TAKMIENJE SA TIPLERIMA. GOLUBOVIMA LETAIMA I Uvod Dokle dosie moje sjeanje neodoljivo me privlaio Jedan golub. Sa 4 godine imao sam nekoliko golubova raznih rasa, ali sam se ve sa 7 godina odluio za "tiplere", to je dokaz da sam ve tada znao razmiljati. Svi golubovi, ukljuujui i one religiozne, to ive na crkvenim tornjevima, za mene su predmet beskrajnog interesa i ljepote. Ali postoje 3 rase koje me najvie oduevljavaju u Americi, a koriste se kao "sportske ivotinje". To su trkai Homer, Birmingham Roller i letei Tippler o komu je ova knjiga i napisana. Tippler prua toliko radosti da elim uzgajivae iju panju nije privukao. Postoji veliki broj onih koji vole sport, posjeduju svoje miljenike, i uzgajaju ivotinp istokrvnih rasa, a imate li leteeg tipplera,sve ove tri osobine su ukljunne, a i vie. Ovo je pravi hobi, na pravim temeljima, koji svoje tovatelje odvaja od umjetnog naina uzgoja, jer ne moe doi do gubitka veze sa prirodom, Namjena je ove knjige upoznati Vas bolje s injenicama o tiplerima. Zbog dragocjene pomoi zahvalan sam Tomu i Therezi Manger za slike koje su dozvolili staviti u ovu knjigu, te za tampanje broure, Jacku Stubsu za crtee plana tavana, Henrvju i Mary Ann Pregner za ilustracije ukljuene u ovoj knjizi. John T.Curley Naziv originala: THE TIME - FLYING TIPPLER PIGEON SPORT By John T.Curley Illustrated HOWELL BOOK HOUSE, INC. 575 Lexngton Avenue NEW YORK 22, N.Y. 1961Sa engleskog preveo: DRAGO MAJER I VLADE BUNOZA, 24. listopada 1975.G.

Slika 1. Poeljne oznake goluba za izlobu; 1. Glatka, mala bijela resa (oko kljuna) 2. Crni kljun (ee kraci nego dui), kod krianaca (tamno-smeih, srebrenih i utih) kljun i nokti su boje jantara ili roga 3. Dobro zaokruena glava 4. Fina tamna pokljunica, bijela ona arenica, tamna zjenica, 5. iroka prsa 6. Klinasto zaobljeno tijelo 7. Crvene noge i stopala 8. Crni nokti 9. Tamna boja perja na kraju krila 10. Vrhovi perja na krilu podignuti iznad repa 11. Rep neto iri od jednog pera POVIJEST RASA Smatra se da je razvoj goluba letaa koji je rezultirao dananjim "tipplerom", kraljem visoko-letaa na velike daljine, poeo prije sredine prolog odjea. Tek Etvrt stoljea kasnije u vrijeme graanskog rata Amerikanci su otpoeli uzgajati "tipplere". Prvi ameriki klub koji se .jpeci jalizirao za ovu rasu organiziran je u vrijeme "burnil dvadesetih godina". Premda je veliki broj uzgajao tiplere i ranije, njihove su aktivnosti bile neslubene i malo se zna o njihovim dostignuima. Organizacija koja i danas aktivno radi u SAD "Ameriko udruenje uzgajivaa letaa tiplera" organizirano je 1955. godine i isprva se zvalo (Sindicat) "Udruenje uzgajivaa amerikih tiplera", reorganizirano je 1944. i danas slui amerikim odgajivaima kao odskona daska kod prikazivanja letove, i prireivanja izlobi. "Amerikom udruenju letaa tiplera" prethodilo je nekoliko udruenja oduevljenih uzgajivaa, koji su sada neaktivni ili se o njima mnogo ne govori, to je inae tipino za vlasnike tiplera. Ime "tipler" se objanjao.?. na mnogo naina. Neki kau da proistie iz injenice da originalno potie od engleskih rudara koji su pravili alkohol (tipple) u rudarskim oknima. Ostale prie kau da su prvi vlasnici bili i sami tippleri (pijanci) u najgorem smislu rijei. Karakteristine galubovslce oznake "letaa tiplera", a njegovim tamnije obojenim repom i vrbovima krila, moda imaju veze s imenom, ali je jednako vjerom.';no i miljenje onih koji kau da ime dolazi od kretanja ptice u letu. Tip * izvrnuti, prevrtati se (Tippler je ipak najslabiji akrobat od tri rase goluba letaa koje su engleski uzgarjivai odgojili u isto vrijeme),. Te sportske vrste bili su "Rolej:% ' Tumbler" (golub prevr-ta) i Tippler. Poler je izveo uski olcre" pri velikoj brzini i dugom padu. Tumbler je nainio jednu, dvije ili tri petlje, a Tippler dugo-leta samo se povremeno prekre:;....j, Ova

akcija prevrtanja je potpuno nestala kod modernog tipple::?;., ali je bila dovoljno prisutr.a u godirsr,a formiranja rase, da bi postala razlog zbog kojeg ovcg goluba zovemo "tippler". Iz razloga to su rase prisutne pri produkciji tipprirale, razliite vrste golubova mogli bi gotovo smatrati razliitim rasama. Interes za uzgoj goluba znaajnih zbog izdrv ljivosti u letu postojala je prije stotine godina, a uzgajivai .::;'i BU uestvovali u ovom projektu koristili su svaki koristan redak. Cumulets, Bald Tumblers (gologlavni prevrtao) i druge rase visoke-letaa na velike udaljenosti bili su kriani a da se nije obraala panja na tip i boju. Pokazat e se da su stvaratelji ovog velianstvenog malog allete, koji su traili sposobnost i rekorde, znali svoj posao. Dva istaknuta tipa tiplera su > h e f f i e l d i M a c c l e s f i e l d . Njihova grada tijela i boja prua (mali) razlog da vjerujemo da su irnali^ mnogo zajednikih predaka. Iako se za istinitost izjave ne moe jamiti, esto se tvrdi da tamnije ptice bolje lete u vlanim kli*-mama, a ptice svijetlih nijansi dolaze do izraaja tamo gdje su ei topliji i suni dani za let. Piscu je poznato jedno jato posve crnih tiplera, koji su najbolje vrijeme postizavali u kine dane. Kod dananjih tiplera moemo vidjeti rezultate pokuaja mnogih dobrih golubova u prolosti. Njihova se imena nalaze u i-menima vrsta koje jo uvijek ujemo, premda su odavno izumrli. Medu njima su Pass, Waterfall, Hali, Lincoln, Platt, Vesticoott, Ourticc, Eenninson, Baxter, Storev, Guise, Whitney, Billingham, Jollev, Eednev, Beechy i Srni lb. Vas ukus za boje morao bi zaista biti udan ako te boje ne biste nali kod tipplera. Boja ima mnogo i variraju u kombinirane, u privlanim uzorcima. Zato to se tippleri nennoe prema boji, svako leglo nudi mogunost arolikog iznenaenja. Pogledajte neke mogunostis - svijetlo i tamno iarani, - plavi i srebreno prugasti, - plavi i tamno-smede matirani (karirani), - svijetlo-sivi i tamno-plavi sa sivim prelijevom. Nijanse crni, bronzani, sivi, boje kriljevca, srebreni i tamno-smei sa srebrenim prelijevom. Gugutani crni, crveni, uti i tamnosmei, Jednobojni i isto crni, crveni i uti. Varijacije svaka od svih. UDRUENJE UZGAJIVAA Ameriko udruenje uzgajivaa "tipplera letaa" organizirano je kao centralno tijelo koje regulira letove i izlobe tiplera, potpuno iste rase,za sve mjesne klubove i individualne uzgajivae u SAD i njenim posjedima, da ih snabdije jeftinim trakama, da prui pomo u osiguravanju javnosti rada kada se radi o sportu, da organizira mjesne klubove, njihovo povezivanje i ulanjivanje s nacionalnim grupama. Da bi bolje izvravalo usluge "Udruenje uzgajivaa tiplera" u skladu sa zakonom, zove lokalne predstavnike u

zakazano vrijeme, za svako cd 6 podruja na koje su SAD podijeljene. Podruje broj 1 - SREDNJI ZAPAD Podruje broj 2 - NOVA ENGLESKA PODRuje broj 3 - SREDNJI ATLANTIK Podruje broj 4 - JUG Podruje broj 5 - STJENOVITE PLANINE Podruje broj 6 - DALEKI ZAPAD Predsjednik je William C.Hoffman sa stanom 23. Hampton Roa, N.Linthicum, potpredsjednici su Charles Dvorak, 8051 Old Philadephia Road, Baltimore 6 i John Berger, 425 E.Seventh Street, Karysville, Ohia. Sekretar financije je Robert B.Funk, 953 East 20th Street, Hialelah, Florida. Svaka potena osoba koju zanima sport sa golubovima tiplerima, a potovati e propisana pravila ponaanja,moe se javiti bilo kome od gore navedenih rukovoditelja ako eli postati lan. Taksa je za sada 3 dolara godinje. Nadoplata kod svakog takmienja od 1 dolara slui za kupovinu raznih trofeja koji se daju pobjednicima. Beavne trake za Ameriko udruenje uzgajivaa tiplera se izrauju u ogromnim koliinama, tako da ih udruenje moe poslati svojim lanovima po cijeni od 5 centra po komadu. Zahtjev upuen bilo kojoj trgovini sa hranom za ptice, koja prodaje vae miljenike, biti e dosta"3jen mjesnom uzgajivau golubova, koji e vam dati incr na i adrese vlasnika tiplera u vaem gradu. Biti ete iznenaeni i toplom dobrodolicom kojom e vas primiti kao budueg uzgajivaa i takmiara. Udruenje uzgajivaa tiplera obino^tampaju izdanja u redovnim razmacima svakog mjeseca ili si., a alju i posebne obavijesti u sluaju potrebe. Uz to postoji i loza linih veza koja vee takmiare zajedno, bez obzira kako su udaljeni ili rastrkani. Duh bliskosti u ovom sportu je velik, a izmjena pisama meu uzgajivaima, omoguava sazr.anje tajni tiplerologije i izmjenu iskustva od velikih uzgajivaa do poetnika, obogauje znanje onih koji manje znaju. Ovaj je sport vie od hobija, to je interes koji vas zaokuplja i svaku novost vrijedi javiti svom prijatelju. Tipino pismo jednog vlasnika tiplera je ozbiljna razmjena miljenja o jednoj ili vise stvari u vezi sa aktivnou uzgajivaa. Metereologija, genetika, dijeta, izgradnja golubdnjaka, rasna selekcija, trening, izlobe, sve su to studije koje zanimaju "uenike" ovog sporta, a irenje povrlh znanja je mogue samo u nekim "vezama" kod kojih uzgajiva prua informacij ^prijatelju. Proiavanjem i odabiranjem informacija koje sadre takva pisma mogli bismo sastaviti knjigu koju bi svaki uzgajiva elio imati. Sportske linosti, najbolje ptice, impresivni pedigre, i si* ne gube znaaj, ali kao promatrai stoje oko vodom napunjene kade (iz koje promatraju odraz letaa) da bi se izbjeglo "krutu mreu" strunu bolest koju stvarahu promatrai tiplera, da bi sprijeili rasprave povremeno upuujui pogled ka nebu, ponekada gledajui kroz rupicu na komadu kartona radi sunca. Kao kod ribe kada pobjegne ribiu, a postaje svaki puta vea kada ju spomene. Govori se da su neki sa svojim letovima ili ke svjetskom rekordu od 19 sati i 55 minuta. Ali razumni sluatelji uvijek automatski smanjuju rezultat za 20%.

OPI POGLED NA SPORT Kada briljantni, istokrvni vrijedan pobjednik projuri _ce i osvoji Kentuckv Derbi, to je zaista velik domet. Njerastuha da oplemeni rasu, strunna briga od drebeta do godinjaka, pametno ophoenje i trening dvogodilnjaka, urodilo je plodom. Uzgajiva tiplera letaa svjestan je toga osjeaja. Njegov Inboki uitak provoenja dugih zimskih veeri prouavati pedigre, isprva samo na papiru, usporeujui krvne veze koje bi mogle, ali samo mogle, u velikoj igri gena proizvesti prirodnu rasu, koja bi mogla dati najbolje leglo na svijetu. Grizao je nokte prvih nekoliko dana koje su mladi provodili izvan golubinjaka. Hoe li vodeni svojom uroenom i stalnom eljom da lete - poletjeti ili tresnuti dolje prije no to i spoznaju mjesto svoga sletanja i hoe li ih tako izgubiti? I hoe li ovaj ljubitelj golubova znati kako svladati prepreku "ustani i hajde dalje" - sve dok ne bude golub istreniran? Da li e im pomoi u njihovim pokuajima da lete "toliko dugo" da budu ponosni? Kroz trening puta ih da lete optimalno vrijeme "etiri sata svaka dva dana", a nekoliko dana prije prekida treninga puta ih 6 - 8 sati da provjeri jesu li u redu i da li su dobri. Hoe li doivjeti stres i biti nesposobni za takmienje ili e prerano dostii svoj vrhunac i izgubiti pravac prije trena kada trebaju doi na cilj. Sve ove sumnje nestaju njihovim poletanjem u jutro dana predvienog za let. Kada se jato podigne iz potkrovlja i vine u plavetnilo neba, uzgajiva golubova je svjestan da je dao sve, ne moe vie nita promijeniti niti uiniti. Sto je - tu je. Dok vae jato ini to moe, misli okreete drugim stvarima. Znate tko je sada uz vas i protiv ega ste. Nekoliko telefonskih poziva u razna mjesta i znate na emu ste. Fred nije uspio. Najvie to su njegovi uradili bilo je 5 sati leta. Ernievi su se spremali sletjeti nakon eto vie od 7 sati leta. Vai su joS uvijek svjei, ali poinje napetost. (Telefon vie ne zvoni kao prije. Ovi koji sada lete su pravi. Jedan po jedan stiu "momci" u vae dvorite i polako shvaate - vai su najdulje izdrali. Dajete im signal i slijeu. Ovo su Derby, Preakners i Melmont - svi u jednom. Kako ete ovo ocjeniti? Razlog postojanja trka istokrvnih pasmina kon^a je poboljanje pasmine. Sportske utrke golubova slue namjeri odravanja graanskih iezervis ta visoka roda, struno istreniranih (golubova pismonoa) nosaa poruka spremnih u datom momentu za pomo izviakim odredima oruanih snaga, civilne zatite ili bilo kojeg drugog tijela kome je potrebna usluga ovih utljivih i pouzdanih zamjena za radio i telefon. Bavljenje tiplerima je prvenstveno zbog sportskog uitka i za ljubitelja tiplera to je dovoljno, jer je to i te kakav sport.

Jedan od najljepih prizora kojeg vidimo kod leta tiplera, a vidimo ga kod treninga, kao i kod trka, je uspinjanje u plavetnilo neba, visoko, visoko, visoko, sve dok jato ne nestane iz vida. Viali su ih iznad jednog aviona koji je letio na visini od 10.000 stopa (preko 3 km). Prosjena visina leta je oko 5000 stopa (1,5 km"), uporeeno sa 7.000 stopa (2,1 km) visini na kojoj leti trkai Homer. Meutim, nije smijeno da se tvrdi da se ti letovi izvode iz visoko leteih aviona. lii na priu o neizljeivom kockaru.u stranom prala, bez ikog poznatog, koji osjetivi stranu elju da reskira - zore -jednog prijatelja u svom rodnom gradu. Kockar, Pcl, ja sam! Kako bi bilo da presjee karte na 1000 $? Fol: Svakako, ali ovdje nemam ni karte, Kockar; U redu, imam ja paket karata Presjei u umjesto c tebe. Pol $ Hajde. Tiina na obje strane ice dok kockar dva puta presjeca karte, Kockar? Pol, poslati u ti cek u jutro* Ovaj tip potenja v-jstven je dobrom uzgajivau tiplera. U mnogim letovima nacionalnili udruenja uzgajivaa tiplera letaa izvrenih dok sam ja bio sekretar za odreivanje rasa, neki od takmiara koji nisu mogli nai nekog stopera strunjaka za ptice da mjeri vrijeme stavljali su na ovo povjerljivo mjesbo kojeg lana obitelji. Jo nisam uo ni rijeci, nezadovoljstva ili nepovjerenja. Tako visoko niijanje ima jedan uzgajiva tiplera prema drugome, to je primjer prosuivanja drugih prema sebi. Slika 2. - Krilo goluba,,pokazuje deseft^ grimarnih^ i deset sekun-&arnh rera.'^odl^snJ^eT^ostize.. na_s^ujdd^^1an^dp; tijela), a poti'sak ZET.daljinu^fmaTxiprXP^-s'0r &ugih pera _ od vrha krila, prema sredini. " TIPLEROVO IZVOENJE LETA Tipier je specijalist. Na polju letova i izdrljivosti nikada nije na zadnjem mjestu u poreenju s bilo kojom domaom ivotinjom, bilo gdje na zemlji ili zraku. Od svih rasa golubova, originalnih ili dobivenih krianjem, da bi ispunili zahtjeve toliko razliitih elja, tipier je najbolji leta od svih. Ta vrsta se toliko istie napolju letaa na vrijeme, da se rije esto koristi kao generiki pojam za golubove letae na velike udaljenosti. Oduevljeni uzgajivai tiplera su selektiranim ukrtavanjem i iscrpijujuim testovima usavrili tip goluba ija se uroena ljubav za let uporeuje sa uroenom eljom punola?vnih rasnih konja prema trci., To je i istina, jer nije problem naviknuti pticu na let, ve zadrati mladune da ne lete sve dok ne upoznaju svoje potkrovlje, susjedstvo i okolnu prirodu. Duina vremena koju je jato (tri ili vie) tiplera prevelo u zraku, bez uvjeta i treninga, iz ciste ljubavi prema letu, je upravo zapanjujua. To se posebno odnosi na mlade koji, izgleda, instirktivno osjeaju da im je nebo pravo mjesto i ostaju u visini letei satima, neuznemireni glau, eu, umorom ili strahom, ve motivi rani radou koju im prua let. Trkai golub leti do kue-, Boler leti da bi se okretao, a

tipier nanio leti, leti i leti. To je najistiji golub leta. Sport bav^enja tiplerima ima mnogo prednosti zbog kojega ga preporuujem. Ljubitelji ovog izvrsnog primjera istokrvne rase mogu se takmiiti s drugima bilo gdje u cvijetu, a da ne naputaju svoje dvorite. HnogiL ih putaju s krova, Nije potrebna staza niti polje. Vlasnici tiplera pokazuju rezultate uzgoja i svoje zemaljske sposobnosti trenera na vlastitom tlu, visoko u ogromni n prostranstvima neba i nema ljepeg prizora prema rijeima vlasnika tiplera visoko-letaa. Izmeu ostalih prednosti (koje se pruaju vlasniku tiplera letaa) ge injenica, da mu nije potrebno drugo mjesto za takmienje. Moe se, ako ima malo protivnika, takmiiti sam protiv sebe, na taj nain moe poboljavati rezultate leta koje je prije postigao. Kod letova netakmiarskog karaktera, pripremljenih od strane drugih ljubitelja ovog sporta, vlasnik tiplera koji jo nije pristupio udruenju moe imati topericu (sat), a njegov vlastiti, do tada najbolji rekord, moe mu sluiti kao protivnik. Kod konjikog sporta jahai konja standardne rase za vrijeme pokuaja nastoje postii odreenu brzinu da bi konj do-stigavi standard (i tako dokazavi status standardne rase; dobio na vrijednosti. Isto se zadovoljstvo prua ovjeku koga ne zanimaju klubovi, izlobe, trke i sve ostalo, osim letova goluba , tiplera i koji eli da svaki put bude bolji. Rekorde koje on postigne moda nee nikada biti slubeno priznati, ali ako igrate golf sa 11 rupa i svaki udarac bude pogodak, to je i rekord Bena Hogana, nije potrebno da to javite za knjigu rekorda. Vano je da V I to znate. Iz razloga to se ovaj sport zasniva u ovoj zemlji u najmanju ruku na amaterskoj osnovi, vlasnik se letaa moe takmiiti kada god hoe, a da svako takmienje ne umanjuje rekorde koje upisuje u notes. Za razliku od konjskih trka (kod koje mnotvo konja znai prednost, ponekad skupu), za tiplere je najbolja mala grupa. Tako je i mogunost kupnje nagrada manja. Napredni uzgajiva goluba letaa moe kupnjom nekoliko mladih ptica uzeti uee u ovom izvrsnom sportu nekoliko tjedana nakon kupnje. Bre e proi dugi period ekanja izmeu njegova pristupa sportu i stvarnog takmienja, kako se pokazalo u mnogim sluajevima. Moe poeti u bilo koje doba godine. Postoji mnogo drugih, boljih oblika takmienja zbog kojih je sport s tiplerima cijenjeniji od drugih popularnih sportova sa golubovima. Gubici golubova koje pretrpi vlasnik tiplera su obino neto manji nego gubici vlasnika trkaih Homera i Bolera. (Tiplerov instinkt za pronalaenja doma je bolji nego Eollerov, a slabiji od trkaeg Eollera, premda se Rollera testiralo vie nego Tipplera, a ostaje uvijek u vidokrugu svog potkrovlja i koristi instinkt za povratak kui jedino ako je iz okolice odnesen vjetrom nekoliko milja. Ljubitelji trkaeg Homera i ljubitelji izloba ptica se esto ale na bolesti od kojih obole njihove ptice u gajbama za prijevoz u larezima za izlobu. Vlasnik tiplera letaa nikada ne nailazi na takove probleme. Njegove ptice ne dolaze u obzir sa ostalima i nema brige zbog zaraze. Mnogi golubinjaci za tiplere se nalaze u stanju posebne istoe. Uzgajiva konja, nakon to je pronaao pastuha, za kojeg smatra da e dati pravog potomka, mora ekati 11 mjeseci da bi vidio konani "proizvod". A iza toga ekati jo 2 godine da bi drijebe mogao (testirati) ispitati.

Ljubitelj pasa eka 2 mjeseca na rezultat ukrtavanja i jo gotovo godinu dana do por etka treninga. Uzgajiva golubova ima 3 - 4- tjedna mlade u gnijezdu. ITrening poinje kada mladi navre 6 tjedana i nakon 2-3 tjedna vidi rezultat. Za ljubitelja istokrvnih rasa koji poznaju sisteme uvrtavanja i jedva ekaju da se pokau, ovo je pravi medij. Zato provesti cijeli ivot traei si3tem, a onda odustati prije : ste imali priliku pokazati se? Vano je brzo dobiti rezultat. Vie pokijenja u to kraem vremenu, na malom prostoru, =no bez velike muke, daje mogunost opirnog plana prouavanja uz maksimume pogodnosti. Za vlasnike tiplera ove, posebne ptice, nisu samo o-bini pojedinci, nego znaajne linosti. Ako u ovo sumnjate posluajte pohvale golubara. Brojevi traka se ponosno istiu i zvue kao vlastita imena. Kakva je to tek slika 1 U vezi sa ovim moe se napomenuti da Udruenje uzgajivaa tiplera ima jednu od "najvruih" ("vrelih",udruenja) liga. Sezona letova zavri, a isto tako i izlobe, ali se razgovor o golubovima nastavlja. Veina je sportskih takmienja ograniena veliinom igralita (sportskih terena), irinom trake i drugim prostornim ogranienjima. Kod utrka konja na pr. pogodan prostor pri startu stvara broj konja koji startaju, sistem "zvijezde" prema kome se nekom od konja ne prua mogunost da starta u trci. Kada se prireuje druga trka pod istim uvjetima, ansu za start imaju pobjednici prethodnih trka (zvijezde). Takova ogranienja ne postoje kod tiplera. Broj takmiara nije ogranien, a mogu biti na svim stranana svijeta. Kod. takmienja sa trkaim Homerom, utjecaji kao "potisni" vjetar i si. imaju znaajan uticaj na ishod trke. Ali kod putanja tiplera uvjeti koji pomau ili odmau takmiaru su bez uinka. Na primjer: jak istoni vjetar e skrenuti Homera do potkrovlja golubinjaka na zapadnem dijelu grada i nee stii (domaaja) onih na suprotnoj strani grada. S toga isti vjetar pomae jednom, a odmae drugom. Vlasniku tiplera letaa to moe koristiti, ili ne, ali bez uticaja na protivnika. Vlasnik tiplera se moe koncentrirati na svoje vlastite probleme, znajui da su za njega trenutni uvjeti bezopasni. Moe se za to vrijeme baviti uzgojem ptica koje bi nagbolje odgovarale klimi i mjestu gdje obitava, neprestano teei stvoriti najbolje. Vlasnik trkaeg Homera, nakon putanja ptica, ne kontrolira situaciju i mora biti na isto sa kiom i vjetrom. Vlasnik tiplera ne puta goluba ako mu vrijeme ne prua prednost, a ak kada i ptice krenu, moe ih navesti da slete ako promijeni miljenje. Zaista se rijetko desi da ove ptice kraljevske krvi budu prisiljene sletjeti. Prema njihovim pedigreima iz prolosti moe se oekivati da budu primjer budunosti. Takmienje sa tip-lerima je divna stvar, kojom su opinjeni mnogi pojedinci i grupe kojima se prua jedinstven uitak uz malen utroak novca i napora. Ako i nije najjeftiniji od svih vrsta sportskih takmienja sa istokrvnim ivotinjima, onda je sigurno na samom vrhuncu ove liste. Sjedite ovog sporta je vae dvorite. Nema skupih trokova pri slanju, skupih sprava za mjerenje vremena, gajbi. Ove male istokrvne ivotinje, zbog svoje veliine, zahtjevaju malo hrane (manje od 1 unce po ptici na

dan za vrijeme treringa. A golubinjak toliki da zauzima minimum prostora. Veinu istaknutih vremenskih rekorda postigla su tri jata (jato 3 ili vie). S toga je vidljivo da vam nije potreban veliki broj ptica da biste se mogli uspjeno takmiiti. NAIN LETA Kije u ovom smislu ne odnosi se na uvjete, ve na stil izvoenja leta, jer je vaan faktor pri letu tiplera. Osim osnovnog zahtjeva da se jato ne smije razdvojiti ili spustiti bilo gdje, osim na golubinjaku, pravi poznavatelj tiplera cijeni visoku, iroku i dopadljivu ljepotu njihova leta, Da bi se pribliio eljenom standardu, ptice mu ne smiju sjedati na vrhove stabala ili krovove kua, niti suprotno - provoditi vrijeme u plavetnilu visoko da ih teko vidimo. Dobra forma se dijelom sastoji kod podizanja do velike visine, postepenog sputanja na nie, ponovnog povratka oblacima i izmjene uspona i spusta uz obilje letova naprijed i natrag u svim pravcima. Jednom rijeju, vana je raznolikost. Velika raznolikost nije ba poeljna, premda je kod rada krila drugi vani oblik forme. Ovdje se trai jednostavnost i skladni pokret. Tim koji leti dobro, kod koga svi lanovi imaju isti pokret krila, podsjea na stro.j1 kojemu svi cilindri rade istovremeno. Taj uhodani ritam jat? prua sliku jednolikosti koja daje oku ugodan dojam. Postizavanja ove savrene slike je mogue samo nakon to golubar stekne nogo korisnog iskustva. Pred sobom mora stalno imati sliku onoga to eli, znati kako e to postii i prepoznati kada se to desi. Ovo pos-ljenje je esto i najtee. Ono to eli postii biti e esto blie lifinom ukusu nego propisanom standardu. Jedini cilj kojega svi ljubitelji tiplera letaa ele je dugi let. Kako to postii, koji tip goluba najbolje odgovara zadatku, postavlja golubaru irok izbor naina kojima je izlaz jedino zdravi razum. Odluka i izbor ovisi o veliini goluba, boji, uzorcima boje, radu krila, visini na kojoj leti, prilagoenost klimi u kojoj ivi i gdje leti i ponaanje na vlasnikov odnos prema njemu, itd. Prvi logiki korak da se postigne taj dlj je dobiti istu rasu ptica koje su pod slinim uvjetima dobro letjele i koje odgovaraju vaem ukusu u vezi boje, veliine i si. Podvrgavanje njihovog potomstva otrim testovima i strogo odabiranju; dovesti e vas do eljenog cilja. Ovo je jedini sport u kojeoi se poetniku dozvoljava "hendikep" (neuspjeh), jer je iskustvo vrlo vano kod uzgajivaa tiplera. Za poetak biti e dovoljno 2 sata leta, pa sve dok jato ne leti najmanje 10 sati. To je ekvivalent krupnom dohotku kojeg prima dokej. Moda je ova kontrola letake sposobnosti (forme) zato, to se stie iskustvom razlog da tajce mnogo uesnika uspijeva dostii vrhunac u ovoj traenoj igri s tiplerima punoj uitaka. Ekonominost i uvjeti znae naravno mnogo, ali sam siguran da vee znaenje lei u injenici da nema sporta u kojem su takmienje i napor uz iskustvo tako nagraeni. Elemenat sree, premda postoji, nalazimo kod leta tiplera u manjoj mjeri nego kod ostalih takmienja, drugih vrsta golubova. Takmienje s tiplerima letaima je vie

egzaktna nauka. VRSTE TAKMIENJA Zbog razlike u duini dana, klimi, nacionalnom ukusu i si., takmienje goluba tiplera letaa poprima drugaije oblike u razliitim dijelovima svijeta. Na britanskim otocima, Ravnicama (the Low Contries) i Torontu u Kanadi, takmienje je lokalnog znaaja. U Kanadi takmiari se nalaze u ili oko grada Toronta i svi golubovi lete pod istim vremenskim uvjetima. U prekomorskim zemljama, iako se ne uje za uzgajivae tiplera iz Holandije, Irske Welsa (udno da se ne uje ni za Skote, iako ima odgajivaa), takmiari su u razliitim zemljama, razdaljine nisu velike, ali ipak takmienje nije internacionalno. Gotovo je lokalno kao i u Torontu. U SAD, s druge strane, takmiari uesnici istog takmienja imaju toliko razliitih uvjeta koliko i udaljenosti u miljama. U nekim takmienjima pod pokroviteljstvom Udruenja uzgajivaa tiplera letaa, natjecatelji su se nalazili sasvim na jugoistoku zemlje (Florida), na zapadu (Ohajo), u Sjev.Michi-genu i Illinoisu. lanovi Am.udruenja tiplera (je u rukama uzgajivaa) u Kaliforniji su tri tusue milja (4.800 km) od uzgajivaa u Marilendu. Prekomorski program takmienja gotovo je isti kao i kanadski, sa nekoliko utrka svake godine, od kojih je svaka vana. Na popisu Amerikog udruenja uzgajivaa tiplera letaa obino se nalazi 10 - 12 trka. est u proljee, tri za stare ptice, tri za mlade i 5 - 6 u jesen. Mladima se smatraju ptice izleene te godine i da bi se kvalificirale za takmienje mladih, moraju nositi beavnu traku za tu godinu. Bilo koja druga ptica koja nema traku iz tekue godine, smatra se starom ve prema stvarnoj dobi. Prva utrka starih ptica je sredinom travnja, ostale slijede u razmacima od dva tjedna. Jesensko takmienje je obino ranog karaktera, a minimum jata je 10 ptica. Ima jo nekoliko trka kod kojih nije vana starost ptica. Obino kod ranih ptica nema starosnih zapreka. To je naravno stvar svakog takmi cara. Pravilnikom se moe ograniiti takmienje na trke za mlade, za godinjake ili za stare ptice. Vlasnik deset ili vie ptica e sigurno biti samo jedan uzgajiva, onaj s ijeg potkrovlja golubinjaka polijeu, jer e samo njegove doi natrag svom golu-binjaku, a ostali e se raspriti i nee se vratiti. Jesenske serije takmienja poinju putanjem iz dvorita pred kraj rujna, ostale slijede svaki drugi tjedan, a sve su nedjeljom. Trofeji se dodjeljuju posebno za najbolje vrijeme mladih pojedinaca, posebno starim pojedincima, i za najbolje skupno vrijeme. Skupnim vremenom se podrazumijeva zbroj vremena iz serije od tri trke. Takmiari u SAD rade na amaterskoj osnovi, jedino radi sporta, ali izvjetaji iz drugih sekcija navode na pomisao da se ponegdje radi o podmiivanju. Meutim, sljedbenici ovoga sporta e vas uvjeriti da ne postoji nita slino to bi bilo zanimljivije od takmienja zbog mogunosti sportskog uitka timskog leta. U ovoj vrsti igre takmiari jednog podruja stvaraju tim koji putaju zajedniki lanovi tima.

Kartica bi izgledala ovako Istoni tim; SMITH ........ 9,11 h JOHNES ....... 8,24 h BROWN ......... 8,15 h UKUPNO TIM: 25,50 h PRAVILA LETA U pravilnicima klubova tiplera* gdje god bili, lanovi se rukovode gotovo istovjetnim pravilnicima koji odreuju aktivnosti. Mjesna pravila slue lakom obavljanju kupnje po naznaenoj vrijednosti, skupljanju lanarine, visinu nadoplate kod prijave za takmienje (za kupnju trofeja), odreivanje datuma selekcije i formulaciji pravila leta Dok nema neeg posebnog u vezi pravila leta prema kojima rade svi centri i udruenja, svi se slau da pravila koja odreuju nain na koji se takmienje provodi budu dobro proraunati i najbolja slue interesu veine uzgajivaa tiplera letaa. To je jo jednom istaknuto prije nekoliko godina kad je Villiam Hoffman, predsjednik Udruenja imenovao komisiju u sastavu: Villiam liair iz 2hchigeiia, Bobert 3?unk- Florida i pisac ove knjige, da ispit iju pravila Amerikog uruenja uzgajivaa tiplera 1. pc kojima se radi, a namjerom da se pravilnik osuvremeni i izmijeni gdje je to potrebno. Rezultat toga rada je bilo usvajanje dananjih pravila po kojima sada rade i Kanaani, a preuzeli su ih od Britanaca. Usvajanje je popraeno nadopunom da e pravila koja se tiu mjesnih takmienja biti iva anagi jedinom tamo gdje se mogu koristiti i kod gradskih takmienja, a ne vrijede kada su takmiari u razliitim mjestima, Jedinstvena pravila ponaanja su prijeko potrebna, ali se ne smije dogoditi da se njima utia bilo tko s progresivnim idejama, za neki drugi oblik takmienja tiplera letaa* Novi se oblici mogu paralelno koristiti uz stare oprobane metode, Slijede propisi koji sadravaju uobiajena pravila. Ova pravila, iako na od rije:: do n.jei, su onakova kakva propisuje pravilnik Udruenja. Svaka organizacija ne koristi ova pravila. Eadi daljnjeg razjanjavanja! po nekim su primjercima dat a dopunska objanjenja u zaradama Svaki takmiar treba uestvovati sa 3-20 tiplera. Sve ptice startaju u propisano vrijeme. Pobjednik je jato posljednje-u zraku koje leti prema pravilniku (jato mora biti potpuno - pri slijetanju).

Takmienja su. nepotrebna kod daljinskih letova. Jato moe krenuti u. bilo koje vrijeme (124- str.). toper (mjera vremena) mora biti prisutan pri polijetanju i sletanju ptica kod dugih letova. Kod dugih letova dozvoljeno je da stoperi nakon polijetanja poenu mjeriti vrijeme. Sve mlade ptice moraju biti prstenovane slubenim prstenom, prstenom kluba, s oznakom godine i. brojem. IH ade ptice mogu letjeti na utrkama starih. Na utrkama starih ptica prikladne, je svaka traka. Ptice moraju "biti na posjedu uzgajivaa i praene istog dana v toper mjeri vrijeme s mjesta 3 kojega lako moe vidjeti golubinjak. Uzima vrijeme kada je jato posljednji puta vieno. Granica uzgajivaeva posjeda ne smije biti vea od 30 metara uokolo od golubinjaka i bilo koje ograde ili njena dijela gdje se nalszi golubinjak. Diskvalifikacija nastupa ako jato ne krene u odreenom vremenu, obino 10 min nakon znaka za start. Vrijeme (do 10 minuta) se oduzima od vremena leta. Diskvalifikacija vrijedi i ako jato krene prije vremena. Uzgajivau se doputa 5 minuta nakon starta da ponovno pusti pticu koja se spustila, toper mora javiti ako bilo tko pokua preplaiti ili goniti ptice i zabiljeiti vrijeme incidenta zajedno sa izvjetajem o vremenu leta. Takmiari moraju u potpunosti suraivati sa toperis-ma. Jedino oni koji se takmie mogu davati prigovore u vezi sa startom ptica dotine trke. Jato ne smije biti izvan vida preko 1 sat. Jato se ne smatra rairenim ako je cijelo jato vieno u roku od 1 sata od polaska prvog jata. Izuzetak je jedino start kao to smo naveli. Uzgajivai tiplera kau da se jato "rasprilo" kada jedna ili vie ptica lete same za sebe. Ako jedna ili vie ptica izie iz jata i spusti se u krugu vlasnikove granice (30 m), dozvoljeno je ostatak jata pustiti u roku od 1 sata. Vlasniku ptice biljei se vrijeme leta prve ptice koja se spusti. Ia>:o se priznaje vrijeme samo prve ptice, sve ostale ptice moraju letjeti prema pravilima sve dok se ne spuste. Ptica koja napusti jato ne smije biti tipler. Moe biti bilo koje druge rase. Pticu koja je napustila jato treba pokazati toperu prije ponovnog pokuaja i Uljezi se vrijeme kada je prT va ptica diskvalificirana. Dozvoljeno je umjesto ptice pokazati zastavu ili dati znale zvidaljkom kada ptica napusti jato. Uzgajiva smije koristiti svjetlosni signal kao znak za sputanje pticama tek nakon sputanja, prve ptice. Mjeri se vrijeme i diskvalificira takmiar ako ptice slete izvan graninog prostora. Takmiar smije uhvatiti bilo koju pticu koja se spusti unutar njegove granice. Golubinjaku se za vrijeme trke moe prii jedino ako to dozvoli toper. Izgled golubinjaka ne smije se mijenjati tjedan

dana prije trke. Nikakova smetanja nisu dozvoljena na posjedu za vrijeme odravanja trke. Ako se u toku prvog^ sata ptice izgube iz vida, nee biti diskvalificirane preostali dio vremena jo prva dva sata. Tpleri obino krue visoko iznad golubinjaka, penjui se s \T?emena na vrijeme u visini, ali obino dre golubinjak u vidokrugu. Meutim, ponekad lete poput trkaeg Homera i odjure noeni vjetrom iza lea, a onda se vrate u blizinu i lete u drugom pravcu. U sluaju diskvalifikacije takmiara toper mora rei razlog prije no to napusti posjed takmiara. biljei vrijeme na karticu i istu potpisuje tek kada bi , po njegovom miljenju, ispravno smjetene. Za takm rije "smjestiti" openito znai naviknuti goluba na g: 1: - da ga golub prihvati kao svoj, da mu se vrati nakon pu a. Takmiaru koriste i kao oznaku za zavretak lesvjetlosne signale golub sleti ne da se odmori, ve si let. li trkama za kup - kup i novac mogu se dobiti je-o je vrijeme leta najmanje 6 sati. Kod otvorenih trka novac se dobije ako vrijeme leta 5e od 3 sata. Ako niti jedno jato nije letjelo potrebno vrijeme, a se mora ponoviti idueg tjedna i ne smije biti novih takmi-ra. Bilo kojem takmiaru koji se prijavio a nije uestvo-3 u trci dozvoljeno je ponovno takmienje. Ubiljeiti se mora pravo vrijeme leta, nezgode se ne raunaju. Mogu se koristiti pomoni toperi, jer vrijeme mora biti neprekidno mjereno. Pomonika mora nai isti takmiar koji je naao i prvog topera. Pomonik mora stii prije odlaska prvog topera. topera kod klupskih utrka mora prihvatiti klub. Biramo ih na nekoliko naina. Neki klubovi to proputaju svakom takmiaru, pod uvjetom da ga ostali prihvate. Meki klubovi daju takmiazima topere njihovih protivnika. Neke imenice klub. Moe se koristiti bilo koji nain pri biraju "3 ovjeka u ringu" s kojim se slau lanovi kluba. Ako toper ne stigne na vrijeme, takmiar mora u roku od 3 sata obavijestiti klub ili e^biti diskvalificiran. Nakon 1 sata zakanjenja topera, takmiaru se za svaki minut oduzima bod (kanjava se). Vrijeme dolaska topera biljei se na pozadini kartice prema satu takmiara. Kada takmiar stanuje jako daleko od centra leta, topera imenuje klub. Takmiaru je dozvoljeno mijenjati mjesto svog golubinjaka za prvu trku, u sluaju da mijenja mjesto stanovanja. Ako po miljenju takmiara stoper nije kvalificiran, takmiar e prijaviti dvojici slubenika kluba i zatraiti novog topera. Ako je takmiar nesposoban brinuti se za ptice, toper e obavijestiti klub i takmiar moe biti diskvalificiran. Svaki takmiar mora telefonirati imenovam lanu izmeu 12 - 16 sati da bi provjerio tonost sata i mora telefonirati istom lanu pola sata nakon prijave. Svakom takmiaru ije ptice nisu letjele vie od 10 sati na takmienjima dozvoljava se "hendikep" od 2 sata. To nije dozvoljeno kod trka na kojima su ptice letjele 10 ili vie

Svi klubovi se ne slau s ovim, ali tamo gdje koriste to pravilo ono se ne odnosi na odreene vrste trka. Takmiar koji sudjeluje na trci mladih golubova biti e diskvalificiran ako mu ptice nose rastegnute ili prepravljene trake, ili duplikat kartice. Takmiaru koji ne poalje kartu sa zabiljeenim vremenom leta na vrijeme, nee s.e priznati vrijeme leta. Vrijeme predvieno za povrat kartice je obino 7 dana. Takmiar mora poslati istu karticu koju je primio. (Neki klubovi daju toper-ske kartice takmiarima na sastancima prije svakog leta. Udruenje uzgajivaa goluba tiplera, posljednjih nekoliko godina alje takmiarima toliko kartica koliko je trka planirano programom godinje. Stoperu nije dozvoljeno pregledavanje golubinjaka za vrijeme trke. Nikakove naprave, zastave, tapovi i si. ne smiju ukraavati golubinjak da bi ptice due letjele. Primjedbe treba pismeno dostaviti sekretaru. Primjedbe prima klub ili sekretar, ovisno da li Je takmienje lgkalnog ili nacionalnog znaaja. Stoper treba provjeriti vrijeme na satu takmiara prije putanja ptica (vrijeme po redu) u 12 sati i u 18 sati. Svaku razliku u pokazivanju vremena treba ispraviti. Razlika na satu od 30 minuta i vie izmeu 12 .- 18 sati dovodi do diskvalifikacije. Da bi se mogao takmiiti takmiar mora biti lan organizacije koja takmienje provodi (to ne vai za otvorene trke). Mora sekretaru trke poslati pristojbu za takmienje (ako treba), brojeve traka,onih ptica koje e ukljuiti u takmienje, ime i adresu osobe koja e topati vrijeme. Brojevi traka mladih ptica moraju biti registrirani kod nacionalnog sekretara 15 dana prije takmienja na nacionalnom nivou. Svi detalji o bilo kakovim zamjenama u nacionalnim takmienjima moraju biti dostavljeni nacionalnom sekretaru i glavnom toperu. Takmiar ne smije imati vie ptica od broja koji Je krenuo sa starta. Ako bi se koja ptica "ubacila" u Jato, letjela dva ili vie sati, spustila se na takmiarov golubinjak i ula unj, toper treba ubiljajfciti broj trake i to Javiti klubu. "Ubacivanje" Je argon koji koriste uzgajivai tiplera da bi oznaili akciju ukljuivanja stranog goluba u Jato u zraku. Ptice koje su razdvojene vie od 1 sata su diskvalificirane. (Ako Je takmiar u stanju ponovno sakupiti ptice, dozvoljeno mu Je da nastavi takmienje kao da se nita nije desilo). Diskvalifikacija nastupa kad takmiaru ne pode za rukom da sakupi Jato u propisanom vremenu. Ako su ptice se razile, mjeri se vrijeme, a takmiar ima na raspolaganju 30 minuta da odlui da li e ih pokuati sakupiti ili e spustiti Jato. Ako se vratilo u roku od 30 minuta, takmiar ima 1 sat vremena (od vremena kada Je ptica napustila Jato) da spusti cijelo Jato i priznaje mu se vrijeme do razilaenja Jata. Ako se ptice koje su napustile Jato ne pojave u roku od 30 minuta, takmiar ima Jedino 1 sat vremena od vremena razilaenja da spusti Jato ili da ga sakupi. Jedno od pravila zabranjuje upotrebu "naprava,

sati.

zastava, tapova, i si.), dakle, bilo to to bi ptice tjeralo da lete dalje. Ako va klub potuje ovo pravilo, nemate druge mogunosti da ih sakupite osim vatrene elje. Najozbiljnije se oslonite na tiplerov drutveni instinkt da zavri zadatak. Treninzi letenja su vam pokazali koja od ptica ima Jake instinkte za grupni let i samo ove ete pustiti. Ako Je cijelo Jato sletjelo u roku od 1 sata, takmiaru se priznaje vrijeme sputanja prve ptice. Vrijeme sepriznaje sve dok prva ptica ne sleti ili dok se "lutalica" ne spusti. Nakon sputanja prve ptice takmiar ima jedan sat vremena da skupi ostatak jata, ako ni jedna ptica nije izbaena prije no to se prva spustila. Ako se "lutalica" vrati prije no to se prva ptica spusti, tada takmiaru ostaje 2 sata vremena od trena kada je lutalica napustio jato,da spusti jato. U sluaju kada su ptice ietjele manje od 6 sati, jato se mora spustiti u roku od 1 sata, Stoper mora upisati u karticu vrijeme kada se prva ptica spustila, kada ee ostatak jata spustio,kada je zalutala ptica. Sva ova pravila ne koriste svi klubovi. Razliite situacije sa kojima se suoavaju neke grupe ine neke odredbe preopirnima. Na prvi pogled ova pravila mogu izgledati vrlo zamrena, ali nije tako. Sva su stvarana logikom i postaju jasna im ponemo sa takmienjem. Novi klubovi neka odaberu ona pustila koja odgovaraju veini lanova i ispisu ih, s tim da su pravilna dovoljno jasna da bi se izbjegli nesporazumi. KARTA PRIMJERA Karta vremena. Ponekada se koristi da zabiljeimo uvjete pod kojima je let odran, da bi lake uoili uvjete koji najbolje pticama odgovaraju: Vrijeme dana ........ 6 ujutro 9 ujutro Vlanost zaraka u % . 97 96 Barometar (u inchima) 29,8 29,6 Pravac vjetra ........ S.E. S.E. Brzina vjetra (milje) . 1417 Temperatura ........ 44 45 Podatke moete upisivati svakih nekoliko sati ili kada god doe do vee promjene. TOPEROVA LISTA Vrijeme sputanja ....... 5 sati ujutro Ptice viene u oblasti: sati 20-35-50 9 sati 25-50 sati 35-55 10 sati 10-25-55 sati 05-25-40 11 sati 05-30-45 sati 20-30-55 12 sati 05-10

5 6 7 8

Spustile su se u 12,15 sati.

IZVJETAJ TAKMIAR/: lAfcum: 25. svibnja 1958. VLASNIK (JATA) JOHN SMITH mlade GOLUBINJAKA: STAROST ptice 7 sati JATA: VRIJEME STARTA: ujutro 7 sati ODVOJILI SE: SPUSTILI SE U 7,20 poslije podne, 727 i TPAJANJE LETA: 7,28 h BROJ PTICA U 12 sati 3 JATU: BROJEVI - 3312-3322-3331 TRAEA: VRIJEME: E.T. A-58jugo-zapadni vjetarvedro, hladno, NAPOMENE: letjeli vrlo dobro, savreno se drali u jatu, nisubili preunorni pri sputanju. Mislim da e biti u for mi za slijedeu trku, POTPIS TOPERA: Joe Daaks P O T V R D A kojom potvrujemo da se jato iz golubinjaka JOHNA SMITHA sa stanom u 608 E-Nord Avenue-Baltimore, Marlkland, na specijalnom takmienju Udruenja uzgajivaa tiplera letaa Amerike, 8 svibnja 1938, plasiralo na 2. mjesto s vremenom od 11 sati 24 min. Jato u sastavu: ETA - 58-123i 129, 123. Pobjednik je ovog takmienje : SAM A.JOHNES 642 Greentop Road BALTIMOR, Maryland Vrijeme leta njegova jata jf 12 sati 7 min. Jato je u sastavu (brojevi traka): ETA 58 - 184-185-186. Zadnja strana potvrde: Ostali takmiari: Potpis sekretara:

TRENIRANJE TIPLEEA ZA LET Pria poznata svakom ljubitelju rasnih golubova je o krianju goluba pismonoa s papigama, da bi se omogu. iLo da golubi prenose poruke govorom. Ipak bolje bi bilo krianje tiplera i papige. Meutim, moramo raditi svoj posao, svjesni da su neki tipleri "tvrd orah" ("ne govore, shvaate li?"). Zato ih uzgajiva mora procjeniti, a dobro ocijeniti i jednoga znati svesti pogaanje od oka na minimum. Ovo se stie iskustvom i nema kraih puteva, koliko ja znam. Veteran

moe pridolici mnogo golubar poetnik moe uivati. Zato nemojte zabavljajte. "Sve to

rei i^uvijek e to rado uiniti. Ali i sam nauiti i sigurno e u tome stajati ukoeno, prihvatite se i je gore silazi dolje".

Drimo se ovog pravila. Brojevi traka ptica u timu se "biljee prije leta i provjeravaju nakon slijetanja, Ptice koje su se spustile moraju biti one. koje su poletjele, ili se vrijeme koje su htjele nee priznati. Kao to rekoh - "sve to ide gore mora sii dolje" - ali ne prije nego to to vi poelite i date signal. Jato mora ostati u zraku i morate biti svjesni da posao nije uspio sve dok se ne izdvoji neka od ptica. Jato mora letjeti i to "ekstra vrijeme", kod kojega se javlja razlika izmeu pobjede ili gubitka, Treniranje je samo po sebi jednostavno. Sastoji se od toga da ih nauimo gdje ive, da se spuste samo na golubinjak gdje ive (nikada drugo mjesto), da se spuste jedino kada dobiju signal. Jednostavno! Da, ali se ba u ovom usavravanju jednostavnog primjera do savrenosti sport s tiplerima die na zavidnu umjetniku razinu. Vrijeme poetka treninga gotovo uvijek zavisi o dobi golubova. Uspjeni izuzeci od ovog pravila su rijetki. Ako tip-ler "dozrije" prije poetka treniranja, stei e toliko loih navika od kojih je svaka kobna za takmienje, dok e njegov potencijal letaa - takmiora izostati. Dobar je tipler onaj koji nikada nije nainio niti jednu pogreku, kao to je sputanje izvan granica posjeda ili slijetanje prije datog signala, Ako je nauio da mu to opratamo, oekujte da e to saznanje koristiti na dan trke. Sport sa tiplerima, specijalizirana ornitologija ko^om se bave ljubitelji ovih ptica, trai mnogo od svojih izvoaa koji moraju pravilno raditi ele li ispuniti svoja oekivanja. Zbog uroene elje za letom, to je karakteristika tiplera, uzgajivai tiplera vie nego drugi su suoeni s problemom gubitka mladunaca u toku treninga. Tipler od samo 6 mjeseci sposobniji je poletjeti kada ga prvi puta pustimo van. Kod nekih vrsta mladi od mjeseci, prije vremena uzmite mladune iz gnijezda, kada navre 25 dana i prenesite ih u odjel za mlade ptice. Neka tu budu 3 dana. Stavite ih na krov golubinjaka ili na dasku za slijetanje kada budu 4- tjedna. Najbolje je da to prvih nekoliko puta uinite u sumrak. Stavite ih van gladne, pustite neka se malo kreu, onda ih kroz sigurnosna vrataca gurnite u golubinjak zajedno s najboljim tiplerom. Nakon nekoliko vjebi shvatiti e to se trai. Drite najboljeg tiplera pri ruci spremni da ga bacite u vis ako neki od mladih poleti. Svako vee ostavite ih vani neto due,kasnije,kad steknu kondiciju za trku, treba ih pustiti svakog drugog dana,. Kada budu u stanju prepoznati svoj golubinjak iz zraka, putajte ih letjeti svako vee, tjerajui ih da polete s golubinjaka. To nemojte initi sve dok nisu u stanju prepoznati svoj golubinjak, i spustiti se u njega. Kada navre 8 tjedana trebali bi izdrati lijet od nekoliko sati svakog dana. Ne smije se dopustiti da sami polijeu za vrijeme treninga. Snagu neka uvaju za trke. Tri ili etri sata dnevno biti e dovoljno. Biti e potrebno malo eksperimentirati prije nego to ustanovite koja vrsta i koliina zrna i vjebi je najpogodnija za njihovo

napredovanje. Priblino tjedan dana, prije dana trke? da leti oko 6 sati umjesto uobiajenih 4-, Slijedee noi poveajte dijetu u koliini i kalorijama. Ponovno neka slijedeeg dana lete 6 sati. Vjerojatno e htjeti i due. Ali spustite ih dok su jo eljni leta. To je posljednji trening prije (leta) trke, a vjerojatno e to biti u srijedu ili etvrtak. Slijedeih nekoliko dana ih- odmarate i hranite i zavravate davanjem vode prije samog putanja na dan trke. Poetnik esto pita: kako uspijevate golubove sakupiti u jato? Odgovor je: mi uspijevamo malo. To ini instinkt! Kod vrsta kao to su napr. guani i orijentalni roleri - su neovisni samci i lete posebno odbijajui skup. Birmingemski roler i prevrta (od kojega i potie tipler) vie vole letjeti u manjem jatu. Neki ovu elju^pokazuju vie nego drugi. to je taj instinkt vei, manja je vjerojatnost da e se razdvojiti. Drugi vaan rekvizit je dobra kondicija, a sastoji se u izjednaavanju jednostavnosti treninga i potreba. Koliko ima uzgajivaa, toliko ima i razliitih naina sticanja kondicije. Svaki se hvali da ima "svoju tajnu^'. Meutim, eve metode i ako mogu biti razne, sve se zasnivaju na injenici: tipler dobre rase - dobro ishranjen - moe letjeti 10 sati i u-ivati u svakom trenu kada god je raspoloen. U tom grmu lei zec. Vi ne elite da leti najbolje kada se njemu svidi, ve da dade sve od sebe na dan trke. To se postie dobro postavijenim^ pripremama programa dana letenja, dana odmora, slabijom i jaom ishranom. Dani odmora i njihov efekat na ptice kod treniranja mogu shvatiti svi koji su jahali. Kako upravljamo konjem koga jasimo svaki dan? Preskoimo dan# - dva i pokazati e se sva njegova skrivena snaga. Ostavite li"ga tjedan dana odmarati, trebati e vam pomo da biste ga osedlali. Isto vrijedi i za dane odmora tiplera letaa. Hranimo li ga lako jedamput svako vecfe i pustimo da leti svaki drugi dan, snaga koju skupi na dan odmora pomoi e golubu da leti 4 sata (na dan leta) idui dan. Nee se odjetiti utjecaj slabe ishrane. Kako to? Nekoliko tjedana prije no to pone doba utrka, trener puta golubove da lete svaki drugi dan 4 sata i odluuje koliko je hrane svakoj ptici u jatu potrebno, da bi mogla normalno letjeti i da ne izgubi "liniju". Nakon nekoliko tjedana ovakvog rada tim se navikao da leti u.^ uvjetima slabije prehrane i ostane u zraku do datog signala. Ovo postaje njihov normalni uvjet za let. 3 - 4 dana prije trke ptice zadnji puta idu na let i poinjemo davati jau hranu. Ovo je ojaavanje. Zatiim se 4 dana zaredom odmaraju da bi stekli "visoko-oktansku" kondiciju, koja e im koristiti na dan leta koji jedva ekaju. Tako kako smo ve naveli ovi uhranjeni golubovi letjeti e do 10 sati prije no to potroe kalorije i dou u stanje normalne kondicije. Ako ste ih pravilno trenirali, nastaviti e letjeti 14- i vie sati, sve dok im ne date signal. Stavljajui u rad sistem "slabe ishrane" takmiar se pribliava nemoguem: dobiva sve ni za to. Uvjebava svoj letaki tim energijom dobivenom produenim odmorom i ishranom slabijom po koliinama kalorija. U veini primjera zrno koje koristi kod ove "slabe" prehrane je penica ili jeam ili oboje. Vrsta tiplera, klima koja okruuje golubinjak, program treniranja, ovisi koje zrno i u kojem postotku emo davati

pticama. To je obino 3 unce (l unca = 28,35 gr.) za 4- ptice (8,5 = 9 dkg). To je priblina mjera. Tona koliina ovisi o postignutim rezultatima koje smo ,T dobili eksperimentirajui razliitim koliinama. Jeam je _ najslabiji" od zrnja koje koriste uzgajivai tiplera. Penica je neto jaa. U nastojanju da postignemo to veu razliku izmeu slabe i jake ishrane, trener pokuava ptice hraniti samo jemom. Ako to nije dovoljno da ptice "budu u formi _, mali dio ita nadomjestiti e istu koliinu izostavljenog jema. Taj postotak penice poveavamo ako je potrebno Savjetujemo vam da samo ito koristite kao posljednji izlaz, ili da^dodate graak ili kukuruz, to je ponekada potrebno. Moramo rei da to nije uvijek primjenljivo. Ne znamo da li je to zbog klime, treniranja, vrste tiplera, ali neki uzgajivai ne mogu nita postii samo sa jemom. Ako je mogue najbolje je poe"tTod~najslahije hrane. S druge strane slabe ishrane je pojaana ishrana, skupljanje hranjivih i stimulativnih svojstava hrane, koja e ptijoj ishrani dati "totalnu snagu". To se radi s ciljem da tim eli ustati i krenuti i da ga osposobimo da ostane u zraku i leti. Snagu i stimulaciju dobijemo kombinacijom dvije^vrste mjeovite hrane.