prema seksualnim manjinama
Interesni rascjepi, odnosno ekonomska dimenzija društvenih rascjepa ima posve sporednu ulogu:
Politička debata se rijetko vodi eksplicitno oko ekonomskih i interesnih pitanja
U posljednje vrijeme je ova dimenzija sve prisutnija pod utjecajem ekonomske krize i potrebe smanjenja državne potrošnje
Iako ovo nije središnje pitanje političkih rascjepa ono je dijelom “prikriveno” ekonomskim i političkim rascjepima
Politička pismenost mladih
Tri dimenzije političke pismenosti: Znanje Sposobnosti Stavovi
Istraživanje kojeg je proveo GONG 2010. godine na uzorku od 999 maturanata Mjerenje političkog znanja kao elemenata političke
pismenosti Mjerenje prihvaćanja političkih vrijednosti i stavova
kompatibilnih s demokratskom političkom kulturom
Političko znanje maturanata
Mjerene tri dimenzije političkog znanja: Razumijevanje temeljnih političkih pojmova Poznavanje ustavno-političkog ustrojstva Informiranost o recentnim političkim zbivanjima u Hrvatskoj
Rezultati pokazuju ukupno nisku razinu političkog znanja maturanata, pogotovo na dimenzijama razumijevanja temeljnih političkih pojmova te informiranosti
Značajna i znatna razlika između učenika gimnazija s jedne strane te učenika trogodišnjih strukovnih škola s druge strane
Rezultati na skalama političkog znanja
Minimum Prosjek Medijan Maksimum
Razumijevanje temeljnih političkih pojmova
0,0 2,8 3,0 8,0
Poznavanje ustavno-političkog ustrojstva
0,0 3,6 4,0 6,0
Politička informiranost 0,0 2,1 2,0 5,0
Skala ukupnoga političkog znanja 0,0 8,5 8,0 19,0
46%
43%
39%
39%
37%
31%
31%
15%
84%
70%
56%
55%
52%
44%
93%
59%
25%
18%14%
Tko čini političku opoziciju?
Koja opcija najbolje opisuje bitna obilježja države?Što od sljedećeg NE spada u glavne osobine demokratskog
poretka?Koja vrsta stranaka prihvaća određena ograničenja osobnih
sloboda … ?Što su nevladine organizacije?
Što označava pojam legitimitet?Koje se vrsta stranaka se zalaže za minimalnu intervenciju
države ...?Koja od organizacija ne pripada sferi civilnog društva?
Kojim skupinama opće pravo glasa daje pravo sudjelovanja naizborima?
Što podrazumijeva trodioba vlasti u suvremenimdemokracijama?
Što je Ustav?
Politički sustav u Republici Hrvatskoj . . . ?Tko je vrhovni zapovjednik oružanih snaga Republike
Hrvatske?Kako se biraju ministri u Vladi?
Kako se zove sadašnji Predsjednik Republike Hrvatske?
U kakvom je odnosu Hrvatska prema NATO savezu?Koje godine su održani prvi višestranački izbori u Republici
Hrvatskoj?Koja stranka ili stranke čine trenutno vladajuću većinu u
Hrvatskom saboru?Kada su održani posljednji parlamentarni izbori u Hrvatskoj?
Indikatori znanja učenika
23%
16%
15%
15%
13%
26%
18%
20%
23%
20%
31%
26%
45%
34%
17%
14%
24%
21%
12%
22%
6%
6%
10%
15%
6%
9%13%
22% 30%
36%
Treba osnovati državno tijelo koje će paziti da se umedijima ne objavi nešto što je protivno državnim
interesima
Treba onemogućiti da neke društvene skupine umedijima govore nešto što je suprotno
uvjerenjima većine
U slučaju nekih važnih tema, ponekad je boljeograničiti mogućnost da svi ljudi u medijima
otvoreno mogu iznijeti ono što misle
Neke medije u Hrvatskoj trebalo bi zabraniti
Vladajuća stranka treba imati apsolutnu sloboduvladanja između dvojih izbora
Poželjno je da na političkoj sceni kroz duževrijeme dominira jedna jaka stranka
Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem
Slažem se U potpunosti se slažem Ne zna / Bez odgovora
2,6
2,7
3,0
3,0
2,7
2,9
Autoritarnost
9%
4%7%
23%
29%
22%
34%
13% 31%
23%
Neke od sadašnjihpolitičkih stranakatrebalo bi zakonom
zabraniti
Neke od političara kojisu danas aktivni u
Hrvatskoj, s obzirom naono što zagovaraju,trebalo bi zauvijek
odstraniti iz politike
Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem
Slažem se U potpunosti se slažem Ne zna / Bez odgovora
3,4
3,8
Politički cinizam
19%
15%
13%
12%
5%
25%
16%
17%
6%
12%
28%
25%
22%
32%
18%
17%
20%
24%
35%
30%
22%
14%
21%
19%
30%
17%7%
18% 21%
27%
U Hrvatskoj bi Hrvati trebali imati veća prava odpripadnika drugih naroda
Ustavom Hrvatsku treba definirati kao nacionalnudržavu isključivo hrvatskog naroda
Treba zaustaviti svaki pokušaj progona hrvatskihvojnika zbog eventualnih zločina počinjenih
tijekom Domovinskog rata
U Hrvatskoj ne bi trebalo dopustiti korištenje jezikanacionalnih manjina u službenim prostorijama
državnih institucija
Očuvanje nacionalnog identiteta mora biti jedanod glavnih ciljeva vlasti
Hrvatska tradicija je bogatija od tradicija većinedrugih naroda
Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem
Slažem se U potpunosti se slažem Ne zna / Bez odgovora
2,9
3,8
Isključivi nacionalizam
3,1
3,2
3,2
3,4
7%
7%
13%
12%
4%
7%
11%
15%
5%
6%
21%
43%
21%
27%
36%
28%
28%
14%
30%
41%
14%
29%
24%
14%
38%
19%6%
11% 30%
27%
Hrvatska treba osigurati posebna prava svimnacionalnim manjinama
Treba oštro kažnjavati javno isticanje fašističkihsimbola u javnosti
Mogu se zamisliti u braku s osobom drugenacionalnosti
Nezavisna država Hrvatska je bila fašističkatvorevina
Svatko od nas se treba zauzeti za rješavanjeproblema s kojima se susreće u svojoj sredini, a
ne čekati da to riješi netko drugi
Udruge građana su važne za razvoj demokracije irješavanje niza problema
Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem
Slažem se U potpunosti se slažem Ne zna / Bez odgovora
3,7
3,9
Demokratski aktivizam
3,4
3,4
3,0
3,6
5%
5%
11%
18%
4%
13%
23%
24%
9%
35%
36%
40%
27%
27%
17%
13%
28%
10%
15%
12%
7%
18%
13% 43%
37%
Neke udruge civilnog društva rade protiv interesaHrvatske
Obični građani između dvojih izbora ne mogunikako utjecati na stanje u državi
U udrugama građana uglavnom se okupljaju ljudikoji nemaju pametnijeg posla, već se samo bune
Sindikati ugrožavaju sigurnost svih nas i našedržave kad pozivaju na generalni štrajk
U političke stranke se većinom učlanjuju ljudi kojižele stvoriti veze radi pronalaska dobrog posla
Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem
Slažem se U potpunosti se slažem Ne zna / Bez odgovora
3,4
2,7
Aktivistički cinizam
3,3
3,0
3,5
35%
41%
15%
6%
20%
15%
10%
24%
20%
15%
9%
33%
32%
8%
6%
12%
31%
22% 19%
22%
Muškarci i žene serazlikuju, pa se trebarazlikovati i njihova
uloga u obitelji
Žene i muškarci serazlikuju, pa se trebaju
razlikovati i njihoveuloge u društvu
Većina poslova se možepodijeliti na one koji su
primjereniji ženama i onekoji su primjereniji
muškarcima
Žene i muškarci trebajupotpuno ravnopravnodijeliti sve kućanske
poslove
Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem
Slažem se U potpunosti se slažem Ne zna / Bez odgovora
3,1
(Ne)tradicionalne rodne uloge
2,4
2,2
3,7
15%
7% 8%
18%
28%
28%
36%
15% 22%
20%
Homoseksualnost jeneka vrsta bolesti
Homoseksualnimosobama bi trebalo
zabraniti javnonastupanje jer na tajnačin loše utječu na
odgoj mladih
Uopće se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem niti se ne slažem
Slažem se U potpunosti se slažem Ne zna / Bez odgovora
3,3
3,8
Homofobija
Usporedba prosječnih ocjena skala
3,6
3,5
3,5
3,3
3,1
2,8
2,5
0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0
Politički cinizam
Homofobija
Demokratski aktivizam
Isključivi nacionalizam
Aktivistički cinizam
Autoritarnost
Tradicionalne rodne uloge
Manjkavosti u političkoj socijalizaciji mladih
Na kognitivnoj razini: Nedovoljno razumijevanje osnovnih političkih pojmova Nerazlikovanje institucija i njihovih uloga Brkanje načela i njihovog trenutnog ostvarenja u Hrvatskoj Pogrešna očekivanja od vlasti i institucija
Na vrijednosnoj razini: Nisu usvojene temeljne vrijednosti demokratskog poretka
kao što su: sloboda govora (bez obzira na cijenu), sloboda političkog djelovanja (bez obzira na cijenu), jednakost svih građana u političkim i drugim pravima bez
obzira na nacionalnu pripadnost i druga obilježja Nedostatno povjerenje u demokratske aktere i mehanizme –
izraziti aktivistički i politički cinizam