izrada poslovnog plana za otvaranje salonaoliver.efri.hr/zavrsni/465.b.pdf · sveuČiliŠte u...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Lana Štefulinac

IZRADA POSLOVNOG PLANA ZA OTVARANJE SALONA

VJENČANJA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

IZRADA POSLOVNOG PLANA ZA OTVARANJE SALONA

VJENČANJA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika poduzetništva

Mentor: dr.sc. Crnković-Stumpf Branka

Student: Lana Štefulinac

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0067287288

Rijeka, 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD………………………………………………………………………..…… 1

1.1. Svrha rada…….………………………………………………………...… 2

1.2. Metodologija rada………………………………………………………… 2

2. POSLOVNI PLAN……………………………………………………………….. 3

2.1. Pojam poslovnog planiranja……………………………………………… 4

2.2. Zašto pisati poslovni plan………………………………………………… 6

2.3. Sadržaj poslovnog plana………………………………………………….. 8

2.4. Koju vrstu poduzeća osnovati…………………………………………..11

2.5. Izrada poslovnog plana…………………………………………………… 15

2.5.1. PODUZEĆE……………………………………………………… 16

Opis poduzeća…………………………………………………….. 16

Opis proizvoda ili usluge koju poduzeće nudi……………………. 17

Plan marketinga………………………………………………...… 18

Lokacija poduzeća………………………………………………… 21

Analiza konkurencije……………………………………………… 22

Podaci o poduzetniku/vlasniku…………………………………… 23

Plan zapošljavanja………………………………………………... 23

Sažetak

2.5.2. FINANCIJSKI PODACI………………………………………… 24

……………………………………………………………. 24

Popis opreme……………………………………………………… 24

Izvori i upotreba kapitala…………………………………………. 25

Početna bilanca…………………………………………………… 26

Izvještaj o točki pokrića………………………………………...… 27

Planirani izvještaj o dobiti………………………………………... 28

Planirani izvještaj o novčanim tokovima…………………………. 29

Sažetak

3. POSLOVNI PLAN OBRTA ZA OTVARANJE SALONA VJENČANJA………..… 30

……………………………………………………………. 30

3.1. OBRT…………………………………………………………………....… 30

3.1.1. Opis obrta u osnivanju…………………………………………....… 31

3.1.2. Usluga koju obrt nudi…………………………………………...….. 32

3.1.3. Plan marketinga……………………………………………….…… 33

Kupci…………………………………………………..…………… 33

Koristi od usluga…………………………………………………… 33

Prodaja i distribucija………………………………………………. 33

Pozicioniranje, publicitet i promocija……………………………… 33

Određivanje prodajne cijene………………………………………. 34

Marketinška strategija

3.1.4. Lokacija (poslovni prostor) obrta………………………………….. 35

……………………………………………… 35

3.1.5. Analiza konkurencije………………………………………………. 36

3.1.6. Podaci o poduzetniku/vlasniku…………………………………….. 37

3.1.7. Plan zapošljavanja…………………………………………………. 37

3.1.8. Sažetak…………………………………………………………….... 38

3.2. FINANCIJSKI PODACI………………………………………………….. 39

3.2.1. Popis potrebne imovine……………………………………………. 39

Investicije u dugotrajnu imovinu…………………………………... 39

Investicije u kratkotrajnu imovinu………………………………… 39

Ukupne investicije…………………………………………………. 40

Proračun amortizacije…………………………………………….... 41

Projekcija rashoda

3.2.2. Izvori i upotreba kapitala…………………………………………... 43

…………………………………………………. 41

Vlastita sredstva……………………………………………………. 43

Kredit Zagrebačke banke

3.2.3. Početna bilanca……………………………………………………... 44

…………………………………………... 44

3.2.4. Izvještaj o točki pokrića……………………………………………. 45

3.2.5. Planirani izvještaj o dobiti…………………………………………. 50

3.2.6. Sažetak……………………………………………………………… 52

4. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………… 53

POPIS GRAFOVA………………………………………………………………… 54

POPIS SLIKA……………………………………………………………………… 54

POPIS TABLICA………………………………………………………………….. 55

POPIS LITERATURE……………………………………………………………... 56

1

1. UVOD

O razlozima odijevanja iznijeto je već mnogo teza i mišljenja. Počevši od osjećaja srama, koji

je često produkt religioznosti, pa preko želje za ukrašavanjem i uljepšavanjem u svrhu

zavođenja suprotnog spola, do sasvim praktičnih razloga poput potrebe za zaštitom od

vremenskih utjecaja. Tu je, naravno, i sveprisutan utjecaj okoline, pa tako odjeća nerijetko

služi kao medij za iskazivanje vlastitih mišljenja i stavova, jednako kao i za naglašavanje

pripadnosti pojedinoj društvenoj skupini ili subkulturi. Također, nezanemariv je i psihološki

aspekt odijevanja. Često, da toga nismo ni svjesni, odabirom boja i krojeva odjeće šaljemo

okolini poruku o vlastitim željama, potrebama i strahovima, općenito o stanju duha.

Živimo u vrijeme kulta mladosti i ljepote. Dobar „styling“ postao je važniji od samog dizajna.

Pri tome zasigurno najveću pažnju dobiva dan vjenčanja. Običaji koji se vežu uz vjenčanja

razlikuju se kod svake zemlje/naroda pojedinačno, no ono što im je zajedničko jest odjeća

žene i muškarca.

S druge strane, trenutna ekonomska situacija u cijelom svijetu tjera nas na razmišljanje kako

što ekonomičnije raspodijeliti vlastita primanja gdje budžet za odijevanje i uljepšavanje

nerijetko ustupi mjesto važnijim egzistencijalnim potrebama. Kako stoga spojiti želje i

mogućnosti? Pitanje je koje predstavlja motiv za osnivanje novog poslovnog subjekta, salona

vjenčanja, u kojem svaka ideja buduće mladenke postaje stvarnost. Dobra je svaka ona

poduzetnička ideja koja baš nama, na temelju raspoloživih resursa, na određenom mjestu i u

određeno vrijeme, omogućava izjednačiti naše ambicije s objektivnim mogućnostima, tj.

proizvesti i prodati novi proizvod, robu ili uslugu, i to u onim količinama koje će nam

omogućiti povrat uloženog novca i ostvarenje profita.

U završnom radu biti će opisani glavni koraci pri pokretanju poslovanja, sa naglaskom na

područja koja se mogu učiniti kompliciranijima. Kako bi se teorijski dio kvalitetnije usvojio,

na primjeru ideje o pokretanju poslovanja, napisat će se poslovni plan iz čega će se uvidjeti

stvarna mogućnost realizacije ideje.

2

1.1. Svrha rada

Svrha rada je objasniti korake koji su nužni za osnivanje poduzeća. Da bismo krenuli u

poslovanje, prvi korak jest pisanje poslovnog plana, kako bismo uvidjeli da li je ideja

smislena i cjelovita, te na kojim bismo dijelovima trebali više poraditi.

Nakon odluke o pokretanju poslovanja, prije svega je potrebno savladati sve korake i pitanja

na koja će biti potrebno odgovoriti. Shodno tome, završni rad se sastoji od teorijskog dijela te

praktičnog primjera kako bi se ustanovilo kvalitetno usvajanje znanja.

Diplomski rad, također, sa nekoliko uputstava ukazuje na bitnu činjenicu da je upravo

poduzetnik taj koji je najvažniji za poslovni plan pošto on sam najbolje zna što želi svojim

poslovanjem postići, te najbolje može oblikovati ideju u plan. Naravno preporuča se da,

ukoliko poduzetnik smatra da je potrebno, pri pojedinim koracima koristi pomoć stručnjaka.

No prilikom suradnje od izuzetne je važnosti da poduzetnik sudjeluje u planiranju.

Primjer poslovnog plana koji je korišten u pisanju ovog rada ukazuje na to da ideja koja je

prirasla srcu, po zadanim uvjetima i u neko određeno vrijeme, ne mora uvijek biti ostvariva i

profitabilna. Potrebno je realno sagledati sve mogućnosti i uvjete u kojima se želi pokrenuti

određeno poslovanje, jer se upravo ovakvim odgovornim ponašanjem poslovanje može graditi

na „zdravim temeljima“.

1.2. Metodologija rada

U istraživanju navedene teme moguće je koristiti nekoliko pristupa. Za početak korištena je

metoda analize sadržaja, potom grafički i tabelarni prikaz kako bi se analiza iznosa i/ili brojki

(vezana uz financijska sredstva) što preciznije prikazala.

Shodno prethodno spomenutom, tijekom pisanja rada korištena je dostupna literatura u

Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ u Bjelovaru, te literatura dostupna na on-line bazi

podataka. Budući da završni rad sadrži primjer poslovnog plana, korištena je i metoda

intervjua, koja je poslužila prilikom kontaktiranja potencijalnih dobavljača oko veleprodajnih

cijena te sa financijskim savjetnicama Zagrebačke banke oko uvjeta podizanja kredita.

3

2. POSLOVNI PLAN

Poslovni plan je dokument koji sadrži cjelovito i potanko razrađeno obrazloženje o

ulaganjima u posao s ocjenom očekivanih učinaka i varijantnim rješenjima za različite

situacije, što ih donosi buduće vrijeme.

Poslovni plan je temeljni dokument u kojem poduzetnik prikazuje svoje ambicije i ideje te

promišlja mogućnosti za postizanje poslovnog uspjeha u nekom razdoblju.

U poslovnom planu se prikazuju najvažniji podaci o poduzeću, njegovoj djelatnosti i

razvojnim ciljevima, zatim podaci o članovima menadžmenta te aktivnosti koje se moraju

provesti u sljedećem razdoblju. Također, poslovni plan pokazuje i očekivane rezultate

planiranog poslovanja. Plan obuhvaća sve sastavnice poslovnih aktivnosti i odgovara na

pitanja: „Što se mora učiniti, tko to mora učiniti, pomoću kojih resursa i u kolikom roku se

aktivnost mora dovršiti?“ (Cingula, Hunjak i Ređep; 2004. str. 17)

Svaki pothvat je drugačiji te je nemoguće jednoznačno odrediti sadržaj, oblik i opseg

poslovnog plana. Postoje tek okvirni standardi koji ga čine prepoznatljivim, razumljivim i

praktično prihvatljivim.

Opća obilježja poslovnog plana jesu:

• poslovni plan je važan dokument koji pomaže uspjehu u poslu

• njegova izrada zahtjeva vrijeme i sredstva, ali ih i štedi

• pomaže poduzetniku pri potankom analiziranju njegovih ideja

• usmjerava izvedbene aktivnosti osobito važne za početak samostalnog poslovanja

• utvrđuje mjerljive učinke koji su osnovica za potvrdu opravdanosti ulaganja, te

uloženih napora vlasnika i menadžera

• dokumentira pregovaračku sposobnost pothvata, tj. privlači potencijalne partnere i

omogućuje bržu realizaciju kreditnih zahtjeva

• važan je ne samo zbog prezentacije partnerima i financijerima već i zbog provjere

opravdanosti pothvata sa stajališta poduzetnika

Dobar poslovni plan određuje aktivnosti izvršitelja, praktičan je, te lako razumljiv i manje

stručnim ljudima.

4

Poslovni plan je temeljna informacija i „pregovaračka sposobnost“ kako bi se jednostavno

komuniciralo s okruženjem, partnerima, financijerima i onima koji su uključeni u njegovu

izvedbu. (RH, Ministarstvo Gospodarstva, 1999. str. 16)

Upravo nam poslovni plan pomaže da na vrijeme uočimo probleme, otkrijemo njihove uzroke

i sagledamo efikasne mogućnosti njihova rješavanja.

Poslovni plan je:

• analitičko sredstvo – sadržava informacije koje služe kao temelj artikuliranja i

definiranja poduzetničke vizije, misije i strategije poslovanja

• sintetičko sredstvo – jednom prikupljeni podaci integriraju se kako bi pružili podršku

poslovanju, pretvarajući viziju poduzeća u strategiju poslovanja

• komunikacijsko sredstvo – zaposlenima u poduzeću poslovni plan je fokus njihovih

aktivnosti, dok od eksternih korisnika nastoji uglavnom privući pozornost i kapital

• poziv na akciju – pruža detaljnu listu aktivnosti koje treba poduzeti, zadataka koje

treba izvršiti i rezultata koje treba postići ako poduzetnik želi realizirati svoju ideju.

(Škrtić i Mikić, 2011., srt. 208)

Poslovni plan može biti različitog opsega, što ovisi o različitim karakteristikama i ciljevima

poslovnog pothvata i potreba poduzetnika. Ne postoji matrica za sastavljanje poslovnog plana,

pa je stoga svaki poslovni plan specifičan i individualan. Ali ipak postoje standardi i protokoli

koji poslovni plan čin realnijim, razumljivim i jasnim.

2.1. Pojam poslovnog planiranja

Planiranje je proces postavljanja ciljeva što ih se želi ostvariti u budućnosti. To je spoznaja

okruženja u kojem će se postavljeni ciljevi ispuniti, temeljem predviđanja i ostalih dostupnih

informacija. Planiranje je izbor smjerova djelovanja, odabir raspoloživih sredstava i

određivanje odgovornih osoba za postizanje ciljeva. Planiranje uključuje raščlambu

mogućnosti i prigoda u okolini, raščlambu svekolikih prednosti i nedostataka organizacije,

odabir alternativnih smjerova razvoja te postavljanje prioriteta. Planiranje je racionalan

pogled u budućnost i najbolja čovjekova priprema za buduće događaje. (Cingula, Hunjak i

Ređep; 2004. str. 15)

Cilj planiranja je minimiziranje pogrešaka iako se pogreške ne mogu potpuno izbjeći, ali se

može smanjiti njihov broj.

5

Planiranje je:

• svjesna akcija usmjerena prema racionalnoj uporabi raspoloživih resursa,

• predviđanje budućih događaja,

• smanjivanje stupnja rizika, gubitka vremena i sredstava,

• raspored konkretnih aktivnosti u skladu s uvjetima u okruženju,

• temelj prilagodbe tržišnim, tehnološko-tehničkim, organizacijskim i financijskim

uvjetima u poslovanju,

• mjera za usporedbu učinkovitosti vlastitog rada (RH, Ministarstvo Gospodarstva,

1999. str. 15)

Planovi mogu biti kratkoročni ili dugoročni, strateški ili operativni. Planovi se razlikuju u

razmjeru, ovisno o vrsti poslovanja. Premda mogu služiti različitim funkcijama, svi planovi

imaju zajedničku važnu svrhu: omogućiti upute i strukturu menadžmentu za postupanje u brzo

promjenjivom tržišnom okruženju.

Poduzetnik obično osjeća da je njegovom pothvatu zajamčen uspjeh, stoga mu proces

razmišljanja, tj. planiranja uključuje samoprocjenu. Proces planiranja prisiljava poduzetnika

da unese objektivnost u ideju i da se osvrne na pitanja poput: „Ima li ideja smisla? Hoće li

upaliti? Tko je moj potrošač? Zadovoljava li potrebe potrošača? Kakvu zaštitu mogu dobiti

protiv imitacija od konkurencije? Mogu li upravljati takvim poslovanjem? S kim ću se

natjecati?“ Ova samoevaluacija zahtjeva od poduzetnika da razmišlja o različitim scenarijima

i razmotri prepreke koje mogu spriječiti uspjeh pothvata. Postoji mogućnost da poduzetnik tek

nakon pripreme kompletnog poslovnog plana shvati da se prepreke ne mogu izbjeći ili nadići.

(Hisrich, Peters i Shepard; 2011. str.198-201)

Poduzetnik, kako bi uspješno vodio poslovanje, mora voditi brigu o nekim bitnim planskim

aktivnostima kao što su:

1. Predviđanje svih poslovnih aktivnosti što ih se mora provesti, njihov opseg,

odgovorne osobe i do kada ih se mora završiti.

2. Organiziranje poslovnih aktivnosti, određivanje njihova trajanja, redoslijeda i

definiranje poslovnih događaja koji nastaju kao početak ili završetak utvrđenih

aktivnosti.

3. Odabir ljudi za ispunjenje planskih zadataka, odabir broja ljudi i njihovih potrebnih

znanja, također treba donositi odluke o novim zapošljavanjima ili o dopunskoj

naobrazbi sadašnjih zaposlenika.

6

4. Postavljanje neposrednih zadataka i mjerila za njihovo vrednovanje. Sve planske

veličine mora se izraziti numerički, bilo količinski ili vrijednosno jer se samo tako

poslije može stvarne rezultate usporediti s planskim veličinama.

5. Planiranje aktivnosti pokazuje kako se pojedine poslove mora obavljati te tko će biti

odgovoran za postupanje po zadanim standardima.

6. Planiranje materijala pokazuje koje će se materijale, sirovine ili poluproizvode

iskoristiti u proizvodnom procesu, a cilj je postići punu opskrbljenost u pravom

trenutku, bez zastoja i nepotrebnih zaliha.

7. Planiranje osnovnih sredstava pokazuje koje će se trajne potencijale iskoristiti u

planiranom poslovanju.

8. Izrada proračuna je konačan postupak u poslovnom planiranju koji pokazuje utrošak

svih resursa potrebnih za odvijanje pojedine poslovne funkcije ili njezinih dijelova.

Istodobno, proračuni pokazuju i očekivane prihode od realizacije učinaka u poslovnom

procesu. (Cingula, Hunjak i Ređep; 2004. str. 16)

2.2. Zašto pisati poslovni plan

Poslovni plan treba svakom poduzetniku koji se želi što bolje pripremiti za poslovanje u

budućem razdoblju. Svrha izrade poslovnog plana jest omogućiti realan prikaz poslovnog

pothvata i očekivane rezultate iz tog pothvata najprije samom poduzetniku, a zatim svima

drugima koji bi mogli biti uključeni u planirane poslovne aktivnosti. Vrlo često poduzetnici

izrađuju poslovne planove jer je to od njih zahtijevao netko drugi – banka, osiguravatelji,

budući ulagači, ali postoje tri bitna razloga zašto bi poduzetnik sam trebao napisati poslovni

plan:

1. Proces pisanja poslovnog plana sili poduzetnika da objektivno, kritički i neemotivno

sagleda cjelokupni poslovni projekt.

2. Konačan poslovni plan je učinkovit pri daljnjem poslovanju, zbog usporedbe

planiranog i ostvarenog, da bi se što prije uočile prijetnje i prilike te u skladu s njima

reagiralo na vrijeme.

3. Poslovni plan prikazuje ideje drugima i osnova je prijedloga za financiranje budućem

zajmodavcu ili suvlasniku. (Bangs, 1998., str.1)

7

Dobar poslovni plan treba naglasiti dugotrajne prednosti i prepoznati slabosti pokrenutog

poslovanja.

Poslovni plan mora pokušati zadovoljiti potrebe svih potencijalnih čitaća, odnosno i

zaposlenike i bankare i ulagače i konzultante te sve druge skupine. Zato postoje tri bitne

perspektive koje treba uzeti u obzir u pripremi plana:

1. Perspektiva poduzetnika – on najbolje razumije kreativnost i tehnologiju koja je

uključena u pothvat, te mora biti sposoban jasno artikulirati o čemu je u pothvatu riječ.

2. Marketinška perspektiva – poduzetnik mora biti sposoban vidjeti svoje poslovanje

očima potrošača, zato ne smije u obzir uzimati samo proizvod ili uslugu već i to da li

će netko taj proizvod/uslugu i kupiti.

3. Perspektiva ulagača – poduzetnik u poslovni plan treba uvrstiti i jasne financijske

projekcije kako bih ulagači mogli dobiti sliku o troškovima i prihodima. (Hisrich,

Peters i Shepard; 2011. str.200-201)

Glavni korisnici zbog kojih treba pisati poslovni plan su dakle:

1. Poduzetnici – plan im omogućuje da odrede što, kako i kada žele postići. Poslovni

plan im pokazuje temeljne smjernice za pokretanje, financiranje, organiziranje,

vođenje, razvijanje i kontrolu poduzetničkog pothvata.

2. Kreditori (banke) – oni žele znati na koji će način vratiti uložena sredstva i kolika je

sigurnost uloženog novca. Njima poslovni plan služi da provjere iz čega poduzeće

namjerava vratiti glavnicu i kamate i je li to u stanju učiniti na vrijeme.

3. Poslovni partneri – na temelju poslovnog plana, jer je on slika poslovnog i

financijskog ugleda poduzeća, se traže potencijalni partneri za zajednička ulaganja,

različite oblike udruživanja, širenje i razvoj postojeće djelatnosti i sl.

4. Ulagači u kapital poduzeća (dioničari) – njima poslovni plan mora pomoći da vide

koliko će profitirati od uspjeha poduzeća, kao i da procjene rizike s kojima su suočeni.

5. Društvena zajednica – je zainteresirana za poslovni plan ako djelatnost bitno utječe na

društveno-gospodarski razvoj i okoliš.

6. Država - poslovni plan je i temeljna referenca poduzetnika za sklapanje poslovnih

ugovora s državnim organima te za uključivanje u različite državne i međunarodne

fondove za poticanje i razvoj poduzetništva. (Škrtić i Mikić, 2011., str. 223)

8

2.3. Sadržaj poslovnog plana

Strateške odrednice poslovnog plana su osnova za njegovu izradu. Bez njih poslovni plan

nema smisla ni svrhe. Strateške odrednice određuju gdje poduzeće želi biti i što vlasnik želi

postići. Stoga se poslovni plan treba temeljiti na sljedećim strateškim odrednicama:

• misija poduzeća – označuje krajnju svrhu ili cilj postojanja poduzeća

• vizija poduzeća – definira područja kojima će se poduzeće baviti i ciljeve koje

poduzeće želi ostvariti u dugom roku.

• strategija poslovanja – obuhvaća načine na koje će poduzeće ostvariti svoju misiju i

viziju.

• strateški ciljevi poduzeća – moraju biti jasni, mjerljivi, ostvarivi, realistični, vrijedni,

definirani (s rokom izvršenja), ali i dovoljno izazovni. (Škrtić i Mikić, 2011., srt. 209)

Sadržaj poslovnog plana određuju i najvažnije sastavnice (komponente), a one su:

• Temeljni podaci o poduzeću – moraju sadržavati pojašnjenja o tome kojom se

djelatnosti poduzeće bavi i zašto bi tržište prihvatilo određene proizvode i usluge.

• Prikaz proizvoda i usluga – mora dati točnu sliku svega onoga sa čime se poduzeće

pojavljuje na tržištu.

• Analiza konkurencije – treba pokazati približan opseg cjelokupnog tržišta u

gospodarskoj djelatnosti kojom se poduzeće bavi, udio našeg poduzeća u toj

gospodarskoj djelatnosti i opis najvažnijih konkurenata.

• Marketinška strategija – uključuje podatke o našoj namjeri da reagiramo na izazove

tržišta i konkurencije.

• Proizvodnja i distribucija – sadrže podatke o tehničkom potencijalu i našoj

sposobnosti da udovoljavamo svim standardima kvalitete, distribucije i postprodajne

brige o kupcima.

• Financije – moraju se točno utvrditi izvori financiranja, cijenu upotrijebljenog kapitala

te učinke što ih očekuju investitori/vlasnici.

• Podaci o menadžerskom timu – moraju povećati povjerenje u poduzeće i u njegove

planirane poslovne aktivnosti. (Cingula, Hunjak i Ređep; 2004. str. 29 i 30)

9

Slika 1: Sadržaj poslovnog plana

Izvor: Bangs, 1998., str.2 – uredila autorica

Bangs, također navodi tri važna koraka kako najbolje doći do poslovnog plana (3K):

1. Koncepcija – u ovom je dijelu potrebno odgovoriti na sljedeća pitanja:

a. Čime se bavi poduzeće?

b. Zbog čega je to dobar posao?

c. Po čemu će vaše poduzeće biti poznato?

d. Što prodajete?

e. Zašto ljudi kupuju (će kupovati) od vas?

I. PODACI O

PODUZEĆU

1. Opis poduzeća

2. Opis proizvoda ili usluge koju poduzeće nudi

3. Plan marketinga

4. Lokacija poduzeća

5. Analiza konkurencije

6. Podaci o poduzetniku/vlasniku/investitoru

7. Plan zapošljavanja

8. Sažetak

II. FINANCIJSKI

PODACI

1. Popis opreme

2. Izvori i upotreba kapitala

3. Početna bilanca

4. Izvještaj o točki pokrića

5. Planirani izvještaj o dobiti

6. Planirani izvještaj o novčanim tokovima

7. Sažetak

III. DODATNI

DOKUMENTI

1. Biografije direktora i njihove osobne bilance,

troškovi života i kreditna sposobnost

2. Pisma preporuke

3. Opis radnih mjesta

4. Pisma namjere

5. Kopije ugovora o zakupu

6. Ostali ugovori i dokumenti koji su povezani s

poslovnim planom

10

f. Tko su vaši konkurenti?

g. Po čemu se razlikujete od svojih konkurenata?

2. Kupci:

a. Tko su (ili će biti) vaši kupci?

b. Kakvu korist im pružate?

c. Koliko kupaca imate?

d. Koliko kupaca trebate?

e. Koliko i kada oni najčešće kupuju?

f. Gdje vaši kupci sada kupuju?

g. Kako će saznati za vas?

3. Kapital:

a. Koliko novog kapitala trebate?

b. Kako ćete održavati likvidnost?

c. Koliko obrtnog kapitala trebate?

d. Koje ste proračune napravili?

e. Kako kontrolirate svoje financijske aktivnosti?

Kada odgovorimo na sva ova pitanja može se započeti sa izradom poslovnog plana i

njegovom analizom kako bih se utvrdilo da li je poslovna ideja isplativa i u kojoj mjeri ili nije

isplativa. Već samim odgovorima na ova pitanja možemo zaključiti da li je poslovni pothvat

održiv, ali samo detaljnom izradom poslovnog plana možemo znati okvirne troškove i

prihode.

Dakle, poduzetnik prije pokretanja svoje ideje, odnosno poduzetničkog pothvata treba

detaljno izanalizirati četiri bitna područja:

• Definiranje poslovnog koncepta, odnosno treba istražiti dali netko drugi već ima

ciljani proizvod ili uslugu.

• Analiza tržišta proizvoda, treba se istražiti postoji li uopće tržište za ciljani proizvod.

• Financijsko planiranje, treba realno predvidjeti potrebna sredstva za ulaganje, veličinu

očekivanih profita i tok gotovine.

11

Izrada poslovnog plana je najbolje sredstvo za takvu detaljnu analizu i tek nakon što se

pomoću njega utvrdi da je poslovna ideja isplativa može se započeti sa četvrtim korakom u

kojem poduzetnik treba osigurati resurse, ažurirati ljude i opremu, provesti akciju marketinga,

organizirati računovodstvo i pribaviti svu potrebnu dokumentaciju prije samog početka

poslovanja. (Buble i Kružić, 2006. str. 212)

2.4. Koju vrstu poduzeća osnovati

Prije same izrade poslovnog plana, poduzetnik se treba odlučiti koju vrstu tvrtke će osnovati,

obrt ili trgovačko društvo. Prije manje od godine dana razlike u osnivanju obrta ili trgovačkog

društva bile su velike, ali stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

trgovačkim društvima (NN 111/12) dobivamo mogućnost osnivanja jednostavnog društva s

ograničenom odgovornosti (j.d.o.o.) s temeljnim kapitalom od 10,00 kuna (www.zakon.hr –

Zakon o trgovačkim društvima) i time se troškovi i procedura osnivanja obrta i j.d.o.o.

izjednačuju.

Neke od razlika između obrta i jednostavnog društva s ograničenom odgovornosti su:

1. Za otvaranje društva s ograničenom odgovornosti potrebno je između 4.000,00 i 7.500,00

kuna troškova za pokretanje plus minimalni temeljni kapital od 20.000,00 kuna, dok je za

pokretanje obrta potrebno svega 1.000,00 kuna, ali za pokretanje j.d.o.o. potrebno je svega

817,50 kuna plus izrada pečata i možda još nekih sitnica, ali i uskoro minus 47,50 kuna jer

neće više biti potrebna Izjava o nepostojanju dugovanja. Kad se zaokruži, također je

potrebno nekih 1.000,00 kuna za pokretanje j.d.o.o. Dakle dobivamo iste troškove

pokretanja i obrta i j.d.o.o.

2. Obrtnici su dužni mjesečno uplaćivati od 1.500,00 do 2.000,00 kuna doprinosa za

mirovinsko i zdravstveno osiguranje, dok vlasnik j.d.o.o. ako nije zaposlen u svojoj tvrtci

ne mora, ali zato jednostavni d.o.o. mora imati zakonske rezerve u koje je dužan

uplaćivati jednu četvrtinu dobiti društva prikazanu u godišnjim izvješćima. Treba

spomenuti da ako vlasnik j.d.o.o. nije zaposlen negdje drugdje i ako mu se ne uplaćuju

doprinosi za mirovinsko i zdravstveno ne postoji logika da se sam ne zaposli u svojem

poduzeću i da si ne uplaćuje spomenute doprinose jer je sigurno da će mu oni jednog dana

zatrebati.

http://www.zakon.hr/�

12

3. Obrtnik vodi svoje poslovne knjige po načelu jednostavnog knjigovodstva, dok j.d.o.o. po

načelu dvojnog knjigovodstva što je puno kompliciranije, a time i skuplje.

4. Obrtnik je obveznik poreza na dohodak gdje se porez plaća po stopi od 12%, 25% i 40%

(www.zakon.hr – Zakon o porezu na dohodak), dok je jednostavni d.o.o. obveznik poreza

na dobit gdje je porezna stopa fiksa 20% i plaća se bez obzira na ostvarenu dobit

(www.zakon.hr – Zakon o porezu na dobit).

5. Obrtnik ima neograničenu odgovornost za sve obveze obrta , dok je vlasnik j.d.o.o.

odgovoran samo do iznosa uloženog u društvo.

6. Obrtnik sam donosi poslovne odluke i sve informacije vezane za obrt lako i brzo dolaze

do njega tako da on uspijeva pravovremeno i efikasno reagirati na njih. Dok kod j.d.o.o.,

naravno, ako je riječ o većem broju članova društva, dolazi do relativne nemogućnosti

donošenja brzih i efikasnih odluka.

7. Kod obrta su izvještaji o poslovanju poduzeća tajni dok kod j.d.o.o. moraju biti javni.

8. Kod obrta su troškovi samo ono što se stvarno plati dok kod j.d.o.o. troškovi su sve za što

postoji pravovaljani račun koji se priznaje kao trošak, pa zato j.d.o.o. ima jednostavnije

iskazivanje troškova, ali se zato PDV plaća čim se izda račun bez obzira dali je naplaćen.

Iako iz navedenog možemo zaključiti da obrt ima laganu prednost naspram jednostavnog

društva s ograničenom odgovornošću, ipak je riječ o sitnicama na koje utječu različiti faktori

koji su kod svakog pojedinca (poduzetnika) drugačiji i koje svaki poduzetnik mora dobro

proučiti kako bi se odlučio između ovih dviju opcija.

U primjeru poslovnog plana riječ je o otvaranju obrta, pa se iz tog razloga u sljedećih par

rečenica opisuju neke bitne karakteristike obrta i najjednostavniji način osnivanja obrta.

Obrt predstavlja samostalno i trajno1 obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od

strane fizičkih osoba, sa svrhom postizanja dohotka odnosno realiziranja dobiti koja se

ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu (www.zakon.hr – Zakon o

obrtu).

Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a

pritom se može koristiti i radom drugih osoba. Iz navedenog slijedi da obrt nije ni fizička ni

1 Pod trajnim obavljanjem obrta podrazumijevaju se i slučajevi kada se privremeno prestaje s radom, s namjerom

ponovnog obavljanja obrta. Obrti se mogu obavljati i kao sezonski obrti, najduže šest mjeseci unutar jedne

kalendarske godine, a to je, nažalost, najčešći slučaj na našoj jadranskoj obali.




13

pravna osoba što znači da samo osoba koja obavlja obrt (obrtnik) može biti stranka u sudskim,

upravnim i drugim postupcima. (www.zakon.hr – Zakon o obrtu)

Procedura otvaranja obrta je relativno jednostavna i brza2

Otvaranje obrta se odvija u tri koraka:

, a troškovi otvaranja obrta su niski

– iznose između 500,00 i 700,00 kuna, plus još takse i liječnički pregled, što se može popeti

do nekih 1.000,00 kuna.

1. Odabir vrste obrta: a) SLOBODNI OBRT – za obavljanje djelatnosti se ne traži ispit

o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit; b) VEZANI OBRT – za obavljanje se

kao uvjet traži ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit; c) POVLAŠTENI

OBRT – smije se obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadležno

ministarstvo ovisno o vrsti obrta (www.zakon.hr – Zakon o obrtu).

2. Prikupljanje dokumentacije – Sve potrebne uplatnice dostupne su na šalterima

servisa HITRO.HR bez naknade.

3. Predaja dokumentacije – Nadležnom uredu državne uprave u Županiji, Službi za

gospodarstvo, potrebno je podnijeti Zahtjev za donošenje rješenja o otvaranju obrta i

izdavanje obrtnice. Zahtjev se podnosi na obrascu Prijava za upis u obrtni registar.

Ako se ovlasti servis HITRO.HR da posreduje u postupku otvaranja, Rješenje o upisu

obrta u obrtni registar i obrtnicu se može preuzeti na njihovim šalterima. Nakon

preuzimanja obrtnice, obrtnik može početi s obavljanjem obrta, uz potrebu rješavanja

sljedećih aktivnosti:

• izrada pečata obrta (također ga je moguće naručiti na šalterima HITRO.HR),

• otvaranje računa obrta u jednoj od poslovnih banaka,

• pribavljanje Rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih i ostalih uvjeta

kojima moraju udovoljiti prostori, oprema i sredstva kojima se obavlja

obrtnička djelatnost,

• prijave upisa obrta i obrtnika u registar poreznih obveznika,

2 Kako bi se pojednostavio postupak otvaranja obrta Vlada Republike Hrvatske omogućava servis HITRO.HR

koji služi ubrzanoj komunikaciji građana i poslovnih subjekata s državnom upravom. Na jednom mjestu se hitro

dobivaju sve informacije i obavlja većina potrebnih radnji za otvaranje trgovačkog društva ili obrta.

(www.hitro.hr)



14

• prijave upisa obrta i obrtnika u registre Zavoda za mirovinsko i Zavoda za

zdravstveno osiguranje,

• ugovaranja vođenja knjigovodstva kao eksterne usluge (Buble i Kružić, 2006., str. 105).

Tablica 1: Prednosti i nedostaci obrta

PRDNOSTI NEDOSTACI

Brzo donošenje odluka i relativna tajnost poslovanja.

Neograničena odgovornost obrtnika za sve obveze obrta.

Raspored dohotka i kontrola poslovanja – svi dohodci (dobici) pripadaju obrtniku te on sam određuje kako ga dalje rasporediti.

Nedostatak kontinuiteta – nakon smrti obrtnika, obrt prestaje najčešće zbog toga što nasljednici nemaju osobu pogodnu za vođenje poslovanja

Porezne pogodnosti – obrtnici su, najčešće, obveznici poreza na dohodak. Prednost je što se porez na dohodak obračunava po načelu blagajne (u primitke se računaju samo stvarno naplaćeni računi).

Porezni nedostatak je u tome što se u obračunu poreza na dohodak plaća porez po stopi od 12%, 25% i 40% dok obveznici poreza na dobit plaćaju porez po stopi od 20%

Vođenje poslovnih knjiga – obrti vode svoje knjige po načelu jednostavnog knjigovodstva (to podrazumijeva: Knjige primitaka i izdataka, Knjige prometa, Evidencije o tražbinama i obvezama i Popis dugotrajne imovine) što je mnogo jednostavnije od vođenja dvojnog knjigovodstva kojeg primjenjuju trgovačka društva.

Ograničeni izvor financiranja – najčešći izvori financiranja su vlastita sredstva, sredstva prijatelja, obitelji, rodbine, a rjeđe sredstva poslovnih banaka jer banke obično odbijaju kreditne zahtjeve obrtnika zbog bojazni od nemogućnosti u naplati.

Najjednostavnija forma organiziranja, obavljanja i prestanka poslovanja

Rizik gubitka – obrtnik može izgubiti ne samo imovinu unesenu u obrt već i svoju osobnu imovinu.

Teškoće u osiguranju kvalificiranih radnika – obrtnik, da bi dobro vodio obrt, treba imati mnogo vještina za poslovanje, kao npr.: poznavanje osnovne djelatnosti, financija, knjigovodstva, marketinga i sl.

Izvor: Buble i Kružić, 2006., str. 107-111 – uredila autorica

15

Također treba spomenuti da Hrvatski zavod za zapošljavanje daje potpore za

samozapošljavanje svima koji žele otvoriti obrt ili tvrtku. Oni koji sa dobrim poslovnim

planom žele otvorit obrt dodijelit će im se iznos od 18.614,40 kuna, a oni koji planiraju otvorit

trgovačko društvo dodijelit će im se iznos od 24.189,72 kune, bez obzira na godine staža,

razinu obrazovanja ili djelatnost kojom se namjeravaju baviti. (www.europrojekti.eu)

2.5. Izrada poslovnog plana

Priprema poslovnog plana može trajati stotinama sati, ovisno o iskustvu i znanju poduzetnika,

kao i svrsi za koju se izrađuje. Treba biti dovoljno opsežan kako bi potencijalnim ulagačima

dao cjelovitu sliku novog pothvata i trebao bi pomoći poduzetniku razjasniti viđenje svog

budućeg poslovanja.

Poslovni plan se može pisati za poduzeće koje već postoji ili za poduzeće koje će tek nastati.

U ovom poglavlju opisat će se poslovni plan za poduzeće koje će tek nastati. Isto tako je bitno

radi li se o poslovnom planu za internu svrhu ili o poslovnom planu kao prijedlog za

financiranje.

Prije analize sadržaja poslovnog plana treba prvo izraditi naslovnu stranicu i izjavu o svrsi

polovnog plana.

Naslovna stranica ne smije biti opširna, već jasna, privlačna i kratka, a treba sadržavati:

• ime i adresu tvrtke,

• broj telefona, e-poštu i internetsku stranicu ako postoji,

• ime osobe koja je napisala poslovni plan.

U izjavi o svrsi poslovnog plana treba navesti osnovnu svrhu poslovnog plana, npr. radi li se

o prijedlogu za financiranje, gdje je onda izjava o svrsi nešto složenija i treba odgovoriti na

neka od sljedećih pitanja: tko traži novac, koliki je novac potreban za financiranje, za što će

biti upotrijebljen, kakvu će korist imati poduzeće od zajma, zašto taj novac ima poslovno

opravdanje, kako će zajam biti vraćen i sl., ili je poslovni plan rađen za internu upotrebu.

http://www.europrojekti.eu/�

16

2.5.1. PODUZEĆE

Ovo je najvažniji dio poslovnog plana jer on čini poslovnu politiku poduzeća koja daje smjer i

pruža stabilnost u poslu.

U ovom dijelu poslovnog plana treba biti jasan i jednostavan, jer se kompliciraniji i detaljniji

opis plana nalazi u financijskom dijelu poslovnog plana, dok ovo poglavlje služi da bi

zainteresirali čitatelja i privukli ga za daljnje proučavanje poslovnog plana.

U ovom poglavlju bi trebalo opisati poduzeće i čime se ono bavi, zatim koji proizvod ili

uslugu nudi poduzeće, kako se poduzeće planira reklamirati, odrediti lokaciju poduzeća,

analizirati konkurenciju, navesti sve podatke o poduzetniku ili vlasniku, odnosno osobi koja

će voditi poduzeće, te navesti plan zapošljavanja potrebnih zaposlenika.

Opis poduzeća

Cilj ovog dijela je objasniti čime se poduzeće bavi, kako će poslovati i zašto će baš ono biti

uspješno u poslovanju. Najvažnije je odrediti glavnu djelatnost kojom će se poduzeće baviti, a

onda se na temelju te odluke vodi cjelokupno daljnje planiranje.

U svakom pojedinačnom dijelu (poglavlju/podpoglavlju) poslovnog plana treba odgovoriti na

nekoliko temeljnih pitanja koja će nam pomoći da opišemo samu svrhu poslovnog plana.

U ovom poglavlju osnovna pitanja su:

• Čime će se baviti poduzeće?

• Koji je oblik vlasništva (partnerstvo, d.d., d.o.o., obrt)?

• Zašto će poduzeće poslovati profitabilno?

• Kada će se poduzeće osnovati?

• Kakvo će biti radno vrijeme?

• Kakvo je vaše iskustvo u tom poslu?

• U čemu se vaše poduzeće razlikuje od ostalih?

• Jeste li saznali tko su vam dobavljači i kakvu vam poslovnu pomoć mogu pružiti?

• Dali se radi o sezonskom poslu? (Bangs, 1998., str.10)

17

U ovom poglavlju bi trebalo još istaknuti misiju poduzeća iako ona zapravo odgovara na prvo

pitanje. Ali uz misiju na prvo pitanje bi trebalo puno opširnije i detaljnije odgovoriti.

Misija ili svrha je osnovna funkcija ili zadatak poduzeća po kojem se ono razlikuje od ostalih

poduzeća (http://hr.wikipedia.org/wiki/Misija_(ekonomija)). Misija poslovanja vodi poduzeća

kroz dugoročni proces odlučivanja. Odgovaranjem na ova temeljna pitanja dolazimo do

poslovnih ciljeva svog poduzeća, i jednom kad ih jasno definiramo možemo tražiti njihova

profitabilna ostvarenja.

Najvažniji i osnovni cilj svakog poduzeća je stvaranje dobiti, pa stoga pitanje „Kako stvoriti

dobit?“ treba uvijek ponovno postavljati i davati odgovore zato jer se uvjeti poslovanja stalno

mijenjaju i poduzeće treba ići u korak s promjenama.

Opis proizvoda ili usluge koju poduzeće nudi

Većinom se radi o proizvodima i uslugama koji već postoje, pa je zato bitno pokušati biti što

drugačiji od ostalih, ponuditi nešto specifično i jedinstveno. Tu diferencijaciju treba što brže i

više iskoristiti jer će se ubrzo pojaviti imitatori. Svoj proizvod trebate učiniti različitim od

konkurentskih i zato ga prvo morate dobro poznavati, a najvažnija zadaća poslovodstva je dati

razlog kupcima zašto kupovati baš vaš proizvod ili uslugu. Do poslovnog uspjeha dolazi se

zadovoljavanjem potreba i želja tržišta.

Poduzetnik mora paziti da jasno identificira i opiše svoj proizvod ili uslugu, kao i sve aspekte

njihove nabave, proizvodnje, pakiranja i distribucije. Zbog toga se treba na jasan i

jednostavan način:

• opisati sve najvažnije podatke vezane za proizvode i usluge koje se nude,

• iznijeti i objasniti zbog čega je proizvod (usluga) jedinstven i što ga izdvaja od

konkurencije, tj. treba definirati koje najvažnije karakteristike donose najviše koristi

kupcima

• iznijeti sve dobivene dozvole i rezultate testiranja (ako se zahtjeva proizvodnja po

određenim standardima)

• opisati životni ciklus proizvoda, kao i eventualna jamstva koja je potrebno dati

kupcima proizvoda (Škrtić i Mikić, 2011., str. 215)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Misija_(ekonomija))�

18

Plan marketinga

Marketing je proces stvaranja i razmjene vrijednosti tržišnih subjekata sa svojim potrošačima.

Proces stvaranja vrijednosti polazi od potreba i želja potrošača, jer nije svaki stvoreni

proizvod vrijednost, on postaje vrijedan kad je prihvaćen od strane onoga kome je namijenjen.

Predmet razmjene može biti samo ono što je vrijednost za jednu i za drugu stranu. Za

prodavača je to novac, a za potrošača je to proizvod koji plati. (Grbac, 2007., str. 13)

Da bi napravili dobar plan marketinga moramo prije toga istražiti tržište, odnosno trebaju se

prepoznati i zadovoljiti očekivanja i želje tržišta.

U oblikovanju prodajne strategije najvažnije je zanimanje kupca. Njima treba poslati poruku

što dobivaju našim planom, a ne što mi možemo ili znamo učiniti. U Marketinškom planu

treba predvidjeti: kako će kupci saznati za naš proizvod ili uslugu, kakvu ćemo poruku poslati

kupcima o koristi koju mogu imati od našeg proizvoda/usluge, kako ćemo pojačati dojam i

uvjerljivost naših poruka i kako ćemo provesti stvarnu prodaju. (Cingula, Hunjak i Ređep;

2004. str. 68)

Kupac je u žarištu marketinga. Kupac procjenjuje što je za njega vrijedno kupiti i time nam

diktira kako bi naš proizvod ili usluga trebali izgledati. Lokacija treba biti kupcima

pristupačna, radno vrijeme njima prilagođeno, te zapošljavano osoblje koje će znati

zadovoljiti i zadržati svakog kupca (disko klub nema svrhe otvarati ako nema dozvolu za

točenje alkohola i rada vikendom duže od 23 sata).

Plan marketinga se sastoji od više različitih dijelova koji su vrlo isprepleteni, ali svaki taj dio

ima po nekoliko pitanja na koja bi trebalo odgovoriti kako bi dobili cjelovit plan marketinga.

To su:

1. Kupci – pitanja na koja se treba odgovoriti u ovom dijelu su:

• Tko su naši kupci?

• Kakve su njihove potrebe i želje?

• Kakve su im navike i što si oni zapravo mogu priuštiti?

Da bi odgovorili na ova pitanja potrebno je uspostavit komunikaciju s kupcima, koja

nikada ne smije prestati i treba biti povezana u svim fazama prodajnog i postprodajnog

procesa, tj. ona nije jednokratni proces već se konstantno mora razvijati i

prilagođavati. Osobito je važno komuniciranje u poslijeprodajnoj fazi kada su mogući

19

prigovori i reklamacije na kvalitetu proizvoda ili usluge. Dobar odnos s kupcima

važan je za ugled na tržištu i za uspostavljanje kupčeve lojalnosti. (Cingula, Hunjak i

Ređep; 2004. str. 55)

2. Koristi od proizvoda – treba naglasiti da kupci ne kupuju proizvod ili uslugu već

koristi od njih. Koristi za koje vi smatrate da donosi vaš proizvod/usluga mogu biti

vrlo različite od koristi koje kupci uočavaju i upravo zato treba provesti istraživanje

tržišta. Važno je da se kupcima prezentira proizvod ili usluga tako da se njihove želje i

potrebe zadovolje na najbolji, najbrži ili najekonomičniji način da bi kupci tada

kupovali od vas.

Pitanja na koja treba odgovoriti su:

• Zašto ovi ljudi kupuju od nas?

• Zašto kupuju od nas, a ne od konkurencije?

• Što kupci kupuju od nas? Kako često?

• Kako naći još više kupaca? (Bangs, 1998., str. 21)

3. Tržište – Kada se upoznamo sa kupčevim željama, potrebama i mogućnostima

trebamo donesti odluku o tržištu na koje se ciljamo uključiti. Odabir tržišta nam

određuje buduću količinu prodaje, asortiman, kanale distribucije, način komuniciranja

s kupcima u fazi promocije, same prodaje i postprodajnom procesu. Treba utvrditi

veličinu tržišta i postojeću raspodjelu udjela sadašnjih nuditelja, te očekivane

promjene nakon našeg ulaska. (Cingula, Hunjak i Ređep; 2004. str. 69)

4. Prodaja i distribucija – svoje proizvode i usluge treba kupcima isporučiti na

ekonomičan način, a u tome važnu ulogu ima lokacija koja omogućuje da proizvodi i

usluge budu pristupačni (o lokaciji će biti više govor u sljedećem podpoglavlju).

Ovdje još važnu ulogu igra i vještina prodavanja s kojom treba buduće kupce uvjeriti

da vi nudite baš ono što njemu treba.

Strategija prodaje i distribucije je u tome da kupovina kod vas treba biti pristupačna i

jednostavna. (Bangs, 1998., str. 23)

„Jedinstvena“ prodajna prednost proizvoda ili usluge sastoji se od:

• jasnog opisa „jedinstvene“ prodajne prednosti

• objašnjenja zašto bi kupci kupili poduzetnikov proizvod ili uslugu

20

• opisa načina na koji proizvod ili usluga uljepšavaju život kupca (korisnika)

• objašnjenja kako će poduzetnik osigurati pružanje i očuvanje kvalitete

• opis slabosti konkurenta i kako ih poduzetnik može pretvoriti u svoje prednosti

(Škrtić i Mikić, 2011., str. 216)

Proizvode i usluge može se ponuditi kupcima na različite načine: u vlastitoj

maloprodaji, u tuđoj maloprodaji, posredstvom trgovačkih putnika, kataloga, pomoću

letaka i prospekata, oglasa u novinama i časopisima, TV-spotova ili reklamnih emisija,

izravno telefonom ili kombinacijom nekoliko spomenutih načina. Svaki od

spomenutih načina distribucije ima svojih prednosti i nedostataka o kojima se mora

voditi računa. Zato prije donošenja odluke na koji način će se vršiti prodaja trebaju se

dobro upoznati potencijalni kupci kako bi se prilagodili njihovim željama i potrebama.

5. Pozicioniranje, publicitet i promocija – Pozicioniranje je marketinška metoda kojom

se određuje tržišna niša koju poduzeće treba zauzeti, odnosno to je način promicanja

proizvoda i usluga u odnosu na konkurenciju i ostale faktore.

Treba odabrati dovoljno veliko tržište koje će dozvoliti da se posao razvije, ali ipak i

dovoljno malo da se obranite od konkurencije.

Ideja pozicioniranja je razlikovati se od konkurencije, znati što konkurencija

namjerava, tko su vaši kupci i što oni žele, a da to konkurencija nema.

Dodatna pitanja na koja treba još odgovoriti su:

• Koliko su velika vaša tržišta?

• Koji udio tržišta namjeravate zauzeti?

• Kakve su mogućnosti rasta tržišta?

• Da li na tržištu imate konkurenciju? (Bangs, 1998., str. 24-26)

6. Određivanje prodajne cijene –Mnogi misle da bi osvojili tržište treba spustiti cijene

ispod konkurentskih. Cijena je važna, ali nije glavni razlog zašto ljudi kupuju, stoga ne

treba proizvoditi jeftine proizvode niti prvi spuštati cijene (naravno sve ovisi o vrsti

proizvoda ili usluge koju nudite, npr. radi li se o automobilu ili hrani).

Na tržištu nediferenciranih proizvoda (kao npr. tržište odjevnih predmeta) malo je

prostora za cjenovne varijacije u odnosu na konkurenciju. Svaki pokušaj povećanja

profita morao bi proizaći iz smanjenja troškova. Zato bi trebalo provesti marketinško

21

istraživanje da se vidi koliko su kupci spremni platiti za neke dodatne usluge (npr.

kućnu dostavu i sl.). Premda bi te usluge povećale poduzetnikove troškove, pomoću

njih bi se istaknuo imidž proizvoda i tako dopuštajući višu cijenu i, potencijalno, višu

kvalitetu imidža od onoga konkurencije.

Prodajna cijena=Cijena proizvoda+Cijena usluge+Imidž+Svi troškovi+Dobit

Konačnu prodajnu cijenu zapravo tvore ukupni troškovi i profitna marža. Za

poduzetnika je vrlo bitno odrediti kolika će biti profitna marža jer ako poduzetnik

odluči spustiti cijenu proizvoda ispod cijene konkurenata ostvaruje nižu maržu,

odnosno niži jedinični profit, i iako to možda u kratkom vremenu povećava potražnju,

ali također niža cijena bi moga utjecati na konkurenciju da spusti svoje cijene te bi

tako naposljetku svima pale profitne marže. (Hisrich, Peters i Shepard; 2011. str. 251)

6. Marketinške strategije – ne treba komplicirati, treba izabrati najjednostavniju

moguću strategiju kao npr. „maziti svoga kupca“ – kupac treba biti centar svih vaših

poslovnih aktivnosti.

Ono što treba sadržavati svaka strategija jest usmjerenost na kupca, te jasnu i potpunu

komunikaciju s tržištem i zaposlenicima.

Pitanja na koja treba dati odgovor su:

• Kako usmjeravati pažnju na sebe i time zadržavati svoja ciljana tržišta?

• Kako profitabilno proširiti svoju tržišnu nišu? (Bangs, 1998., str. 29)

Lokacija poduzeća

Politika Vlade Republike Hrvatske je ne odobravati projekte koji narušavaju ekološku

ravnotežu i štetni su za okolinu. Stoga u ovom dijelu poslovnog plana treba naglasiti kako se

zbrinjava otpad koji eventualno nastaje obavljanjem djelatnosti, te kako se štiti ekološka

ravnoteža. Također je bitno opisati lokaciju odnosno sjedište poduzeća. Ako se radi o

djelatnosti koja se uglavnom obavlja izvan sjedišta onda je to potrebno objasniti, npr. za

obavljanje zidarske djelatnosti sjedište nije toliko bitno , jer se svi poslovi obavljaju na mjestu

koje klijent odredi, ali ako se radi npr. o trgovačkoj djelatnosti, gdje lokacija igra veliku ulogu

u ostvarenju budućih prihoda, potrebno je opisati lokaciju, povezanost s glavnim cestama, da

li postoje osigurana parkirna mjesta za kupce, da li je prostor u vašem vlasništvu ili unajmljen,

22

koja je veličina prostora, koja se još poduzeća nalaze u blizini, navesti adresu poduzeća i sl.

(http://bbz.hr/images/uploads/683/poduzetnicka-radna-biljeznica-poslovni-plan.pdf)

Analiza konkurencije

Prvenstveno moramo saznati tko su naši konkurenti, odnosno poduzeća koja prodaju slične

proizvode i ciljaju na iste kupce kao i mi. Od konkurencije se može mnogo toga naučiti: Što

rade bolje, a što lošije nego mi? Kako ugađaju svojim kupcima? Kakva im je politika

prodajnih cijena? Gdje se i kako reklamiraju? Najvažnije što moramo definirati u analizi

konkurencije je naš odnos spram njih, naše prednosti s kojima možemo steći željenu tržišnu

poziciju i naše nedostatke koje onda moramo pokušati ukloniti.

Naš ulazak na tržište treba biti prilagođen očekivanjima kupaca glede najvažnijih čimbenika u

vezi s postojećim proizvodima i uslugama:

• kvaliteta, dizajn, uporabljivost, trajnost i stil određenog proizvoda,

• cijena, mjesto i način isporuke te uvjeti financiranja kupnje,

• postprodajne aktivnosti (servis, održavanje). (Cingula, Hunjak i Ređep; 2004. str. 59)

U poslovnom planu, da bi opisali konkurenciju, treba odgovoriti na sljedeća pitanja:

• Tko su vaših pet najbližih konkurenata?

• Kakvo je njihovo poslovanje – stabilno, u porastu ili u padu?

• U kojoj je mjeri njihovo poslovanje slično i/ili različito od vašega?

• Što ste naučili promatrajući njihov način rada?

• Kako ćete postići da vaše poslovanje bude bolje od konkurencije?

Cilj analize konkurencije jest prvenstveno da saznate da li je vaše ciljano tržište već možda

prezasićeno ponudama sličnim vašoj te da na samom početku napravite pogrešku, potom da

upoznate svoju konkurenciju, saznate kako posluju te od njih preuzmete dobre poteze, a

izbjegnete pogreške. Ali najvažnije je napomenuti da konkurenciju treba konstantno

promatrati jer se tržišta stalno mijenjaju. (Bangs, 1998., str. 32)

http://bbz.hr/images/uploads/683/poduzetnicka-radna-biljeznica-poslovni-plan.pdf�

23

Podaci o poduzetniku/vlasniku

Ako se radi o osnivanju manjeg poduzeća onda obično dolazi do situacije da je jedna osoba i

vlasnik i poduzetnik/poslovođa poduzeća. Tad poduzetnik treba imati na umu da ima veliku

odgovornost jer on odlučuje gotovo o svemu, a za to je potrebno puno znanja. Ako se radi o

osnivanju većeg poduzeća onda se obično zapošljavaju stručni ljudi za različita radna mjesta.

Zato je u poslovnom planu važno da se navedu kompetencije onih koji odlučuju o poslovanju

poduzeća. Ako mali poduzetnik nema dovoljno znanja i iskustva za poslovanje trebao bi

pokušati prvo sam steći potrebno iskustvu, zaposliti osobu sa potrebnim iskustvom ili uzeti

partnera.

U ovom dijelu poslovnog plana se piše kraći životopis poduzetnika koji pokreće ili je nositelj

postojećeg poslovanja. Ukoliko se radi o partnerstvu piše se životopis oba partnera, te njihove

uloge u poslovanju tvrtke. U životopisu treba staviti naglasak na poslove koje je poduzetnik

dosada obavljao, te na obrazovanje. Treba voditi računa da se navedu sljedeći podaci:

• iskustva na sličnim poslovima i bivše poslodavce,

• priznanja i diplome koje su ostvarene u dosadašnjem radu,

• poznavanje stranih jezika,

• poznavanje rada na računalu i sl. (http://bbz.hr/images/uploads/683/poduzetnicka-

radna-biljeznica-poslovni-plan.pdf)

Plan zapošljavanja

Upravljanje ljudima je vrlo zahtjevno. Treba dobro znati koje ljude zaposliti na koja radna

mjesta jer napredak ili propast poduzeća ovisi o kvaliteti njegovih zaposlenika.

Potrebno je opisati kako će se obavljati djelatnost. Ako poduzetnik ima namjeru zapošljavati

djelatnike mora unaprijed odrediti koju stručnu spremu trebaju posjedovati, koje će poslove

obavljati, hoće li biti uposleni na određeno ili neodređeno vrijeme, te koliku će mjesečnu

plaću imati. Prije upošljavanja djelatnika poduzetnik bi se trebao raspitati na Zavodu za

zapošljavanje o programima sufinanciranja zapošljavanja pojedinih skupina nezaposlenih.

(http://bbz.hr/images/uploads/683/poduzetnicka-radna-biljeznica-poslovni-plan.pdf)




24

Sažetak

Svrha mu je da se sažmu svi bitni prije navedeni podaci. Njime se provjerava da li različiti

dijelovi plana imaju smisla i da li se nadopunjuju. Sažetak bi trebao potaknuti zanimanje

potencijalnog čitača.

2.5.2. FINANCIJSKI PODACI

Financijska izvješća nezaobilazan su dio poslovanja, a njihova redovita izrada neizmjerno je

važan alat u upravljanju poduzećem. Financijska izvješća kazuju poduzetniku gdje se

poduzeće trenutačno nalazi i kamo ide. Poduzetnik treba detaljno istražiti sve mjesečne

troškove koje poduzeće treba platiti: struju, vodu, telefon, internet, prostor, korištenje tuđih

usluga i dr. Zatim treba izračunati koliki će biti troškovi ulaganja u imovinu i osigurati

adekvatne zalihe koje će osigurati nesmetano poslovanje poduzeća iz dana u dan. Odnosno, za

planiranje financijskih izvještaja potrebno je načiniti procjene svih relevantnih troškova i

odrediti načine na koje će ih se predviđati i kontrolirati. (Škrtić i Mikić, 2011., str. 218)

Pravilno složeni, financijski izvještaji su i proračun i sistem ranog uočavanja problema i

pokretač mnogih rješenja.

Popis opreme

Popis opreme pomaže pri izradi proračuna troškova poslovanja, te zajedno s opisom lokacije

daje sliku onoga što vi želite imati. Znači ovdje bi trebalo navesti:

1. Popis dugotrajne imovine - to je imovina s vijekom trajanja dužim od jedne godine

koja se koristi za izradu proizvoda, pružanje usluga ili za prodaju, skladištenje i

dostavu robe. To nije imovina za daljnju prodaju. To je imovina koja se tijekom

poslovanja koristi i troši (Bangs, 1998., str. 51). – strojevi, namještaj, vozila, računala,

odnosno sve što nam je potrebno kako bi opremili poslovni prostor.

2. Popis kratkotrajne imovine - odnosno sve ono što se poslovnim aktivnostima može

pretvoriti u novac unutar jedne godine (novac u banci i blagajni, zalihe, potraživanja

od kupaca i dr.)

3. Ukupne investicije – zbrojiti dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu plus poslovni prostor

ako je u vašem vlasništvu i ostale nekretnine.

25

4. Proračun amortizacije – trebalo bi napraviti projekciju amortizacije dugotrajne

imovine za barem sljedeće tri godine.

5. Projekcija rashoda – ovdje treba nabrojiti sve planirane troškove i napraviti projekciju

za barem naredne tri godine da bi se vidjelo koliko zapravo vođenje poslovanja košta,

te da bi mogli ustanoviti koliki nam je potreban profit kako bi pokrili planirane

troškove.

Izvori i upotreba kapitala

Pitanja na koja bi trebalo odgovoriti u ovom dijelu su:

• Na što će se kapital potrošiti?

• Što ćete kupiti?

• Tko je dobavljač?

• Kolika je nabavna cijena?

• Koja je točna količina onoga što kupujete? (Bangs, 1998., str. 41)

Kada odlučite što ćete prodavati, gdje će se prodavati, te saznate sve nabavne cijene i ostale

troškove, trebate ustanoviti koliki vam je ukupni kapital potreban da bi pokrenuli posao.

Nakon toga slijedi prikupljanje novčanih sredstava iz različitih izvora. Ti izvori mogu biti:

• Vlastita sredstva – svaki poduzetnik mora uložiti i neka svoja sredstva kako bi banke i

potencijalni investitori vidjeli znak vjere u poduzetnički pothvat i na osnovu toga

investirali. U ovaj dio sredstava za financiranje spadaju i neformalni investitori –

obitelj i prijatelji, od kojih se posuđuju beskamatna sredstva na osnovi čistog

povjerenja u vračanje posuđenog.

• Financiranje zaduživanjem – najčešći oblik je podizanje kredita od banaka. Takvo

financiranje može biti kratkoročno ili dugoročno. Ostali oblici financiranja su:

trgovački krediti – financiranje od strane dobavljača, faktoring – je oblik kratkoročnog

financiranja na temelju prodaje kratkoročne neosigurane aktive poduzeća

specijaliziranoj financijskoj organizaciji, i lizing – omogućuje korisniku da neku

opremu ili nekretninu dobije na korištenje za vrijeme koliko mu je potrebna umjesto

da je kupi.

26

• Financiranje vlasničkom glavnicom – investitorima se za dana sredstva daje vlasnički

udio u poduzeću. Ovdje se najčešće radi o financiranjem fondovima rizičnog kapitala,

pomoću poslovnih anđela ili pomoću javnog financiranja.

• Financiranje državnim programima – obuhvaća davanje nepovratnih potpora,

subvencioniranje kamata na kredite, davanje jamstava i dr., sve to s ciljem poticanja

novog zapošljavanja, povećanja broja inovacija, unapređenja konkurencije i povećanja

efikasnosti. (Škrtić i Mikić, 2011., str. 253-270)

Početna bilanca

Bilanca odražava položaj poslovanja na kraju prve godine. U njoj dobivamo popis imovine,

obveza i neto vrijednost poduzetnikova ulaganja. Bilanca je slika poslovanja u određenom

trenutku, što znači da ne pokriva vremensko razdoblje.

Temeljna bilančna jednadžba jest: IMOVINA = IZVORI IMOVINE

Imovina jest resurs koji kontrolira poslovni subjekt kao rezultat prošlih događaja i iz kojeg se

očekuje pritjecanje budućih ekonomskih koristi u poslovni subjekt. Imovina se dijeli s

obzirom na dva kriterija:

1. Sa stajališta svojih pojavnih oblika imovina se dijeli na: materijalnu imovinu (zgrade,

oprema, namještaj, zalihe i sl.), nematerijalnu imovinu (prava, potraživanja) i novac.

2. Prema funkcionalnom i vremenskom kriteriju imovina se dijeli na: dugotrajnu i

kratkotrajnu imovinu.

Dugotrajna imovina je ona koja se koristi u više proizvodnih ciklusa, postupno se troši

(amortizira) i pretvara u novčani oblik kroz razdoblje duže od jedne godine. Kratkotrajna

imovina je ona koja se utroši u jednom normalnom proizvodnom ciklusu i ponovno se vraća u

novčani oblik u razdoblju kraćem od godine dana.

Izvori imovine jesu obveze prema fizičkim i pravnim osobama koje ulažu imovinu u poslovni

subjekt radi ostvarivanja određenih interesa. Izvori imovine također se dijele s obzirom na

dva kriterija:

1. Prema vlasništvu izvori imovine dijele se na vlastite (kapital ili glavnica) i tuđe

(obveze)

27

2. Prema roku dospijeća izvori imovine dijele se na ročne (kratkoročne i dugoročne) i

trajne izvore (kapital ili glavnica).

Početna bilanca sastavlja se prilikom osnivanja odnosno početka poslovanja poslovnog

subjekta. (Tušek i suradnici, 2004., str. 3-33)

Izvještaj o točki pokrića

Točka pokrića je onaj iznos prodaje kod kojeg je poslovanje poduzeća na pozitivnoj nuli (bez

dobiti ili gubitka). Točka pokrića nam kazuje koji minimalni plan prodaje trebamo ostvariti

kako bi pokrili svoje troškove. Pri izračunavanju točke pokrića nekada se neke brojke moraju

procijeniti pa je važno da se sa procjenama postupa realno pa čak da se prihodi procjene na

malo niže, a troškovi nešto više.

Osnovna formula za izračunavanje točke pokrića jest:

TP = FC + VC

TP – točka pokrića; FC – fiksni troškovi; VC – varijabilni troškovi(Bangs, 1998., str. 57)

Ako se želi izračunati točku pokrića izraženu količinski tada treba podijeliti prihod iz prodaje

izražen u novcu (ili ukupne troškove) s jediničnom cijenom koštanja i dobit će se broj jedinica

proizvoda koje treba prodati da se dostigne točka pokrića.

Fiksni troškovi su oni troškovi koji se ne mijenjaju s razinom proizvodnje, a može ih se

eliminirati samo prestankom poslovanja (npr. troškovi za održavanje, osiguranje, najamnina i

dr.). Oni se moraju platiti i ako nema proizvodnje. Fiksni troškovi mijenjaju se samo ako

dolazi do promjene u poslovanju (npr. ako se kupuje dodatni prostor za skladištenje,

povećavaju se i fiksni troškovi dodatnog održavanja)

Varijabilni troškovi su troškovi koji se mijenjaju s promjenom razine proizvodnje (izdaci za

plaće, nadnice, sirovine. Kako raste proizvodnja tako rastu i varijabilni troškovi.

Radi li se o fiksnim troškovima ili varijabilnim najviše ovisi o vremenskom razdoblju koje

promatramo. Ako se radi o kratkom razdoblju (dva ili tri mjeseca) većina troškova će biti

fiksna jer je teško poduzeti odgovarajuće mjere u kratkom vremenu da bi se troškovi smanjili,

dok u dužem vremenskom razdoblju (dvije ili tri godine) većina troškova je varijabilna.

(Pindyck i Rubinfeld, 2005., str. 206)

28

GRAFIKON 1: Točka pokrića

Izvor: http://web.efzg.hr/dok/RAC/Točka pokrića.pdf

Izračun točke pokrića važan je za menadžere u donošenju odluka o:

• povećanju ili odbacivanju novih proizvoda,

• planiranju reakcije na pad prometa, sniženju prodajnih cijena svojih proizvoda,

povećanju nabavnih cijena i dr.

Planirani izvještaj o dobiti

Izvještaj o dobiti ili račun dobiti i gubitka jest izvještaj o uspješnosti poslovanja poslovnog

subjekta. Osnovni elementi su mu: prihodi, rashodi i rezultat poslovanja (dobit ili gubitak).

Planirani izvještaj o dobiti je procjena i proračun troškova i dobiti u bližoj ili daljoj

budućnosti. Obično se planirani izvještaj o dobiti piše za naredne tri godine, ali u nekim

slučajevima može biti i za duže razdoblje, pri čemu treba voditi računa da preciznost plana

tada opada. Niti jedan plan ne može biti 100% precizan, ali nam zato daje dobru osnovu za

određivanje svih bitnih odstupanja od planom zadanih iznosa. Planirani izvještaj o dobiti treba

barem kvartalno pregledati da bi se provjerila njegova aktivnost i napravile ispravke ako je to

potrebno.

Pri izradi plana bolje je malo podcijeniti planirani prihod iz prodaje i istovremeno precijeniti

troškove jer je bolje nadmašiti umjereni plan nego podbaciti u preoptimističnom. Ali opet, i

preveliki pesimizam u poslovanju može stvoriti probleme. Zato je bitno da se plan piše u

realnim veličinama. (Bangs, 1998., str. 61-64)

Ukupni prihodi

Varijabilni troškovi

Fiksni troškovi

razina aktivnosti (outputa, prodaje)

trošk

ovi/p

rihod

i Točka pokrića

http://web.efzg.hr/dok/RAC/Točka%20pokrića.pdf�

29

Izvještaj o dobiti se sastoji od poslovnih prihoda i rashoda, financijskih prihoda i rashoda i

izvanrednih prihoda i rashoda koji se potom zbrajaju u ukupne prihode i rashode. Ukupni

prihodi i rashodi se oduzimaju kako bi se dobila bruto dobit ili gubitak, čemu onda oduzmemo

porez na dobit ili dohodak3

Poslovni prihodi mogu biti npr. prihodi od prodaje proizvoda, a poslovni rashodi mogu biti:

nabavna cijena prodane robe, ali među poslovne rashode spadaju i troškovi poslovanja (plaće,

najam, komunalije, osiguranje, troškovi amortizacije i ostalo). Financijski prihodi su prihodi

od kamata, dok su financijski rashodi troškovi kamata. Pod izvanrednim prihodima i

rashodima se podrazumijeva nesvakidašnje akcije kao npr. razni sudski troškovi ako dođe do

nepredviđenih sporova i sl.

da bi dobili neto dobit/gubitak.

Planirani izvještaj o novčanim tokovima

Izvještaj o novčanom toku prikazuje promjenu u financijskom položaju tijekom obračunskog

razdoblja. Osnovni elementi izvještaja su: novčani primici i novčani izdaci po poslovnim,

financijskim i investicijskim aktivnostima. (Tušek i suradnici, 2004., str. 73)

Planirani izvještaj o novčanim tokovima je proračun potreba za novcem i pokazuje kako

novac ulazi i izlazi iz poduzeća u određenom vremenskom razdoblju. Novac u poduzeće ulazi

naplatom potraživanja od kupaca, pozajmljivanjem itd., a izlazi plaćanjem raznih obveza.

Izvještaj o novčanim tokovima bi trebao pokazati:

1. Koliko novca vaše poduzeće treba?

2. Kada će ga trebati?

3. Da li ćete potrebu za novcem riješiti ulaganjem u glavnicu, zajmom, zadržavanjem

dobiti od poslovnih aktivnosti ili prodajom dugotrajne imovine?

4. Odakle će novac ući u poduzeće?

Izvještaj o novčanim tokovima bavi se samo stvarnim novčanim primicima i izdacima.

Planirani izvještaj o novčanim tokovima treba koristiti i kao proračun jer mjesečnim

3 Obveznici poreza na dobit su trgovačka društva, dok su obrtnici obveznici poreza na dohodak osim ako fizička

osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti: ostvaruje godišnje više od

2.000.000,00 kuna primitka, ili više od 400.000,00 kuna dohotka, ili ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti

većoj od 2.000.000,00 kuna, ili ako prosječno zapošljava više od 15 radnika, tada prelazi na oporezivanje sa

porezom na dobit (umjesto poreza na dohodak) (www.zakon.hr – Zakon o porezu na dobit).


30

kontroliranjem možemo ustanoviti da su se npr. novčani izdaci za neku određenu stavku

povećali preko planiranog iznosa za taj mjesec, isto tako možemo uočiti i da li je neki

primitak niži od planiranog. Ako uočimo takve promjene bitno je na vrijeme reagirati i otkriti

razlog takvog odstupanja. (Bangs, 1998., str. 72 i 73)

Sažetak

Trebalo bi navesti sve bitne elemente iz poglavlja financijski podaci i u kratkim i jasnim

crtama objasniti planirane izvještaje. Planirani izvještaji brojčano iskazuju niz ciljeva. Koji je

iznos prihoda potreban da se pokriju svi troškovi? Koliko se želi postići čiste dobiti?

3. POSLOVNI PLAN OBRTA ZA OTVARANJE SALONA VJENČANJA

Prije nego što bismo mogli krenuti u realizaciju ideje, potreban nam je cjelovit i detaljan opis

obrta i izračun financijskih podataka u obliku poslovnog plana kako bismo ustanovili koliko

je zamišljeni cilj objektivan i realan.

3.1. OBRT

Odluka za osnivanje obrta, a ne jednostavnog društva s ograničenom odgovornosti, donesena

je zbog nekoliko sitnih detalja koji bolje odgovaraju poslovanju koje je navedeno u primjeru –

otvaranje salona vjenčanja. Prednosti koje su dovele do odluke za osnivanje obrta su:

• jednostavnije vođenje knjigovodstva

• ne isplaćivanje plaće poduzetniku/vlasniku već samostalno odlučivanje o raspodjeli

dobiti

• ne uplaćivanje zakonskih rezervi u iznosu od jedne četvrtine dobiti

• obrtnik nije obveznik PDV-a, do određenih granica (fusnota 3, str. 29)

31

3.1.1. Opis obrta u osnivanju

Ideja za ovaj poslovni plan proizlazi iz želje za realizacijom djetinjeg sna. Nalazimo se u

svijetu koji je užurban, a naša svakodnevica je ispunjena problemima, brigom i stresom.

Upravo je dan vjenčanja jedan od trenutaka kada je sve onako kako mi želimo, po našim

preferencijama i našem stilu. Svaka se djevojka barem taj jedan dan u životu želi osjećati kao

princeza iz bajke, a ova ideja, koja se temelji na osnivanju salona za vjenčanja stremi ka tome

da im to i ostvari.

Vjenčanje je veliki projekt, jedinstven za svaki par, s velikim naglaskom na zajedništvo.

Upravo stoga, salon za vjenčanja će sadržavati ponudu za dame, ali i za gospodu, i to

prvenstveno vjenčanice, večernje haljine, accessorise, te svečana muška odijela. Kako bi se

povećao spomenuti naglasak na zajedništvu, u ponudu je uključena i oprema za krštenja.

Drugačiji način pružanja usluge, kao i široka ponuda artikala, bili bi prednost u odnosu na

konkurente.

Ideja bi se trebala razvijati na slijedeći način. Prvotni je cilj otvaranje salona za vjenčanja na

području Koprivnice, a razlog zbog kojega se pažnja usmjerava baš na taj grad jest nedostatak

kvalitetne ponude za buduće mladence. Vodeći se racionalnim izborom, pojedinci će biti

zainteresirani za postojanje salona koji bi im nudio sve što je potrebno za vjenčanje, a da pri

tome nije potrebno odlaziti u druge gradove.

U okviru svega prethodno spomenutog, nudila bi se kompletna oprema za mladenke,

mladoženje, kume i kumove, djeveruše, te oprema za krštenja.

Vjenčanje je veoma kompleksan događaj, koji u sebi sadrži nekoliko slojeva koji moraju

pravilno funkcionirati. Kako je već ranije spomenuto, danas su pojedinci veoma zauzeti

svojim poslovima, a vjenčanje, iako jedinstveni događaj u životu, nerijetko se pokazuje

veoma stresnim za mladence i bližu obitelj. Upravo se u okviru spomenutoga sastoji konačan

cilj – agencija za organizaciju vjenčanja. Sve bi, dakako, bilo podređeno željama mladenaca, a

posao bi se svodio na ispunjavanje želja i ostvarivanje fantazija.

Koristi za grad bile bi višestruke; poticao bi se rad partnera – sale za vjenčanja, restorani, foto

studiji, glazbeni bendovi, wellness centri, frizerski saloni, cvjećarnice itd. Budući mladenci bi

na taj način sav stresan posao dali u ruke jednoj osobi koja će potom voditi brigu i o

najsitnijim detaljima koje klijenti zamisle kako bi što opuštenije ušli u zajednički život.

32

Svaki posao u današnje vrijeme ovisi o sposobnosti i želji poduzetnika da uspije, ali i

njegovoj mogućnosti da uspije motivirati i pokrenuti potražnju u svom smjeru. Svaki klijent je

bitan, a upravo je salon mjesto koje nudi poseban tretman. Iako planirani salon već postoji u

svijetu i Hrvatskoj, te nema ničega posebno inovativnog, adut je to što ne postoji isti na

području grada Koprivnice.

3.1.2. Usluga koju obrt nudi

Moderno i atraktivno uređen prostor salona sastojati će se od dva dijela. U ulaznoj prostoriji

ugodnog ambijenta nalazit će se nekoliko izložbenih artikala, a drugi će dio biti VIP salon za

klijente. Pristup u taj dio imati će svi koji za to izraze želju, kako bi opuštenije i slobodnije

mogli pregledati ponudu. Nakon što klijenti izraze želju za takvom uslugom, ulaze u VIP

salon u kojem se nalaze udobne sofe i veliki LCD ekran na kojem se prikazuje slide-show sa

svim artiklima u ponudi. Nakon pregleda i eventualnog odabira klijenti imaju mogućnost

isprobavanja željenih artikala. Jedna od zanimljivih sitnica jest i to da će mladenka u

privatnosti VIP salona moći, bez osjećaja neugode, isprobavati vjenčanice i haljine, te možda

i bosa zaplesati na ugodnom, mekom tepihu, kako bi djelomično vidjela da li haljina odgovara

njezinom temperamentu. Odluka za takav način pružanja usluge je donesena iz razloga što se

vjenčanica ne može dobro promotriti dok je na vješalici, a ponekad neki modeli vjenčanica ili

haljina drugačije izgledaju na ženama različitog stasa. Kada se bira vjenčanica, rijetko koja

buduća mladenka se u taj pothvat upusti sama, naprotiv, u pratnji su uvijek mama, kuma ili

prijateljice. Vodeći se time, upravo će udobna sofa, uz pokoju ukusnu slasticu ili hladno

osvježenje, pružiti domaću atmosferu, pomalo začinjenu luksuzom, te osjećaj opuštenosti i

ugode, tako da isprobavanje većeg broja vjenčanica ne bude ništa manje nego zabavno.

Artikli u salonu bili bi namijenjeni kako iznajmljivanju, tako i prodaji. Pružale bi se i usluge

šivanja po mjeri. Na prvom mjestu je stvaranje osjećaja ugode, ali i luksuza, u potpunoj

posvećenosti svakom klijentu.

33

3.1.3. Plan marketinga

Kupci

U kategoriju kupaca koji bi koristili usluge salona vjenčanja većinom spadaju mladi pojedinci,

žene i muškarci, koji se spremaju uploviti u luku zajedničkog života. No, salon nudi i večernje

haljine koje mogu biti namijenjene svim djevojkama i ženama koje se žele i vole urediti za

npr. novogodišnju večer, maturalnu večer ili neku drugu otmjeniju prigodu. U ponudi bi se

također nalazila i svečana odijela koja ne moraju biti namijenjena samo mladoženjama već i

svim ostalim muškarcima za razne svečane, pa i poslovne prigode. Iako oni najmanji ne mogu

sami birati, njihove će majke imati na izbor najsavršenije haljinice ili odijelašca povodom

dana krštenja.

Sa tako proširenom ponudom artikala dolazi se do većeg broja kupaca različite starosne dobi i

različitih potreba.

Koristi od usluga

Ponuda se sastoji od velikog asortimana proizvoda, koji je potreban da bi se želje klijenata

materijalizirale u stvarnosti. Iako je ponuda prvenstveno upućena budućim mladencima,

kvaliteta ponude se ne smanjuje ni za ostale klijente. Sve se nalazi na jednom mjestu, nude se

razni popusti i pogodnosti tako da se ponuda ostvaruje na najekonomičniji način, uz najmanji

mogući stres te, naravno, uz veliku količinu zabave.

Prodaja i distribucija

Poseban način prodaje, tj. pružanje usluge u vidu VIP salona, jedinstven je i poseban način

koji kupovanje čini pristupačnim i jednostavnim, uz dozu glamura, a sve začinjeno sa

ugodnim ozračjem.

Pozicioniranje, publicitet i promocija

U Koprivnici trenutno postoje tri salona vjenčanica, ali njihova ponuda se odnosi isključivo

na vjenčanice. Ponuda za mladoženje, kao i ponuda večernjih haljina, je veoma oskudna, a

spomenuto se može pronaći pomiješano sa ostalim artiklima (butici i sl).

34

Salon nudi isključivo artikle koji nisu za svakodnevnu uporabu, već za svečane prigode

(vjenčanja, maturalne večeri, krštenja).

Određivanje prodajne cijene

Za početak poslovanja u salonu bi se nalazilo 100 vjenčanica, 80 modela svečanih haljina, 50

modela muških odijela, 100 modela košulja, 100 modela kravata, 10 modela haljinica za

djeveruše, 5 modela odijela za male djevere, mnogo raznih dodataka (jastuci za prstenje,

podvezice, rukavice, nakit, tijare i sl.), te artikli namijenjeni za krštenje: 40 modela haljinica i

20 modela odijelašca.

Na tablicama 2 i 3 prikazane su nabavne i prodajne cijene artikala koji su namijenjeni

ostvarivanju dobiti. Ostali proizvodi koji nisu navedeni u tablici (accesoris, haljinice i odjelca

za djeveruše i djevere) se obično daju gratis uz vjenčanicu.

Tablica 2: Određivanje prodajne cijene novih proizvoda

Komada Nabavna cijena po komadu

Ukupno Prodajna cijena (nabavna cijena po

komadu + marža 40%)

Iznajmljivanje (90% od PC)

Vjenčanice 50 1.400,00 70.000,00 2.000,00 1.800,00 Svečane haljine 40 1.125,00 45.000,00 1.575,00 - Svečana odijela 50 1.300,00 65.000,00 1.820,00 - Haljinice za krstitke

20 300,00 6.000,00 420,00 -

Odijelca za krstitke

20 350,00 7.000,00 490,00 -

Košulje 100 110,00 11.000,00 154,00 - Kravate 100 230,00 23.000,00 322,00 - UKUPNO 380 4.940,00 227.000,00 6.781,00 1.800,00

Tablica 3: Određivanje prodajne cijene rabljene robe

Komada Nabavna cijena

Prodajna cijena Iznajmljivanje

Vjenčanice 50 - 1.500,00 1.300,00 Svečane haljine 40 - 1.500,00 - Haljinice za krstitke 20 - 200,00 - Ukupno 110 35.000,00 - -

Ovdje se pod rabljenom robom podrazumijeva jedan dio asortimana koji bi se nabavio putem

oglasa gdje se, kod zatvaranja drugih salona, prodaje velika količina već nošenih vjenčanica,

35

te svečane haljine, haljinice za krstitke, djeveruše i dr. po ukupnoj cijeni od 35.000,00 kuna

(cjelokupni popis nalazi se u poglavlju investicije u kratkotrajnu imovinu, str. 39).

Kada zbrojimo stupce broja komada iz tablice 2 i tablice 3 dobije se ukupan broj svih artikala

koji bi se nalazili u salonu, a koji bi ostvarivali dobit – 490 komada. Za nabavnu cijenu koristi

se srednja vrijednost između najjeftinije i najskuplje nabavne cijene određene skupine

artikala. Prodajna cijena artikala izračunava se tako da na nabavnu cijenu dodamo 40% marže

i eventualno zaokružimo na okrugli broj. PDV na cijenu se ne računa jer obrt nije u sustavu

PDV-a. Nove vjenčanice iz tablice 2 iznajmljuju se za prvo nošenje 90% od prodajne cijene, a

za sljedeća nošenja se postotak postepeno smanjuje ovisno o uščuvanosti same vjenčanice,

dok za rabljene vjenčanice iz tablice 3 svako iznajmljivanje košta isto dokle god je vjenčanica

u uporabnom stanju, a kad se ustanovi da je se više ne može skraćivati, suživati i vršiti

popravke, zahtjeva se prodaja, uz određeni popust kako bi se bolje privuklo kupca na takvu

odluku.

Marketinška strategija

Oglašavanje bi se vršilo putem interneta (web stranica) te radijskim i novinskim

oglašavanjem. Također, koristilo bi se oglašavanje putem popularnih društvenih mreža –

Facebook, Twitter, My Space i Youtube.

Također, počevši od dana otvorenja, organizirala bi se razna zanimljiva događanja, kao npr.

„Dan otvorenih vrata“ (ili „Budi mladenka na jedan dan“), tijekom kojega bi svi zainteresirani

mogli doći i isprobati bez obaveze bilo koji od artikala u ponudi. Možda baš tada, vidjevši se

u prekrasnoj haljini, poneka djevojka dobije želju za izreći sudbonosno da.

3.1.4. Lokacija (poslovni prostor) obrta

Trenutačno ne postoji vlastiti prostor u kojem bi se nalazio salon vjenčanja, ali na tržištu

postoji dobra ponuda za kupnju poslovnog prostora u užem centru Koprivnice, veličine 50m2

što bi po veličini odgovaralo za potrebe salona. Cijene odgovarajućih poslovnih prostora se

kreću od 350.000,00 do 650.000,00 kuna. Uzevši u obzir srednju vrijednost, oko 500.000,00

kuna bi bilo utrošeno na kupnju poslovnog prostora. Za kupnju poslovnog prostora bi se

36

upotrijebilo 250.000,00 kuna vlastitih sredstava i 250.000,00 kuna dugoročnog kredita

podignutog u Zagrebačkoj banci.

Poslovni prostor je potrebno urediti, a za uređenje i opremanje bi se utrošio iznos od

25.000,00 kuna koji je osiguran iz vlastitih izvora financiranja.

Budući da bi salon bio smješten u užem centru Koprivnice u njegovoj bi se neposrednoj

blizini vjerojatno nalazilo nekoliko dućana sa obućom i odjećom.

Otpad koji eventualno nastane obavljanjem djelatnosti spremat će se u za to predviđena

odlagališta (npr. stari papir u kontejnere za stari papir, staklena ambalaža u posebne

kontejnere za staklo i sl.), te će se na taj način zaštiti ekološka ravnoteža.

3.1.5. Analiza konkurencije

Na području grada Koprivnice nalaze se dva najveća konkurenta, saloni vjenčanica

„Nikolina“ i „Biser“. Spomenute salone karakterizira dobra ponuda, uhodan posao te

prepoznatljivost među kupcima. Ali, buduća mladenka, u potrazi za savršenom vjenčanicom,

nikada ne ide samo u jedan salon, nego uvijek obiđe nekolicinu salona kako bi pronašla onu

najljepšu, ali i cijenom pristupačnu vjenčanicu. Blizina dvaju poznatih salona je u neku ruku

pozitivna, jer buduća će mladenka, obilazeći već poznate salone, zasigurno svratiti i u

novootvoreni salon.

Treći salon nije u neposrednoj blizini, već se nalazi u mjestu nadomak Koprivnice, ali isto

tako predstavlja konkurenciju.

Zapravo, najveću konkurenciju predstavljaju saloni koji se nalaze u Zagrebu, jer baš zbog

nedostatka većeg izbora različitih modela i cijena vjenčanica, mnoge mladenke se odlučuju na

odlazak u glavni grad kako bi u tom izobilju pronašle onu vjenčanicu koja odgovara svim

njihovim kriterijima.

Zbog toga, pak, činjenica da su konkurenti sigurni u sebe i svoj priznati položaj među

potrošačima, može pomoći da ih se iznenadi novim ponudama na tržištu sa drugačijim i

inovativnijim idejama, preuzimajući na taj način veći dio kupaca.

37

3.1.6. Podaci o poduzetniku/vlasniku

Ime i prezime: Lana Štefulinac

Datum rođenja: 22.08.1986.

Obrazovanje: 2010. godine upisala diplomski sveučilišni studij Ekonomskog fakulteta

u Rijeci (Nastavni centar Bjelovar).

2009. godine završila preddiplomski sveučilišni studij Ekonomskog

fakulteta u Rijeci (NC Bjelovar) te time stekla akademski naziv

sveučilišna prvostupnica (baccalaurea) ekonomije, studij Poslovna

ekonomija, smjer Poduzetništvo.

2009. godine položen tečaj za samostalnog knjigovođu.

Vještine: Aktivno i svakodnevno korištenje MS Office paketa.

Vozačka dozvola B kategorije.

Osobine: Dobar organizator, sa neiscrpnim izvorima mašte i strpljenja. Velika

zaljubljenica u bajke, odnosno organizaciju vjenčanja što predstavlja

upravo one bitne osobine neizostavne za rad na ovakvom poslu.

Komunikativna, vedra i mlada osoba. Voli raditi sa ljudima. Voli nove

poslovne izazove.

Opis posla: Vođenje knjige poslovanja, te zaduženost za nabavu, organizaciju,

prodaju, promociju i reklamu poslovanja.

Plaća: Budući da je riječ o obrtu, ne bi se isplaćivala plaća već bi se

samostalno odlučivalo o tome kako utrošiti ostvarenu dobit.

3.1.7. Plan zapošljavanja

Za rad u salonu potrebno je zaposliti dvije prodavačice-šivačice.

Za zaposlenje je potrebno imati SSS, te iskustvo u poslu šivanja haljina i odijela. Plan je u

početku djelatnice zaposliti na određeno, a nakon toga, ukoliko ispune očekivanja, i na

neodređeno. Test koji potencijalne zaposlenice moraju proći jest taj da iz neprofesionalne

skice sašiju savršenu haljinu po mjeri u što kraćem vremenskom razdoblju. Mjesečna plaća

38

iznosit će 4.600,00kn bruto, a za svaku sašivenu haljinu djelatnice bi dobivale poseban bonus

na plaću. Osim šivanja, djelatnicama bi u opseg posla ulazila i prodaja.

Tablica 4: Struktura potrebnih zaposlenika

Broj zaposlenih

Stručna sprema Potreban radni staž

Mjesečna bruto plaća

Prodavačica-šivačica 2 SSS 5 godina 4.600,00kn Ukupno 9.200,00kn

3.1.8. Sažetak

Poslovni plan se sastoji od otvaranja salona za vjenčanja na području grada Koprivnice.

Ponuda bi se sastojala od kompletne opreme za mladence, kumove, djeveruše, maturante te

opremu za krštenja. Artikli u salonu bili bi namijenjeni iznajmljivanju i prodaji. Vjenčanice bi

se uglavnom iznajmljivale, svi ostali artikli bili bi na prodaju, a pružale bi se i usluge šivanja

po mjeri.

U kategoriju kupaca koji bi koristili usluge salona vjenčanja većinom ulaze mladi parovi,

djevojke i mladići, koji se spremaju uploviti u luku zajedničkog života. Iako je ponuda

prvenstveno upućena budućim mladencima, kvaliteta ponude se ne smanjuje ni za ostale

klijente (maturante, goste na koktel zabavama i sličnim događanjima).

Razlog zbog kojega je pažnja usmjerena na Koprivnicu jest nedostatak dobre i potpune

ponude. Vodeći se racionalnim izborom, pojedinci će biti zainteresirani za postojanje salona

koji bi im nudio sve što je potrebno za vjenčanje, a da pri tome nije potrebno odlaziti u druge

gradove.

Obrt će biti smješten u užem centru Koprivnice. Glavni adut prostora bit će VIP salon u

kojemu će svi artikli biti dostupni za isprobavanje u ugodnom ozračju začinjenom sa dozom

glamura, bez znatiželjnih pogleda nepoznatih ljudi.

Oglašavanje bi se vršilo putem interneta (web stranica) te radijskim i novinskim

oglašavanjem. Također, koristilo bi se oglašavanje putem popularnih društvenih mreža –

Facebook, Twitter, My Space i Youtube.

39

3.2. FINANCIJSKI PODACI

Izračun svih financijskih podataka pokazat će da li je poslovna ideja isplativa ili ne, te u kojoj

mjeri.

3.2.1. Popis potrebne imovine

Investicije u imovinu potrebno je razvrstati na investicije u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu,

napraviti projekciju ukupnih investicija, zatim projekciju svih rashoda i amortizacije.

Investicije u dugotrajnu imovinu

Tablica 5 predočava veličinu potrebnih ulaganja u dugotrajnu imovinu, a na njih od ukupnog

ulaganja se odnosi 25.000,00 kn. Novac bi se podmirio iz vlastitih novčanih sredstava.

Tablica 5: Projekcija ulaganja u dugotrajnu imovinu

osnovna sredstva iznos u kunama

1 Tapete i boja za zidove 2.000,00 2 LCD televizor 3.000,00 3 Radni stol 1.000,00 4 Sjedeća garnitura 5.000,00 5 Stolić 1.000,00 6 Rasvjeta 1.000,00 8 Vitrine i police 2.000,00 9 Tepison 5.000,00

10 Dekorativni dodaci (zavjese, ukrasi i sl.) 2.000,00 11 Rezerva 3.000,00 12 UKUPNO 25.000,00

Investicije u kratkotrajnu imovinu

Ukupne investicije u kratkotrajnu imovinu iznose 343.600,00 kuna. Kratkotrajna imovina bi

se nabavila novcem iz vlastitih sredstava u vrijednosti od 325.000,00 kuna i novcem od

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, što se dobiva na osnovi samozapošljavanja, u vrijednosti

od 18.600,00 kuna. Dio asortimana u salonu bilo bi moguće nabaviti putem internet

oglašivača gdje se prodaje cjelokupni asortiman nekog salona koji se zatvara, odnosno za

40

vrijednost od 35.000,00 kuna bi se nabavilo: 50 komada vjenčanica, 40 kom svečanih haljina,

5 haljinica za djeveruše, 5 odijelaca za dječake, 20 haljinica za krštenje, bolera, velovi,

rukavice, podvezice, jastučići za prstenje, nakit, ukosnice, tijare, 100 komada vješalica, 4

lutke i dva velika ogledala.

Iznos od minimalno 68.480,00 kuna ostao bi na računu u banci kako bi se moglo poslovati

prvih šest mjeseci, računajući na izostanak većih dobitaka, budući da ni jedna mladenka ne

ide u kupnju vjenčanice „za sutra“ već nekoliko mjeseci unaprijed. Zbog spomenutoga, prihod

bi se mogao očekivati tek nakon nekog izvjesnog razdoblja, a do tada bi novac na računu

služio za isplatu plaća, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, te za mjesečne režije.

Tablica 6 prikazuje projekciju ulaganja u ostatak kratkotrajne imovine koja je potrebna da bi

se u potpunosti opremio salon.

Tablica 6: Projekcija ulaganja u kratkotrajnu imovinu

Kratkotrajna imovina

količina (komada)

iznos u kunama

1 Vjenčanice 50 70.000,00 2 Svečane haljine 40 45.000,00 3 Svečana odijela 50 65.000,00 4 Košulje 100 11.000,00 5 Kravate 100 23.000,00 6 Haljinice za djeveruše 8 5.300,00 7 Haljinice za krstitke 20 6.000,00 8 Odijelca za krstitke 20 7.000,00 9 Accessories 7.820,00

10 Ukupno 240.120,00 11 Rabljena roba 35.000,00 12 Novac na računu 68.480,00 13 UKUPNO 343.600,00

Ukupne investicije

Tablica 7 pokazuje ukupnu količinu uloženog novca u kratkotrajnu imovinu, dugotrajnu

imovinu i cjelokupno poslovanje.

41

Tablica 7: Ukupne investicije u cjelokupno poslovanje

Ukupne investicije Iznos u kunama Izvor novčanih sredstava

1 poslovni prostor 500.000,00 vlastita sredstva (250.000,00) i kredit (250.000,00)

2 dugotrajna imovina 25.000,00 vlastita sredstva (25.000,00) 3 kratkotrajna imovina 343.600,00 vlastita sredstva (325.000,00) i

nepovratna sredstva HZZ-a (18.600,00) ukupno 868.600,00

Proračun amortizacije

Kako se stalna sredstva tijekom redovitog poslovanja obezvrjeđuju, a i zbog mogućih učinaka

na likvidnost, redovito će se izdvajati novac za otpis prema stopama primjenjivanim iz

odredbi Pravilnika o amortizaciji.

Amortizacija je postupak postupnog umanjivanja vrijednosti imovine poduzeća (uz

istovremeno prenošenje te vrijednosti na odgovarajuće potražne račune).

Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom smatraju se stvari i prava čiji je

pojedinačni trošak nabave veći od 3.500,00 kuna i vijek trajanja duži od godinu dana

(www.zakon.hr – Zakon o porezu na dobit). U ovom poslovnom planu amortizira se samo

poslovni prostor i uredski namještaj u vrijednosti od 10.000,00 kuna, jer samo nekolicina

namještaja prelazi nabavnu vrijednost od 3.500,00 kuna.

Tablica 8: Projekcija godišnje amortizacije

Nabavna vrijednost

vijek trajanja

stopa amort.

1. godina 2. godina 3. godina 4.godina 5.godina 6.godina 7.godina 8.godina ostatak vrijednosti

Poslovni prostor 500.000 20 5 25.000 25.000 25.000 25.000 25.000 25.000 25.000 25.000 300.000

Uredski namještaj 10.000 5 20 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 - - - 0,00

Ukupno 510.000 27.000 27.000 27.000 27.000 27.000 25.000 25.000 25.000 300.000

Projekcija rashoda

Tablice 9 i 10 prikazuju podjelu troškova na fiksne i varijabilne troškove za sljedećih osam

godina. Razlog takve dugoročne projekcije troškova je taj da bi se vidjelo kako će izgledati

poslovanje kada se otplati kredit, jer on predstavlja najveći trošak u poduzeću. Podjela

ukupnih troškova na fiksne i varijabilne je napravljena iz razloga što se pomoću njih računa

točka pokrića.


42

Tablica 9: Izračun fiksnih troškova Fiksni troškovi 1.godina 2.godina 3.godina 4.godina 5.godina 6.godina 7.godina 8.godina

Amortizacija 27.000,00 27.000,00 27.000,00 27.000,00 27.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00

Otplata kredita 56.374,01 55.152,75 51.826,15 48.411,40 45.081,30 41.724,19 38.506,78 -

Troškovi uređenja salona

25.000,00 - - - - - - -

UKUPNO 108.374,01 82.152,75 78.826,15 75.411,40 72.081,30 66.724,19 63.506,78 25.000,00

Fiksnih troškova je malo zato jer je riječ o obrtu koji pruža usluge, pa bi prestankom

poslovanja prestalo i pružanje usluge, što bi posljedično značilo otpuštanje radnica i prekid

izdataka za plaće i doprinose, također bi se isključile telekomunikacijske usluge i troškovi

energije, pa je iz tih razloga većina troškova svrstana u varijabilne troškove.

Tablica 10: Izračun varijabilnih troškova Varijabilni troškovi 1.godina 2.godina 3.godina 4.godina 5.godina 6.godina 7.godina 8.godina

Plaće 110.400,00 110.400,00 110.400,00 110.400,00 120.000,00 120.000,00 120.000,00 120.000,00

Doprinosi 24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00

Troškovi en. i komunalija

6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00

Telekomunikacijski troškovi

12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00

Troškovi promidžbe 8.520,00 5.770,00 5.020,00 5.020,00 5.020,00 5.020,00 5.020,00 5.020,00

Ostali troškovi 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00

Troškovi nabave 275.120,00 132.300,00 132.300,00 132.300,00 132.300,00 132.300,00 132.300,00 132.300,00

UKUPNO 442.040,00 296.470,00 295.720,00 295.720,00 305.302,00 305.302,00 305.302,00 305.302,00

Troškovi nabave za prvu godinu su najveći, iznose 275.120,00 kuna, zato jer je na početku

poslovanja potrebno nabaviti sve artikle. Kasnije se troškovi nabave smanjuju jer se nabavlja

samo onoliko artikala koliko se i proda.

U telekomunikacijske troškove ubrajaju se izdatci za fiskalnu blagajnu, internet i telefon, sve

kod jednog operatera uz povoljnu cijenu mjesečnog plaćanja paketa.

Troškovi promidžbe su u prvoj godini najveći jer je na početku poslovanja potrebna najveća

reklama, zatim se postupno kroz godine smanjuju jer se smanjuje broj izrade podsjetnica ili

letaka dok godišnje plaćanje radio reklame i web stranice ostaje približno isto.

43

Tablica 11: Ukupni troškovi

1.godina 2.godina 3.godina 4.godina 5.godina 6.godina 7.godina 8.godina

Fiksni troškovi 108.374,01 82.152,75 78.826,15 75.411,40 72.081,30 66.724,19 63.506,78 25.000,00

Varijabilni troškovi 442.040,00 296.470,00 295.720,00 295.720,00 305.302,00 305.302,00 305.302,00 305.302,00

Ukupni troškovi 550.414,01 378.622,75 374.546,15 371.131,40 377.383,30 372.026,19 368.826,78 330.320,00

U tablici 11 prikazani su ukupni troškovi poslovanja, odnosno zbroj ukupnih fiksnih i ukupnih

varijabilnih troškova za sljedećih osam godina. Troškovi za prvu godinu su najveći jer su

uvećani za troškove uređenja salona i nabavu vjenčanica koje će se u sljedećim godinama

iznajmljivati. Troškovi kroz sljedeće godine se postepeno smanjuju što je povezano s

postepenim smanjivanjem otplate kredita.

3.2.2. Izvori i upotreba kapitala

Vlastita sredstva

Ukupna vlastita sredstva iznose 600.000,00 kuna. Od toga bi se 250.000,00 kuna uložilo u

kupnju poslovnog prostora, a ostatak vlastitih sredstava od 350.000,00 kuna bi se upotrijebio

za uređenje poslovnog prostora, odnosno kupnju dugotrajne imovine (namještaj, LCD i slične

sitne potrepštine) što bi iznosilo 25.000,00 kuna, te za kupnju kratkotrajne imovine, odnosno

nabavu robe koja je neophodna za poslovanje salona (vjenčanice, svečane haljine, odjela,

košulje i dr.) u iznosu od 325.000,00 kuna. Također bi se za kupnju kratkotrajne imovine

utrošila i nepovratna sredstva HZZ-a koja iznose 18.600,00 kuna, što bi značilo da ukupan

iznos za kupnju cjelokupnog asortimana proizvoda s kojim bi se poslovalo iznosi 343.600,00

kuna.

Tablica 12: Projekcija troška vlastitih sredstava

VLASTITA SREDSTVA 600.000,00 kn

Poslovni prostor 250.000,00

Dugotrajna imovina 25.000,00

Kratkotrajna imovina 325.000,00

44

Kredit Zagrebačke banke

Veličina potrebnog zajma iznosi 250.000,00 kuna. Taj iznos bi se upotrijebio za kupnju

poslovnog prostora zajedno sa istim iznosom od vlastitih sredstava.

Kredit bi se podigao u Zagrebačkoj banci po promjenjivoj godišnjoj kamatnoj stopi od 9,40%

na vremenski rok od 7 godina. Iznos rate kredita od 2. 976,19 kuna bi se vraćao u mjesečnim

obrocima, dok bi se kamate vraćale kvartalno te bi njihov ukupan iznos bio 83.924,58 kuna,

što znači da cjelokupan iznos koji se treba vratiti banci iznosi 337.049,58 kuna. U iznos za

otplatu kredita uračunata je i interkalarna kamata od 643,84 kuna. Naknada za obradu kredita

iznosi 3.125,00 kuna, a metoda obračuna je proporcionalna.

Tablica 13: Projekcija otplate zajma Zagrebačke banke

God. Otplatna rata Otplata kamate Ukupno 3.125,00

naknada za obradu 643,84

interkalarna kamata 3.768,84

1. 35.714,28 16.863,89 52.578,17 Ukupno otplaćeno na kraju prve godine 56.347,01 2. 35.714,28 19.438,47 55.152,75 Ukupno otplaćeno na kraju druge godine 111.499,76 3. 35.714,28 16.111,87 51.826,15 Ukupno otplaćeno na kraju treće godine 163.325,91 4. 35.714,28 12.697,12 48.411,40 Ukupno otplaćeno na kraju četvrte godine 211.737,31 5. 35.714,28 9.367,02 45.081,30 Ukupno otplaćeno na kraju pete godine 256.818,61 6. 35.714,28 6.009,91 41.724,19 Ukupno otplaćeno na kraju šeste godine 298.542,80 7. 35.714,32 2.792,49 38.506,78 ukupno 250.000,00 83.924,58 337.049,58

3.2.3. Početna bilanca

Početna bilanca predstavlja stanje imovine i obveza, te početni kapital u određenom

vremenskom razdoblju, u ovom slučaju na početku poslovanja.

45

Tablica 14: Početna bilanca

AKTIVA Stanje na dan

PASIVA Stanje na dan

A) DUGOTRAJNA IMOVINA 525.000,00 A) KAPITAL (GLAVNICA) 618.600,00 1. Nematerijalna imovina 0,00 - Vlastita novčana sredstva 600.000,00 2. Materijalna imovina 525.000,00 - Nepovratna sredstva HZZ 18.600,00

- Poslovni prostor 500.000,00 - Namještaj poslovnog prostora 10.000,00 - Ostala oprema uređenja prostora 15.000,00

B) KRATKOTRAJNA IMOVINA 343.600,00 B) DUGOROČNE OBVEZE 250.000,00 4. Zalihe 275.120,00 1. Obveze za zajmove 250.000,00

- Trgovačka roba 275.120,00 5. Potraživanja 0,00 C) KRATKOROČNE OBVEZE 0,00 6. Novac 68.480,00

- Novac u banci 68.480,00 UKUPNO AKTIVA 868.600,00 UKUPNO PASIVA 868.600,00

3.2.4. Izvještaj o točki pokrića

U salonu se nalazi nekoliko vrsta artikala sa različitom novčanom vrijednosti, zato se ne može

napraviti točka pokrića troškova za ukupno poslovanje. Točka pokrića napravljena je za

pojedine vrste proizvoda slične novčane vrijednosti da bi se vidjelo kada će biti pokriveni

troškovi. To se vidi na sljedećih nekoliko tablica.

Da bi se izračunala točka pokrića troškova, prvo se fiksni i varijabilni troškovi trebaju svesti

na jedinične troškove zato da bi se mogli pridodati onom broju artikala za koje se računa

točka pokrića. Jedinični troškovi se računaju tako da se ukupni fiksni ili varijabilni troškovi

podjele sa brojem artikala koji se nalaze u salonu, a koji su namijenjeni za ostvarivanje dobiti.

Varijabilni troškovi se računaju bez troškova nabave jer svaki artikl ima svoj trošak nabave pa

ga je nepotrebno dijeliti.

Tablica 15: Izračun jediničnih fiksnih i varijabilnih troškova

1.godina 2.godina 3.godina 4.godina 5.godina 6.godina 7.godina 8.godina

Ukupni fiksni troškovi 108.374,01 82.152,75 78.826,15 75.411,40 72.081,30 66.724,19 63.506,78 25.000,00

Varijabilni troškovi (bez troškova nabave)

180.040,00 164.170,00 163.420,00 163.420,00 163.420,00 163.420,00 163.420,00 163.420,00

Broj artikala 490 490 490 490 490 490 490 490

Jedinični fiksni troškovi

221,17 167,66 160,87 153,90 147,10 136,17 129,61 51.02

Jedinični varijabilni troškovi

367,43 335,04 333,51 333,51 333,51 333,51 333,51 333,51

46

U salonu je primarna usluga iznajmljivanje vjenčanica, te je stoga potrebno vidjeti koliki broj

vjenčanica je potrebno iznajmiti u godini dana da bi se pokrili svi troškovi.

Tablica16: Točka pokrića iznajmljivanja novih vjenčanica za prvu godinu

1.godina 1. Količina 50 2. Fiksni troškovi (221,17kn/kom) 11.058,50 3. Varijabilni troškovi(bez troškova nabave) –

367,43kn/kom 18.371,50

4. Troškovi nabave 70.000,00 5. Ukupni varijabilni troškovi (3 + 4) 88.371,50 6. Ukupni troškovi (2 + 5) 99.430,00 7. Prosječna cijena iznajmljivanja po kom

(90% od PC), prvo nošenje 1.800,00

8. Točka pokrića izražena količinski (6 / 7) 55,24 56 Točka pokrića troškova za iznajmljivanje novih vjenčanica iznosi 56. To znači da je potrebno

iznajmiti 56 vjenčanica po cijeni od 1.800,00 kuna kako bi se pokrili troškovi. U salonu

postoji 50 vjenčanica čija je prosječna cijena iznajmljivanja 1.800,00 kuna, zato se iz točke

pokrića treba zaključiti da je potrebno u jednoj godini iznajmiti 50 vjenčanica jedanput i

barem još 6 vjenčanica po drugi put.

Matematički to izgleda ovako:

Cijena iznajmljivanja (prvo nošenje) puta broj vjenčanica: 1.800,00 * 50 = 90.000,00

Cijena iznajmljivanja (drugo nošenje) puta broj vjenčanica: 1.600,00 * 6 = 9.600,00

Ukupni prihodi od iznajmljivanja manje ukupni troškovi: 99.600,00 - 99.430,00 = 170,00

Tablica 17: Točka pokrića iznajmljivanja novih vjenčanica za drugu godinu


335,04kn/kom 16.752,00

4. Troškovi nabave - 5. Ukupni varijabilni troškovi (3 + 4) 16.752,00 6. Ukupni troškovi (2 + 5) 25.135,00 7. Prosječna cijena iznajmljivanja po kom

(80% od PC), drugo nošenje 1.600,00

8. Točka pokrića izražena količinski (6 / 7) 15,71 16

U drugoj godini nema više troškova nabave vjenčanica pa iz tog razloga točka pokrića iznosi

16, a to znači da je potrebno iznajmiti svega 16 vjenčanica po cijeni od 1.600,00 kuna da bi se

47

pokrili troškovi koji se odnose na 50 vjenčanica, a sva ostala iznajmljivanja ostvarivala bi

dobit te bi se iz toga mogli pokriti ostali troškovi koji se odnose na druge artikle.

Tablica 18: Točka pokrića iznajmljivanja rabljenih vjenčanica

1.godina Količina 50 Fiksni troškovi (221,17kn/kom) 11.058,50 Varijabilni troškovi (bez troškova nabave) – 367,43kn/kom 18.371,50 Troškovi nabave (318,18kn/kom) 15.909,00 Ukupni varijabilni troškovi 34.280,50 Ukupni troškovi 45.339,00 Prosječna cijena iznajmljivanja po kom 1.350,00 Točka pokrića izražena količinski 33,58 34

U tablici 18 prikazana je točka pokrića za 50 komada rabljenih vjenčanica. Troškovi nabave

cjelokupnog asortimana rabljenih artikala su 35.000,00 kuna, od toga je 110 artikala koji su

namijenjeni za ostvarivanje prihoda. Da bi se mogla izračunati točka pokrića potrebno je prvo

troškove nabave svesti na jedinične kako bi onda pomoću njih mogli izračunati troškove

nabave koji se odnose samo na 50 komada vjenčanica.

Matematički:

troškovi nabave cjelokupnog asortimana rabljenih artikala / broj artikala koji ostvaruju prihod

= jedinični troškovi nabave rabljenih artikala

35.000,00 / 110 = 318,18

jedinični troškovi nabave rabljenih artikala * broje rabljenih vjenčanica

= troškovi nabave koji se odnose samo na rabljene vjenčanice

318,18 * 50 = 15.909,00

Ovdje nam točka pokrića govori da bi trebalo iznajmiti minimalno 34 vjenčanice po cijeni od

1.350,00 kuna kako bi se pokrili troškovi koji se odnose na 50 komada rabljenih vjenčanica.

Dakle, točke pokrića iznajmljivanja vjenčanica upućuju na to da bi trebalo ukupno iznajmiti

90 (56 + 34) vjenčanica godišnje kako bi se pokrili samo oni troškovi koji se odnose na

vjenčanice.

Uzevši u obzir da se u Koprivničko-križevačkoj županiji, u prosjeku, održi samo 500

vjenčanja godišnje, nerealno je očekivati tako veliki broj iznajmljivanja. Razlog tome je

postojanje 7 salona u županiji. Podijelivši ukupan broj vjenčanja sa 7 dobijemo da svaki salon

može očekivati 71 potencijalnog kupca za iznajmljivanje vjenčanica, ali da bi broj bio što

48

realniji treba oduzeti i minimalno 20% onih kupaca koji će kupnju obaviti u Zagrebu. Na

posljetku bi realan broj očekivanih kupaca iznosio 57, što je manje od minimalno potrebnih

90 za pokrivanje troškova.

Tablica 19: Točka pokrića prodaje svečanih haljina


367,43kn/kom 14.697,20

4. Troškovi nabave 45.000,00 5. Ukupni varijabilni troškovi (3 + 4) 59.697,20 6. Ukupni troškovi (2 + 5) 68.544,00 7. Prosječna cijena prodaje po komadu 1.575,00 8. Točka pokrića izražena količinski (6 / 7) 43,52 44

Tablica 20: Točka pokrića svečanih haljina kupljenih putem oglasa

1.godina Količina 40 Fiksni troškovi (221,17kn/kom) 8.846,80 Varijabilni troškovi (bez troškova nabave) – 367,43kn/kom 14.697,20 Troškovi nabave (318,18kn/kom) 12.727,20 Ukupni varijabilni troškovi 27.424,40 Ukupni troškovi 36.271,20 Prosječna cijena prodaje po komadu 1.350,00 Točka pokrića izražena količinski 26,87 27

Tablica 21: Točka pokrića prodaje muških odjela

1.godina 1. Količina 50 2. Fiksni troškovi (221,17kn/kom) 11.058,50 3. Varijabilni troškovi(bez troškova nabave) – 367,43kn/kom 18.371,50 4. Troškovi nabave 65.000,00 5. Ukupni varijabilni troškovi (3 + 4) 83.371,50 6. Ukupni troškovi (2 + 5) 94.430,00 7. Prosječna cijena prodaje po komadu 1.820,00 8. Točka pokrića izražena količinski (6 / 7) 51,88 52

Tablica 22: Točka pokrića artikala manje novčane vrijednosti (košulje, kravate, haljinice i

odijelca za krstitke)

1.godina 1. Količina 260 2. Fiksni troškovi (221,17kn/kom) 57.504,20 3. Varijabilni troškovi(bez troškova nabave) – 367,43kn/kom 95.531,80 4. Troškovi nabave 47. 000,00 5. Ukupni varijabilni troškovi (3 + 4) 142.531,80 6. Ukupni troškovi (2 + 5) 200.036,00 7. Prosječna cijena prodaje po komadu 300,00 8. Točka pokrića izražena količinski (6 / 7) 666,79 667

49

Iz tablica 16, 19, 21 i 22 se može zaključiti da marža od 40% nije dovoljna da bi se pokrili

troškovi poslovanja, jer točka pokrića pokazuje da se treba prodati više artikala nego što

postoji u salonu da bi se podmirili troškovi. Najveći problem nastaje u tablici 22 gdje je

novčana vrijednost artikala mala, a brojčano ih ima najviše te iz tog razloka oni imaju najveći

dio fiksnih i varijabilnih troškova. Zato bi zarada od iznajmljivanja i prodaje skupljih

proizvoda trebala pokrivati i troškove koji se odnose na artikle manje novčane vrijednosti.

Iz tablica 18 i 20 je vidljivo da se pokriće troškova može očekivati samo ako je razlika u

nabavnoj cijeni i prodajnoj cijeni velika. Ovdje je riječ o rabljenim artiklima pa im je zato

nabavna cijena niska.

Dakle, iz izračuna točke pokrića je moguće zaključiti da ideja nije isplativa i da bi se trebale

izvršiti neke promjene koje bi možda dovele do bolje isplativosti. Jedna od takvih mogućnosti

je i povećanje marže sa 40% na 80%.

Tablica 23: Točka pokrića troškova iznajmljivanja novih vjenčanica i prodaje ostalih artikala

sa maržom od 80%

Vjenčanice Svečane haljine Svečana odjela ostalo 1. Količina 50 40 50 260 2. Fiksni troškovi (221,17kn/kom) 11.058,50 8.846,80 11.058,50 57.504,20 3. Varijabilni troškovi(bez troškova nabave)

– 367,43kn/kom 18.371,50 14.697,20 18.371,50 95.531,80

4. Troškovi nabave 70.000,00 45.000,00 65.000,00 47. 000,00 5. Ukupni varijabilni troškovi (3 + 4) 88.371,50 59.697,20 83.371,50 142.531,80 6. Ukupni troškovi (2 + 5) 99.430,00 68.544,00 94.430,00 200.036,00 7. Prosječna cijena iznajmljivanja po kom

(90% od PC), prvo nošenje /prodaja 2.250,00 2.025,00 2.340,00 415

8. Točka pokrića izražena količinski (6 / 7) 44,19 45 33,85 34 40,35 41 482

Tablica 23 pokazuje da sa višom maržom, odnosno većom cijenom iznajmljivanja/prodaje

dolazimo u bolju poziciju, te je potreban manji broj iznajmljivanja da bi se pokrili troškovi.

Ipak, povećanje marže nije dovoljno, jer da bi se ideja isplatila bio bi potreban puno veći broj

kupaca, a sa povećanim cijenama to opet nije realno za očekivati. Jasnija slika o potrebnom

broju kupaca vidljivija je u računu dobiti i gubitka.

50

3.2.5. Planirani izvještaj o dobiti

Tablica 24: Račun dobiti i gubitka (izražen u kunama)

komada Prodajna

cijena 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina 7.godina 8. godina

UKUPNI PRIHODI 275.420,00 275.420,00 275.420,00 275.420,00 275.420,00 275.420,00 275.420,00 275.420,00

Iznajmljivanje vjenčanica

50 1.800,00 90.000,00 90.000,00 90.000,00 90.000,00 90.000,00 90.000,00 90.000,00 90.000,00

Prodaja vjenčanica 5 2.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00

Prodaja odijela 30 1.820,00 54.600,00 54.600,00 54.600,00 54.600,00 54.600,00 54.600,00 54.600,00 54.600,00

Prodaja svečanih haljina

50 1.575,00 78.750,00 78.750,00 78.750,00 78.750,00 78.750,00 78.750,00 78.750,00 78.750,00

Prodaja haljinica za krstitke

15 420,00 6.300,00 6.300,00 6.300,00 6.300,00 6.300,00 6.300,00 6.300,00 6.300,00

Prodaja odjelaca za krstitke

15 490,00 7.350,00 7.350,00 7.350,00 7.350,00 7.350,00 7.350,00 7.350,00 7.350,00

Prodaja košulja 80 154,00 12.320,00 12.320,00 12.320,00 12.320,00 12.320,00 12.320,00 12.320,00 12.320,00

Prodaja kravata 50 322,00 16.100,00 16.100,00 16.100,00 16.100,00 16.100,00 16.100,00 16.100,00 16.100,00

UKUPNI RASHODI 550.414,01 378.622,75 374.546,15 371.131,40 377.401,30 372.044,19 368.826,78 330.320,00

Troškovi uređenja 25.000,00 - - - - - - -

Troškovi nabave robe

275.120,00 132.300,00 132.300,00 132.300,00 132.300,00 132.300,00 132.300,00 132.300,00

Troškovi energije i komunalija

6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00


12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00

Troškovi reklame 8.520,00 5.770,00 5.020,00 5.020,00 5.020,00 5.020,00 5.020,00 5.020,00

Troškovi plaća 110.400,00 110.400,00 110.400,00 110.400,00 120.000,00 120.000,00 120.000,00 120.000,00

Troškovi doprinosa i članarina

24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00

Troškovi amortizacije

27.000,00 27.000,00 27.000,00 27.000,00 27.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00

Troškovi otplate zajma

56.374,01 55.152,75 51.826,15 48.411,40 45.081,30 41.724,19 38.506,78 -

Ostali troškovi 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00

UKUPNA DOBIT/GUBITAK (prije oporezivanja)

-274.994,01 -103.202,75 -99.126,15 -95.711,40 -101.981,30 -96.624,19 -93.406,78 -54.900,00

Porez na dohodak - - - - - - - -

Gubitak iz prošlog razdoblja

-274.994,01 -378.196,76 -477.322,91 -573.034,31 -675.015,61 -771.639,80 -865.046,58

ČISTA DOBIT/GUBITAK

-274.994,01 -378.196,76 -477.322,91 -573.034,31 -675.015,61 -771.639,80 -865.046,58 -919.946,58

U projekciji računa dobiti i gubitka, za narednih osam godina, vidljivo je da se ne ostvaruje

dovoljno visoka dobit koja bi pokrila troškove. Radi se upravo o suprotnome i gubitak iz

godine u godinu postaje sve veći te za osam godina iznosi gotovo milijun kuna. Razlog tako

velikih gubitaka je u maloj marži, koja ne pokriva troškove niti donosi dobit, i u malom broju

kupaca.

51

Pokazatelj ekonomičnosti također može potvrditi spomenuto. On mjeri odnos prihoda i

rashoda i pokazuje koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda, a računa se na temelju

podataka iz računa dobiti i gubitka.

Ako su ostvareni prihodi veći od rashoda koeficijent je veći od 1 i poslovanje je ekonomično.

Ako su ostvareni rashodi veći od prihoda koeficijent je manji od 1 i poslovanje je

neekonomično. (http://hrcak.srce.hr/file/10429, str. 37)

Formula: Koeficijent ekonomičnosti = ukupni prihodi / ukupni rashodi

Koeficijent ekonomičnosti = 275.420,00 / 550.414,01 = 0,5

Koeficijent od 0,5 manji je od 1 i potvrđuje da je poslovanje neekonomično.

Usporedbe radi tablica 25 prikazuje račun dobiti i gubitka sa duplo većom maržom odnosno

80% i povećanim brojem kupaca.

Tablica 25: Projekcija računa dobiti i gubitka sa maržom od 80% i većim brojem kupaca

komada Prodajna cijena

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina 7.godina 8. godina

UKUPNI PRIHODI

749,610,00 749,610,00 749,610,00 749,610,00 749,610,00 749,610,00 749,610,00 749,610,00

Iznajmljivanje vjenčanica

80 2.250,00 455.420,00 455.420,00 455.420,00 455.420,00 455.420,00 455.420,00 455.420,00 455.420,00

Prodaja vjenčanica 10 2.500,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00

Prodaja odijela 40 2.340,00 93.600,00 93.600,00 93.600,00 93.600,00 93.600,00 93.600,00 93.600,00 93.600,00

Prodaja svečanih haljina

60 2.025,00 121.500,00 121.500,00 121.500,00 121.500,00 121.500,00 121.500,00 121.500,00 121.500,00

Prodaja haljinica za krstitke

15 540,00 8.100,00 8.100,00 8.100,00 8.100,00 8.100,00 8.100,00 8.100,00 8.100,00

Prodaja odjelaca za krstitke

15 630,00 9.450,00 9.450,00 9.450,00 9.450,00 9.450,00 9.450,00 9.450,00 9.450,00

Prodaja košulja 80 198,00 15.840,00 15.840,00 15.840,00 15.840,00 15.840,00 15.840,00 15.840,00 15.840,00

Prodaja kravata 50 414,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00 20.700,00

UKUPNI RASHODI

550.414,01 409.872,75 405.796,15 402.381,40 408.651,30 403.294,19 400.076,78 361.570,00

Troškovi uređenja 25.000,00 - - - - - - -

Troškovi nabave robe

275.120,00 163.550,00 163.550,00 163.550,00 163.550,00 163.550,00 163.550,00 163.550,00

Troškovi energije i komunalija

6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00


12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00

Troškovi reklame 8.520,00 5.770,00 5.020,00 5.020,00 5.020,00 5.020,00 5.020,00 5.020,00

Troškovi plaća 110.400,00 110.400,00 110.400,00 110.400,00 120.000,00 120.000,00 120.000,00 120.000,00

Troškovi doprinosa i članarina

24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00 24.000,00

Troškovi amortizacije

27.000,00 27.000,00 27.000,00 27.000,00 27.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00

Troškovi otplate zajma

56.374,01 55.152,75 51.826,15 48.411,40 45.081,30 41.724,19 38.506,78 -

Ostali troškovi 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00

http://hrcak.srce.hr/file/10429�

52

UKUPNA DOBIT/GUBITAK (prije oporezivanja)

199.195,99 339.737,25 343.813,85 374.228,60 340.958,70 346.315,81 349.533,22 388.040,00

Porez na dohodak 25%

49.799,00 84.934,31 85.953,46 93.557,15 85.239,68 86.578,95 87.383,31 97.010,00

ČISTA DOBIT/GUBITAK

149.397,00 254.802,94 257.860,39 280.671,45 255.719,03 259.736,86 262.149,92 291.030,00

Iako nije realno za očekivati da bi se ostvarila toliko velika prodaja, u ovom računu dobiti i

gubitka je prikazano kolika bi prodaja trebala iznositi da bi se od ove ideje moglo pozitivno

poslovati i normalno živjeti.

3.2.6. Sažetak

Ukupne investicije potrebne za pokretanje salona vjenčanja iznose 868.600,00 kuna. Taj iznos

će se sastojati od 250.000,00 kuna dugoročnog kredita podignutog u Zagrebačkoj banci sa

godišnjom kamatnom stopom od 9,40% na 7 godina, zatim od 600.000,00 kuna vlastitih

sredstava darovanih od strane članova bliže obitelji i od 18.600,00 kuna nepovratnih sredstava

dobivenih na osnovi samozapošljavanja od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Od ukupne svote novca, 500.000,00 kuna biti će utrošeno na kupnju poslovnog prostora,

25.000,00 kuna biti će utrošeno na uređenje salona i ostatak od 343.600,00 kuna će se utrošiti

za kupnju kratkotrajne imovine, odnosno artikala koji su potrebni da bi salon mogao

poslovati.

Izračun točke pokrića vrlo je bitan za izradu poslovnog plana jer se tek ovdje vidi da li je plan

ostvariv ili nije sa onim zadanim parametrima koji su se na početku smatrali ostvarivim. U

ovom poslovnom planu je vidljivo da prvotno zadana marža od 40% nije dovoljna kako bi se

pokrili svi nastali troškovi tijekom poslovanja. Ali da bi se situacija popravila nije dovoljno

samo povećanje marže, već je potrebno ostvariti i puno veću prodaju od realne, što se može

vidjeti iz dva prikazana izvještaja o dobiti.

Koeficijent ekonomičnosti koji iznosi 0,5 također pokazuje da je poslovanje neekonomično, te

da se ne isplati otvarati salon, najviše zbog premalene potražnje, jer u današnje doba krize sve

je manje mladih koji se odlučuju na sklapanje braka. Zbog nesigurnosti posla i sve

neizvjesnije budućnosti mladi partneri ne žele ulagati u prilično skup pothvat kao što je

organiziranje vjenčanja.

53

4. ZAKLJUČAK

Diplomski rad se sastoji od teorijskog prikaza izrade poslovnog plana, sa naglaskom na

specifična područja koja će pridonijeti održivosti plana.

Definicija poduzetništva evaluirala je kroz vrijeme kako se svjetska gospodarska struktura

mijenjala i postajala sve složenijom. Pojam poduzetnika je pročišćen i proširen. Riskiranje,

inovacija i stvaranje bogatstva primjeri su kriterija koji su se razvili s evolucijom studija o

stvaranju poslovanja. Poduzetništvo je izazov, tj. više od želje za uspjehom, više od

inovativnosti, više od znanja i upornog rada, više od novog proizvoda, više od tržišta, više od

novog potrošač (Škrtić i Mikić, 2011., st. 1)

Mnogi poduzetnici pri stvaranju novog pothvata imaju poteškoća. Mnogima nedostaju

menadžerske vještine, marketinške sposobnosti ili financijski resursi te se često ne znaju

povezati s potrebnim entitetima, kao što su klijenti, banke, dobavljači, distributeri, reklamne

agencije i dr. (Hisrich, Peters i Shepherd, 2011., st. 16).

U ovom radu je kao sukus mogućnosti i načina pisanja poslovnog plana, napisan poslovni

plan za ideju o pokretanju poslovanja – salona vjenčanja.

Kako je veoma bitno da svaki (potencijalni) poduzetnik bude svjestan situacije u kojoj se

ideja želi realizirati, tako se, prilikom korištenja primjera poslovnog plana u ovom

diplomskom radu, došlo do zaključka da je isti neostvariv u današnjim uvjetima poslovanja.

Iako se ideja pokaže neodrživa u određenom vremenskom okviru, ne znači da se od iste treba

odustati. Svaka od ideja ima svoj „životni tijek“, te ju je potrebno konstantno nadograđivati i

nadopunjavati, što će dovesti do njezine zrelosti i mogućnosti ostvarivanja.

George Bernard Shaw je napisao: „Razuman čovjek se prilagođava svijetu, a nerazuman

ustraje u težnji da svijet prilagodi sebi.“ Upravo ove riječi opisuju poduzetnika – poduzetnike

motiviraju snovi, i to upravo oni za koje drugi kažu da se ne mogu, neće i ne trebaju ostvariti.

54

POPIS GRAFOVA

Grafikon 1: Točka pokrića………………………….…………………………………..… 28

POPIS SLIKA

Slika 1: Sadržaj poslovnog plana………………………………………………………… 9

55

POPIS TABLICA

Tablica 1: Prednosti i nedostaci obrta………………………………………………...….. 14

Tablica 2: Određivanje prodajne cijene novih proizvoda………………………………... 34

Tablica 3: Određivanje prodajne cijene rabljene robe…………………………………… 34

Tablica 4: Struktura potrebnih zaposlenika………………………………………….....… 38

Tablica 5: Projekcija ulaganja u dugotrajnu imovinu……………………………………. 39

Tablica 6: Projekcija ulaganja u kratkotrajnu imovinu…………………………….……. 40

Tablica 7: Ukupne investicije u cjelokupno poslovanje…………………………..……... 41

Tablica 8: Projekcija godišnje amortizacije ……………………...……………………… 41

Tablica 9: Projekcija fiksnih troškova………………………………………..………..…. 42

Tablica 10: Projekcija varijabilnih troškova…………………………………………...…. 42

Tablica 11: Ukupni troškovi……………………………………………………………… 43

Tablica 12: Projekcija troška vlastitih sredstava…………………………………….…… 43

Tablica 13: Projekcija otplate zajma Zagrebačke banke……………………………..….. 44

Tablica 14: Početna bilanca…………………………………………………………..…... 45

Tablica 15: Izračun jediničnih fiksnih i varijabilnih troškova………………………..….. 45

Tablica 16: Točka pokrića iznajmljivanja novih vjenčanica za prvu godinu…………….. 46

Tablica 17: Točka pokrića iznajmljivanja novih vjenčanica za drugu godinu………….. 46

Tablica 18:Točka pokrića iznajmljivanja rabljenih vjenčanica……………………..…... 47

Tablica 19: Točka pokrića prodaje svečanih haljina………………………………..…… 48

Tablica 20: Točka pokrića svečanih haljina kupljenih putem oglasa………………...….. 48

Tablica 21: Točka pokrića prodaje muških odjela…………………………………..…… 48

Tablica 22: Točka pokrića artikala manje novčane vrijednosti

(košulje, kravate, haljinice i odijelca za krstitke)……………………..…….. 48

Tablica 23: Točka pokrića troškova iznajmljivanja novih vjenčanica i

prodaje ostalih artikala sa maržom od 80%..................................................... 49

Tablica 24: Račun dobiti i gubitka (izražen u kunama)………………………..………… 50

Tablica 25: Projekcija računa dobiti i gubitka

sa maržom od 80% i većim brojem kupaca…………………………………. 51

56

POPIS LITERATURE

KNJIGE

1. Bangs, David H., Jr., Kako napraviti poslovni plan: s kojim će vaše poduzeće uspjeti,

sedmo izdanje, „Jakubin i sin“, Zagreb, 1998.

2. Buble, M. i Kružić, D., Poduzetništvo, realnost sadašnjosti i izazov budućnosti, RRIF-

plus d.o.o., Zagreb (Split), 2006.

3. Cingula, M., Hunjak, T. i Ređep, M., Poslovno planiranje: s primjerima za investitore,

II. Dopunjena naklada, RRIF-plus, Zagreb 2004. (Ekonomska biblioteka)

4. Dražić Lutilsky, I., Mamić Sačer, I. i Tušek, B., Računovodstvo: priručnik za vježbe,

redaktor Boris Tušek, drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Rif, Zagreb, 2004.

5. Grbac, B., Načela marketinga, efri, Rijeka, 2007.

6. Pindyck, R. S. i Rubinfeld, D. L., Mikroekonomija, peto izdanje, Mate, 2005.

7. Robert D. Hisrich, Michael P. Peters i Dean A. Shepherd, Poduzetništvo, sedmo

izdanje, za hrvatsko izdanje Copyright 2011 MATE d.o.o. Zagreb

8. Republika Hrvatska, Ministarstvo Gospodarstva, Poslovni plan poduzetnika,

Masmedia, Zagreb, 1999.

9. Škrtić, M. i Mikić, M., Poduzetništvo, Sinergija, Zagreb, 2011.

57

INTERNET IZVORI

1. http://bbz.hr/images/uploads/683/poduzetnicka-radna-biljeznica-poslovni-plan.pdf

(02.07.2013.)

2. http://www.dzs.hr - Prirodno kretanje stanovništva u 2010. godini (11.06.2013.)

3. http://web.efzg.hr/dok/RAC/Točka pokrića.pdf - Model točke pokrića, dr. sc. Hrvoje

Perčević (13. 07. 2013.)

4. http://www.europrojekti.eu/2012/11/02/hzz-svima-poticaji-za-samozaposljavanje-od-

18-61440-i-24-18972-kuna/ (02.11.2012.)

5. www.hitro.hr (26.10.2012.)

6. http://hrcak.srce.hr/file/10429 - K. Vujević, M. Balen: Pokazatelji uspješnosti

poslovanja poduzeća pomorskog prometa, 2006.

7. http://hr.wikipedia.org/wiki/Misija_(ekonomija) (05.05.2013)

8. www.zakon.hr – Zakon o porezu na dobit, Zakon o obrtu, Zakon o porezu na dohodak,

Zakon o trgovačkim društvima


http://www.dzs.hr/�

http://web.efzg.hr/dok/RAC/Točka%20pokrića.pdf�

http://www.europrojekti.eu/2012/11/02/hzz-svima-poticaji-za-samozaposljavanje-od-18-61440-i-24-18972-kuna/�

http://www.europrojekti.eu/2012/11/02/hzz-svima-poticaji-za-samozaposljavanje-od-18-61440-i-24-18972-kuna/�

http://www.hitro.hr/�

http://hrcak.srce.hr/file/10429�

http://hr.wikipedia.org/wiki/Misija_(ekonomija)�


58

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom IZRADA POSLOVNOG PLANA ZA

OTVARANJE SALONA VJENČANJA izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc.

Branke Crnković-Stumpf, a pri izradi diplomskog rada pomogla mi je i asistentica Jana

Katunar. U radu sam primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila

literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke,

teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na

uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama.

Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.

Studentica

Lana Štefulinac

izrada poslovnog plana za otvaranje salonaoliver.efri.hr/zavrsni/465.b.pdf · sveuČiliŠte u...

Documents