JEZINE IGRE U RADU S PREDKOLSKOM DJECOM

Jasmina DvorskiNerecenzirana prezentacija za predavanje na UFZGlistopad 2011.

UFZG, 26. 02. 2009.

*Temeljni elementi govoraTemeljni elementi govora glas rije reenica

glasovna razina za razvoj fonema,semantika i leksika razina graenja rijei,sintaktika razina formiranja i razvoja reenice,intonacijska razina izraavanja znaenja.

04. listopada 2011.

*U djetetovu govornom razvoju - glas kao osnovno sredstvo izraavanja.

U radu s djecom potiemo: razlikovanje (diskriminaciju) i pravilnu artikulaciju glasova.04. listopada 2011.

*GlasGlas polazite, temeljni element govora.

U djece razvijamo njegove odrednice: pravilnu artikulaciju, glasnost, zvunost, ist i potpun glas, jainu i visinu glasa.

Materijalna strana opseg i totalnost: visina, jaina, boja, trajanje glasa ili tona, zvunost.

04. listopada 2011.

*GlasoviGlasovi povezani u smislenu cjelinu, koja ima neko znaenje, ine rije takoer temeljni element govora.

Dijete ui rijei i njihova znaenja u poetku ne razumije njihova znaenja, a zatim ih rabi u govornom izraavanju.04. listopada 2011.

*RijeRije druga bitna odrednica govora.

Leksikologija znanost o rijeima, otkriva vanost rijei u govoru.04. listopada 2011.

*ReenicaReenica bitan element govora.Sastavljanje vie rijei u smislenu cjelinu, kojom izraavamo misao ili prenosimo neku obavijest za djecu vrlo sloena aktivnost.

Dijete pamti i slae auditivne govorne slike, slijedi proirivanje rjenika i izraavanje reenicama.

04. listopada 2011.

*Govor osmiljen reenicama vana uloga u intelektualnom razvoju djeteta.

Reenina struktura u djetetovu govoru klju za razumijevanje strukture njegova miljenja. 04. listopada 2011.

*Jezine razine govornog razvojaJezine razine

Glasovna razina Sintaktika razinanastanka fonema formiranja i razvoja Semantika i leksika Intonacijska razina razina graenja rijei izraavanja znaenja 04. listopada 2011.

*Komponente govoraTemeljni elementiglas, slog, rije, izgovorna/naglasna cjelina, sintagma, reenicaKomponente OdlikeGlasovnizvunost/bezvunost, jaina,suprasegmentivisina, boja, opseg glasa Dikcija artikulacija, naglasak, disanje, ritam, tempo, stankeIntonacijakretanje i trajanje tona, visina i jaina tona, snaga govora, visina i naglasak govoraGovor tijela pokreti, geste, mimika 04. listopada 2011.

*Pravilan razvoj glasa i njegovih suprasegmenata bitan poetak djetetova izgovaranja glasa.

Toplo, blisko i ugodno ozraje rada - igre, odgojiteljevi postupci prilagoeni potrebama radno-igrive i doivljajne situacije uvjeti za djeteov smiren i staloen govor. 04. listopada 2011.

*Razvoj glasovne odrednice govora i artikulacijeTijek razvitka i djetetova uenja glasova polazite je za izuavanje temeljnih pitanja razvoja govora.

Prva godina: neartikulirani glasovi, gukanje, brbljanje, samoglasnici, neki praskavi suglasnici, slogovanje, a oko estog mjeseca i tepanje.

Utjecaj majke i odgojitelja na artikulaciju glasova do usvajanja izgovora svakoga glasa.04. listopada 2011.

*Tepanje istraiti uzroke pojave.

Krajem prve godine govorni organi osposobljeni za artikulaciju glasova.Prianje, sviranje, igra zvekom, uenje gledanja i promatranja, igra zvukovima, pjevanje i govorenje djetetu, itanje prve slikovnice, poticanje oponaanja govora, igre

U drugoj godini izgovor svih vokala s nedefiniranim oteenjima; nestabilna uporaba nekih konsonanata (m, p, b, k, g, t, d, n, v, f, h) ovisno o poloaju u rijei.04. listopada 2011.

*Razvoj artikulacijeUsvajanje pravilne artikulacije glasova individualno za svako dijete.

Neka djeca do kraja etvrte godine usvoje izgovor svih glasova materinskoga jezika, neka to svladavaju ni do osme godine.

Usvajanje izgovora glasa: na poetku, u sredini i na kraju rijei.04. listopada 2011.

*Odgojitelj kada je pogrean izgovor glasa normalna razvojna pojava, a kada prelazi u govorni poremeaj = vjebe korektivnoga izgovora glasova.Indeks artikulacije za cijelu skupinu na temelju artikulacije glasova svakog djeteta polazite za planiranje frontalnog rada, aktivnosti u manjim skupinama te individualiziranog rada na artikulaciji glasova s djetetom. 04. listopada 2011.

*Slikovni materijal za ispitavanje izgovora 04. listopada 2011.

*Pravilna artikulacija glasova uvjetovana je:

sociokulturnom sredinom u kojoj dijete ivi,razvojem govornih organa, odreenom ivotnom dobi, emotivnom i socijalnom stabilnou te intelektualnom razvijenou djeteta,sposobnou formiranja glasa i uvjebanou govornih organa,razvijenou i izotrenou sluha (to postiemo vjebama sluanja) i sposobnou diskriminacije (akustikoga razlikovanja) glasova na temelju njihovih glasovnih osobitosti, odnosno razlikovnih (distinktivnih) svojstava.04. listopada 2011.

*Jezna igraPrirodna ovjekova aktivnostIGRA RIJEISvladavanje pravila / postupiti u skladu s pravilimaOslobaanje u jeziku, uivanjeIntuicija v. s. pravilnost, uobiajenostPravilno v. s. odmaknuto, nepavilno i posebno04. listopada 2011.

*Igre za vjebe artikulacije glasova Prve vjebe za izgovor glasova ve od estoga mjeseca kao izgovor vokala (glasno-tiho: i-a, o-a, kombinacije povezanog izgovaranja: a-i, a-o).Dijete isprekidano izgovara a-a-a-a i ostale samoglasnike,rado slua ritmine brojalice i poalice, pogotovo ako povezujemo pokrete i rijei.

04. listopada 2011.

*ZadatakPrisjetite se brojalica iz svog djetinjstva, perioda kolovanja; napiite ih te pojasnite tko vas ih je nauio, pojasnite kada ste ih koristili.

04. listopada 2011.

*Brojalice nae svagdanjeBoc, boc iglicamaBoc, boc iglicama. Ne diraj ga ruicama. Bode, bode je, Bit e suza, bjeee!

En ten tiniEn, ten, tini Sava, raka, tini.Sava raka, tika-taka, Bija, baja, buf.Trif, traf, truf! Eci-peci pecEci, peci, pec, Ti si mali zec. A ja mala vjeverija, Eci, peci, pec!

04. listopada 2011.

*Druga godina ponavljanje skupina glasova koje netko izgovori.Temelj igre vjebanja: slike ivotinja i oponaanje njihova glasanja izgovor onomatopeja: ia-ia, mijau, piju-piju...Prianje priaLutkica papirni rupiLutkica balon ili: boca, kuhaa, tipalica, nosko, ivotinjicaLutkica iznenaenjaGinjol lutkama, igrakama improvizacija pokretnih igara (Posvaali se maca i pas, pijetao i maca... Zovite, tjerajte ivotinje... Kako tebe mama zove da doe?)04. listopada 2011.

*Trea godina razliite igrake, igre, krae pjesme, pokretne igre s pjevanjem (Ringe, ringe raja, Ide maca oko tebe...), improvizirane dramske igre s pomou lutaka, oponaanje nekih prirodnih pojava (utanje lia, padanje kie, fijukanje vjetra, kukanje kukavice...), zvonjavu sata i sl.

Bitno vjebati glasove u sva tri poloaja u rijei.04. listopada 2011.

*Za vjebe artikulacije rabimo razliita igrovna sredstva i sadraje.arobna vreica ili kutija u kojoj su razliiti predmeti i sliice u ijem je nazivu glas koji vjebamo na razliitim mjestima (na poetku, u sredini, na kraju). Te sliice i predmete tako i sloimo u arobnim kutijama.

Razliiti vrtuljci s najmanje tri, pet i vie sliica (ovisno o dobi) u kojima je glas koji vjebamo u sva tri poloaja u rijei. arobno drvo, naslikano ili izraeno, na ije grane stavljamo odgovarajue sliice.

04. listopada 2011.

*Za svaku dobnu skupinu rabimo primjerene tekstove koji u sebi sadre rijei u kojima su glasovi za vjebanje njihove artikulacije.

Govorne igre (brzalice, poalice itd.) vrlo su prikladne za vjebanje artikulacije glasova.

Onomatopeje predmeta, pojava u prirodi, glasanja ivotinja, omiljeni su naini igranja djece u razliitim igrovnim situacijama.

Razliite aplikacije postavljene na pano vezane za prianje sadraja te za istodobno poticanje zbornog ili individualnog izgovaranja odreenih rijei u kojima je glas koji treba vjebati.

04. listopada 2011.

*Poticanje govoraPohvala govoraProirivanje djetetova izriajaPonavljanje djetetova izriajaPitanje otvorenog tipaStanka oekivanjaIgre, itanje, razgovor 04. listopada 2011.

*Karakteristike odgojiteljevog govora (1)Motivirati dijete na odgovorPravilno i tono dekodirati djeji govorPravilan govorni modelPoticati djeji govorPostupno zanemarivati neverbalne zahtjeve, a uvaavati verbalne04. listopada 2011.

*Karakteristike odgojiteljevog govora (2)Igrati ulogu nerazumijevanja govora zbog poticanja djeteta da se verbalno izrazito ea verbalna komunikacijaSve ti provoditi kroz i u obliku igre, a ne kakve prisile04. listopada 2011.

*Metodiko izvoenje igara za artikulaciju glasova Polazite metoda igre i odgojiteljeva vodea uloga.

Potaknuti: zborno, zatim skupno te na kraju individualno izgovaranje glasa/ skupine glasova.

Igra ima sadraj prianje izmiljene prie, arobna kutija (dakle, uvoenje u igru objanjenjem cilja i naina igranja). 04. listopada 2011.

*Tito Bilopavlovi, Svatko u svomeMravi u mravinjaku,cvijee u cvijetnjaku,ose u osinjaku,grudi u grudnjaku,voe u vonjaku,samo ljudi u drutvu.svijee u svijenjaku,Zato se stalno svaaju.zvijeri u zvjerinjaku,Kad bi ivjeli u ljudinjaku,trave u travnjaku,sve bi bilo u redu.

Pjesma redalica/nabrajalica za govorne igre Gdje tko ivi ili to emu pripada te ije je to zanimanje.04. listopada 2011.

*Govorna igra to znai moje imeNajprije odgojitelj (Ruica lijepa kao rua)Pokuaj svakoga djeteta (pomae odgojitelj) Zajedno s roditeljima istrauju znaenje imena

04. listopada 2011.

*Govorna igra za bogaenje rjenika boja, umanjenica, uveanica, brojeva

Pod bor Ivani je mama stavila veliku lutku, ealj, torbu, rubac i suknju.Ivana joj je rekla da ima jo tri lutke za koje eli jo tri zelena eljia, tri crvene torbice, tri plava rupia i tri zelene suknjice.

Tijekom prianja rabimo sredstva koja sespominju u prii, a u zavrnom dijelu usmjerenim pitanjima potiemo govorno izraavanje, igru diskriminacije znaenja itd.

04. listopada 2011.

* Jezina igra to tko radi

- nogom nognimo noga se nogatala,- rukom ruknimo rukom ruknimo, - glavom glavnimo glava se glavatala, - vratom vratnimo vrat se vratao itd.

04. listopada 2011.

*Primjer vjebe/igre za artikulaciju samoglasnika A i U u kombinaciji s vjebama suglasnika M, G, K za djecu predkolske dobi (prilagoene dobi).MIRA i DUNJA igrale su se u dvoritu. Najprije suizvele psia iz njegove kuice i poele s njim razgovarati. Mira je rekla: - VAU, a Dunja: -VAU,VAU. Psi je radosno zalajao: - VAU, VAU, VAUUU, kao da je htio rei: - Ja sam tu. elim se igrati s vama.Naila je maca i zamijaukala: - MIJAU, MIJAU, kao da je htjela rei: - Gle, stranoga li psa! AU-AU! Na to e krava: - Ne kae se MIJAU, MIJAU, nego MUUU, MUUU. Maca se uplai i skoi na ogradu. Na ogradi glasno zakukurika pijetao: - KUKURIKUUU! Kao da je htio rei: - Kakvu to ujem galamu i viku: - i VAU, i MIJAU, i MUUU. 04. listopada 2011.

*Tada se javi i golub: - Gu, gu-gu, evo, djeco, i ja sam tu! Javi se i guska: - Ne kae se gu-gu, ve se kae ga-ga! Evo djeco, tu sam ja!Mira i Dunja su se nasmijale. Na dvoritu se ulo: veselo VAU, VAU, otegnuto i tuno MIJAU-MIJAU, duboko i otegnuto MUUU, duboko i isprekidano, GU, GU-GU, radosno i otegnuto KUKURIKUUU.

Priu govorimo pomou lutaka Mire i Dunje i slika ivotinja.Tijekom ponavljanja zborno izgovaranje onomatopeja na pojavu slike ili izgovor odreene rijei, oglaavanje odreene skupine koja je po redu prianja itd. 04. listopada 2011.

*IGRA PAROVA zavrni glas predmeta sa slike i slovo

Karte sa slovima se podijele svim igraima jednaki broj, a karte sa slikama se okrenu licem prema stolu na jednu hrpu. Brojalicom se odredi koje dijete e prvo izvlaiti kartu s hrpe. Ono imenuje predmet na slici, izgovara zavrni glas te rijei i pita tko ima to slovo. Sva djeca trae slovo na svojim karticama. Ono dijete koje ima slovo dobije karticu sa predmetom i sastavlja par. Igra je gotova kada se sve slike predmeta spoje u par sa svojim slovima.04. listopada 2011.

*Prema:Peti Stani, A. i Veliki, V. (2008.): Jezine igre za velike i male. Zagreb: Alfa04. listopada 2011.

*04. listopada 2011.

*On je, odmah u poetku, pravi itatelj to e i ostati ako odrasli u njegovom okruenjupothranjuju taj zanos, ne dokazujui pritom svoju mjerodavnost, ako pobude njegovu elju za znanjem prije nego mu nametnu zadatak da govori napamet, ako ga slijede u naporu, ne hvatajui ga u neznanju, ako pristanu na izgubljene veeri umjesto da pokuavaju dobiti na vremenu, ako sadanjost uine treperavom, ne prijetei budunou, ako odbiju nekadanji uitak pretvoriti u teku muku, ako njeguju uitak sve dok ne postane potreba, ako potrebu izgrade na slobodi duhovne izobrazbe, i ako u toj slobodi sami pronau uitak.

PENNAC, Daniel:Od korica do korica

04. listopada 2011.

*L i t e r a t u r a (1)Apel, K. (2004.): Jezik i govor od roenja do este godine. Lekenik: Ostvarenje Duran, M. (1995.): Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slapudina Obradovi, M. (1999.): Medo bere jagode. Zagreb: Kudina Obradovi, M. (2002.): Igrom do itanja. Zagreb: Kudina Obradovi, M. (2004.): Kad kraljevna pie kraljeviu. Zagreb: Puko otvoreno uilite Korak po korakEteh, M. (2003.): Svako slovo neto novo. Zgreb: AlinejaHerljevi, I. (2002.): Govor, ritam, pokret. Lekenik: OstvarenjeKleedorfer, J. (1998.): itati s voljom i razumom. Koprivnica: Hrvatsko itateljsko drutvoMoomaw, S. (2008.): Igre itanja i pisanja. Buevec: Ostvarenje

04. listopada 2011.

*L i t e r a t u r a (2)Peti Stani, A. I Veliki, V. (2008.): Jezine igre za velike i male. Zagreb: AlfaPosokhova, I. (1999.): Razvoj govora i prevencija govornih poremeaja u djece. Zagreb: OstvarenjePosokhova, I. (2005.): Izgovor: kako ga poboljati. Rad na razvijanju pravilnog izgovora djece. Lekenik: OstvarenjePosokhova, I. (2007.): Kako pomoi djetetu s tekoama u itanju i pisanju. Buevec: OstvarenjePrebeg-Vilke, M. (1991.): Vae dijete i jezik. Zagreb: KRade, R. (2003.): Poticanje ranog govorno-jezinog razvoja. Zagreb: FoMa

04. listopada 2011.

*HVALA NA POZORNOSTI! 04. listopada 2011.

**Glas, rije i reenica temeljni su elementi govora koji ine osnovu jezinih razina bitnih za razvoj djetetova govora i to: glasovnu razinu nastanka fonema, semantiku i leksiku razinu graenja rijei, sintaktiku razinu formiranja i razvoja reenice i intonacijsku razinu izraavanja znaenja.*U djetetovu govornom razvoju najprije se javlja glas kao osnovno sredstvo izraavanja. Zato u radu s djecom glasovima i posveujemo posebnu pozornost - potiemo ih na razlikovanje (diskriminaciju) i pravilnu artikulaciju (visinu, boju, zvunost, trajanje) glasova.U razliitim jezicima glasovi su slini pa i isti.*Glas je temeljni element govora, prvi se javlja u djetetovu govornom razvoju, predstavlja, dakle, temeljno izraajno sredstvo, pa mu stoga u radu s djecom posveujemo posebnu pozornost. Djecu potiemo i osposobljavamo za pravilnu diskriminaciju i artikulaciju glasova. Budui da je glas polazite, osnova govora, u djece razvijamo i njegujemo njegove odrednice: pravilnu artikulaciju, glasnost, zvunost, ist i potpun glas, jainu i visinu glasa. Njegovu materijalnu stranu ini opseg i tonalnost: visina glasa ili tona, jaina glasa ili tona, boja glasa ili tona, trajanje glasa ili tona, zvunost. *Glasovi povezani u smislenu cjelinu, koja ima neko znaenje, ine rije, jedan od temeljnih elemenata govora kao sredstva komunikacije meu ljudima. Za razliku od glasova, rijei se razlikuju u jezicima. Dijete ui rijei i njihova znaenja te ih rabi u svim svojim aktivnostima. Dijete slua majine rijei koje ona izgovara u obliku eholalije (igra rijeima) i ui ih iako jo ne razumije njihovo znaenje. Na odreenom razvojnom stupnju poet e ih rabiti u svom govornom izraavanju.*Poslije glasa rije je druga bitna odrednica govora.Nastanak, znaenje i uporaba rijei u djetetovu govoru vaan su predmet empirijskih istraivanja koji zaokuplja mnoge psihologe i jeziare leksikologe, a leksikologija, znanost o rijeima, otkriva vanost tih rijei u govoru. Zato se naglaava potreba rada s djecom na bogaenju njihova rjenika ve od najranije dobi. *Reenica je sljedei bitan element govora. Sastavljanje vie rijei u smislenu cjelinu, kojom izraava svoju misao ili prenosi neku obavijest, za djecu je sloena aktivnost do te mjere da neka od njih, u toj fazi jezinoga razvoja, ponu i mucati. To se dogaa zato to dijete u trenutku prijelaza s halo fraze (reenica od jedne rijei?) jo nije svladalo sintaktiku strukturu hrvatskoga jezika pa ne moe izraziti to eli rei. Ono najprije pamti i slae auditivne govorne slike, a zatim slijedi proirivanje rjenika i izraavanje reenicama, odnosno slijedi aktivna etapa izraavanja u reenicama.*Vanu ulogu u intelektualnom razvoju djeteta, pogotovo miljenja, ima govor osmiljen reenicama. Furlan (1963.) istie reeninu strukturu u djetetovu govoru kao klju za razumijevanje strukture njegova miljenja jer reenica predstavlja najmanju kompletnu jedinicu misli, a razvoj sposobnosti formiranja reenica najbolji je indikator razvoja djejeg miljenja. Kognitivni razvoj djeteta uglavnom se odvija istodobno s razvojem jezika izraenog u mislima-reenicama.*Dakle, ponovimo: Glas, rije i reenica temeljne su sastavnice govora koje ine temelj jezinih razina bitnih za razvoj djetetova govora: glasovnu razinu nastanka fonema, semantiku i leksiku razinu graenja rijei, sintaktiku razinu formiranja i razvoja reenice, intonacijsku razinu izraavanja znaenja.*Svojim govorom pitamo i odgovaramo, traimo ili dajemo obavijesti, prijetimo ili zapovijedamo, prekoravamo, slaemo se, obeavamo, molimo, optuujemo, nagovaramo itd. Reenica se mijenja ovisno o tome tvrdimo li neto, zapovijedamo li ili pitamo, a sve to inimo glasom i rijeima, ali mimikom, gestama, dranjem tijela, izrazima lica i sl. Sve to izriemo temeljnim elementima kao dijelovima govora: glasovima, slogovima, rijeima, naglasnim cjelinama, sintagmama i komponentama govora. Komponente govora jesu popratni dijelovi njegovih temeljnih elemenata i temelj su razvoja dobroga govorenja.*Za pravilan razvoj glasa i njegovih suprasegmenata, bitan je poetak djetetova izgovaranja glasa (fonacija). Tvrd, otar poetak fonacije javlja se ako su djeca uzbuena ili nervozna dok govore te ako viu. Zato treba stvarati toplo, blisko i ugodno ozraje rada-igre to pozitivno utjee na emotivni razvoj djeteta. Svojim postupcima stvaramo uvjete blagog poetka fonacije u kojima dijete govori smireno i staloeno. Vremenom odgojitelj prilagoava svoje aktivnosti djetetovim potrebama radno-igrive i doivljajne situacije, odnosno onako kako je planirao, a esto se takav govor i spontano javi kao rezultat doivljajne situacije.* Budui da je glas prvi temeljni element govora, polazite za izuavanje temeljnih pitanja razvoja govora odnosi se na tijek razvitka i djetetova uenja glasova.Prva godina najprije se javljaju neartikulirani glasovi, zatim gukanje, brbljanje, samoglasnici, neki praskavi suglasnici, slogovanje, a oko estog mjeseca i tepanje. Primarni i odluujui utjecaj majke i odgojitelja na djetetovu artikulaciju glasova traje do konanog usvajanja izgovora svakoga glasa. *Djetetu ne smijemo tepati. Ako odgojitelj uoi tepanje i poslije druge godine, treba istraiti uzroke te pojave, razgovarati s roditeljima i strunjacima kako se te negativne pojave ne bi pretvorile u govorne poremeaje.Na kraju djetetove prve godine govorni organi su osposobljeni za artikulaciju glasova.U drugoj godini dijete moe izgovarati sve vokale s nedefiniranim oteenjima (distorzija), a javlja se i nestabilna uporaba nekih konsonanata (m, p, b, k, g, t, d, n, v, f, h). Njihov izgovor ovisi o mjestu poloaja tih glasova u rijei. To se javlja kao isputanje, zamjena mjesta u rijei, saimanje, udvajanje, produljivanje ili skraivanje izgovora odreenoga glasa itd. *Budui da je usvajanje pravilne artikulacije glasova individualno za svako dijete, ne moemo govoriti o tonoj dobi kada ona zavrava. To ovisi o jezinoj i sociokulturnoj sredini u kojoj je dijete. Neka djeca do kraja etvrte godine usvoje izgovor svih glasova materinskoga jezika, a neka pravilan izgovor nekih glasova svladavaju sve do osme godine. Obino se izgovor nekoga glasa usvaja najprije na poetku, zatim u sredini i na kraju rijei (inicijalni, medijalni i finalni poloaj glasa). Ima pojava da dijete usvoji pravilan izgovor nekoga glasa u sva tri poloaja u rijei ili u samo jednom, a onda ga nakon odreena vremena pogreno izgovara, a zatim ga opet pravilno artikulira. Dogaa se i da dijete isti glas na istom mjestu, ali u drugoj rijei, razliito izgovara u jednoj pravilno, a u drugoj u kojoj je otean izgovor skupine suglasnika (ptica) pa i samoglasnika (avion-avijon) nepravilno jer je tako ulo-nauilo.*Odgojitelj treba znati kada je pogreno izgovaranje nekog glasa (na bilo kojem mjestu u rijei) normalna razvojna pojava, a kada prelazi u govorni poremeaj te provodi vjebe korektivnog izgovora glasova hrvatskoga jezika.Dakle, za aktivnosti na poticanju i vjebanju pravilne artikulacije na temelju zapaanja izgovora ili na temelju ispitivanja glasovne artikulacije, potrebno je poznavati vrijeme sazrijevanja svakoga pojedinog glasa i prema tome prosuivati kasni li djetetov izgovor glasa. Poeljno je sainiti indeks artikulacije za cijelu skupinu na temelju pokazatelja artikulacije glasova u svakoga djeteta. To je dobro polazite za planiranje frontalnoga rada sa cijelom skupinom djece, za planiranje odreenih igrovnih aktivnosti u manjim skupinama te za planiranje individualiziranoga rada na artikulaciji glasova s odreenim djetetom.Potrebno je zapaati (jaslice) i ispitivati (vrti) funkcije i osobine djetetova govora te na temelju dobivenih podataka planirati konkretne izvedbene programe rada za razvoj govora. *Dakle, (slajd)Prema tome, diskriminacija glasova javlja se prije artikulacije, ali redoslijed nije isti dijete lake zapaa izgovor zvunih glasova, a u artikulaciji najprije svladava bezvune glasove jer ih lake izgovora. Utvreno je da dijete najprije usvoji pravilan izgovor vokala te da tu ima najmanje artikulacijskih pogreaka. Ako se i pojave, lako se uoavaju.*Prve vjebe za izgovor glasova izvodimo ve od estoga mjeseca kao izgovor samoglasnika. Majka presvlai dijete ili ga dri na rukama i glasno-tiho izgovara: i-a, o-a, a zatim i u drugim kombinacijama povezanog izgovaranja samoglasnika: a-i, a-o. Zatim, dok dri dijete na krilu, majka ga ljulja, a ono isprekidano izgovara a-a-a-a i ostale samoglasnike. Djeca vole i igrake koje se glasaju pritiskom (vau-vau, mijau-mijau, ma-ma i sl.), gledaju u majku, smiju se, hvataju igrake i neuspjeno ih pokuavaju aktivirati. U toj dobi i u toj fazi razavoja govora djeca rado sluaju ritmine brojalice i poalice (Tipa, tapa, tupa, mali Ivan stupa...), pogotovo ako povezujemo rije i pokret.*U drugoj godini dijete ima sposobnost ponavljanja skupina glasova koje netko izgovori. Na tome temeljimo igre vjebanja: npr. skupini djece pokazujemo slike ivotinja i oponaamo njihovo glasnje koje potom i oni oponaaju izgovarajui odreene onomatopeje: kukuriku, mijau, piju-piju, ia-ia itd. Ginjol lutkama ili obinim igrakama improviziramo pokretne igre: npr. posvaali se maca i pas, pijetao i maca i sl. Pozivamo ih da dozivaju ili od sebe tjeraju ivotinje itd.Moemo poticati djecu da zovu lutke, a pritom oslukujemo i zapaamo kako izgovaraju glasove. (Kako tebe zove mama da doe?) S pomou lutaka improviziramo male scenske dramatizacije koje djeca gledaju i sluaju, a zatim ih potiemo da oponaaju glasanje dok prate scensko prikazivanje kraih radnja i pokreta uz istodobno pljeskanje i topkanje nogama...*Za vjebe artikulacije glasova u treoj godini rabimo razliite igrake, igre, krae pjesme, pokretne igre s pjevanjem (Ringe, ringe raja, Ide maca oko tebe, Berem, berem groe...), improvizirane dramske igre s pomou lutaka o susretu i razgovoru ivotinja. Djeca ove dobi uz pokrete ruku mogu uiti oponaati onomatopeje nekih prirodnih pojava (utanje lia, padanje kie, fijukanje vjetra, kukanje kukavice...), zvonjavu sata. Ako te igre osmislimo kratkim sadrajem, vjebe artikulacije skupine glasova djeci su zanimljivije i uspjenije. Bitno je vjebati glasove u sva tri poloaja u rijei, one koje djeca odreene dobi trebaju izgovarati. Ako odgojitelj otkrije da pogrean izgovor glasa (isputanje, zamjenu mjesta ili jednog glasa s drugum, produljeno ili skraeno izgovaranje, odnosno bilo koju vrstu oteenja izgovora) prelazi u poremeaj ili govornu manu, treba potraiti pomo logopeda.*Polazimo od metode igre i odgojiteljeve vodee uloge. Najprije moemo potaknuti zborno, zatim skupno te na kraju individualno izgovaranje glasa ili skupine glasova koje vjebamo. Budui da vjeba mora imati neki sadraj, najprije ispriamo neku izmiljenu priu, ako rabimo arobnu kutiju. Dakle, uvodimo ih u igru tako to objasnimo cilj igre i nain igranja (Tko izvue sliku, treba je pravilno imenovati, a mi ostali sluamo hoe li to tono uiniti. Na kraju emo svi zajedno ponoviti ime slike.).Slino postupamo i kada rabimo tekst, dramatiziramo ga ili pak imamo govornu igru. Djeci objasnimo to je poetak, sredina i kraj, a onada primjerice kaemo: Otkrivat emo rijei u kojima je M na poetku, u sredini i na kraju. Te su vjebe u interakciji s vjebama za bogaenje rjenika jer glas i ne vjebamo izolirano od rijei (jo je bolje ako to inimo u sklopu reenice).Kada utvrdimo da veina djece pravilno izgovara glasove, vjebamo glasovne suprasegmente (visinu, jainu, boju, ton, zvunost-bezvunost). *Redalice su primjerene za izmiljanje novih rijei i stvaranje stihova u govornoj igri Gdje tko ivi ili to emu pripada te ije je to zanimanje. Djecu pripremimo za govornu igru govorei Bilopavlovieve stihove s pomou slika, scenske lutke ili igrake objanjavajui da svatko negdje ivi i neto radi. Ako radi, onda ima svoje zanimanje: cvijee cvjearica, kroji krojaica, ui i odagaja uiteljica i odgojiteljica itd. Poslije toga razgovaramo o stanitima i zanimanjima. Poslije takve pripreme slijedi usmjerena aktivnost izmiljanja rijei i njihove rime, bogaenje rjenika sinonimima i srodnim izrazima za stanita te rjenika zanimanja ljudi. Pjesma se moe nastaviti/produljiti i pretvoriti u djeje govorno stvaralatvo. *Priu govorimo pomou lutaka Mire i Dunje i slika ivotinja. Tijekom ponavljanja, djeca mogu zborno izgovarati onomatopeje kada im pokaemo sliku ivotinje koja je po redoslijedu prianja. Zatim djecu moemo podijeliti na onoliko skupina koliko je ivotinja pa se svaka skupina oglaava kada je po redu prianja. Odgojitelj prati artikulaciju te ako uoi pogreku, pokazuje poloaj usana koji treba biti tijekom izgovora odreenoga glasa.