izdanje za februar, 2011. godine 02_2011.pdf · simboli su najĉešće bili srca i kljuĉevi, a...

Izdanje za februar, 2011. godine

CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA

Debatne novosti, br. 2, februar 2011. godine

SVAKO UMNOŢAVANJE I KORIŠTENJE SADRŢAJA IZ NOVINA JE VEOMA POŢELJNO!

Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete ĉlanak za novine

Izlazi mjeseĉno, a nekada i ĉešće .

Member of IDEA

The International Debate Education Association

Member of WSDC

Member of NGO Council

Open Society Institute New York

Member of Mreţa pravde BiH

Debatne novosti 2 Riječ urednice

VALENTINOVO – DAN ZALJUBLJENIH ILI...?

Februar u meni uvijek budi dvije asocijacije. Prva je reĉenica kultne Irene iz serije Bitange i princeze: „A za kaj je veljaĉa najkraći mjesec u godini? Pa jer je jedini mjesec u godini ţenskog roda.“ Simboliĉno ili ne, u jedinom mjesecu ţenskog roda, nalazi se i moja druga asocijacija na februar/veljaĉu, a to je Valentinovo, dan kada bi se trebala slaviti ljubav (namjerno kaţem trebala, a u nastavku teksta pokušaću da objasnim i zašto). Poĉetak obiljeţavanja današnjeg Valentinova potiĉe iz vremena starog Rima. Car Klaudije II je zabranio ţenidbu i zaruke vojnicima, kako bi sprijeĉio njihovu ţelju da zasnuju porodicu i ne idu u rat. U to doba ţivio je i jedan sveštenik, Valentin, koji se usprotivio carevoj odluci i tajno vjenĉavao parove, zbog ĉega mu je 14.02. odrubljena glava. Od tada se ovaj datum slavi kao dan ljubavi, a u prošlosti se tradicija njegovog obiljeţavanja mijenjala. U Engleskoj su prije stotinjak godina djecu na ovaj dan oblaĉili u odrasle, pa bi, od vrata do vrata, pjevali prigodne pjesme. U Wales-u se darivale drvene izrezbarene kašike. Simboli su najĉešće bili srca i kljuĉevi, a nosili su poruku: "ti imaš kljuĉ moga srca". U nekim zemljama vladao je obiĉaj da djevojka od mladića na ovaj dan dobije odjeću kao poklon, a ako ona zadrţi dar - znaĉi da se ţeli udati za njega. A danas? Danas (bar kada je rijeĉ o BiH i susjednim joj zemljama), vlada obiĉaj da parovi ovaj dan ukrase sa što više kiĉa, obiĉnosti, materijalnog, da je u konaĉnici prvobitna ideja praznika zaboravljena. Sve manje se slavi ljubav, a sve više postaju bitni pokloni i javnost darivanja. Javnost darivanja bi bila ĉinjenica da se pokloni sve manje poklanjaju zbog voljene vam osobe, a sve više zbog toga da biste se mogli pohvaliti prijateljima/icama da ste dobili ili poklonili nešto skupocjeno. Što je skupocjenije, vaš partner vas, navodno, više voli. Postoji i druga krajnost javnosti darivanja. Znak paţnje ne mora biti skupocjen, ali mora biti takav da što više ljudi vidi da se vi volite. Kao da broj ljudi koji zna da je vama veza “idealna i puna ljubavi” utiĉe na njen kvalitet. Što ih je više – to bolje. Tako je ovog Valentinova jedan sarajevski most postao mjesto iskazivanja druge krajnosti javnosti darivanja. Djevojka je momku okitila most kao poklon za Valentinovo. Moram priznati da mi je ova i ideja u osnovi pomalo i slatka (vjerovali ili ne), posebno ako most za ovaj par ima posebni znaĉaj, ali je ideja veoma brzo postala primjer kiĉa i ponajviše – zanemarivanja ljubavi. Ostaviti imena osoba javno (bez nekih tajnih šifri), a pri tome dati i izjave za medije o tome kako ste baš vi iza tog poklona, krajnje je skrnavljenje ljubavi kao intimne stvari izmeĊu dvoje ljudi. Ideja Valentinova jeste u izraţavanju osjećanja i to se veoma ĉesto radi preko anonimnosti, ali davno su Nadrealisti pokazali šta je anonimnost u BiH – sve priznaj, ali poţeli da ostaneš anoniman. Moram priznati da mi se pomalo gadi i more floskula o vjeĉnoj ljubavi na medama i zekama koji oko 14.02. obaspu prodavnice, sve je postalo jednoliĉno, a originalnosti mnogo manje. Još više mi smeta da je potrebno da vam neko drugi odredi dan u godini kada ćete voljenoj osobi izjaviti ljubav i nešto joj pokloniti. Ako ljubav slavite samo zbog drugih ili samo na ovaj dan u godini, e onda ću se ja, sasvim nekompetentna usuditi reći – bolje da ne slavite ni ovaj dan, jer onda sigurno ne volite osobu sa kojom ste. Evo, mislim da se ni sv. Valentin ne bi ljutio kada bi odluĉili da njegovo ime slavite bilo koji drugi dan u godini zbog vas samih, a ne zbog toga što vam je društvo nametnulo obavezu. I taman kada pomislite da Valentinovo ne moţe imati negativniji predznak u mojoj analizi, ima još jedna stvar koju sam ĉuvala za kraj. Ĉudno vam je to, ali ni ljubav se ne moţe slaviti bez vjersko-nacionalnog predznaka. U svim dijelovima BiH ni sv. Valenitin nije dobrodošao. U RS mnogima bi više odgovaralo da se slavi sv. Trifun (koji je pravoslavna zamjena za Valentina), a u preteţitom dijelu Federacije za mnoge bi bilo bolje da se uopšte ni ne slavi, jer je to kršćanski praznik, za preteţito islamsko podruĉje. Iskreno, ne znam ni zašto me ovo iznenaĊuje. Kada smeta Deda Mraz, kao prvobitni reklamni proizvod, onda je u sklopu nelogiĉnosti, logiĉnije da smeta i neki svetac. Oĉigledno je da u cijeloj priĉi oko Valentinova ne manjka niĉega sem ljubavi... I evo nekako doĊoh do kraja uvodne, a da imam osjećaj da nemam neku konaĉnu misao vodilju da poruĉim. Ne znam, valjda sam odluĉila da pišem o nekoj previše intimnoj i privatnoj stvari iz moje vizure i vjerujte, slobodno smatrajte da je svaki izneseni stav nepravilan, neće mi smetati, samo budite iskreni u vašim emocijama i nemojte raditi ništa zbog moranja i društvenih pravila, a to se posebno odnosi na ljubav. Radite ono što osjećate i zbog toga sa dragim bićima slavite svaki dan, bez obzira da li on imao ime u kalendaru ili ne - vi ste ti koji ga trebate imenovati na samo vama poznat naĉin. A naravno, dok oblikujete vaše dane, znam da će vas neka emocija natjerati i da napišete nešto i za Debatne novosti, a mi vas sa nestrpljenjem oĉekujemo . Tijana Ljuboje

U OVOM BROJU

PROĈITAJTE:

Rijeĉ urednice *

Debatanti pišu

* Najava CKD

aktivnosti *

Rijeĉi velikana

* U posjeti

debatewise-u Preuzeli smo

od *

Impressum

Debatne novosti 2 Debatanti pišu

3

PREUZELI SMO OD:

Dragi naši,

Preuzeli smo obavezu da prouĉimo istraţivaĉki materijal jedne od škola koje su uĉestvovale na

ovogodišnjem Drţavnom debatnom takmiĉenju odrţanom u Vogošći, Sarajevo. Teza za koju smo

trebali vezati ovaj istraţivaĉki materijal bila je „Prevencija maloljetniĉke delinkvencije je bolja od

sankcije“ te smo se prihvatili posla:). Nakon sto smo išĉitali materijal i prouĉili ga sa našeg,

takozvanog „uĉeniĉkog" gledišta, došli smo do sledećih zakljuĉaka koji nam, naţalost, nisu dragi.

Smatramo da se argumenti iz datog materijala na zadatu temu ne mogu izvući kao ni potkrepiti u

potpunosti. TakoĊe nema konkretnih podataka niti naznaka kako bi se uopste moglo preventirati.

Materijal nas ne vodi ka tome da shvatimo šta je to prevencija, a šta sankcija, kao ni ka tome da

razumijemo zašto uopšte dolazi do sankcije. TakoĊe malo smo se i pogubili, da tako kaţem, jer podaci

nisu klasifikovani, niti sloţeni, pa nije bilo nekog redoslijeda. TakoĊe, neki materijal je kopiran dva ili

više puta, kako bi izgledalo da ga ima vise. Ono što nam se jeste svidjelo jeste to sto su biljeţene teze sa

javne debate koja je prethodila takmiĉenju, ali te informacije nisu podobno iskorištene. Slaţemo se

samo sa jednim, ova kritika se moţe shvatiti kao savjet, jer svi jos uvijek uĉimo i moţemo unaprijediti

naš rad i dovesti ga do savršenstva ukoliko se budemo savjetovali i prihvatali te savjete i kritike

onakve kakvi jesu :). Molimo Vas da potvrdite ako moţete da ste dobili mail, jer nam je komunikacija najvaţnija, i

ne ţelimo da ostanete bez našeg komentara i da dodje do nesporazuma.

ŠTA CKD KAŢE NA

TEKSTOVE DEBATANATA?

*** Dragi naši ĉlanovi debatnog kluba iz

Ekonomske škole u Istoĉnom Sarajevu,

Redakcija Debatnih novosti vas mora pohvaliti na detaljnoj, objektivnoj i

krajnje korektnoj analizi istraţivaĉkog materijala. S

obzirom da je i nama komunikacija veoma bitna,

mislimo da nema boljeg naĉina da javimo da smo dobili mail, nego da ga objavimo u Debatnim

novostima. Stoga, pišite nam i dalje, mi vas ţeljno

oĉekujemo .

***

Dragi naši vrijedni analitiĉari,

objektivnosti, iscrpnosti i

sistematiĉnosti nije nedostajalo u ovoj analizi. Ne samo da ste ukazali na

prednosti i mane analiziranog materijala, već ste zasigurno imali priliku da i sami nauĉite mnogo o

znaĉaju istraţivaĉkog materijala, što će biti od velike koristi za pripremu neke od narednih debata.

Ako pripremi pristupite jednako sistematiĉno kao i ovoj analizi, ne sumnjamo da ćete ostvariti znaĉajne

uspjehe u debati .

Pregledani istraţivaĉki materijal je zadovoljavajući. Sadrţina ima okrnjenu formu Karl Popera, gdje su izostavljene definicije i kriterij, pogrešno oblikovani i nedovoljno jaki

argumenti, nepotpun plan, te zakljuĉak.

U planu je navedeno da bi trebalo aktivirali PPZ škole, CSB, MUP I Fakultet kriminalistiĉkih

nauka kroz organizovanje programa koji će mladima ponuditi zanimljivei atraktivne sadrţaje,

tako zaokupiti njihovu paţnju, te „ubiti“ njihovu potrebu za ĉinjenjem kaznenih djela, što je

apsurd i nedovoljno snaţan potez u odnosu na teţinu problema o kojem je rijeĉ.

Argumentacija, beskorisno opširna, sadrţi elemente koje bi trebao sadrţavati plan, kao što je:

informisanje šire javnosti o ovom problemu, ukljuĉivanje roditelja i porodice kao glavnih

aktera koji bi doprinijeli suzbijanju ovog problema, te njihovu edukaciju.

Argumentacija takoĊer ukljuĉuje "niz drugih aktivnosti kojima bi se okupirali mladi ljudi",

kako se navodi, "pa oni ne bi imali vremena razmišljati o zloĉinu." Suviše površno,

neelokventno i loše sloţeno kao jedan od argumenata - zalutalo u argumente.

Nigdje nisu navedeni neki konkretni planovi, akcije, naĉin na koji bi se to trebalo odraditi, kao ni iznos koliko bi realizacija koštala.

Ono Sto je korisno i vrijedno jeste ĉlanak pod nazivom "Promovisana Strategija za mlade" iz

OsloboĊenja 31.08/06. godine, autora L. Rizvanovića, koji sadrţi sve potrebne elemente, a

govori o aktivizmu sa mladima Općine Ilidţa i odzivu mladih na Izradu Strategije.

Ĉlanak „Maloljetniĉka delikvencija – „Opasna društvena pojava“ ne zadovoljava pravilo da se

navede izvor, jer iako je navedeno da je tekst uzet iz Narodnog zdravstvenog lista, on ne

sadrţi ni datum objave teksta i što je još vaţnije - autor teksta. Ipak, odlomak „Prevencija je

jedini put do uspjeha" moţe da se iskoristi u pripremi debate. U tom dijelu se navodi kolika je

opasnost maloljetniĉke delikvendje za sigurnost društva, a samim tim i o vaţnosti sprjeĉavanja

delikvenclje. Navodi se i kako postoji veliki broj neotkrivenih i nekaţnjenih delikvenata, tako

da bi prevencija bila puno efektnija od sankcija.

U materijalu se nalazi i dosta tekstova, izvještaja i ĉlanaka iz ĉasopisa ili sa portala nevezanih

za ovu tezu, koji govore o toleranciji, instituciji braka u BIH, kompromisu i planovima UNDP-

a.

Ekonomska škola Istoĉno Sarajevo

MSŠ Sanski most


4

Ekonomska škola Brĉko

Debatni klub naše škole ove godine je otvorio svoja vrata za nove ĉlanove, tako da je dodatni

zadatak bio prenošenje debatnog znanja i iskustva na novu generaciju debatanata.

Nakon konstituiranja sekcije, uslijedila je prva debata, koja je bila pravi test za novi tim koji

se pokazao u dobrom svjetlu. Traţeći materijal za temu „Realizacija potencijala mladih u BiH

kroz izgradnju zagovaraĉkih kapaciteta“ otvorila su se brojna polja u kojima mladi ljudi nisu

dovoljno angaţirani, a tiĉu se njihove sadašnjosti i budućnosti.

Posebno zadovoljstvo je bilo posjetiti javnu debatu „Sprijeĉimo maloljetniĉko

prijestupništvo“, gdje smo dobili korisne informacije o temi koju smatramo jako dobrom i

aktuelnom, budući da smo svakodnevno suoĉeni sa tim problemom u našem gradu.

Naša slijedeća aktivnost bila je pomaganje Kerla Amini, ĉlanici našeg debatnog kluba, koja je

predstavljala našu školu na kvalifikacijama za Drţavno debatno takmiĉenje.

Novi debatni format bio je i novi izazov, kojeg smo (prema našem mišljenju) uspješno

savladali. Iako je u poĉetku bilo zabune oko terminologije, posebno zabavnim se pokazalo

uvoĊenje POI-a. Tema „Drţave svijeta trebaju povećati zaštitu ekonomskih i socijalnih prava

migranata“ bila je teţa za obraditi od prethodne, iz razloga što se doticala i nekih struĉnih

oblasti, ali i to smo završili sa uspjehom, nauĉivši nešto novo.

U cilju promocije kulture dijaloga naše debate su realizovane na odjeljenskim zajednicama

odjeljenja koja su iskazala ţelju za uĉenjem pravila argumentovane rasprave, što je i osnovni

zadatak debatnog kluba.

***

Drage Lejla i Emina, hvala vam za pregršt infomracija o dešavanjima u vašem klubu.

Posebno nas raduje ĉinjenica da odjeljenske

zajednice koristite za debatovanje, te tako popularizujete pravila

argumentovane rasprave i onima koji se ne bave

debatom. Nastavite i dalje da nam pišete, u paru ili

odvojeno, naše poštansko sanduĉe vas oĉekuje .

***

Ad factov-ci vrijedni kao i

uvijek. Vašim javljanjem ste pokazali idealan naĉin da se

izaberu debatanti predstavnici za takmiĉenja –

napraviti predtakmiĉenje. Tako ste uvjereni da ćete izabrati samo najbolje i

najuspješnije debatante, koji će vas dostojno predstaviti. Mislimo da odavno nismo

dobili mail sa više imena , ali u svakom od njih vidimo

veliku debatnu nadu, jer dolaze iz super kluba, ali i oĉekujemo javljanje. Naša Redakcija je registrovala

vaša imena, tako da nema bjeţanja .

ŠTA CKD KAŢE NA TEKSTOVE

DEBATANATA?

Bećar Lejla i Milić Emina - IIIc, Srednja medicinska škola

Sarajevo

Dana 15.02.2011. godine u prostorijama debatnog kluba „AD FACTUM-GHM“ u Gazi

Husrev-begovoj medresi odrţana su polufinalna suĉeljavanja debatnih ekipa za javnu debatu

Gazi Husrev-begove medrese koja će se odrzati 17.02.2011 u amfiteatru pomenute škole. U

polufinalnim suĉeljavanjima uĉestvovale su ĉetiri ekipe sastavljene od uĉenika prvih i drugih

razreda. Debatanti su debatovali na temu „Prava imigranata u Europi su ugroţena“. U prvoj

polufinalnoj debati afirmacijsku ekipu saĉinjavali su: Amila Korić, Merjem Mekić i Semra

Hukić. Negacijski tim saĉinjavali su: Ahmed Tabaković, Nejra Kovaĉ i Đenana Ćosović.

Cijelim tokom debate oba tima su bila izjednaĉena, ali je pobjedu odnio negacijski tim. U

drugoj polufinalnoj debati, istog dana, afirmacijski tim saĉinjavali su: Mubina Alibašić, Azra

Išerić i Sejjaf Hadţić. Njihovi oponenti bili su u sastavu: Munir Mehić, Lamija Alijević i

Muhamed Huseinbašić. I ova debata je takoĊe bila jako izjednaĉena, ali je pobjedu odnijela,

ovaj put afirmacijska ekipa. Sudije su u obje debate bili Mensur Ĉamdţić, Sumejja Spahović i

Meris Mustafić. Posao tajmera profesionalno je obavio Emrah Đozić.

Nakon konsultacija sudija odluĉeno je da se u finalu ne takmiĉe pobjedniĉke ekipe, nego šest

najuspješnijih debatanata, po ukupnom broju individalnih bodova u oba debatna suĉeljavanja.

Odluĉeno je da u javnoj debati 17.02.2011 godine u 15:15h nastupaju Mubina Alibašić, Azra

Išerić i Sejjaf Hadţić u afirmativnom timu, dok će negacijski tim pretstavljati Ahmed

Tabaković, Munir Mehić i Muhamed Huseinbašić.

Debatni klub „Ad factum“, Gazi husrev-begova medresa, Sarajevo


5

PREUZELI SMO OD:

Prevencija maloljetničkog prestupništva je bolja od sankcije

1. Sankcije su mjere krajnjeg izbora – teza argumenta

Obrazloženje: Ĉesta je pojava u našoj zemlji da se maloljetnici bez prvobitnog pokušaja

prevencije odmah preusmjeravaju formalnom krivicnom pravosuĊu, dok se u svim

meĊunarodnim dokumentima preporuĉuju modeli koji bi tretirali maloljetniĉke delikvente izvan

formalnog kriviĉnog pravosuĊa ( u fazi ispitivanja u policiji, u toku pripremnog postupka, kroz

plaćanje kaucije / jamstva, preusmjeravanje od strane tuţioca ili sudije itd. ), i da se

preusmjeravaju ka alternativnim modelima rada koji obezbjeĊuju njihovu reintegraciju u

društvo. U BiH ovaj model je dobiozakonsko utemeljenje kroz odredbe vaspitnih/odgojnih

preporuka, ali nedostaje njegovo sprovoĊenje u praksi.

Zaključak: MeĊunarodni standardi jasno ukazuju na neophodnost da se zatvaranje maloljetnika

koristi kao mjera posljednjeg izbora i ujedno preporuĉuje razvoj programa u zajednici kao

alternative zatvaranju maloljetnika. Dokaz za to je dobra praksa iz mnogih zemalja koja

pokazuje da zamjena mjera zatvaranja u institucije rehebilitacionim programima rada sa

maloljetnicima daje mnogo bolje rezultate u promjeni ponašanja maloljetnika, te posebno, u

smanjenju recidivizma.

2. Uloga porodice u procesu prevencije smatra se prioritetnom – teza argumenta

Obrazloženje: Dijete se razvija i oblikuje u prodici koja pruţa modele koji omogućavaju

odreĊene karakteristike i uzore na kojima će graditi svoju licnost. Samim time, dijete koje ţivi u

unapreĊenijoj porodiĉnoj sredini stiĉe imunost protiv delikvencije. Već od malih nogu, dok

dijete još odrasta u porodici se uĉi biti „muško“ i to već daje mogućnost da se odgoje

„muškarĉine“ koje postaju problem u društvu. TakoĊer , postoje neodgovorni roditelji koji ne

poznaju šta se dešava u školi. Zbog svega ovoga porodica i porodiĉno okruţenje su faktori koji

se moraju uzeti u obzir u najvećoj mogućoj mjeri pri koncipiranju strateških akata, posebno

kada se radi o prevenciji, rehabilitaciji i zatvaranju maloljetnika. Ukljuĉivanje porodice smatra

se prioritetom, bilo da se radi o funkcionalnoj i podrţavajućoj porodici ili o porodici koja to

nije.

Zakljuĉak: Roditelji, kao uzori na koje se djeca najviše ugledaju, trebaju i moraju pokušati da

budu što više ukljuĉeni u zivote svoje djece. Samim ukljuĉivanjem porodice u proces

rehabilitacije, mogu se saznati dodatne informacije te prodrijeti u srţ problema, otkriti zašto je

maloljetnik uopšte poĉino kriviĉno djelo. TakoĊer, djete će time osjetiti i potrebnu moralnu

podršku od strane porodice koja mu je potrebna tokom rehabilitacije. Sigurno je da je mnogo

veći broj djece koja su se uz pomoć roditelja reintegrisala u drustvo, nego onih koji su

prepušteni sami sebi.

3. SprovoĊenje aktivnosti usmjerenih na promociju prevencije – teza argumenta

Obrazloženje: Problemu maloljetniĉkog prestupništva se treba pristupati multidisciplinarno, a

prevencija i alternativne mjere su temelji koje treba uvijek i iznova razvijati. Gotovo niko ne

radi na prevenciji, iako je ona najvaţnija. Ni naš obrazovni sistem ne daje priliku da se radi na

tome. Kad već imamo maloljetnog prestupnika, onda su alternativne mjere tretiranja jako bitne

za resocijalizaciju . Djeca nisu kriva, djeca oponašaju, problem je u lošim uzorima

kriminalcima sa novcem koje im mediji prezentiraju, djeca vide samo njihov uspjeh .

Zakljuĉak: Potrebno je animirati vlasti u lokalnim zajednicama, ukljuĉiti nevladine organizacije

i udruţenja , škole, roditelje u program pevencije kako bi se zajedniĉkim djelovanjem smanjio

procenat maloljetniĉkog prestupništva zbog toga što je to jedini naĉin da se kvalitetno doprinese

rješenju ovog problema. Potrebno je organizirati i dodatne edukacije za mlade i roditelje.

Krenuti od manjih sredina ka višim nivoima kako bi se riješio problem. Maloljetniĉko

prestupništvo je opasna društvena pojava. Briga o djeci i mladima nadilazi okvire obiteljskog

uticaja te bi u savremenim, humanistiĉki orijentiranim drutvima trebala pripadati podruĉju

javnog interesa .

( Istraţivaĉki materijal MSŠ Kladanj nam je posluţio kao izvo za naše argumente dok

istraţivaĉki materijal druge škole nije mogao posluţiti za zadatu tezu . Stoga smatramo da dati

materijal je prosjeĉan, odnosno mogao bi dobiti ocjenu 3.)

***

Iznimno zanimljiv i originalan naĉin da

analizirate istraţivaĉki materijal,

debatnom klubu gimnazije dr. Mustafa

Kamarić – sve pohvale na uraĊenoj

debati. Našim ĉitateljima

postavljamo izazov da odgovore na ove argumente i naprave negacijski case, pa da vidimo koliko je

analiza bila uspiješna.

Oĉekujemo vas i baš nas zanima kakve kontraargumente

spremate .

ŠTA CKD KAŢE NA TEKSTOVE DEBATANATA?

JU Gimnazija „dr. Mustafa Kamarić“, Graĉanica


6

AFIRMACIJA NEGACIJA DEFINICIJE: Delnikvencija (tal. delinque – pogriješiti, ĉiniti kaznena djela) obuhvaća teţe oblike asocijalnog, antisocijalnog, socio-patološkog i kriminalnog ponašanja s izuzetkom ubistva, kao što su kraĊa, pljaĉka, namjerno izazivanje šteta, poţara, prijestupništva, devijatno ponašanje, huliganstvo, razbojstvo, vršenje kaznenih djela, kraĊa i voţnja automobila i motora itd. ( Pedagoška enciklopedija 1, Beograd, 1989. ) Maloljetnik je osoba koja je navrsila 14 a nije navrsila 18 godina. KRITERIJ: Sigurnost graĊana ARGUMENTACIJSKA LINIJA: ARGUMENT 1:Zbog sve uĉestalijeg maloljetniĉkog prijestupništva neophodan plan o suzbijanju istog, zbog sigurnosti graĊana. OBRAZLOŢENJE: ... POTKREPA: ... ARGUMENT 2: prevencija delinkvencije iz straha da će postati kriminal OBRAZLOŢENJE: POTKREPA: PODARGUMENT A: maloljetniĉka delinkvencija sve ĉešće prerasta u kriminal. OBRAZLOŢENJE: POTKREPA: PODARGUMENT B: sve veći broj povratnika u delinkventnim radnjama OBRAZLOŢENJE: POTKREPA: ARGUMENT 3: „Bolje sprijeĉiti nego lijeĉiti“ OBRAZLOŢENJE: POTKREPA:

NEGACIJSKA TEZA: Prevencija MP nije uspješna bez sankcija KRITERIJ: Prestupnici iza rešetaka zarad dobrobiti graĊana DEFINICIJE: ARGUMENTACIJSKA LINIJA: ARGUMENT 1: prevencija je dobra, ali i nedovoljna. OBRAZLOŢENJE: POTKREPA: ARGUMENT 2: Prevencija ne donosi dovoljno dobre rezultate OBRAZLOŢENJE: POTKREPA: ARGUMENT 3. Sankcije imaju veći postotak uspješnossti suzbijanja delinkvencije od prevencije propisane strategijom. OBRAZLOŢENJE: POTKREPA:

PREUZELI SMO OD:


DEBATANATA?

***

Moţda vam ne liĉi na uobiĉajnu formu javljanja za Debatne novosti, ali

debatni klub Ad-factum je odluĉio da nas iznenadi. Mi ćemo se usuditi i reći da smo dobili ukrštenicu

za rješavanje - debatanti su zapoĉeli

formu, a ĉitateljima ostavili da završe debatu. Za sve one koji su inspirisani da formu popune dokaznim

materijalom, obrazloţenjem i analizom,

naše stranice su uvijek dostupne. Ako se niko ne javi, onda od Ad-factuma

oĉekujemo da nam pošalje kako ispravno da rješimo

zadaću .

Debatanti Gazi Husrev-begove

medrese, Mirzet Hamzić, trener


7

Za prvu javnu debatu „Realizacija potencijala mladih u BiH kroz izgradnju zagaovaraĉkih kapaciteta“ korišteni su

uglavnom kao dokazi Ĉlanci iz novina (dnevnih -„OsloboĊenje“ „Dnevni Avaz“ mjeseĉnih ĉasopisa za mlade

„Teme“, „ZamirZine“, ĉlanci sa interneta...).

Materijal za Drţavno takmiĉenje je predat CKD-u i sastojao se od ĉlanaka sa interneta iz novina i deklaracija i

konvencija...

Materijal za drugu javnu debatu "Drţave svijeta trebaju povećati zaštitu ekonomskih i socijalnih prava mi granata"

uglavnom je bio iz „Opće deklaracije o ljudskim pravima", „Europske konvencije o ljudskim pravima",

„MeĊunarodne konvencije o zaštiti prava svih radnika migranata i ĉlanova njihovih obitelji" i „Evropski izvještaj

Social Watch 2009 — Migranti u Evropi kao faktori razvoja: IzmeĎu nade i ranjivosti". Kao dokazni materijal

smo koristili i priĉe migranata koje ste nam poslali u prilogu za ovu debatu, kao i ĉlanke iz dnevnih novina i struĉne

ĉlanke sa interneta.

Voditeljica Debatne sekcije: Marija Kneţević,

Medicinska škola Sarajevo


DEBATANATA?

Draga naša profesorice Marija,

dobro nam došli na stranice

Debatnih novosti. Toplo pozdravljamo vaše prvo

javljanje i ne znamo da li vam je neko rekao da smo mi strogi,

pa ste nam poslali ovako striktno precizirano pismo, ali vas je sigurno slagao . Sve

pohvale za istraţivaĉke izvore i uz malo truda pri oblikovanju materijala, uvjereni smo da su

nastale odliĉne debate.

***

Debatanti iz Brĉkog, kao i u svakom broju, vrijedni i za sve pohvale. Vi ste ovim pismom

dokazali veoma znaĉajnu stvar – bez dobrog istraţivaĉkog materijala nema ni dobre

debate. Iako taj dio debate nije direktno vidljiv, od njega zavise

svi ostali i samo ako je kvalitetno i sistematiĉno uraĊen, moţete oĉekivati

uspjeh. Bez obzira koliko dobri debatanti bili, bez istraţivaĉkog materijala ne moţete mnogo. Stoga CKD radi sve kako bi

pokazao vaţnost prikupljanja informacija za debatu, a vi ste

na ovim javljanjem veoma pomogli, te vam Redakcija

Debatnih novosti zahvaljuje.

Naš zadatak je da na osnovu istraţivaĉkog materijala koji smo dobili od profesora, kao i naših znanja i iskustava kroz

rad na pripremanju debata i iskustava iz rada u redovnoj nastavi iz navedenog materijala odredimo argumente,

dokaza i potkrijepe.

Teza debate je: „Prevencija maloljetniĉkog prestupništva bolja je od sankcija“. Nakon što smo pregledali materijal

utvrdili smo da se isti sastoji samo od jednog materijala koji je uradio Biro za ljudska prava Tuzla, iako i to nismo

mogli utvrditi sa sigurnošću, jer nemamo podatak odakle potiĉe ovaj materijal koji nosi naziv Strategija borbe protiv

maloljetniĉkog prestupništva. Slijedeće što smo utvrditi jeste da nedostaju stranice od 1-12, zatim smo imali stranice

od 13-46 stranice, ali to nije kraj teksta, a pošto nismo imali više stranica to i ne znamo koliko je još biti teksta u

materijalu. Materijal koji smo imali ima sve kvalitete i mogli smo procijeniti da su ga radili struĉni ljudi tako da nama

nije predstavljalo veći problem da na osnovu ovog materijala odredimo 3 argumenta. Ono što smo mogli zakljuĉiti

Jeste ĉinjenica da je maloljetniĉko predstupništvo ozbiljan problem Bosne i Hercegovine, i da su autori ove strategije

sagledali sve probleme koji prate mlade, uzroke i posljedice maloljetniĉke delikvencije i naĉin sagledavanja

problema. Nakon pregleda mi smo se odluĉili da naš prvi argument bude: prevencija je ključni oblik borbe protiv

maoljetničkog prestupništva.

Kao dokaze navodimo:

- broj kriviĉnih djela koja ĉine maloljetnici se smanjuje ( podatak o smanjenju u zadnjih osam mjeseci).

Kao pokazatelji moţemo samo vjerovati istraţivaĉima, jer nemamo materijale na osnovu kojih bi

mogli provjeriti taĉnost podataka.

- Pokrenute su inicijative za izmjene zakona - opet nismo u poziciji da to potkrijepimo i drugim

izvorima,što je nedovoljno jak dokaz i ne bi mogli oponentima iznijeti uvjerljive dokaze i potkrijepe,

- Materijal ne daje mogućnost debatantima da steknu potrebna znanja o ovom problemu.

* Naš drugi argument je: STVARANJE REALNE SLIKE O MALOLJ ETNIČKOJ DELIKVENCIJI.

Da bi se postigao ovaj cilj nuţno je educirati stanovništvo, a posebno je vaţno educirati roditelje maloljetnika i same

maloljetnika. Sada se to ne ĉini dovoljno. Mediji više promovišu nasilje, pa zato mislimo da treba angaţovati

obrazovne ustanove i NVO na edukaciji. U materijalu za ovaj argument nismo imali dovoljno dokaza i potkrijepa i

teško bi od branili ovaj naš argument.

* Naš treći argument je: Težak ekonomski položaj mladih ljudi u BIH

U strategiji nismo našli baš dobre dokaze za ovaj naš argument. Postoje neki pozitivni prijedlozi u strategiji a odnose

se na bolji rad sa mladim ljudima, angaţovanje socijalnih sluţbi i podrška porodicama. Strategija je više materijal

koji nudi planove za rješenje ovog problema, aktere koje treba ukljuĉiti. Kao dio istraţivaĉkog materijala mogla bi

biti korisna, ali nikako dovoljna za pripremu jedne ozbiljne debate. Sa ovako skromnim istraţivaĉkim materijalima,

dobit ćemo još skromnije debate i predlaţemo da se u klubovima posveti mnogo više paţnje od strane profesora.

Sigurno da naša iskustva govore da mi u našem pristupu kod pripreme debate koristimo mnogo više izvora

informacija, angaţuje se jako puno uĉenika, pravimo selekciju, radimo analizu velikog broja materijala tako da

imamo jako mnogo podataka za dokaze i potkrijepe, ali i za pripremu CX-a.

Mislimo da nije dobro da se ovom dijelu rada u debatnim klubovima ne poklanja više paţnje. Mi radimo mnogo na

pripremama debate i mislimo da ima još uvijek prostora za napredak, obzirom na broje debatanata u klubu i tema

koje debatujemo. TakoĊe smatramo da je dobro prepoznat ovaj problem i da će inicirati bolji pristup istraţivanju

teze.

JU Ekonomska škola Brĉko, Dajana Šmrkić, Mirza Imamović i Ismar

Mustafić


8


DEBATANATA?

Teza: Strategija o prevenciji maloljetničkog prestupništva može doprinijeti suzbijanju prestupništva u Bosni i

Hercegovini.

Kriterij: Zdravi društveni odnosi i suzbijanje maloljetniĉkog prestupništva.

Argument 1:Porodica ima kljuĉnu ulogu u suzbijanju maloljetniĉke delikvencije.

Obrazloženje:

Poznato je da je društvena sredina vrlo vaţan factor u formiranju liĉnosti i karaktera maloljetnika, a porodica kao

najznaĉajniji dio društvene sredine ima kljuĉnu ulogu u razvoju svake liĉnosti. Vaspitanje, obrazovanje i navike steĉene u

porodice bitno se odraţavaju na razmišljanja i postupke maloljetnika. U porodici sa zdravim društvenim odnosima,

meĊusobnom podrškom i razumijevanjem rastu odgovorna i savjesna djeca koja nalaze u svojim roditeljima i uspješnim

prijateljima, a ne u javnim liĉnostima, bivšim zatvorenicima i sliĉno. Sa druge strane, u porodicama u kojima nema

meĊusobnog razumijevanja i podrške, u porodicama gdje su djeca ţrtve nasilja ili gdje su izloţene razliĉitim negativnim

uticajima, dolazi do mnogobrojnih promjena u psihi samog djeteta koje najĉešće poĉinje da teţi nasilju i nekim drugim

oblicima delikvencije.

Potkrepa:

U prilog ovog argumenta idu mnogobrojne statistike i rijeĉi istaknutih psihologa i pedagoga. Nadeţda Savljak, specijalista

kliniĉke psihologije, kaţe da gotovo niko ne ĉini nasilje, ako nije bio ţrtva. Ona je tokom radionice na temu „Maloljetnici u

sukobu sa zakonom“, odrţane nedavno u Banjaluci (u organizaciji Udruţenja bosanskohercegovaĉkih novinara i misije

OSCE-a u BiH) rekla da oko 7096 djece koja su u porodici doţivjela psihiĉko ili fiziĉko nasilje, postaju nasilnici. „Neka

djeca ne mogu da savladaju strah, pa tada sebi kaţu: „Ako budem Isti kao otac ili majka, neću osjećati, nego ću ga

proizvoditi kod drugih“, rekla je gospoĊa Savjak.

*Za dokaz ovog argumenta bilo bi dobro priloţiti adekvatnu statistiku koje u datom istraţivaĉkom materijalu nema.

Argument 2: Okupiranost mladih zdravim i konstruktivnim aktivnostima najbolja prevencija delikvencije.

Obrazloženje:

Poznato je da se delikvent odlikuju niţim stepenom pozitivnih stavova prema sredini u kojoj ţive poĉevši od

roditelja do društvenih institucija. U cilju suzbijanja navedenih negativnih stavova potrebno je mladima osigurati dobre

uslove, prostor i mogućnosti za sport, muziku, igru i uopšte racionalno korišćenje slobodnog vremena od najranijeg

djetinjstva pa sve do perioda adolescencije. Okupiranost zanimljivim sadrţajima kod mladih razvija dobro raspoloţenje i

neke pozitivne osobine koje ih udaljavaju od ĉinjenja kaznenih dijela.Obrazovne i sportske aktivnosti razvijaju

inteligenciju,a istovremeno smanjuje bijes i frustracije koje imaju kljuĉnu ulogu u opredjeljivanju maloljetnika za dobre

ţivotne puteve ili delikvenciju.

Potkrepa:

Teorija inteligencije: Predstavnici ove teorije istiĉu inteligenciju kao osnovni psihološki faktor delikvencije

gdje su delikventi nedovoljno inteligentni i slobodoumni, te nisu u mogućnosti da shvate teţinu i štetnost svojih postupaka.

Teorija neprilagoĊenosti: Prema zastupnicima ove teorije delikventi nisu integrirani i adaptirani na društvene procese,

odnose i sistem vrijednosti.

Teorija frustracije: Centralna kategorija ove teorije je agresija koja se ispoljava kao posljedica frustracije i

koja po Frojdovaom mišljenju intelektualne prirode, a na bihejevioralnom planu dobija društveno nepoţeljnu

manifestaciju.

*Za bolji dokaz argumenata bi to bi poţeljno da postoji više istraţivaĉkih materijala. Nedostaju adekvatne

statistike taĉno navedene rijeĉi psihologa i pedagoga adekvatni novinski ĉlanci.... TakoĊe potrebni su adekvatni primjeri

znaĉaju Strategije u rješavanju bilo kog problema. Istraţivaĉki materijal je dobar, ali je nedovoljan za spremanje ove

debate i potrebno ga je malo sortirati.


DEBATANATA?

***

Drage naše profesorice Jelena i Branka,

u ovom pismu ste nam praktiĉno pokazale kako maksimalno i kvalitetno

iskoristiti prikupljeni materijal. Uz dobro

poznavanje debatne forme i kvalitetan dokazni

materijal, gotovo je sigurno da ćete imati

dobru debatu. Hvala vam jer ste ovo izdanje Debatnih novosti

obogatile dragocjenim primjerom kako napraviti

uspješnu debatu i baš nas zanima kako bi izgledala

da ste imali više dokaznog materijala .

Jelena Ćirić, Branka Malinić Ĉugalj, SŠC Pale


9

Prevencija je bolja od sankcije

1. Razliĉite analize, statistiĉki pokazatelji ozbiljno upozoravaju i imperativno nameću zadatak i potrebu većeg nadzora i brige za djecu i mlade, posebno u porodicama u školama. Mladima se treba više baviti osigurati im dobre uslove prostor i mogućnost za sport, muziku, igru, zabavu, zdravu rekraciju i racionalno korištenje slobodnog vremena.

2. Roditelj i predškolske ustanove, škole i društvo u cjelosti morali bi voditi brigu, odgojno djelovati, provoditi prevenciju od najranijeg djetinstva, a ne samo kad se uoĉe smetnje i poremećen psihološki razvoj djeteta.

Obrazloženje:

Sami argumenti nisu dovoljno potkrepljeni informacijama koje bi se odnosile na sam argument i kao takvi ne mogu biti ispravni, to jeste postavlja se pitanje taĉnosti argumenata.

Obrazloženje za cjelokupni materijal :

Smatramo da istraţivaĉki material nije zadovoljio sve uvjete jedne debate. Iz toga proizilaze sljedeća zapaţanja:

1. U materijalu nisu naznaĉeni izvori informacija

2. Materijal je preopširan i nije koncentrisan na samu bit problema

3. Nepreglednost materijala (sama štura teorija bez pokrića)

4. .Neurednost je znatno izraţena u materijalu

MSŠ Zenica, Refik Ĉajić


DEBATANATA?

Dragi naši Zeniĉani, nakon ovako precizno postvljenih zamjerki na

istraţivaĉki materijal koji ste analizirali, sasvim je jasno da ste u vašem debatnom klubu savladali i pravila kako ga

pronaći i koristiti. Ţelimo vam da ta pravila što ĉešće koristite i

ne sumnjamo da ćete ostvarivati dobre rezultate.

***

Draga Mirjana i Mirjanina sestro

, drago nam je da porodiĉno

gajite ljubav prema debati, ali i pisanju za Debatne novosti. Ţelimo vam da tu ljubav još

dugo njegujete i o svemu nam pišete.

***

Drage Majo i Nevena,

drago nam je da sa ovakvim

entuzijazmom doĉekujete genracije novih debatanta. To je svakako jedan od razloga

zašto je debatni klub iz Srpca meĊu najuspješnijim u BiH.

Ţelimo vam još više uspjeha, dobrih debatanata i ĉlanaka

koje ćemo rado objavljivati .

Moja sestra je starija od mene i kada je krenula u srednju školu odmah se prijavila na debatu. Smatrala je da je to zanimljivo i

pouĉno i da će mnogo pridonijeti njenom izraţavanju pred ljudima. Poĉela je sa velikim interesovanjem. Postigla je veliki uspjeh i

otišla je na Regionalno takmiĉenje, u Sarajevo. Mene je to zainteresovalo i kada sam krenula u srednju školu prijavila sam se, jer sam

ţeljela da budem uspješna kao moja sestra. Mislila sam da će mi biti veoma lako, jer će mi se sestra pomagati u svemu, ali nije bilo

lako. Trebalo je dosta truda da savladam sve o debati. Trebalo je dosta slobodnog vremena i iskustva. Moja prva debata je bila dobra.

Zadovoljna sam kako sam ju odradila, jer sam imala maksimalnu pomoć od starijih ĉlanova, moje ekipe i, naravno, moje sestre.

Smatram da bi svako trebao da se iskuša u tome i daje to veoma vaţno za dalje školovanje, jer ĉovjek postaje samopouzdaniji. Upoznaje

razliĉite ljude i stvara novi pogled na svijet.

Mirjana Latinĉić, MSŠSrbac

Debatni klub "Gims" ŠC Petar Koĉić Srbac, djeluje već nekoliko godina.

Trenutno okuplja 15 stalno aktivnih uĉenika. Klub je uĉestvovao na mnogobrojnim debatnim aktivnostima,

prezentacija ma i takmiĉenjima i ostvarivao zapaţene rezultate. Trener kluba, prof. Ţarko Brkanlić, podstiĉe

debatante na drugaĉiji oblik razmišljanja, obraĊivanje razliĉitih tema iz društvenog i politiĉkog ţivota, kao i

obraĊivanje teza usko vezanih uz pitanje ljudskog morala i sistema vrijednosti. Klub uz ĉeste vjeţbe u govorništvu

i retorici, radi takoĊer i na usavršavanju razliĉitih formata debate i rasprave,a naroĉito je zabiljeţen aktivan rad

ovog kluba tokom zimskog perioda,kada većina ĉlanova i pored mnogobrojnih obaveza odvaja vrijeme za rad,

prikupljanje informacija i debatovanje. Na prvoj odrţanoj debate, novim ĉlanovima obratila se debatantica

Nevena Košĉica, te ovdje navodimo dio njenog citata: "Pripremajući se za debatu, debatanti se oslanjaju

iskljuĉivo na timski rad i istraţivanja kako bi nauĉili riješavati probleme, te istovremeno bili sposobni što jasnije

kroz govor iznijeti svoja stajališta i pronaĊene argumente. Sa poĉetkom nove školske godine broj ĉlanova našeg

debatng kluba se povećao, a za pohvalu je to sto svi novi ĉlanovi pokazuju izuzetnu zelju za sa radnjom i

napredovanjem ". A njihove sposobnosti su uviĊene već nakon nekoliko debatovanja. Tokom decembra odrţane

su i javne debate, gdje su ĉlanovi pokazali svoje sposobnosti, i oduševili prisutne. Takodje u ovom periodu

odluĉili smo da proširimo djelovanje svoga rada na zajednicu razliĉitim aktivnostima npr. putem drugaĉijih

oblika rada, predavanja, radionica i takmiĉenja, i aktiviramo ovu, jos uvijek nerazvijenu aktivnost u BIH. Poruka

ĉlanova debatnog kluba je ukoliko ţelite unaprijediti svoj govor , govorniĉke sposobnosti, sposobnosti

argumentacije koja će vam sigurno trebati jednoga dana kada se zaposlite,ţelite li putovati, zabavljati se,

upoznati nove i zanimljive ljude, poĉnite se baviti debatom, i rezultati će biti izvanredni.


10

Maja Cvijanović i Nevena Košĉica, SŠC Srbac

Nismo bili u mogućnosti da se na osnovu ovog materijala pripremimo, kako se mi inaĉe

pripremamo, jer naš materijal izgleda mnogo bolje i struĉnije, te ozbiljnije. Za navedeno

imamo dokaz, jer smo nezavniĉno bili imenovani za jednu od najargumentovanijih i

najbolje pripremljenih škola. Iako smo dobili tezu za koju ništa nismo uspjeli pronaći u

ovom materijalu, mi nismo posustali i odluĉili smo da se potrudimo i pronaĊemo novi

istraţivaĉki materijal. Kako bi se pripremili na temu maloljetniĉke delinkvenicije i

uĉestvovali i na ovom Drţavnom debatnom takmiĉenje. Materijal koji smo dobili bio je

krajnje neprofesionalan i nestruĉan , nije sadrţao ni suštinu onoga što nam je trebalo, te

iz njega nismo mogli pronaći nijedan jedini argument. Materijal je pregledan nekoliko

puta, ali sve se svelo na jedno – istraţivati ponovo. Nakon mnogo truda, uspjeli smo, te

smo saĉinili i ovaj case, za koji mislimo i iskreno se nadamo da će biti dostojan vaše

paţnje i pohvale, te se nadamo i imamo veliku ţelju da nas pozovete i na ovo takmiĉenje,

kako bi sa drugim debatantima pokazali naše vještine i sposobnosti.

U isĉekivanju vašeg poziva, unaprijed se zahvaljujemo.


DEBATANATA?

Debatni tim, MSŠ Sapna

Sapna je, oĉigledno, bila iznimno vrijedna. Potraga za

dodatnim dokaznim materijalom, kako bi debata bila što kvalitetnija, je odlika

svih vrijednih i uspješnih debatanta. Mali savjet,

trudite se da iskoristite što više dokaznog materijala u

formiranju case-a, ali ne zaboravite da navodite i

izvore infomracija. U protivnom, iscrpan i

dugotrajan istraţivaĉki proces moţe biti doveden u

pitanje, jer iznesena obrazloţenja djeluju kao

hipoteze. Poseban savjet: dokazni materijal se svakako

moţe koristiti i pri izradi plana, npr. (neka

organizacija je provela sliĉan plan, pa navedite dokaze o

njegovoj uspješnosti). Posebnu paţnju morate

obratiti i na odgovaranje na pitanja: ko, kako, zašto, koliko, do kada i koje su koristi od plana, ali na taj naĉin da odgovranje na pitanja bude sistematski povezano i što detaljnije

objašnjeno, do najsitnijeg detalja, kako bi protivniku ostavili što manje prostora da pobija vaš case. Znaĉi, kljuĉno je pokazati što više

dokaznog materijala, u svakom segmentu debate, sa preciziranim izvorima, a

sve to ujediniti u jednu jasnu logiĉku cjelinu, koja prati

tezu i njene elemente. Ovo su samo mali savjeti kako bi

ova kvalitetna debata bila još bolja i kako bi svi ĉitatelji

mogli nauĉiti nešto novo. Sapni sve pohvale i

oĉekujemo nova, jednako zanimljiva i kvalitetna

javljanja .

TEZA: Strategija o prevenciji maloljetniĉkog prestupništva moĊe doprinijeti suzbijanju

prestupništva u BiH

DEFINICIJE:

STRATEGIJA: elaborirani sistematski plan akcije

PREVENCIJA: spreĉavanje odreĊene pojave

MALOLJETNIK: osoba koja je navršila 18 godina (U smislu KZ BiH, KZ FBIH, KZ

RS, DB: kriviĉno odgovorna osoba je osoba starija od 14 godina)

PRESTUPNIŠTVO: Ponašanje maloljetnih osoba okarakterisano antisocijalnim

ponašanjem koje je izvan kontrole roditelja i podloţno kriviĉnim sankcijama. Kršenje

zakona koje ĉini maloljetna osoba. Ponašanje koje je izvan okvira zakona

KRITERIJ: suzbijanje prestupništva do blagostanja u zemlji

PROBLEM: Maloljetniĉko prestupništvo

Već godinama maloljetniĉko prestupništvo je akutni problem u BiH, a drţava se slabo i

neefikasno pokušava ukljuĉiti u rješavanje ovog problema. Broj maloljetnila koji su

skroni kriminalu je iz dana u dan sve veći, a njihove metode raznovrsnije. Skoro

svakodnevno moţemo ĉuti putem medija razne oblike vandalizma i prestupništva, koje

uglavnom ĉine maloljetne osobe. Malojetni delinkventi pljaĉkaju, udaraju, napadaju,

siluju, kockaju, drogiraju se, vrijeĊaju, pa i ubijaju, a niko im ništa ne moţe. Kako je

BiH potpisala i ratifikovala Konvenciju o pravima djeteta, neophodno je KZ u BiH

uskladiti sa Konvencijom, teko da se djetetom smatra lice koje nije navršilo 18 godina

ţivota. Zašto bi onda neko oklijevao da radi ono što mu se prohtije, ako zato neće biti

kaţnjen? Svakim danom na ulicama je sve veći broj maloljetnih delinkvenata, koji svoje

vršnjake, pa i one starije, udaraju, provociraju zbog drugog i drugaĉijeg, kradu im

novac, mobitele, pljaĉkaju, siluju djevojĉice, pale starice, ubijaju zbog pogleda... – a

niko ne ĉini dovoljno da im stane u kraj. Ukoliko se nešto ne preduzme u cilju

resocijalizacije maloljetnika u sukobu sa zakonom, BiH će postati podruţje opsno za

ţivot.

ARGUMENT 1: Problem maloljetniĉkog prestupništva je zastupljen na svim nivoima

Analiza Biroa za ljudska prava iz Tuzle je pokazala da je vrlo malo stvari uraĊeno po

pitanju drţavne Strategije protiv maloljetniĉkog prestupništva. Ona je planirala za

period 2006.-10., meĊutim dvije godine ona je stajala u neĉijoj ladici i ĉekala na bilo

kakvu implementaciju. Tek nakon ubistva Denisa Mrnjavca uradilo se nešto u 2008./09.

godini, kao npr. Osnivanje Koordinacionog tijela za implementaciju Strategije, ali ipak

je to nedovoljno za osnivanje strateških cilljeva. Zar je potrebno izgubiti još ţivota na

takav naĉin da bi se poduzele neke mjere na polju maloljetniĉkog postupništva...


11

(...) ARGUMENT 2: U BIH se Kriviĉni zakon ne moţe primjetniti zbog nepostojanja

institucija za provoĊenje Zakona

Na prostoru TK nema ustanove za smještaj maloljetnika koji su poĉinili kriviĉno djelo ili

više kriviĉnih djela, mada se radi u utvaranju DC za maloljetnike. U kantonu nema

ustanove za smještaj maloljetnika koji su poĉinili kriviĉno djelo/a. U kantonu Sarajevo

postoji takva ustanova, ali iako raspolaţe sa kapacitetom sa 40 smještajnih mjesta,

popunjeno je samo 5. Pretpostavlja se da se nadleţna ministarstva ne mogu da dogovore

oko smještaja prestupnika u odgovrajuće ustanove, ako dolaze iz drugog kantona i sl.

TakoĊe, postoje tvrdenje da maloljetnim prestupnicima nije mjesto u zatovrima, sa

punoljetnim poĉiniteljima kriviĉnih djela, pa zbog toga velik broj prestunpnika šeta

slobodno širom BiH. Kada maloljetnik shvati da nema odgovrajaćih mjera i institucija,

svjesno nastavlja ĉiniti kriviĉna djela.

ARGUMENT 3: Pored zakona koji ne preuzimaju adewkvatne mjere protiv maloljetnih

delinkvenata, to ne ĉine ni roditelji

Ekonomska situacija u BiH je loša, posebno za izbjegliĉku populaciju i ljude koji su

izgubili posao, tako da su roditelji zauzeti obezbjeĊivanjem egzistenicje i izdrţavanjem

ĉlanova porodice, te zbog toga zanemaruju osnovnu duţnost roditelja, a to je

vaspitavanje djece – nemaju vremena za njih. Za maloljetnike u sukobu sa zakonom

najodgovorniji su: roditelji, zatim vršnjaci, komšije nastavnici, pa tek onda centri za

socijalni rad, policija, tuţilaštva sudovi i zatvori. U BiH sve više gubimo ljepotu i ulogu

osnovne ćelije društva, porodice, gube se dobri rodbinski i komsijski odnosi, a sa

Zapada primamo sve ono što nije dobro: drogu, prostituciju, otuĊenost od porodice,

rodbine i komsija. Zapitate li se nekada kuda sve ovo vodi?

Smatram da BiH još nije mjesto opasnog ţivljenja, ali ako ne preduzme nešto u cilju

resocijlizacije maloljetnika u sukobu sa Zakonom, BiH moţe postati podruĉje opasnog

ţivljenja. Svaki dan je na ulicama sve veći broj maloljetnih delinkvenata koji svoje

vršnjake, pa i one starije udaraju, provociraju, pokradaju... Tek kada se desi tragiĉan

sluĉaj, tek tada se vlasti i nadleţne institucije podignu da nešto riješe. Zakoni se ne

provode, mjere se krše... do kada će biti ovako, ko će biti sljedeća ţrtva nekog

maloljetnika i zauzeti mjesto u crnoj hronici nekih medija?

PLAN: Kompleksan plan. Promjena kriviĉnog zakona za maloljetnike u praksi i

promocija modela prevencije maloljetniĉkog prestupništva u osnovnim i srednjim

školama širom BiH.

Prvi dio plana podrazumijeva: ostvariti veću zaštitu prava maloljetnih prestupnika i

podići kvalitet prakse kroz povećanje specijalizacije za rad sa mladim, poboljšanje

uslova za rad i veći stepen koordinacije sliţbi policije, sudova, tuţilaštava, advokata i

centara za socijalni rad, zatim kaţnjavanje mladih osoba o teţini kriviĉnih djela i taj

prijedlog dostaviti parlamentu na razmatranje – proceduru.

Drugi dio plana podrazumijeva: sprovoĊenje aktivnosti usmjerenih na promociju

prevencije maloljetniĉkog prestupništva u osnovnim i srednjim školama, zatim

promocije alternativnog postupanja sa maloljetnicima, ĉija je svrha da se ne pokreće

postupak prema maloljetnom poĉinitelju kriviĉnog djela i da se njihovom primjenom

utjeĉe na maloljetnika da ubuduće ne ĉini kriviĉna djela. Ovaj projekabi realizovali

ĉlanovi NVO, a koštaće onoliko koliko je potrebno za izradu promotivnog materijala

500-600 KM.

PREUZELI SMO OD:

DERVIŠ I SMRT

“...Imala je samo tijelo, sve

drugo je njime potisnuto.

Nije u meni probudila zelju,

ne bih to sebi dopustio,

udavio bih je u samom

zacetku, stidom, mislju o

godinama i zvanju, svijescu

o opasnosti kojoj bih se

izvrgao, strahom od nemira

koji moze da bude tezi od

bolesti, navikom da vladam

sobom.

Ali nisam mogao da sakrijem

od sebe da je gledam sa

zadovoljstvom, sa dubokim i

mirnim uzivanjem kojim se

gleda tiha rijeka, nebo u

predvecerje, mjesec u

ponoc, procvjetalo drvo,

jezero moga djetinjstva u

zoru. Bez zelje da se ima,

bez mogucnosti da se

potpuno dozivi, bez snage

da se ode. Ugodno je bilo

gledati kako se love njene

zive ruke, kako se

zaboravljaju u igri, ugodno je

bilo slusati je kako govori,

ne, nije trebalo nista da

govori, dovoljno je bilo da

postoji...”

MEŠA SELIMOVIĆ

Debatni tim, MSŠ Sapna

Debatne novosti 2 Najava CKD dešavanja (programa)

12

Petak 11/03/2011 (Sala 1) Petak 11/03/2011 (Sala 2) 15:00 – 16:00 Smještaj uĉesnika 15:00 – 16:00 Smještaj uĉesnika 16:00 – 16:30 Otvaranje seminara – Uvodna rijeĉ organizatora 16:00 – 16:30 Otvaranje seminara – Uvodna rijeĉ organizatora 16:30 – 17:30 Brainstorming „Maloljetni prestupnici su marginalizirane i manjinske skupine o kojima društvo ne brine dovoljno“

16:30 – 17:30 Brainstorming „Maloljetni prestupnici su marginalizirane i manjinske skupine o kojima društvo ne brine dovoljno“

17:30 – 18:30 Formiranje argumenata na zadatu tezu 17:30 – 18:30 Formiranje argumenata na zadatu tezu 18:30 – 19:00 Prezentacija argumenata po grupama 18:30 – 19:00 Prezentacija argumenata po grupama 19:00 – 20:00 Veĉera 19:00 – 20:00 Veĉera * Debatanti koji pripremaju pokaznu debatu pišu CASE za obje teze, Cx i obraĊuju istraţivaĉki materijal Subota, 12/03/2011. Subota, 12/03/2011. 08:00 – 9:30 Doruĉak 08:00 – 9:30 Doruĉak 10:00 – 11:00 Pokazna debata „Sankcija je djelotvornija od prevencije maloljetniĉkog prestupništva“

10:00 – 11:00 Pokazna debata „Sankcija je djelotvornija od prevencije maloljetniĉkog prestupništva“

11:00 – 11:30 Glasanje i popunjavanje sudaĉkog listića 11:00 – 11:30 Glasanje i popunjavanje sudaĉkog listića 11:30 – 12:30 Analiza upotrebe istraţivaĉkog materijala 11:30 – 12:30 Analiza upotrebe istraţivaĉkog materijala 12:30 – 13:30 Analiza argumentacije 12:30 – 13:30 Analiza argumentacije 13:30 – 15:00 Pauza za Ruĉak 13:30 – 15:00 Pauza za Ruĉak 15:00 – 16:00 Analiza, stil i izvoĊenje 15:00 – 16:00 Analiza, stil i izvoĊenje 16:00 – 16:30 Otvorena pitanja prethodnih radionica 16:00 – 16:30 Otvorena pitanja prethodnih radionica 16:30 – 17:30 Pokazna debata „Sankcija je djelotvornija od prevencije maloljetniĉkog prestupništva“ (Debatanti mijenjaju pozicije)

16:30 – 17:30 Pokazna debata „Sankcija je djelotvornija od prevencije maloljetniĉkog prestupništva“ (Debatanti mijenjaju pozicije)

17:30 – 18:00 Glasanje i popunjavanje sudaĉkih listića 17:30 – 18:00 Glasanje i popunjavanje sudaĉkih listića 18:00 – 18:30 Analiza debate 18:00 – 18:30 Analiza debate 18:30 – 20:00 Veĉera 18:30 – 20:00 Veĉera Nedjelja, 13/03/2011 Nedjelja, 13/03/2011 08:00 – 09:30 Doruĉak 08:00 – 09:30 Doruĉak 10:00 – 11:00 Moj govor posvećen ugroţenom predstavniku manjinske skupine u mojoj okolini (pisanje pisma)

10:00 – 11:00 Moj govor posvećen ugroţenom predstavniku manjinske skupine u mojoj okolini (pisanje pisma)

11:00 – 12:00 Analiza predstojećeg „BH Open“ takmiĉenja 11:00 – 12:00 Analiza predstojećeg „BH Open“ takmiĉenja 12:00 – 13:00 Dodjela certifikata i diploma, zatvaranje seminara 12:00 – 13:00 Dodjela certifikata i diploma, zatvaranje seminara 13:00 – 14:00 Ruĉak i odjava iz hotela, ispraćaj gostiju 13:00 – 14:00 Ruĉak i odjava iz hotela, ispraćaj gostiju

Ne, ne radi se o nekoj televizijskoj najavi programa , već u redovima koji slijede moţete proĉitati šta to CKD vrijedno priprema za vas u martu i aprilu. Radi se o nekoliko

iznimno vaţnih dešavanja: Regionalnom seminaru, Internacionalnom debatnom takmiĉenju Bosnia Open, izboru bh. predstavnika za Svjetsko debatno takmiĉenje u

Istanbulu i Drţavnom debatnom takmiĉenju.

PREUZELI SMO OD:

SEMINAR "PUBLIC SPEECH, STYLE AND PRESENTATION SKILLS"

Od 11.-13.03.2011. godine u Sarjevu će biće odrţan Regionalni seminar na temu: „Javni govor, prezentacija, stil i izvoĊenje“. Okvirna tematika seminara posvećena je ljudskim pravima, pravima manjina i manjinskih skupina. BiH će predstavljati 12 najboljih debatanta izabranih na Drţavnom debatnom festivalu

(Ljubica Bakić, Nemanja Babić, Milica Drašković, Haris Hadžijusufović, Aida Jugo, Dušica Blagojević, Lana Stanić, Zorana Mrđa, Jasmina Mujkanović,

Nermana Zaimović, Ermin Avdić i Semir Berković) i dva rezervna debatanta (Nedim Štrbo, Rešid Devdetbegović) odrţanom krajem 2010. godine, a meĊu

kojima se nalaze i tri predstavnika naše zemlje na Svjetskom debatnom takmiĉenju. Imena tri predstavnika još uvijek nisu poznata, ali ovaj seminar će

svim potencijalnim predstavnicima omogućiti da savladaju nove vještine, usavrše postojeće i tako što spremniji doĉekaju – izbor bh. predstavnika za Svjetsko

debatno takmiĉenje. Seminar će se odrţati u hotelu Sunce u Vogošći -

Ĉapek "Kakva bi tišina nastala kad bi ljudi govorili samo ono što

znaju."

Ĉehov "Nema i ne može biti

pravednog bogatstva."

A.G. Matos "Postati čovek je lepše nego

postati kralj."

Beket "Lud je samo onaj čija se

ludost ne poklapa sa ludošću većine."


13

MART

NATIONS OF THE WORLD

SHOULD INCREASE PROTECTION OF THE

ECONOMIC AND SOCIAL RIGHTS OF MIGRANTS.

NATION - a community of

people composed of one or more nationalities and

possessing a more or less defined territory and

government

WORLD - the earth with its inhabitants and all things upon

it

SHOULD - used in auxiliary function to express obligation,

propriety, or expediency

INCREASE - to become progressively greater (as in size, amount, number, or

intensity)

PROTECTION - the state of being kept from harm, loss,

etc.: the state of being protected

ECONOMIC - relating to an

economy : relating to the process or system by which

goods and services are produced, sold, and bought

SOCIAL - of or relating to

human society, the interaction of the individual and the group, or the welfare of human beings

as members of societ

RIGHT - something that a person is or should be morally or legally allowed to have, get,

or do

MIGRANT - a person who moves regularly in order to find work (especially in harvesting

crops)

DEFINIŠEMO NA SVIM NAŠIM JEZICIMA

- Nacije svijeta treba da poboljšaju zaštitu ekonomskih i socijalnih prava migranata

- - NACIJA: skupina ljudi saĉinjena od jedne ili više nacionalnosti, koja karakteriše manje ili više

definisana teritorija i ureĊena vlast - SIJET: Planeta sa svim stanovnicima i stavirma na njoj

- TREBATI: Modalni glagol koji ima pomoćnu funkciju izraţavanja obaveze, svojstva ili svrsishodnosti

- POVEĆATI: Postepeno povećavati (veliĉinu, koliĉinu, intezitet) - ZAŠTITA: Stanje koje sprjeĉava oštećenje, gubitak...: zaštiti

- EKONOMSKI: povezano sa ekonomijom: napredak sistema ĉija se dobra i usluge proizvode, prodaju i kupuju

- SOCIJALNO: oslanja se na ljudsko društvo, interakcija pojedinca ili grupe, dobrobit ljudi kao ĉlanova zajednice

- PRAVO: nešto što bi osobi moralno ili zakonski trebalo biti dozboljeno da posjeduje, dobijr ili vrši - MIGRANT: osoba koja se kreće u potrazi za poslom (posebno kada je rijeĉ o ţetvi usjeva)

-

IZBOR BH. PREDSTAVNIKA ZA SVJETSKO DEBATNO TAKMIĈENJE

01.-02.04.2011. godine u „Hotelu Saraj“ u Sarajevu biće održano Superfinalno državno debatno

takmičenje – Izbor bh. predstavnika za Svjetsko debatno takmičenje. Dvanaest najboljih debatanata

sa Državnog debatnog takmičenja održanog 26.-28.11.2010. će pokazati svoju spremnost i

poznavanje debatnih vještina, a troje najboljih imaće čast da našu zemlju predstavi na Svjetskom

debatnom takmičenju u Istanbulu. Kako se radi o najvećoj ambiciji svakog debatanta, uvjereni smo

da će dvanaest finalista na izbor stići što spremniji, te da nas čekaju iznimno kvalitetne debate, ali i

teške sudačke odluke. Finalistima želimo mnogo sreće, a čim saznamo imena predstavnika,

Redakcija Debatnih novosti će čitateljima obezbijediti i ekskluzivne intervjue.

DRŢAVNO TAKMIĈENJE – IZBOR BH. PREDSTAVNIKA ZA INTERNACIONALNO

TAKMIĈENJE B&H OPEN

Od 01.-02.04.2011. održaće se i Izbor bh. predstavnika za internacionalno takmičenje B&H Open Aktivnosti će prisustvovati treneri debatnih klubova iz svih škola uključenih u bh. debatni program i

po jedan debatant – predstavnik kluba. U okviru ove aktivnosti će biti izabrano 6 najboljih bh. takmičara koji će predstavljati BiH na Internacionalnom takmičenju „B&H Open“.

INTERNACIONALNO DEBATNO TAKMIĈENJE BH OPEN

Sa zadovoljstvom objavljujemo da je pred nama još jedan BH Open. Njegovo održavanje već je

postalo tradicionalno, a nećemo biti subjektivni kada kažemo da je postalo jedno od najcjenjenijih i

najprestižnijih debatnih takmičenja u Regionu, ali i mnogo šire. U periodu od 02.-05.04. šest najbolje

plasiranih debatanata na Superfinalnom državnom debatnom takmičenju debatovaće na sljedeće

teze:

- - Nations of the world should increase protection of the economic and social rights of

migrants - Nacije svijeta treba da poboljšaju zaštitu ekonomskih i socijalnih prava migranata

- All states should immediately ratify the UN Convention on the Rights of Migrant Workers and their Families

- Sve drţave odmah trebaju ratificirati Konvenciju UN-a o zaštiti prava svih radnika migranta i njihovih porodica

- Impromptu teza (manjinske skupine)

- -

DEFINIŠEMO KLJUĈNE POJMOVE

BH OPENA:


14

1. MeĊunarodne debatne novosti br.21

Sarajevo Priloge dostaviti do 20-tog u mjesecu; Finalna verzija novina 25-tog

Mart 2011.

2. Klupske aktivnosti

BiH, Crna Gora, Hrvatska,

Makedonija, Slovenija, Srbija

Mart 2011. Mart 2011.

3. Seminar/trening za uĉesnike projekta

Sarajevo Mart 2011. 11. – 13. 03.2011.

4. Korespondencija sa partnerskim organizacijama u Regionu

Sarajevo Mart 2011. Mart 2011.

5. Klupske aktivnosti u BiH

BiH Mart 2011. Mart 2011.

6. Debatne novosti, mart


7. Pisanje projekata


8. Zagovaranje za projekte

Sarajevo Dogovoriti sastanke

9. Saradnja sa školama ĉlanicama CKD mreţe


10. Saradnja sa IDEA-om


11. Web info Sarajevo Mart 2011. 01.03. 10.03. 20.03.

12. Emitovanje emisija na BHT-u

BiH Mart 2011.

06.03. 13.03. 20.03. 27.03.

13. Aţuriranje web stranice

Sarajevo kontinuirano Mart 2011.

14. Praćenje dnevnih novina - Maloljetniĉko prestupništvo

Sarajevo kontinuirano Svaki dan

15. Mjeseĉni izvještaj

Sarajevo Mart 2011. Do 05.04.2011.

PREUZELI SMO OD:

DEFINIŠEMO KLJUĈNE POJMOVE

BH OPENA:

ALL STATES SHOULD IMMEDIATELY RATIFY UN

CONVENTION ON THE RIGHTS OF MIGRANT

WORKERS AND THEIR FAMILIES

ALL - every member or individual component of

STATE - a politically

organized body of people usually occupying a definite

territory

SHOULD - used in auxiliary function to express

obligation, propriety, or expediency

IMMEDIATELY - without

any delay

RATIFY - to approve and sanction formally

UN CONVENTION ON THE

RIGHTS OF MIGRANT WORKERS AND THEIR FAMILIES – International

document that entered into force in July 2003. Its primary objective is to

protect migrant workers and their families, a particularly vulnerable population, from

exploitation and the violation of their human rights.

IZVORI:

www.merriam-webster.com

www.unesco.org

http://www.merriam-webster.com/

http://www.unesco.org/

Debatne novosti 2 Riječi velikana

15

DEFINIŠEMO TEZE BOSNIA OPENA:

DŢON LOK (Ogled o ljudskom razumu)

"Ideje su predmet mišljenja".- Pošto je svaki čovek sam u sebi svestan da misli, i da ono čime se njegov duh bavi dok misli jesu ideje koje se u njemu nalaze, nema nikakve

sumnje da ljudi imaju u svom duhu razne ideje, kao što su na primer one koje se izražavaju rečima "belina", "tvrdoća", "slast", "mišljenje", "kretanje", itd. Prema tome, na

prvom mestu treba istražiti kako ih on stiče.(...) "Sve ideje potiču iz oseta ili iz refleksije".- Pretpostavimo, dakle, da je duh, kako se kaže, beo papir bez ijednog slova, bez ijedne

ideje. Na koji način se on ispunjava? Odakle on stiče onu ogromnu zalihu koju je marljiva i neograničena ljudska mašta islikala na njemu, sa gotovo beskrajnom raznolikošću?

Otkuda mu sav taj materijal uma i znanja? Na to, ja odgovaram jednom rečju: iz iskustva. Na iskustvu je zasnovano i iz njega u krajnjoj liniji proizilazi sve naše znanje. Moć

zapažanja je ta koja pribavlja našem razumu sav materijal mišljenja- bilo da se bavi spoljašnjim čulnim predmetima, ili da mi sami posmatramo unutrašnje operacije našeg duha i razmišljamo o njima. Ta dva načina zapažanja jesu izvor znanja, iz njih proističu

sve ideje koje imamo, ili koje prirodno možemo imati. (...) 1."Duh pravi te ideje od prostih".- Dosad smo ispitivali one ideje koje duh prima sasvim

pasivno: to su već pomenute proste ideje, dobivene osetom ili refleksijom. Duh ne može nijednu od njih stvoriti sam, u njemu ne može biti ničega što se ne bi sastojalo isključivo

od tih prostih ideja. U toku primanja svih prostih ideja duh je pasivan, ali zatim on vrši razne radnje kojima iz prostih ideja, kao materijala i osnove svega ostalog, pravi druge. Postoje tri glavne radnje duha kojima on deluje na proste ideje: 1) Kombinovanje više

prostih ideja u jednu složenu; tako se prave kompleksne ideje; 2) Dovođenje u vezu dve ideje, bilo proste bilo složene, i postavljanje jedne pored druge, tako da obe vidimo

odjedanput, ali ih ne spajamo u jednu; tako se dobijaju sve ideje relacija (odnosa); 3) Odvajanje jedne ideje od svih drugih koje je prate u wenom realnom postojanju; to se

zove apstrahovanje i tako se dobijaju sveopšte ideje.”

http://beogradskaka5anija.cyberfreeforum.com/t2166-filozofski-tekstovi

DEFINIŠEMO NA SVIM NAŠIM JEZICIMA

- Sve drţave odmah trebaju ratificirati Konvenciju UN-a o zaštiti prava svih radnika migranta i njihovih porodica -

SVE: svaki ĉlan pojedine komponente

DRŢAVA: Politiĉki organizovana zajednica ljudi koja naseljava odreĊenu teritoriju - TREBATI: Modalni glagol koji ima pomoćnu funkciju izraţavanja obaveze, svojestva ili

svrsishodnosti - ODMAH: bez bilo kakvog odlaganja

- RATIFICIRATI: odobriti i formalno sankcionisati - KONVENCIJU UN-A O ZAŠTITI PRAVA SVIH RADNIKA MIGRANTA I NJIHOVIH PORODICA: internacionalni dokument koji je stupio na snagu u julu 2003. Primarni cilj mu je

zaštita migranata i njihovih porodica, osobito ranjive populacije, od izrabljivanja i kršenja njihovih ljudskih prava

OSMEH

Ponekad osetim kako mi

nedostaje tvoj glas

Tvoj smeh koji me prati

misteriozno sa okolnih brda i

planina

Poput dimnog signala koji

najavljuje topot Indijanaca

Putujem...

Provlaĉim se izmedju redova

svojih najgorih pesama

Kao usamljeni jahaĉ izmedju

stena i klanaca

Pravda se vuĉe za mnom

kao dobro organizovana

potera

Jutro se javlja u glasovima

pospanih putnika

Voz još spava izmedju dve

šine kao izmedju dve

ljubavnice

Dva paralelna sveta koja

samo sluĉaj moţe sastaviti

Dovoljno je, medjutim, da se

setim boje tvojih cipela

I dosadno jednoliĉnog broja

tvoga telefona

Pa da zamislim ptice kako

napuštaju ţice

I sleću na suncem osvetljenu

stranu tvog balkona.

Brodovi isplovljavaju bez

obzira na miris obale i

prošlost stare luke

Reke se ponekad istinski

dvoume izmedju širine mora

i slave ponornice

A ja se budim na pola puta

do neke neţne ruke

Ĉijih pokreta kasnije ne

mogu da se setim

I poĉinjem da letim.

Radoman Kanjevac

http://beogradskaka5anija.cyberfreeforum.com/t2166-filozofski-tekstovi

Debatne novosti 2 U posjeti www.debatewise.org

16

PROFESOR/ICA JE UVIJEK U PRAVU?

Poštovati autoritet ili iznijeti sopstveni stav? Ĉak i onda kada znate da predavaĉ griješi, da li treba da ostanete nijemi? Ova i brojna druga pitanja u mjesecu iza nas zainteresovala su debatante na www.debatewise.org. Većina debatnata je pri stavu da kada neko nije u pravu, zasluţuje da bude ispravljen, ali ima i onih koji smatraju da je bolje ići linijom manjeg otpora i uvijek biti na strani predavaĉa, jer je mnogo lakše dobiti visoku ocjenu. Šta vi mislite?

PREUZELI SMO OD:

PET MINUTA DO OKTOBRA

Kada je vrijeme sasvim nevaţno i kada kraj nas prolaze sjene;

Kada smo jutrom umorni od dana, i kada smo izmeĊu kraja i poĉetka;

Kada nas mnogi ne vole i laţu: i kada se smiješimo nemajući

zašto. Kada su svjetla u gradu pogašena,

i kada se nalazimo izmeĊu zla i dobra.

Onda je pet minuta do oktobra.

Kada smo hotelske raĉune platili u

redu, i kada smo se s Bogom davno

posvaĊali; Kada nam prijatelji svi okrenu leĊa; I kada se zastidimo svog duhovnog

imetka. Kad osjećamo svu blizinu groba, i kad se sjećamo svog zla i svog

dobra.


Kad si i ti kao i ja ravnodušna. Kada smo nestalni i prevareni

sasvim. Kada nas ništa nasmijati ne moţe.

I kada su i pjesme davno ispjevane.

Kada smo crni ispod trule koţe. I kad je slutnja otrovna kao kobra.


Kad majĉini blagoslovi nestanu u

tami, i kad nam zima pomiluje kosti.

Kad cvijeće i koprive u jednoj vazi stoje;

i kad je viski još skuplji veĉeras. Kada nema rijeĉi koje bi nas takle, i kad smo umorni od zla i dobra.


Rade Šerbedţija

www.debatewise.org

UZIMANJE HRANE BAĈENE IZ SUPERMARKETA NE BI TREBALO BITI ILEGALNO?

U zemlji gdje, skoro, pa ima više gladnih nego zaposlenih ovo pitanje nije diskutabilno, ali u onim znatno ureĊenijim, itekako se raspravlja. Dokaz tome je nedavno otvorena teza na debatewise-u i za posmatraĉe iz BiH privukla je neoĉekivano mnogo paţnje. Nekako vjerujemo da su vaša mišljenja na strani afimracije, ali je svakako zanimljivo pogledati i negacijska, te vam toplo preporuĉujemo odlazak na debatewise.

LEGALIZACIJA DROGA?

Gotovo uvijek zanimljiva i nikada dovoljno izargumentirana teza i ovoga puta je privukla dosta paţnje i kontraverzi. Dok jedini u ovom potezu vide dobar ekonomski proraĉun, suzbijanje ilegalnog trţišta i mogućnost kontrole kvalitete proizvoda i broja korisnika, drugi smatraju da je to potez krajnje loš za moral društva, zdravlje ljudi i vide opasnost od prekomjernog širenja bolesti ovisnosti. U okviru ove teze moći ćete pronaći brojne primjere i dokaze, zanimljive analogije sa legalnim trţištem alkohola i cigareta, ali i kvalitetne (kao i one malo lošije) primjere uljudne komunikacije i odmjervanja snage argumenata. Uvjereni smo da o ovoj temi i vi imate mišljenje, objasnite nam ga na www.debatewise.org

http://www.debatewise.org/

http://www.debatewise.org/

Debatne novosti 11 Impressum

17

# Ime i prezime Škola No. Ime i prezime Škola

1. Abdulah Bećirović Ekonomska škola Brĉko 30. Marija Kneţević Medicinska škola Sarajevo

2. Admir Kukuljević Poljoprivredna i medicinska

škola Brĉko 31.

Mevludin Lupić Mirnes Gušić

MSŠ Sapna

3. Adnan Ţetica Srednja mašinsko – saobraćajna

škola Mostar 32. Midhat Ĉaušević Behram-begova medresa Tuzla

4. Almedin Ibrišimović

Aida Muminović MSŠ Srebrenik 33. Mirela Mokrović

Elektrotehniĉka škola za energetiku Sarajevo

5. Amela Petriĉević Ekonomska škola Tuzla 34. Mirjana Sarić Gimnazija Prnjavor

6. Amila Hubić OC “Desnek” Breza 35. Mirsad Letić MSŠ Graĉanica

7. Anamarija Ivanković Gimnazija

„Fra Grga Martić“ Mostar 36. Mirzet Hamzić

Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

8. Azijada Jukan Gimnazija

„Dr. Mustafa Kamarić“ Graĉanica

37. Muhamed Halilović Opća gimnazija Bosanska Krupa

9. Azra Dţananović MSŠ Donji Vakuf 38. Muharem Kotorić MSŠ Tešanj

10. Branka Kukić Gimnazija „Vaso Pelagić“ Brĉko 39. Mukadesa Mašić Gimnazija Dobrinja, Veritas

Sarajevo

11. Branka Malinić-Ĉugalj i

Jelena Ćirić Srednjoškolski centar Pale 40. Nasiha Mulahalilović MSŠ Ĉelić

12. . Danijela Klepić KŠC -Srednja medicinska škola

Sarajevo 41. Nasveta Turković Gimnazija Visoko

13. Sanja Kondić Jelena Elĉija

Gimnazija “Petar Koĉić” Novi Grad

42. Olivera Kulic JU Gimnazija Ţivinice

14. Demond Đonko Srednja elektrotehniĉka škola

Mostar 43. Rasim Halilagić

Gimnazija Dobrinja, Vox Sarajevo

15. Denisa Mušija Srednja struĉna škola Kakanj 44. Refik Ĉajić MSŠ Zenica

16. Dušica Ĉukle Srednja škola Konjic 45. Rizo Hasanović JU MSŠ Kalesija

17. Dţanšah Agić Gimnazija Bihać 46. Samir Mehadţić MSŠ Sanski Most

18. . Đuldina Ĉamdţić

Gimnazija „Ismet Mujezinovic“ Tuzla

47. Sanela Vidović Gimnazija „Petar Koĉić“ Srbac

19. Edward Wan United World College in Mostar 48. Sanid Zirak

Ermin Dragolj Gimnazija “Enver Pozderović”

Goraţde

20. Ekrem Hamzić Srednjoškolski centar Ilijaš 49. Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidu djecu i omladinu Sarajevo

21. Elmedin Ljevo KaraĊoz-begova medresa

Mostar 50. Senija Tošić Srednja tehniĉka škola Brĉko

22. Ermina Muratović Duška Mijić Dalaĉ

Ekonomska škola Sarajevo 51. Sneţana Ĉokić Gimnazija i SSŠ Istoĉno

Sarajevo

23. . Haris Mujić MSŠ Doboj Istok 52. Snjeţana Smoljo KŠC Gimnazija Sarajevo

24. . Jelena Kalacanović Peta gimnazija Sarajevo 53. Suzana Stanković SŠC „Milorad Vlaĉić“ Vlasenica

25. 3 Jusuf Hasić MSŠ Srebrenik 54. Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Ĉatić”

Kladanj

26. Konstantina Mutić Ekonomska škola Istoĉno

Sarajevo 55. Vesna Milavić

Srednja medicinska škola Mostar

27. 3 Kristina Marković Gimnazija ”Filip Višnjić” Bijeljina 56. Zoran Jozić Elektrotehniĉka škola Tuzla

28. 4 Ljiljana Muĉibabić Srednja zubotehniĉka škola

Sarajevo 57. Ţarko Brkanlić SŠC Srbac

29. Ljiljana Šarenac SŠC Hadţići

Debatne novosti 11

Sanja Vlaisavljević

Zoran Marĉeta

Nadina Balagić

Tijana Ljuboje

Sead Borovina

Anja Gengo Amela Ibrahimagić

Jasmin Ĉeĉo

IDEA BOARD of DIRECTORS

Anesa Vilić

Sedika Cerić

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević IZVRŠNE UREDNICE I REDATORKE: Tijana Ljuboje i Anja Gengo REDAKCIJA: Tijana Ljuboje i Anja Gengo DTP: Anesa Vilić IZDAJE I UMNOŢAVA: Centar za kulturu dijaloga WEB INFO: Sead Borovina CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA SARAJEVO, BOSNA I HERCEGOVINA IZVRŠNI DIREKTOR: Sanja Vlaisavljević CKD TIM: Zoran Marĉeta Sedika Cerić Anesa Vilić Jasmin Ĉeĉo (GA Member) Nadina Balagić Tijana Ljuboje Anja Gengo Amela Ibrahimagić

izdanje za februar, 2011. godine 02_2011.pdf · simboli su najĉešće bili srca i kljuĉevi, a...

Documents