jusuf ibranovic sr pi 10032015 4a-aaaaa

SAOBRAĆAJNI FAKULTET TRAVNIK

BROJANJE SAOBRAĆAJA NA DIONICI CESTE

Travnik – Nova Bila

SEMINARSKI RAD

Predmet: Prometno / Saobraćajno inženjerstvo

Mentor: Prof. dr. sc. Sinan Alispahić Student: Ibranović

Jusuf

Asistent: mr. Dajana Rizvić Br. Indexa: S-

76/13-I

Travnik, februar, 2015

S A D R Ž A J stranica

1. UVOD....................................................................................................................1

2. OSNOVNI POKAZATELJI NA PODRUČJU GRADA TRAVNIK ZA PERIOD OD 2011. DO 2013....................................................................................3

3. BROJANJE PROMETA.......................................................................................7

3.1. Metoda ručnog brojanja..................................................................................7

3.2. Automatsko brojanje prometa......................................................................11

4. OBIM I STRUKTURA VOZILA NA MAGISTRALNOM PUTU M 5............14

4.1 Vremenski period od 06:30 do 09:30 sati Travnik – Nova Bila....................14

4.2 Vremenski period od 15:30 do 18:30 sati Travnik – Nova Bila....................15

4.3 Vremenski period od 06:30 do 09:30 sati Nova Bila - Travnik.....................17

4.4 Vremenski period od 15:30 do 18:30 sati Nova Bila - Travnik.....................18

4.5 Vrste vozila....................................................................................................19

5. FAKTORI VARIJACIJE PROMETA................................................................20

5.1. FAKTOR VRŠNOG SATA..........................................................................21

6. PRORAČUN FAKTORA VRŠNOG SATA.......................................................22

7. OSVRT NA REZULTATE.................................................................................26

8. ZAKLJUČAK......................................................................................................27

LITERATURA...................................................................................................................................28

1. UVOD

Brojanje prometa čini sustavno prikupljanje podataka o prometnom opterećenju i strukturi

prometnoga toka (sastavu prometnog toka prema vrstama vozila) te o kolebanjima prometa u

prostoru i vremenu na cestovnoj mreži. Temeljne informacije o prometu na cestama rezultat su

analiza brojanjem prikupljenih i potom obrađenih podataka. Te su spoznaje nužna pretpostavka

za izradu i provođenje djelotvorne prometne politike. Bez točno utvrđenih podataka o prometnim

tokovima u cestovnoj mreži nemoguće je zamisliti gospodarski i tehnički racionalno

gospodarenje cestovnim prometnim sustavom.

Putevi su jedan od temeljnih elemenata prometa među narodima već od prvih početaka

civilizacije. Putevi su se razvijali od pješačkih staza preko neučvrščenih zemljenih puteva do

savremenih puteva, a njihov razvoj bio je vrlo polagan sve do pojave motornih vozila. Brojanje

prometa sprovodi se radi prikupljanja podataka o intenzitetu i strukturi prometnih tokova.

Osnovni podatak je prosječni godišnji, dnevni promet i dobija se tako što se ukupan protok

vozila za godinu dana na jednoj dionici puta podijeli sa brojem dana u godini.

Prikupljanje podataka potrebno je zbog prometnog i urbanističkog planiranja, zbog planiranja

buduće prometne mreže ili oblikovanja nekog čvorišta, zbog eventualne rekonstrukcije postojeće

prometne mreže i izgradnje novih prometnih pravaca.

2. OSNOVNI POKAZATELJI NA PODRUČJU GRADA TRAVNIK ZA PERIOD OD 2011. DO 2013.

Osnovni pokazatelji na području opštine Travnik prebivališta za period od 2011. do 2013. godine

- broj stanovnika, broj vozača, broj vozila, vrsta i dužina cesta, sigurnosti cestovnog prometa

(broj prometnih nezgoda-s poginulima, s teže ozlijeđenima, s lakše ozlijeđenima, s materijalnom

štetom). Srednjobosanski kanton ima 253.000 stanovnika.

Vrsta ceste : Magistralna M 5

3

OSNOVNI POKAZATELJI ZA 2011. GODINU

Općina Travnik – 72. 852 stanovnika

Travnik – 18.874 stanovnika

Broj kontrolisanih vozila i vozača – 39. 653

Broj prometnih nezgoda sa poginulima – 3

Broj prometnih nezgoda sa teže ozlijeđenima – 16

Broj prometnih nezgoda sa lakše ozlijeđenima – 49

Broj prometnih nezgoda sa materijalnom štetom – 582

Dijagram 1. Prometne nezgode za 2011.godinu.

Prometne nezgode sa poginulima

Prometene nezgode sa teže ozlijeđenima

Prometne nezgode sa lakše ozlijeđenima

Prometne nezgode sa materijalnom štetom

3 1649

582

SalesSales

4

OSNOVNI POKAZATELJI ZA 2012.GODINU


Travnik – 19. 251 stanovnika

Broj kontrolisanih vozila i vozača – 46. 622






5


Prometne nezgode sa teže ozlijeđenima



2 2162

516

SalesSales

OSNOVNI POKAZATELJI ZA 2013.GODINU


Travnik – 19.784 stanovnika

Broj kontrolisanih vozila i vozača – 51.175






6


Prometne nezgode sa teže ozlijeđenima



6 18 41

673

SalesSales

3. BROJANJE SAOBRAĆAJA

Brojanje prometa sprovodi se radi prikupljanja podataka o intenzitetu i strukturi prometnih

tokova. Osnovni prosječni dnevni promet dobija se tako što se ukupan protok vozila za godinu

dana na jednoj dionici puta podjeli sa brojem dana u godini. Dužnost upravljača državnim i

lokalnim putevima je da redovno vode statistiku o protoku vozila, na osnovu koje se sprovodi

racionalno i efikasno upravljanje putevima.

Brojanje prometa može se vršiti:

metodom ručnog brojanja i

automatskom metodom.

7

3.1. Metoda ručnog brojanja

Brojanje prometa, prvobitno je bilo ručno, počelo se koristiti kao način na koji su se prikupljali

podaci o opterećenjima određenih prometnica, kategorijama vozila koja se kreću po njima i sl.

Razlikujemo dvije vrste brojanja:

1. Statičko - broje se vozila koja u određenom vremenskom intervalu prođu kroz određeni

presjek ceste. Tako se dobivaju podaci o opterećenju ceste, a koriste se pri dimenzioniranju

prometnica i čvorišta.

2. Dinamičko - to je brojanje prometnih tokova. Njime se ustanovljuje jačina, smjer i put

prometnih tokova. Metode brojanja prometa su:

1. metoda običnog mjerenja na čvornim točkama,

2. metoda običnog mjerenja registarskih oznaka vozila,

3. metoda obilježavanja listićima,

4. metoda ispitivanja,

5. metoda brojačkih značaka,

6. anketiranje domaćinstava.

Vrijeme brojanja ovisi o svrsi brojanja. Ako je osnovnim brojanjem određeno vrijeme vršnog

opterećenja može i kratkotrajno brojanje od pola sata do dva sata dati potrebne rezultate. Podaci

o dnevnom opterećenju dobivaju se 16 satnim brojanjem u 2 smjene (6-14 i 14-22 sata). Pri

brojanju treba odabrati karakteristične dane kada su opterećenja prosječna. Odnos dnevnog i

noćnog prometa dobit će se 24 satnim brojanjem.

Metoda običnog mjerenja na čvornim točkama - Služi za utvrđivanje prometnih tokova bez

obzira na izvor i cilj tih tokova. Brojačka mjesta postavljaju se na svakoj prilaznoj cesti prema

raskrižju.Bilježe se smjerovi kretanja vozila.

8

Metoda bilježenja registarskih oznaka vozila - Sastoji se u bilježenju registarskih oznaka, a

nedostatak je što se brojanje mora provesti istovremeno na cijelom području zbog čega je

potreban veliki broj sudionika pri brojanju.

Metoda obilježavanja listićima- Vozač pri ulazu u grad nalijepi listić određenog oblika i boje

ovisno o tomu da li se zadržava u gradu ili samo prolazi i slično.

Metoda ispitivanja - Sastoji se u ispitivanju vozača od kuda dolaze,kamo idu,da li se zadržavaju

i slično. Potreban je veliki broj brojača i brojanje istovremeno na cijelom području.

Metoda brojačkih značaka- Značke se podijele vozačima u vršnim satima u vremenu od 3

sata.U razmacima od pola sata treba pokupiti značke i podatke zabilježiti u formulare.

Anketiranje domaćinstava - Dijelove grada treba podijeliti u sektore,te obavijestiti

stanovništvo o anketi. Domaćinstva se anketiraju o obavljenim vožnjama u nekom određenom

danu.

Vrijeme trajanja brojanja određuje se u zavisnosti od svrhe brojanja.

prema tome se može podijeliti na:

- kratkoročno i

- dugoročno brojanje.

Kratkoročno brojanje od pola sata do dva sata koristi se najčešće za utvrđivanje veličine protoka

u satima vršnog opterećenja. Za utvrđivanje mjerodavnog dnevnog opterećenja dovoljno je

brojanje od 16 h. Za dugotrajno brojanje u toku čitave godine pogodno je izabrati automatsko

brojanje pomoću elektronskih uređaja.

Da bi se brojanje na brojačkim mjestima obavilo jeftinije i za kraće vrijeme potrebno je stalno

brojanje samo na malom broju brojačkih mjesta. Rezultat takvih brojanja na ključnim brojačkim

mjestima omogućuju zajedno sa rezultatima kratkotrajnih brojanja sa ostalih brojačkih mjesta

izvođenja zaključka o cjelokupnom toku saobraćaja. U zavisnosti od cilja, brojanje se može

organizovati:

1. na poprečnom presjeku puta (profilno brojanje);

9

2. na određenoj dionici puta i

3. na posmatranom području (kordonsko brojanje).

Brojanje na poprečnom pregledu puta se obavlja ručno pomoću brojačkih listića. Na ovaj način

se dobivaju podaci o opterećenju puta na tom poprečnom presjeku, ali međutim neće se dobiti

podaci o prostornoj raspodjeli saobraćajnih tokova. Ovi podaci se koriste i za dimenzionisanje

poprečnih profila puta kao i pri praktičnim zadacima regulisanja raskrsnica.

Brojanje saobraćaja na određenoj dionici puta spada u grupu tzv. dinamičkog brojanja prometa.

Organizuje se da bi se utvrdilo ukupno opterećenje posmatrane dionice po obimu i strukturi

prometa kao i promjene toka duž dionice (obim vozila koji se ulijeva i izlijeva sa posmatrane

dionice na priključne puteve). Brojanje prometa na dionici puta je komplikovanije za izvođenje i

planiranje, a potrebno je više osoblja za brojanje i obradu prikupljenih podataka.

Brojanje na posmatranom području (kordonsko brojanje) se obavlja tako što se brojačkim

mjestima obuhvata odgovarajuća gradska zona. Na ovaj način utvrđuje se broj vozila koji uđe i i

zađe iz posmatrane zone u odgovarajućem vremenskom periodu, ovi podaci služe za donošenje

odgovarajućih zaključaka o načinu regulisanja raskrsnica. O potrebi za novim garažnim

prostorima ili prostorima za parkiranje vozila, uvođenje pješačkih zona... Poslije brojanja

skupljaju se podaci, a zatim se sistematiziraju i pripremaju za dalju obradu.

10

Slika 1. Ručno brojanje saobraćaja 1938.god.1

3.2. Automatsko brojanje saobraćaja

1 Kulović, M.: Uvod u saobraćajno inženjerstvo, Saobraćajni fakultet Travnik 2011.

11

Brojilo služi sa stalno prikupljanje podataka o značajkama prometnih tokova na cestama.

Preferira korištenje automatskih brojila prometa s induktivnom tehnologijom, jer omogućuje

brzo i tačno mjerenje cestovnog prometa te pripada najnovijim rješenjima koja mogu udovoljiti

svim osnovnim i dodatnim potrebama u prikupljanju podataka o prometu na cestama. Osobito je

važno da automatsko brojilo omogućuje točno razvrstavanje vozila u najmanje osam skupina

(prema europskom standardu).

Slika 2. Automatsko brojilo prometa2

Brojila prometa na cestama postavljaju se prema projektu. Mjerni uređaji prometnog toka

(brojila prometa) mjere i memoriraju sve relevantne podatke o prometu:

brojenje vozila po prometnoj traki i smjeru;

brzine vožnje po vrsti vozila;

učestalost;

razmak između vozila.

Podaci se putem mjernih uređaja prikupljaju na karakterističnim mjernim mjestima na cestama.

Interval prikupljanja podataka u pravilu je jedna minuta, što odgovara i vremenu obrade

prikupljenih podataka.

Mjerni sustav se može bazirati na induktivnoj petlji ili drugim osjetilima uključujući i “video

imaging” sustav. U pravilu primjenjuje se sustav za induktivno detektiranje vozila s dvije

2Kulović, M.: Uvod u saobraćajno inženjerstvo, Saobraćajni fakultet Travnik 2011.

12

induktivne petlje po jednom prometnom traku. Induktivne petlje za detekciju vozila ugrađuju se

u kolnik s dva dovoda do uređaja za brojenje.

Položaj induktivnih petlji potrebno je tako odrediti da između petlji i dovoda susjednih petlji

postoji minimalni razmak od 50 cm.

Dovodne i odvodne strane susjednih petlji istog smjera vožnje (npr. na brzim cestama i

autocestama s više prometnih trakova u istom smjeru) trebaju ležati u istoj ravnini. Širina proreza

(utora) u cesti za polaganje petlji iznosi 5-8 cm, a kad se radi o dovodima do spojne kutije od

koje slijedi grananje (do nje vodi telekomunikacijski kabel) onda utor iznosi oko 10 cm. Dubina

utora iznosi kod betonskog kolnika oko 5 cm.

Kontinuirano prikupljanje podataka o prometu na cestama, tj. neprekidno brojanje prometa kroz

cijelu godinu obavlja se stacionarnim automatskim brojilima. Mjesto prikupljanja podataka jest

lokacija brojanja. U upotrebi je nekoliko generacija i vrsta brojila.

U primjeni su tri tipa brojila: SBH/DL 2000, Peek Traffic ADR-2000 i Mikrobit QLD-6CX. U

nastavku su opisane glavne značajke pojedinih tipova brojila, ključne za analizu sa stajališta

teorije prometnih tokova.

Jedan od najvažnijih detalja kod stalnog brojanja prometa je određivanje potrebnog broja mjesta

brojanja, odnosno stanica za automatsko brojanje. Broj stanica automatskog brojanja je obično

manji od 30, a srednja vrijednost i varijacija su nepoznate.

Da bi se odredila veličina minimalnog uzorka koja će obezbjediti zadovoljavajuću tačnost koristi

se ''t'' raspodjela. Opšti oblik jednačine ove raspodjele je:

t α= x−μs /√n

Gdje je :

t α = (1 –α )t h procentualna vrijednost ''t'' raspodjele sa (n-1) stepeni slobode;

α = 1 – (procenat izabranog nivoa povjerenja / 100);

x = aritmetička sredina;

μ = sredina uzorka;

s = standardna devijacija uzorka;

13

n = veličina uzorka (broj stanica za brojanje).

Formula može biti napisana u konačnoj formi izražavajući standardnu devijaciju i vjerovatnoću

greške u relativnom smislu u odnos na srednju vrijednost uzorka. Koristeći koeficijent varijacije

(KV) umjesto standardne devijacije i nivo preciznosti (NP) umjesto greške srednje vrijednosti,

jednačina za broj stanica za brojanje prometa je:

n = ( t α∗KVNP )2

Gdje je: KV = koeficijent varijacije

NP = nivo precioznosti (greška srednje vrijednosti za izabrani interval)

4. OBIM I STRUKTURA VOZILA NA MAGISTRALNOM PUTU M 5

Magistralni put je javni put koji povezuje veće gradove i važnija privredna područja u Bosni i

Hercegovini i koji se nadovezuju na mrežu odgovarajaće kategorije puteva sa susjednim državama.

14

4.1. Vremenski period od 06:30 do 09:30 sati Travnik – Nova Bila

U tabeli 1. prikazan je protok vozila na dionici Travnik – Nova Bila.

Tabela 1. Protok vozila na dionici Travnik –Nova Bila/

SNIMANJE SAOBRAĆAJA

15

Dionica puta: Magistralni put M 5 Smjer: Travnik –Nova Bila Dan u nedjelji i datum: Ponedjeljak, 09.02.'15..

Vrijeme

Bic

ili

Rad

na m

asin

a

Mot

ob-c

ikli

Zap

režn

a ko

la

Put

nick

i aut

omob

ili

Kom

bi v

ozil

o

Teretna vozila

Aut

o-bu

si

laka

Teš

ka

Teš

ka s

pri

koli

c.

Aut

o-vo

zovi

06:30-06:45 / / / 43 5 / 4 / / /06:46-07:00 / / / 29 3 2 1 2 / /07:01-07:15 / / / 35 1

3/ 1 / / 1

07:16-07:30 1 1 / 41 4 1 3 3 / 207:31-07-45 / / / 53 3 / 4 3 / 307:46-08-00 / / / 48 4 1 3 / / 108:01-08:15 / / / 58 3 / 6 / / 108:16-08:30 / 2 / / 62 2 1 1 1 / /08:31-08:45 /

2/ 61 / 3 1 / / 1

08:46-09:00 / / /

/ 27 / / / / / /

09:01-09:15 / 1 / / 34 1 / / / / /09:16 -09:30 1 / / 66 / / 2 3 / /

UKUPNO: 2

3

3

/ 557

38 10

26 12

/

9

Ukupno svih vozila: 672 vozila.

4.2. Vremenski period od 15:30 do 18:30 sati Travnik – Nova Bila

U tabeli 2. prikazan je protok vozila na dionici Travnik – Nova Bila.

Tabela 2. Protok vozila na dionici Travnik – Nova Bila

16

SNIMANJE SAOBRACAJADionica puta: Magistralni put M 5 Smjer: Travnik – Nova BilaDan u nedjelji i datum: Ponedjeljak, 09.02.'14.

Vrijeme

Bic

ikli

Rad

na m

asin

a

Mot

o-ci

kli

Zap

rež.

kol

a

Put

nič.

aut

om.

Kom

b.vo

zilo

Teretna vozila

Aut

o-bu

si

Lak

a

Teš

ka

Teš

kasa

prik

olic

.

Aut

o-vo

zovi

15:30- 15:45 / / / / 53 / 1 1 2 / 215:46-16:00 / / / / 57 1 / 1 2 / /16:01-16:15 1 / / / 53 1 1 / / / 116:16-16:30 / / / / 68 / 3 1 1 / 216:31-16:45 / / / / 71 / 2 2 3 / /16:46-17:00 / / / / 74 4 1 3 / / 217:01-17:15 / / / / 66 1 / / 1 / 217:16-17:30 / / / / 53 2 / 2 1 / 117:30-17:45 / / / / 57 / / 1 / / /17:46-18:00 1 / / / 55 / 2 / 1 / 118:01-18:15 / / / / 52 1 2 2 / / 118-16-18:30 / / / / 46 1 1 3 / / /

UKUPNO: 2 / / / 705 11 16 15 11 / 12


4.3. Vremenski period od 06:30 do 09:30 sati Nova Bila - Travnik

U tabeli 3. prikazan je protok vozila na dionici Nova Bila - Travnik.

17

Tabela 3. Protok vozila na dionici Nova Bila - Travnik


Dionica puta: Magistralni put M 5 Smjer: Nova Bila - Travnik

Dan u nedjelji datum: Ponedjeljak, 09.02.'15.

Vrijeme

Bic

ikli

Mot

o-ci

kli

Rad

na m

asin

a

Z

apre

ž. k

ola

P

utni

č au

tom

.

Kom

b.vo

zilo

Teretna vozila

Aut

o-bu

si

Lak

a

Teš

ka

Teš

ka s

pri

koli

c.

Aut

o vo

zovi

06:30-06:45 / / / / 38 / / / / /

06:46-07:00 / / / / 41 / 2 / / / 2

07:01-07:15 / / / / 35 / 1 2 / / 1

07:16-07:30 / / / / 47 / 2 / / / 3

07:31-07-45 / / / 61 2 1 2 1 / /

07:46-08-00 / / / 60 3 1 / 1 / 1

08:01-08:15 / / / 74 2 2 / / / /

08:16-08:30 / / / 76 / 1 1 1 / 2

08:30-08:45 / / / 61 1 / 1 / / /

08:46-09:00 / / / 58 1 1 / 1 / 1

09:01-09:15 / / / 47 1 2 2 3 / /

09:16-09:30 1 / / 52 / / / / / 2

UKUPNO:

1 / / 650 10 13 8 7 / 12


4.4. Vremenski period od 15:30 do 18:30 sati Nova Bila - Travnik

U tabeli 4. prikazan je protok vozila na dionici Nova Bila - Travnik.

Tabela 4. Protok vozila na dionici Nova Bila – Travnik

18


Dionica puta: Magistralni put M 5 Smjer: Nova Bila - TravnikDan u nedjelji i datum: Ponedjeljak , 09.02.'15.

Vrijeme

Bic

ikli

Mot

o-ci

kli

Zap

rež.

kola

Put

niča

utom

.

Kom

bvoz

ilo

Teretna vozila

Aut

o-bu

si

Lak

a

Teš

ka

Teš

ka s

apr

ikol

ic.

Aut

o vo

zovi

14:00-14:15

/ / / 50 2 / / / / 2

14:16-14:30

/ / / 41 2 1 1 1 / /

14:31-14:45

/ / / 58 / 2 / / / 2

14:46-15:00

/ / / 58 / / 3 1 / /

15:01-15-15

/ / / 75 / / 2 / / /

15:16-15-30

/ / / 78 5 1 / / / 1

15:31-15:45

/ / / 81 / / / / /

16:46-16:00

/ / / 78 / 1 / 2 / 2

16:01-16:15

/ / / 37 / 1 2 1 / 2

16:16-16:30

/ / / 42 2 2 2 / / 2

16:31-16:45

/ / / 30 / / 2 2 / 1

16:46-17:00 / / / 47 1 / / 1 / /

UKUPNO:/ / / 675 12 8 12 8 / 12


4.5. Vrste vozila

19

Vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim dječjih prijevoznih

sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ili starije

osobe, ako se pritom ne kreću brzinom većom od brzine čovječjeg hoda.

Postoje različite vrste vozila:

cestovna vozila ,

motorna vozila ,

željeznička vozila ,

radna vozila ,

zaprežna vozila .

U predhodnim tabelama navedeno je više vrsta vozila, od kojih je najveći protok kod putničkih

automobila, zatim protok autobusa za javni gradski promet. Može se vidjeti da auto-vozovi ne

koriste ovu dionicu puta.

5. FAKTORI VARIJACIJE SAOBRAĆAJA

20

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zapre%C5%BEno_vozilo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Radno_vozilo

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljezni%C4%8Dka_vozila

http://hr.wikipedia.org/wiki/Motorno_vozilo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Cestovna_vozila

Faktor varijacije prometa (FVS) predstavlja mjesečnu varijaciju prometa za sve dane u sedmici.

Ovaj faktor se koristi za korigovanje dopunskog brojanja da bi se izračunao PGDS. Podaci za

proračun FVS se prikupljaju stalnim brojanjem i mogu se klasificirati zavisno od funkcionalne

klasifikacije prometne mreže.

FVS se izračunava primjenom sljedećih postupaka:

Izračunava se prosječan promet za svaki dan u sedmici (ponedjeljak, utorak, srijeda,

četvrtak, petak, subota i nedjelja), za svaki mjesec i za svaku stanicu automatskog

brojanja prometa.

Izračunaju se mjesečni prosjeci (prosjek 24-satnog brojanja prometa za određen mjesec.

Izračuna se prosjek grupe dobijajući tako faktor grupe za svaki dan u sedmici i svaki

mjesec u godini.

Konačno, izračuna se prosječan faktor uzimajući u obzir prethodne četiri godine.

Ekstremno niske vrijednosti se predhodno eliminišu.

21

5.1. Faktor vršnog sata

Obzirom da se najkompleksnije varijacije prometa događaju tokom jednog sata, promet u

jednom vršnom satu je kritična veličina za operativne analize. Analize kapaciteta, kao i druge

vrste analiza fokusiraju se na promet u vršnom satu tokom vremena od 15 – minutnih intervala.

Odnos između prometa u toku jednog sata i ekvivalentnog maksimalnog protoka definiše se kao

faktor vršnog sata FVRS.

FVRS =

Saobraćaj ( vozila /sat )Max /Pr otok

=Saobraćaj ( vozila/ sat )

4 ∗Max 15minutni

FVRS u urbanim sredinama je generalno u granicama od 0.80 do 0. 98. Manje veličine ukazuju

na veće varijacije prometa tokom jednog sata. Vrijednosti FVRS iznad 0, 95 su indikacija većeg

intenziteta prometa i kapacitivnih ograničenja.

22

6. PRORAČUN FAKTORA VRŠNOG SATA

Proračun faktora i vršnog sata za vremenski interval od 06:30 – 09:30

Relacija Travnik – Nova Bila

Tabela 5. Proračun faktora i vršnog sata za vremenski interval od 06:30 – 09:30

Vremenski interval Broj vozila

06:30-06:45 52

06:46-07:00 57

07:01-07:15 50

07:16-07:30 56

07:31-07:45 66

07:46-08:00 57

08:01-08:15 68

08:16-08:30 69

08:31-08:45 68

08:46-09:00 27

09:01-09:15 36

09:16-09:30 66

Ukupno: 672

Vršni sat je u period 07:46 do 08:45.

FVRS =



4 ∗Max 15minutni

FVRS =57+68+69+68

4∗69 =262276 = 0,94

23

Proračun faktora i vršnog sata za vremenski interval od 15:30 – 18:30

Relacija Travnik – Nova Bila

Tabela 6. Proračun faktora i vršnog sata za vremenski interval od 15:30 – 18:30


15:30-15:45 59

15:46-16:00 61

16:01-16:15 56

16:16-16:30 74

16:31-16:45 78

16:46-17:00 84

17:01-17:15 70

17:16-17:30 60

17:31-17:45 58

17:46-18:00 59

18:01-18:15 58

18:16-18:30 52

Ukupno: 769

Vršni sat je u periodu od 16:16 do 17:15.

FVRS =



4 ∗Max 15minutni

FVRS =74+78+84+70

4∗84 =306336 = 0,91

24

Proračun faktora i vršnog sata za vremenski interval od 06:30 – 09:30h.

Relacija Nova Bila – Travnik.

Tabela 7. Proračun faktora i vršnog sata za vremenski interval od 06:30 – 09:30h.


06:30-06:45 38

06:46-07:00 45

07:01-07:15 39

07:16-07:30 52

07:31-07:45 67

07:46-08:00 66

08:01-08:15 78

08:16-08:30 81

08:31-08:45 63

08:46-09:00 62

09:01-09:15 55

09:16-09:30 55

Ukupno: 701


FVRS =



4 ∗Max 15minutni

FVRS =67+66+78+81

4∗81 =292324 = 0,90

25

Proračun faktora i vršnog sata za vremenski interval od 15:30 – 18:30h.

Relacija Nova Bila - Travnik.

Tabela 8. Proračun faktora i vršnog sata za vremenski interval od 15:30 – 18:30h.


15:30-15:45 54

15:46-16:00 46

16:01-16:15 62

16:16-16:30 62

16:31-16:45 77

16:46-17:00 85

17:01-17:15 81

17:16-17:30 83

17:31-17:45 43

17:46-18:00 50

18:01-18:15 35

18:16-18:30 49

Ukupno: 727


FVRS =



4 ∗Max 15minutni

FVRS =77+85+81+83

4∗85 =326340 = 0,95

26

7. OSVRT NA REZULTATE

Brojanje prometa vršilo se u jednom danu u dva različita vremenska intervala.

Brojanje se vršilo u dva različita smjera i to:

Travnik – Nova Bila i

Nova bila - Travnik

Period vršnog sata za relaciju Travnik – Nova Bila u vremenskom intervalu od 06:30 do 09:30 je

od 07:46 do 08.45, a faktor vršnog sata iznosi 0,94.

Period vršnog sata za relaciju Travnik – Nova Bila u vremenskom intervalu od15:30 do 18:30 je

Od 16:16 do 17:15 , a faktor vršnog sata iznosi 0,91.

Period vršnog sata za relaciju Nova Bila – Travnik u vremenskom intervalu od 06:30 do 09:30

je od 07:31 do 08:30, a faktor vršnog sata iznosi 0,90.

Period vršnog sata za relaciju Nova Bila - Travnik u vremenskom intervalu od 15:30 do 18:30 je

Od 16:31 do 17:30 , a faktor vršnog sata iznosi 0,95.

Kroz date tabele može se vidjeti da protok vozila nije isti. Veći protok je radnim danom,

tj. ponedjeljkom.

Dobivene vrijednosti FVS su manje nego u urbanim sredinama. Period vršnog sata nije jednak za

oba smjera. Razlog, manjim faktorima vršnog perioda je umanjeni protok vozila na toj dionici

zbog izgradnje ceste.

FVRS u urbanim sredinama je generalno u granicama od 0,80 do 0,98. Manje veličine ukazuju

na veće varijacije saobraćaja tokom jednog sata. Vrijednosti FVRS iznad 0,95 su indikacija

većeg intenziteta saobraćaja i kapacitivnih ograničenja.

27

8. ZAKLJUČAK

Prognoza prometa procjenjuje, na primjer, broj vozila na određenoj dionici puta, raskrsnici ili

mostu. Svaka prognoza prometa počinje prikupljanjem podataka o postojećem prometu.

U prikupljanje podataka o prometu spada i brojanje prometa i na osnovu ovih podataka mogu se

pratiti eventualne promjene u prometu (povećan ili smanjen protok vozila).

Prometne prognoze se koriste u različite svrhe u planiranju, inžinjerstvu i prometnoj politici kao

što su: proračun kapaciteta prometne infrastrukture, za procjenu finansijske i društevene

opravdanosti projekta, za proračun uticaja projekta na okolinu.

U toku izrade seminarskog rada mogao sam da naučim mnoge stvari u vezi brojanja prometa,

kako i na koje načine se broji i analizu brojanja. Obradio sam faktor vršnog sata, šta je vršni sat i

kako se računa. Visok stepen automobilizacije dovodi do toga da je največi protok putničkih

automobila.

FVRS u urbanim sredinama kreće se u granicama od 0,80 do 0,98. Manje veličine ukazuju na

veće varijacije prometa tokom jednog sata. Vrijednosti FVRS iznad 0,95 su indikacija većeg

intenziteta prometa i kapacitativnih ograničenja.

Vrijednosti FVRS dobijene korištenjem prikupljenih podataka kreću se u granicama od 0,90 do

0,95 što znači da je riječ o manjim varijacijama prometa tokom jednog sata i manjem intenzitetu

prometa.

28

LITERATURA

[1] Kulović, M. (2011.). Uvod u saobraćajno inženjerstvo.Internacionalni univerzitet Travnik.Saobraćajni fakultet.Travnik.Travnik.[2] Bošnjak, I., Badanjak, D. (2005.). Osnove prometnog inženjerstva.Sveučilište u Zagrebu.Fakultet prometnih znanosti. Zagreb.

Internet izvori:[3] http://www.jpcfbih.ba/ba/aktivnosti/brojanje_prometa.shtml (23.12.2014.)[4] http://www.absrs.org/sajt/doc/File/zakoni/ZOBS%20BiH%20OSNOVNI%20%206-06.pdf (23.12.2014.)

29

http://www.jpcfbih.ba/ba/aktivnosti/brojanje_prometa.shtml

jusuf ibranovic sr pi 10032015 4a-aaaaa

Documents