javno pušenje

11
PUŠENJE NA JAVNIM MJESTIMA Jan Žižanović: definiranje pojma o javnom pušenju, zakonski okvir, etički okvir, ekonomski okvir, duhanska industrija u RH. Seminarski rad iz kolegija Poslovna etika i korporacijska društvena odgovornost Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Jordanovac 110,10000 Zagreb, HR. [email protected] SAŽETAK: Navika pušenja je široko rasprostranjena navika stanovništva u našim krajevima. Zbog štetnih posljedica za zdravlje ta se navika nastoji smanjiti različitim mjerama - zakonskim, administrativnim, zdravstveno-odgojnim i drugim. Smanjivanje stope pušenja je kompleksno društveno pitanje koje traži širokoobvezujući pristup. 1 Službenici u raznim uredima prije su svoje loše navike mogli izražavati unutar svojih poduzeća, ali primijenom zakona hrvatske vlade morali su svoje navike držati van svojih poduzeća. Navika pušenja je jedna loša navika, a primijenom zakona o duhanu i javnom pušenju se želi dovesti red te smanjiti potrošnju duhana kao tvari štetna po zdravlje. KLJUČNE RIJEČI: hrvatska vlada, javno pušenje, primjena zakona, stvar navike, štetno po zdravlje, zakon o duhanu. 1 http://www.hzjz.hr/epidemiologija/kron_mas/pusenje

Upload: seminarzavrsni

Post on 16-Dec-2015

10 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

javno pusenje

TRANSCRIPT

PUENJE NA JAVNIM MJESTIMAJan ianovi: definiranje pojma o javnom puenju, zakonski okvir, etiki okvir, ekonomski okvir, duhanska industrija u RH.

Seminarski rad iz kolegija Poslovna etika i korporacijska drutvena odgovornost Zagrebaka kola ekonomije i managementa, Jordanovac 110,10000 Zagreb, HR.

[email protected]: Navika puenja je iroko rasprostranjena navika stanovnitva u naim krajevima. Zbog tetnih posljedica za zdravlje ta se navika nastoji smanjiti razliitim mjerama - zakonskim, administrativnim, zdravstveno-odgojnim i drugim. Smanjivanje stope puenja je kompleksno drutveno pitanje koje trai irokoobvezujui pristup. Slubenici u raznim uredima prije su svoje loe navike mogli izraavati unutar svojih poduzea, ali primijenom zakona hrvatske vlade morali su svoje navike drati van svojih poduzea. Navika puenja je jedna loa navika, a primijenom zakona o duhanu i javnom puenju se eli dovesti red te smanjiti potronju duhana kao tvari tetna po zdravlje.KLJUNE RIJEI: hrvatska vlada, javno puenje, primjena zakona, stvar navike, tetno po zdravlje, zakon o duhanu.

1. DEFINIRANJE POJMA PUENJE NA JAVNIM MJESTIMA

Ve dugo vremena mnogi ljudi imaju razliite stavove o puenju na javnim mjestima. Puai osjeaju da je njihovo pravo da pue gdje i kada ele. S druge strane, nepuai osjeaju kako puai kre njihova prava i ugroavaju zdravlje a samim time i ivot. Puenje uzrokuje bolesti srca, raka plua i drugih tekih bolesti. Puenje je najvei uzrok bolesti raka plua od kojeg u Hrvatskoj godinje umre oko 3 000 ljudi. Znatan broj plunog karcinoma koji se javlja i kod nepuaa se moe pripisati pasivnom puenju, udiui dim cigarete osobe koja pui u istoj prostoriji. U Hrvatskoj je puenje u javnosti prije bilo doputeno sve dok Hrvatski nije sabor 17. listopada 2008. godine donio Zakon o ograniavanju uporabe duhanskih proizvoda. Dok neki ljudi smatraju da puenje na javnim mjestima treba ostati, jer je to toboe njihovo pravo, dok s druge strane gledaju samo sebe ne shvaajui da time ugroavaju prava drugih ljudi - nepuaa. Kada je u Hrvatskoj donesen zakon vezan uz duhan i njegovu uporabu, mnogi ugostitelji se nisu snali i promet im je opao. Nakon toga je vlada izmijenila neke stavke te je doputeno lokalima da imaju odreeni prostor za puae, dok su u lokalima gdje se konzumira hrana ostali na potpunoj zabrani.to se tie javnog puenja htjeli smo i ukazati na tetno djelovanje na zdravlje i okolinu ovjeka. Puenje je glavni rizini imbenik za razvoj raka bronhija i plua, grkljana, drijela, usne upljine, jednjaka, bubrega, mokranoga mjehura, guterae, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije ei su u osoba koje pue. Pritom je sasvim svejedno je li rije o aktivnom ili pasivnom puau. U bolesnika s astmom pasivno puenje izaziva nelagodu, pa i izravno astmatini napad, a kod dojenadi i male djece dovodi do uestalijeg bronhitisa, upale plua, astme, drugih bolesti dinog sustava i smanjene plune funkcije te akutne i kronine upale srednjeg uha. Sindrom iznenadne smrti dojenadi takoer je ei u dojenadi izloene duhanskom dimu.

to se tie ovog rada kroz ovu temu sam htio pokazati i ukazati na problem javnog puenja u poduzeima, javnim ustanovama, dravnim ustanovama i drugim institucijama. Ukazati na puae i njihovo neshvaanje nepuaa i njihove svijesti te u najmanju ruku odabira (zato bi se oni trovali). Problem nije samo ni u duhanu, ve o potivanju kolega i osoba s kojima provodite vrijeme na poslu i u drugim mjestima, zato kao puai ne potujete drugu stranu ako joj to smeta, dolazimo do etike i kulture pojedinacau odnosu na druge. Dajemo i naglasak na zdravstveno pitanje puenja i njegovog tetnog djelovanja na ljude te o tome piemo objektivno i injenino.

2. DIMENZIJA SLUAJA PUENJA U JAVNOSTIProi emo kroz tri sluaja, zakonskog odnosno opisivanja zakona i prije donoenja zakona o ograniavanju uporave duhanskih proizvoda u Hrvatskoj, njegov utjecaj na poslovnu sliku prije i nakon donoenja zakona, te etiko stanje i ponaanje ljudi nakon svih tih promjena.2.1. Zakonska situacija u svijetuU Europskoj uniji potronja duhana - a to su uglavnom cigarete je bila puno vea prije nego li nakon donoenja zakona, u pravilu je to obiaj koji drutvo tolerira. Imajui na umu veze izmeu potronje i promidbe, neke zemlje lanice Unije propisale su uvjete za promicanje i pokroviteljstvo nad duhanom i duhanskim proizvodima. Meutim, nejednakosti izmeu nacionalnih zakonodavstava ukazuju na razlike u pristupu tom problemu izmeu gospodarstvenika u zemljama 'petnaestorice'. Vrlo vano je rei kako EU uskladjuje zakone svih zemalja, tako da su sve drave EU donijele zabranu puenja na javnom mjestu dok se najavljuje i postroavanje zakona to se tie uporabe duhanskih proizvoda.

U SAD-u, puai i ugostiteljska poduzea u poetku su tvrdili da e tvrtke financijski patiti nakon donoenja zakona o puenju na javnim mjestima. Meutim, 2006. godine nakon istraivanja US Surgeon General kue otkrili da ograniavanje puenja ipak nee natetiti, nego naprotiv dolo je do poveanja poslovanja ugostiteljskih objekata te veeg priljeva zarade u odnosu na prethodno vrijeme. Isto tako se mora naglasiti da su istraivanja pokazala da nakon uvoenja zakona o zabrani puenja, dolo do porasta nataliteta u odnosu na mortalitet.

2.2. Situacija u HrvatskojHrvatski je sabor 17. listopada 2008. godine donio Zakon o ograniavanju uporabe duhanskih proizvoda. Ovim se Zakonom u cilju zatite zdravlja graana utvruju mjere za smanjenje i ograniavanje uporabe duhanskih proizvoda, tetnih sastojaka cigareta i obvezne oznake na pakiranjima duhanskih proizvoda, preventivne mjere protiv puenja te nadzor nad provedbom ovoga Zakona. Puenje je zabranjeno u svim odgojnim, obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, uz izuzetak psihijatrijskih bolnica i odjela, dok e zabrana puenja u kafiima i restoranima nastupiti nakon roka prilagodbe od est mjeseci, tj. u oujku 2009. godine. Od oujka 2009. godine puenje e u kafiima biti doputeno samo na otvorenim terasama, dok e vlasnici restorana morati osigurati posebnu prostoriju za puenje u kojoj nee biti mogue naruiti hranu ili pie. Zakonom se zabranjuje svako direktno (objava fotografija ili crtea osoba koje pue u promidbene svrhe) ili indirektno oglaavanje cigreta, puenje prilikom javnih nastupa li prikazivanja osoba koje pue na televiziji, od ega su izuzeti filmski program i umjetnika djela. Zakon je u skladu s Konvencijom o nadzoru nad duhanom, koju je Hrvatska potpisala, a stupila je na snagu 12. listopada 2008., sukladan je Europskim smjernicama i jedno je od mjerila za zatvaranje poglavlja 28. u pregovorima o pristupanju Europskoj Uniji.2.3. Ekonomska i poslovna situacija vezana uz duhan i javno puenjeNaime, u svibnju 2009. uvedena je zabrana puenja u svim javnim zatvorenim prostorima i ta se zabrana dotada smatrala nemoguom misijom za drutvo u kojem je otprilike svaka etvrta odrasla osoba pua. Zabrana je uvedena zbog ozbiljnih zdravstvenih tegoba uzrokovanih puenjem, a potaknuta je pozitivnim europskim trendom suzbijanja ovisnosti o duhanskom dimu. etiri mjeseca poslije ta je zabrana izmijenjena. Jedan od razloga ukidanja bio je pritisak sektora ugostitelja zbog gubitaka uslijed pada prometa u ugostiteljskim objektima, to je pak prouzroilo pad prihoda dravnog prorauna od oporezivanja te djelatnosti. Drugi navedeni razlog bio je potencijalni dugoroni pad prihoda od troarina i prihoda od proporcionalnog posebnog poreza na duhanske proizvode. Moemo rei da su ipak gospodarske prilike prevladale povran donesen zakon u poetku te je vlada izmijenila zakon o ugostiteljskim objektima dok je puenje u javnim ustanovama i poduzeima ostalo na zabrani. Moramo napomenuti da je zarada od duhana opala u SAD-u nakon donoenja zakona to je uzrokovalo podizanje cijena duhanskih proizvoda od strane velikih korporacija. Zadnjih godinu dana je uznapredovalo krijumarenje duhana, te se ljudi sve vie okreu motanju duhana kako bi im ispalo jeftinije. Problem u Hrvatskoj se tu javlja prema granici BiH, tj. Hercegovini najveoj regiji uzgoja duhana.

Posljedice za korporacije je pad profita prodaje duhana zbog uvoenja zakona o zabrani puenja te s druge strane dotijek nelegalnog i neoznaenog duhana na trite preko krijumara iz raznih zemalja.2.4. Etika dimenzija puenja na javnim mjestimaPuenje je pojedinano najvei uzrok smrti u svijetu na koji se moe utjecati a u veini sluajeva ne eli zbog profita. To je univerzalni etiki koncept koji je bolje sprijeiti nego lijeiti. Kada je rije o puenju, veina zemalja suoene su sa etikim paradoksom: dok su prola mnoga desetljea istraivanja da je puenje neosporivo glavni uzrok raznih bolesti a a ponajprije raka plua, duhanska industrija i dalje cvjeta, esto preutne ili otvorene dravne politike koja to regulira propisima i zakonima. Etika vezana uz puenje jo je naglaenija kod sluajeva pasivnog puenja gdje neduni ljudi stradaju zbog tuih navika i nekulture, odnosno nepotivanja svoga kolege. Ozbiljno pitanje meunarodnih etike jer izvoz duhanskih proizvoda u zemljama u razvoju, posebno cigareta, imaju veu koliinu nedoputenih sastojaka nego u razvijenim zemljama.

Svatko je odgovoran za sebe i svatko za sebe donosi odluke, pa tako i odluku o prestanku puenja. Dimenzije u kojima treba sagledati moralno-etiki pristup problemu puenja su ekonomske, politike, kulturne i socijalne. Treba naglasiti vanost interdisciplinarnog pristupa, svijesti odgovornosti i kulture ivota. Isto tako na izravne i neizravne posljedice puenja i dananjem pristupu duhanske industrije koja svoje ciljne skupine trai u mlaoj populaciji i meu enama kroz brojne prikrivene kampanje modne, kulturne i glazbene industrije.

3. PRIMJER DUHANSKE INDUSTRIJE U HRVATSKOJU prethodnom smo dijelu spomenuli utjecaj duhanskih proizvoda na dravni proraun koji pak indirektno utjee na donoenje ili ukidanje propisa vezanih uz njihovu potronju. Cigarete i slini proizvodi doista spadaju u posebnu kategoriju proizvoda jer uzrokuju ovisnost i jer ih svakodnevno kupuje priblino milijun Hrvata. Ta kombinacija stabilne potranje i negativnog uinka po zdravlje i okolinu dovodi do injenice da je poreznim vlastima svugdje u svijetu cigareta jedan od omiljenih proizvoda za oporezivanje. Zbog tetnosti cigareta smatra se da treba smanjiti njihovu konzumaciju, a prvi nain da se to uini jest visoko oporezivanje. Problem je dakako u tome to se gotovo cijeli teret poreza kroz rast cijena svaljuje na kupce, dok vrlo mali dio poreznog tereta snose proizvoai i distributeri. TDR (Tvornica duhana Rovinj) je najvei proizvoa cigareta u regiji Jugoistone Europe i jedini domai proizvoa u Hrvatskoj. Uz matino trite Hrvatske, TDR posluje u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Sloveniji, Srbiji, ekoj, Italiji, panjolskoj i Njemakoj, a gradnju tvornice cigareta planira i u Iranu. S godinjim prihodima od 2,17 milijardi kuna u 2009. godini, oko 1000 zaposlenih i 2000 kooperanata, TDR je najznaajniji dio Adris grupe, jedne od najveih hrvatskih korporacija. Kroz sluaj tvornice TDR eljeli smo prikazati njihovu monopolsku ulogu na tritu i ne samo to nego kroz njihovu zaradu koja godinje dostie preko 2 milijarde kuna, da svojim utjecajem i profitom diktira i dravne propise. Kao dio Adris grupe on ima takvu snagu da djeluje na dravne promjene koje se tiu zakona. 4. ZAKLJUAKZakonska regulativa zabrane puenja na radnom mjestu ima pozitivan i dugotrajan utjecaj na prevalenciju puenja, ali razliito kod pojedinih profesionalnih, socio-ekonomskih, dobnih i spolnih skupina. Rezultati indiciraju kako je za promjenu ponaanja i potrebno due vrijeme primjene zakona u praksi. Za daljnji pad prevalencije puenja potrebna je iroko obuhvatna politika kontrole puenja i primjena razliitih strategija s akcentom na poveanju poreza i cijene duhanskih proizvoda, jaanju kontrole i uinkovitom kanjavanju za nepotivanje zakona te dostupnosti postupaka za odvikavanje i lijeenje.Vrlo vano je naglasiti ulogu drave kroz zakone i propise na duhan odnosno upotrebu duhana na javnim prostorima, no s druge strane vidjeli smo velike grupe koje nekad diktiraju dravi igru. Isto tako donoenjem zakona o ograniavanju uporabe duhana na javnim mjestima je dolo do kulturolokih promjena to se tie ponaanja samih ljudi u javnim poduzeima, ustanovama i drugim slubama. Takoer medicinska istraivanja pokazuju da se smanjio broj oboljelih od raznih bolesti ponajprije raka plua te poveanje nataliteta. Razvijanje svijesti kod ljudi da svojim navikama tj. Puenjem mogu ugroziti zdravlje svojih kolega, to je jedan od najvanijih zakljuaka o uporabi duhana na javnim mjestima.

Nikada ne namei drugom ono to ne bi odabrao za sebe.

Konfucije.

5. PITANJA ZA RASPRAVU Da li puai imaju pravo negirati pravo nepuaa? Da li vama osobno smeta kada netko u vaoj blizini pui i da li shvaate opasnost od pasivnog puaa. Smatrate li da se drava moe oduprijeti valikom biznisu velikih grupa kad je u pitanju duhanska industrija?6. LITERATURATiskani izvori:

1. On the Economic Analysis of Smoking Bans - Michael R. Pakko (2006.)2. Where Theres a Smoking Ban, Theres Still Fire Michael T. Owyang and E. Katarina Vermann (2012.)

3. Seminar -"Puenje: zdravstveno-etika promiljanja": Marija Maanovi, dr. med., spec. javnog zdravstva (str. 19.),

4. Dr.Miroslav Smardija, Seminar o problemu tetnosti duhana u Hrvatskoj 5. Dr. Nevenka Blai-op i dr. Veljko orevi I vi moete prestati puiti 6. Zakon o ograniavanju uporabe duhanskih proizvoda (Vlada Hrvatske, Narodne novine, br 128/99., 14/00. i 55/00)Internetski izvor:1. hr.wikipedia.org

2. http://www.zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/pusenje_i_zdravlje3. http://www.tdr.hr4. http://www.hzjz.hr/epidemiologija/kron_mas/pusenjeABSTRACT: The habit of smoking is a widespread habit of the population in our country. Due to the adverse health effects that the habit is trying to cut a variety of measures - legislative, administrative, health, educational and other. Reducing smoking rates is a complex social issue that seeks wide access. Officials in various offices before their bad habits could express within their companies, but apply the law of the Croatian government had to keep their habits out of their businesses. The habit of smoking is one bad habit, and apply the law to tobacco smoke and the public wants to bring order and reduce the consumption of tobacco as a substance hazardous to health.

KEY WORDS: Croatian government, public smoking, use of law, a matter of habit, harmful to health, the Tobacco Act. http://www.hzjz.hr/epidemiologija/kron_mas/pusenje

Dr.Miroslav Smardija, Seminar o problemu tetnosti duhana u Hrvatskoj (str.17.)

Zakon o ograniavanju uporabe duhanskih proizvoda (Vlada Hrvatske, Narodne novine, br 128/99., 14/00. i 55/00)

HYPERLINK "http://www.zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/pusenje_i_zdravlje" http://www.zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/pusenje_i_zdravlje

dr. Nevenka Blai-op i dr. Veljko orevi I vi moete prestati puiti (str.46).

Europska petnaestorica, drave lanice Europske unije. (Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Grka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemaka, Portugal, panjolska, vedska i Velika Britanija).

Najvia ustanova za javno zdravstvo u SAD-u, donosi najvee zakljuke oko zakona koji se tiu zdravlja.

Where Theres a Smoking Ban, Theres Still Fire - Michael T. Owyang and E. Katarina Vermann

Zakon o ograniavanju uporabe duhanskih proizvoda (Vlada Hrvatske, Narodne novine, br 128/99., 14/00. i 55/00)

Zakon o ograniavanju uporabe duhanskih proizvoda donesen 2008., ali stupanje na praksu dolazi u svibnju 2009.

On the Economic Analysis of Smoking Bans - Michael R. Pakko (2006.)

Predavanje-"Puenje: zdravstveno-etika promiljanja": Marija Maanovi, dr. med., spec. javnog zdravstva (str. 19.),

HYPERLINK "http://www.tdr.hr/" http://www.tdr.hr

hr.wikipedia.org