kako očuvati zdravlje osjetila

Kako oËuvatizdravlje osjetila

001-003_KYSS_CRO 2010.03.18 09:26

001-003_KYSS_CRO 2010.03.18 09:26

READER’S DIGEST

Kako saËuvati i izoπtritivid, sluh, okus i njuh

Kako oËuvatizdravlje osjetila

001-003_KYSS_CRO 2010.03.18 09:26

StruËni konzultantiProfesor dr. sc. Ian Griersonprofesor oftalmologije

Odjel oftalmologije i Odjel za oËne bolesti St. Paula

Dr. sc. Matthew Yung otolog konzultant

Zaklada NHS bolnice Ipswich

Dr. sc. Lucy Donaldson viπi predavaË fiziologije i farmakologije

Fakultet medicinskih znanosti

SveuËiliπte u Bristolu

Profesor dr. sc. Tim Jacobprofesor staniËne fiziologije

Fakultet bioznanosti

SveuËiliπte u Cardiffu

Tekst napisala

Sheena Meredith

Sadr

æaj

O ovoj knjizi 8

Uvod 10

004-007_KYSS_CRO 2010.03.18 09:31

Vid1 »udo vida 18

2 Zaπtitite svoje dragocjene oËi 31

3 Koliko dobro vidite 48

4 Medicinska rjeπenja 78

5 ©ira slika 101

6 Pametni plan za dobar vid 112

004-007_KYSS_CRO 2010.03.18 09:31

Sluh7 Radost sluπanja 116

8 Zaπtitimo svoje uπi 126

9 U Ëemu je problem? 139

10 Tehnologija spasa 153

11 Pametni plan za dobar sluh 174

Napomena Ëitateljima

Iako su autori ove knjige dali sve od sebe da budu πto toËniji i aæurniji, spoznaje

u medicini i farmakologiji neprestano se mijenjaju. »itateljima se preporuËuje

da se za savjete obrate medicinskim struËnjacima. Pisce, istraæivaËe, urednike

i nakladnike ove knjige ne smije se smatrati odgovornima za pogreπke, omaπke

ili postupke koji mogu biti posljedica informacija πto ih ovdje donosimo.

004-007_KYSS_CRO 2010.03.18 09:32

Okus i njuh

12 ZaËin æivota 178

13 Bolji osjet okusa i mirisa 192

14 Provjerite i ocijenite 208

15 Mirisna rjeπenja 220

16 Pametni plan za dobar okus i njuh 232

ZakljuËci 234

Pojmovnik 236

Izvori 238

Kazalo 242

004-007_KYSS_CRO 2010.03.18 09:32

o ovoj knjiziEvo knjige koja Êe vam pomoÊi da æivite zdravim æivotom, ali i æivotom u

kojem Êete doista uæivati! Zdravlje vaπih osjetila govori o tome kako Êete

zaπtititi i izoπtriti osjetila koja nam donose æivotne uæitke, a usto su bitna

za naπu sigurnost i svakodnevno æivljenje.

Mnogi smatraju kako je posve normalno da s godinama osjetila otupe.

No, ne mora biti tako. Ova knjiga objaπnjava kako sprijeËiti i usporiti

posljedice starenja te kako nadoknaditi svako popuπtanje osjetila;

zahvaljujuÊi tehnologiji koja se primjenjuje u medicini 21. stoljeÊa,

gotovo se uvijek neπto moæe uËiniti.

U knjizi se takoer opisuju deseci mjera koje i sami moæete poduzeti i

koje vam mogu znatno pomoÊi. Takoer, ona jednostavno objaπnjava kako

osjetila rade, πto im se loπe moæe dogoditi, koji su simptomi πtetnih

poremeÊaja te kada i gdje potraæiti pomoÊ. Otkrit Êete πto u naËinu æivota

i naπoj okolini moæe oπtetiti naπ vid, sluh, okus i njuh te kako to moæemo

izbjeÊi i svladati.

©to je najvaænije, u svakom od tri dijela ∑ Vid, Sluh, Okus i njuh ∑ ova

vam knjiga pomaæe da osmislite “pametan plan” doæivotnog oËuvanja

zdravih osjetila.

vaπ pametni planU knjizi Êete Ëesto nailaziti na pametni plan ∑ tako smo nazvali opÊenit

program za sva vaπa osjetila. SaËinjen je od Ëetiri elementa ∑ zaπtite,

ocjene, ispravljanja i uæivanja ∑ i u toj se strategiji ne ide samo na ono πto

Êete u buduÊnosti poduzeti nego ona govori i o svemu πto moæete uËiniti

kako biste svoja osjetila sve vrijeme Ëuvali i jaËali. Na kraju svakog dijela

naÊi Êete pitanja i podatke o stranicama na kojima moæete proËitati

konkretne savjete.

Zaπtita Doznat Êete πto vam to u naËinu æivota moæe pomoÊi da

svoja osjetila saËuvate i izoπtrite, zaπtitite ih od buduÊih problema i nosite

se s onima koji su se veÊ pojavili. Neki Êe vam savjeti zvuËati poznato ∑

smanjite unos masti æivotinjskog podrijetla, jedite voÊe i povrÊe jarkih

boja, prestanite puπiti. Kao i ostatak vaπeg tijela, osjetila Êe imati koristi

od zdravog naËina æivota. Doznat Êete kako drugi aspekti naπeg æivota ∑ od

raËunala i MP3 ureaja ∑ mogu loπe djelovati na osjetila, zaπto oËima treba

tama, a uπima tiπina, te kako moæete izoπtriti osjet okusa i njuha time πto

Êete im ugaati.

8

008-015_KYSS_CRO 2010.03.18 09:33

Ocjena Morate znati od koje toËke polazite. Koliko je dobar vaπ vid?

Koliko dobro Ëujete, kakva su vaπa osjetila okusa i njuha? ©to veÊ sada

Ëinite kako biste ih popravili ∑ i jeste li u tome uspjeπni? Prijeko je

potrebno dobro znati kako vaπa osjetila rade i osluπkivati sve promjene.

Morate razumjeti kako funkcionira svako od tih osjetila, πto im se loπe ili

gore moæe dogoditi te koliko je to vjerojatno kako biste poduzeli korake da

to sprijeËite ili lijeËite. Doznat Êete koji su Ëimbenici rizika te koja osobna

obiljeæja mogu utjecati na veÊi (ili manji) rizik od odreenih poremeÊaja i

bolesti. Upitnici i jednostavni kuÊni testovi pomoÊi Êe vam da prepoznate

probleme i vidite treba li vam pomoÊ lijeËnika opÊe prakse ili specijalista.

A svi ti savjeti vrijede za cijeli æivot. Vaπ pametni plan predstavlja

doæivotnu strategiju koja nudi obilje moguÊnosti da je neprestano

ocjenjujete i prevrednujete.

Ispravak Uzrok poremeÊaja i bolesti koje utjeËu na osjetila Ëesto se

moæe lijeËiti ili barem postoje djelotvorni naËini da se njihov utjecaj ublaæi

i da nastavite u punini uæivati u radu, hobijima i odnosima s drugima,

da zadræite sposobnost samostalnog æivljenja. Zdravlje vaπih osjetila

objaπnjava πto moæete uËiniti da ispravite niz poremeÊaja koji utjeËu

na osjetila te kako nadomjestiti gubitak ili slabljenje osjeta koji dolaze

s godinama. U svakom dijelu opisuje se struËna medicinska pomoÊ koju

moæete potraæiti i pomaæe vam ocijeniti naËine lijeËenja, stategije, ureaje

i tehniËka pomagala koja Êe vam moæda preporuËiti specijalisti.

Uæivanje Naπa nam osjetila pruæaju beskrajno mnogo radosti, no u

æurbi svakodnevice to Ëesto previamo. Da bismo ih u potpunosti upoznali

i cijenili, moramo zastati i gledati sve ono πto nam pruæa zadovoljstvo,

sluπati zvukove koji nas razgaljuju, uæivati u lijepom mirisu te kuπati okuse

koji gode naπem nepcu. Kada ih tako svjesno koristimo, postajemo

pozorniji ∑ bolje zamjeÊujemo, jasnije Ëujemo, razvijamo osjetila okusa i

njuha ∑ a time raste i uæitak koji nam pruæaju. Taj bi uæitak trebao biti

snaæan poticaj da se za svoja osjetila brinemo, da ih pazimo i Ëuvamo ∑ do

kraja æivota.

Nitko ne bi svoja osjetila smio uzimati zdravo za gotovo. Toliko je razloga

zbog kojih bismo se morali pobrinuti da nam dobro sluæe. Pametni plan,

prilagoen upravo vama, trenutaËno donosi koristi i pomaæe vam da i dalje

uæivate u æivotu punim pluÊima. Bogatstvo informacija i vodstvo koje vam nudi

knjiga Zdravlje vaπih osjetila mogli bi vam pomoÊi da i u dubokoj starosti

budete sposobni za samostalan æivot te da saËuvate volju za æivotom.

O OVOJ KNJIZI 9

008-015_KYSS_CRO 2010.03.18 09:33

UvodOsjetila su ono πto nas povezuje sa svijetom. Bez njih ne bismo niπta znali o

tome πto se oko nas zbiva, ne bismo se mogli orijentirati u okolini, obavljati

poslove i uæivati u æivotu, niti bismo mogli ostvariti kontakt s drugim

ljudima.

Ipak, mnogi od nas o svojim osjetilima uglavnom uopÊe ne razmiπljaju.

Pomislite samo kakva je koordinacija osjetila potrebna da biste obavili

neπto posve jednostavno, primjerice javili se na telefon. Morate Ëuti da

zvoni, ustanoviti o kakvom je zvuku rijeË i odakle dolazi, pogledom locirati

telefon, otiÊi do njega te dodirnuti i podignuti sluπalicu. Cijela je ta radnja

uglavnom nesvjesna ∑ vaπ je um vjerojatno usredotoËen na to tko zove ili

na aktivnost u kojoj ste bili prekinuti kad je telefon zazvonio.

OSJEΔAJ RADOSTINaπa su osjetila mnogo viπe od mehaniËkih pomagala. Ona nam, naime,

pomaæu da uæivamo u æivotu ∑ od vrhunaca orkestralne glazbe do

proplamsaja sunca iza oblaka, od okusa Ëokolade do mirisa netom peËena

kruha.

Ona takoer bude snaæne osjeÊaje koje doæivljavamo pri pogledu na

prometnu nesreÊu ili novoroenËe, kad iz daljine Ëujemo glas voljene

osobe, kad do nas dopre miris svjeæe pokoπene trave ili pokvarene hrane.

Bili ti osjeÊaji pozitivni ili negativni, oni nam ∑ katkada posve nesvjesno ∑

posreduju doæivljaj svijeta. Odakle onaj osjeÊaj da smo neπto veÊ prije

doæivjeli, onaj déjà vu? Kako to da pri ulasku u osnovnu πkolu svoga

djeteta odmah bivate preneseni u vlastite πkolske dane? Odakle nam je

doπla ona melodija koju najedanput poËinjemo pjevuπiti?

OSJEΔAJ OPASNOSTI Naπa nas osjetila, dakle, mogu razveseliti, preplaπiti, privuÊi ili vratiti u

proπla vremena i na mjesta iz proπlosti. Moæda upravo zbog tih njihovih

svojstava zaboravljamo da su to tjelesne funkcije koje, kao i ostatak tijela,

zahtijevaju skrb i paænju kako bi radile najbolje πto znaju. Moæda

pokuπavate smrπavjeti, zdravo jesti ili izbjegavati zagaeni zrak, pesticide i

aditive ili redovito vjeæbati ∑ no vjerojatno nikada niste previπe razmiπljali o

zdravlju svojih oËiju ili uπiju, a o nosu i jeziku da i ne govorimo.

Dok neπto ne poe po zlu, obiËno niπta ne poduzimamo. Tek kada u

restoranu morate nekog zamoliti da vam proËita jelovnik, shvatite da biste

moæda mogli otiÊi na pregled oËiju. IIi da moæda neπto nije u redu s vaπim

10

008-015_KYSS_CRO 2010.03.18 09:33

sluhom kada svoje bliænje poËnete optuæivati da mumljaju, a oni vas da

preglasno puπtate zvuk na televizoru. Hrana moæda nije viπe onako ukusna

kao prije, ruæe ne miriπu onako opojno. »esto ne uoËavamo postupne

promjene koje nam se poËinju dogaati ulaskom u srednju dob ∑ a neki

jednostavno nisu spremni priznati ih ni sebi ni drugima.

RIZIK ZANEMARIVANJA OSJETILAJednako zabrinjava i to πto mnogi smatraju da su takva iskustva neizbjeæan

dio starenja. No, kao πto ova knjiga pokazuje, ne mora biti tako. Danas

medicina nudi mnoga rjeπenja za oslabljen rad osjetila te se, primjerice u

sluËaju vida, bolesti koje mogu dovesti do sljepoÊe, kao πto je glaukom,

mogu izlijeËiti ako se poËne na vrijeme.

Pasivnost moæe imati teπke posljedice ∑ nepotreban gubitak vida, na

primjer, ili izolaciju i jad zbog nemoguÊnosti da komuniciramo s

najdraæima. Slaba osjetila mogu biti i opasna ∑ izlaæu nas veÊoj opasnosti

od prometnih nezgoda, posrtanja i padova, poæara u kuhinji zato πto nismo

osjetili da je jelo zagorjelo ili Ëuli alarm za dim.

Jednostavne promjene ∑ od novog recepta za naoËale do bolje

osvijetljenih stuba ∑ mogu, meutim, uvelike poveÊati i naπu sigurnost i

kvalitetu æivota.

Tri dijela ove knjige ∑ Vid, Sluh, Okus i njuh ∑ imaju sve one podatke,

sredstva i savjete koji su vam potrebni da biste dovoljno rano neπto

poduzeli, izbjegli nepredviene posljedice i odræali svoja osjetila u dobrom

stanju. Bogatstvo informacija i smjernice u knjizi Zdravlje vaπih osjetila

pomoÊi Êe vam da svoja osjetila Ëuvate, da uoËite i lijeËite bolesti koje ih

mogu ugroziti te da do duboke starosti uæivate u æivotu bez tue pomoÊi.

OSOBNI PLAN©to je najvaænije, ova Êe vam knjiga pomoÊi da osmislite vlastiti pametni

plan kako biste izoπtrili i saËuvali osjetila vida, sluha, okusa i njuha u πto

boljem stanju. Pritom Êete slijediti nekoliko jednostavnih koraka: zaπtitu,

ocjenu, ispravljanje i uæivanje.

Plan ukljuËuje savjete i strategije samopomoÊi koji se odnose na

prehranu i opÊenito na æivotne navike koje Êe vam pomoÊi da svoja osjetila

saËuvate, Ëak i izoπtrite, te upozorenja o πtetnom utjecaju Ëimbenika

okoline, primjerice stalne buke.

Knjiga opisuje naËine na koje moæete ocijeniti svoje zdravstveno stanje i

πirok spektar medicinskih pretraga koje Êe provesti lijeËnik opÊe prakse ili

specijalist kako bi toËno utvrdili sve probleme. Vodi vas korak po korak

UVOD 11

008-015_KYSS_CRO 2010.03.18 09:33

kroz naËine ispravljanja stanja i otkriva najnovija istraæivanja koja utiru

put buduÊim lijeËenjima. Tu su takoer fascinantni sluËajevi ljudi koji

su uz pomoÊ medicinske znanosti ili tehnologije pobijedili poteπkoÊe.

Naravno, ideja vodilja ove knjige i njezina najvaænija svrha jest uæivanje

u vlastitim osjetilima. Naπa su osjetila najugodnije orue koje nam je dano

za æivot, a njihovo aktivno koriπtenje i briga o njima mogu biti presudni za

njihovo oËuvanje.

No, osjetila nisu uvijek ista. BuduÊi da se s godinama razvijaju i

mijenjaju, vaæno je da pratite svoj plan i njegove uspjehe. Uvijek Êe

se naÊi neπto πto se moæe popraviti ili izmijeniti.

TKO ©TEDI... NE VRIJEDINa vaænost stalnog koriπtenja i praÊenja osjetila osobito je upozorio

profesor Charles Spence s Odjela eksperimentalne psihologije SveuËiliπta

u Oxfordu u svojem izvjeπÊu pod naslovom “Tajne osjetila”. U njemu je

naglasio da æivimo u vremenu u kojem se naπa osjetila istodobno

bombardira i uskraÊuje, a to moæe naπtetiti naπem zdravlju i opÊenito

naπem æivotu.

Preπli smo, objaπnjava profesor Spence, iz doba u kojemu su naπi preci

æivjeli uglavnom vani i bili tjelesno aktivni u doba u kojemu 90 posto

vremena provodimo u zatvorenom, Ëesto pred televizorom ili raËunalom.

Osjetilom vida primamo previπe informacija, a zanemarujemo emocionalna

osjetila dodira i njuha ∑ a sve to na naπu πtetu. Ta ravnoteæa utjeËe na

naπu sposobnost doæivljavanja uæitka i ljubavi, na uspjeh i zdravlje.

A rezultat je, kaæe, to πto takoer bræe gubimo osjetila okusa i njuha, a

to moæe izazvati ozbiljne zdravstvene i prehrambene poteπkoÊe u starosti.

Naπa koæa ne prima dovoljno poticaja dodirom, a prema profesoru

Spenceu, dodir nije bitan samo za emocionalno zdravlje nego i za osjetilni,

kognitivni, neuroloπki i tjelesni razvoj. Suvremeni æivot stvorio je

generaciju “gladnu dodira”.

UGA–AJTE SEBIRjeπenje? Ugaanje osjetilima, kaæe profesor. Moramo razumjeti da

su osjetila stvorena za meusobno djelovanje i skladnu suradnju

∑ a mi to moramo uvrstiti u naπe svakodnevno iskustvo. Treba nam

viπe mirisa u æivotnoj okolini, viπe glazbe koja podiæe raspoloæenje i viπe

taktilnih ploha.

Moramo se meusobno viπe dodirivati. Prema profesoru Spenceu,

ugaanje osjetilima nije hedonistiËko pretjerivanje nego duboka bioloπka

12 UVOD

008-015_KYSS_CRO 2010.03.18 09:33

potreba koja potiËe razvoj naπih osjetila i pomaæe zdravlju i sreÊi u

kasnijem æivotu.

Uz snaænija osjetila bit Êemo produktivniji, uspjeπniji i sposobniji

uæivati u punijim odnosima s drugima, kaæe profesor. Treba li vam

bolji razlog?

NADOMJESNA OSJETILA Æelite li joπ dokaza da osjetila tvore usklaen sustav, razmislite o tome

πto se dogaa ljudima koji jedno od njih izgube. Helen Keller, ameriËka

knjiæevnica koja je od djetinjstva bila gluha i slijepa, opisala je kako su

se ljudi Ëesto znali iznenaditi kad bi shvatili da uæiva u prirodi. Spoznala

je da su zapravo oni slijepi, jer kad izgubite vid, tada se druga osjetila

probude na naËin koji je nezamisliv osobama koje vide. “Jer oni niπta

ne znaju o tome kako je cvijet njeæan na dodir i ne cijene njegov miris,

duπu cvijeta.”

OpÊenito se smatra da kada jedno osjetilo zataji, druga to nadoknauju

pojaËanom osjetljivoπÊu. Na primjer, gluhi lakπe detektiraju vibracije i

gibanje, slijepi glazbenici bolje razluËuju visine zvuka nego oni koji vide ∑

πtoviπe, vjeruje se da se sliËne pojave dogaaju i meu æivotinjama.

No, je li to toËno? Neki znanstvenici tvrde kako je viπe rijeË o poveÊanoj

svjesnosti i iskustvu nego o veÊoj osjetljivosti. Kad se ljudi moraju oslanjati

na druga osjetila, uËe kako ih djelotvornije iskoristiti.

To je objaπnjenje vaæno zato πto, ako je makar djelomice toËno, to znaËi

da svatko moæe ojaËati svoje osjetilne doæivljaje i njihovu upotrebu ∑ a

profesor Spence upravo to preporuËuje.

BOGATSTVO OSJETILAEvo joπ neËega zanimljivog. Svi smo mi nauËili kako imamo pet osjetila: vid,

sluh, dodir, okus i njuh, a smatra se da ta klasifikacija potjeËe od

Aristotela.

Zapravo imamo viπe osjetila, no s obzirom na to da jedinstvene

definicije osjetila nema, znanstvenici govore o razliËitom broju osjetila.

Neki dijele vid na dva ili Ëak tri osjetila polazeÊi od toga da se boja,

svjetlost i moæda dubina doæivljavaju razliËitim mehanizmima.

Okus i njuh takoer se mogu podijeliti prema razliËitim receptorima

kojima se detektiraju razliËiti mirisi i okusi. Poput receptora u okusnim

pupoljcima na jeziku, u ustima i grlu imamo i druge kemijske senzore koji

pridonose doæivljaju okusa time πto detektiraju tople i hladne doæivljaje

hrane, kao i iznenaujuÊe sastojke zaËina, primjerice ljute paprike.

UVOD 13

008-015_KYSS_CRO 2010.03.18 09:33

Jednako tako imamo dvije vrste dodirnih senzacija koje se oslanjaju na

senzore za pritisak u koæi, jedan za lagani dodir i jedan za duboki pritisak.

U koæi takoer imamo osjetilne receptore za temperaturu, svrbeæ i bol ∑

naπe osjetilo za bol moæe razlikovati mehaniËke, toplotne i kemijske

opasnosti. BuduÊi da se one oslanjaju na razliËite receptore, neki struËnjaci

tvrde da ih treba smatrati zasebnim osjetilima.

UNUTRA — VAN Nadalje, dok nam naπih osnovnih pet osjetila prenose podatke iz okoline,

veÊina znanstvenika ukljuËuje joπ najmanje dva osjetila koja se oslanjaju na

prenoπenje podataka iz tijela i koja su odgovorna za ravnoteæu i svijest o

poloæaju tijela. Neki bi rekli da su osjeÊaji poput gladi i æei takoer

“osjetila”.

RAZUMIJEVANJE SVIJETAOd Ëega se god sastojalo, to bogatstvo osjetila filtrira naπe doæivljaje

svijeta. Samo osjetilo moæe izazvati trenutaËnu refleksnu reakciju, kao kad

ruku brzo povuËemo od plamena, Ëak prije nego πto mozak odredi kolika je

moguÊnost da se opeËemo. No, mozak obiËno preradi novu osjetilnu

stimulaciju i stvara naπe doæivljaje ∑ zajedno s pamÊenjem i

razumijevanjem.

Naπ mozak pohranjuje i organizira osjetilne doæivljaje tako da ih ne

moramo svaki dan iznova uËiti. Nije dovoljno samo pamtiti prethodne

stimulanse, treba ih i kategorizirati; morate imati πire razumijevanje pojma

kvake za vrata, inaËe Êete svaki put kad vidite neku malo drugaËiju ostati

zarobljeni u sobi dok ne shvatite o Ëemu je rijeË.

SliËno je i s drugim pojmovima, kao πto su “stolica”, “stol”, “toplo” ili

“oπtro”. Cijeloga æivota oslanjamo se na te predodæbe kako bismo proπirili

razumijevanje svijeta i poveÊali svoju sposobnost æivljenja u njemu. Za to je

bitna upotreba svih pet osjetila. Doista, kako reËe profesor Vilyanur

Ramachandran, ravnatelj Centra za mozak i spoznaju na Kalifornijskom

sveuËiliπtu u San Diegu: “Upravo je interakcija osjetila utrla Ëovjeku put

sposobnosti za viπu inteligenciju.”

Osjetila nas takoer πtite. Kada doæivimo neπto πto se ne uklapa u te

poznate kategorije, neπto πto se ne da izraËunati, naπ mozak i naπa osjetila

ulaze u stanje pojaËane uzbune kako bi nas pripremili za neoËekivano. Oni

su osobito dobro podeπeni da otkriju promjenu zato πto ona moæe donijeti

opasnost.

14 UVOD

008-015_KYSS_CRO 2010.03.18 09:33

RADOST ÆIVLJENJANaposljetku, naπa su osjetila ukopËana u centre za ugodu u mozgu ∑ u

æivotu bismo trebali uæivati. To je ono πto nas tjera da jedemo, pijemo,

grlimo se i zaljubljujemo, vodimo ljubav, Ëak i da vjeæbamo.

Sve te aktivnosti potiËu oslobaanje kemijskih tvari u mozgu koje Ëine

da se osjeÊamo sretni, zadovoljni i vrijedni. Bioloπki smo programirani da

za tim teæimo zato πto je to kljuËno za naπ opstanak ∑ kao pojedinaca i kao

vrste. Dakle, æivot se zapravo sastoji u tome da uæivamo u osjetilima.

I zato se naπ pametni plan ne odnosi samo na oËuvanje korisnih

funkcija. RijeË je o tome da æivot treba i zaËiniti, uæivati u radosti koju nam

pruæaju naπa osjetila i saËuvati to zadovoljstvo... do kraja æivota.

UVOD 15

zapanjujuÊe sposobnosti æivotinja

Ako ste mislili da su naπa ljudska osjetila Ëudesna, pogledajte samo kakve su osjetilnesposobnosti nekih drugih stvorenja.

• Jedna vrsta sokola moæe spaziti miπa sa 4500 metara visine. Druga vrsta ima oπtru sliku Ëak ikad leti 180 kilometara na sat.

• Muæjak svilene bube osjeti miris æenke na udaljenosti od 11 kilometara.

• U gujavica (kiπnih glista) cijelo je tijelo pokriveno receptorima za okus.

• Ribe i kornjaËe mogu prepoznati miris rijeke ili obale gdje su se rodile i time se sluæiti prinavigaciji.

• PËele radilice imaju u trbuhu prsten od æeljeznog oksida za koji se smatra da im pomaæe prikretanju tako πto detektira Zemljino magnetno polje.

• Psi tragaËi imaju na nosu povrπinu za otkrivanje mirisa 50 puta veÊu nego ljudi i milijun putaosjetljiviju. Mogu slijediti trag star gotovo Ëetiri dana.

• Leptiri imaju na krilima dlaËice koje osjete promjene u tlaku zraka.

• Neki morski psi mogu otkriti ekstrakt ribe u koncentracijama manjim od jedan na 10 milijuna.

• Zmije izmeu oËiju i nosnica imaju organ za toplinu koji im pomaæe otkriti plijen Ëak i u tami. Tajorgan biljeæi temperaturne promjene od samo 0,002 do 0,003 °C.

008-015_KYSS_CRO 2010.03.18 09:33

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34

VidOËi su jedna od vaπih najveÊihdragocjenosti. Doznajte kako oËi rade, πto biste

trebali poduzeti da zaπtitite vid te kako sastaviti

pametni plan da ga oËuvate do kraja æivota. Saznajte

πto se to neizbjeæno mijenja s godinama, koji su

moguÊi problemi i — πto je najvaænije — πto moæete

poduzeti sami te koja su najnovija medicinska

postignuÊa.

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34

Novine nas svakodnevno obasipaju savjetima o

zdravlju — “smrπavite!”, “kreÊite se”, “smanjite unos

soli, piva, maslaca, kave, πeÊera”... Posvuda nam poruËuju

da Ëuvamo zdravlje. Ali, koliko su nam puta rekli da

pazimo na oËi?

Svi bismo ih trebali viπe cijeniti. Vid uvelike omoguÊuje naπu pokretljivost,

naπu sigurnost i samostalnost i pruæa nam silno uæivanje u malim stvarima,

poput Ëitanja knjiga, kao i u onim velikim æivotnim radostima kakva je

radost kad gledamo kako se naπa djeca i unuci mijenjaju i rastu. Ipak,

tisuÊe ljudi gube vid iako bi im promjene æivotnih navika i redoviti oËni

pregledi pomogli da ga saËuvaju ili barem ublaæe πtetu.

SAMORAZUMLJIVOSTU djetinjstvu i mladosti mnogi od nas jednostavno podrazumijevaju da

imaju dobar vid. OdliËno vidimo udaljene znakove, poruke Ëak i sitna slova

u ugovorima i jednostavno nam je nezamislivo da to ne moæemo. Æivcira

nas kad roditelji ne znaju gdje su im naoËale ili nas mole da udjenemo

konac u iglu. No u srednjoj se dobi poËnu dogaati neke neugodne stvari.

18 VID

»udo vida1

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34

Slova gube oπtrinu, novine moramo

dræati udaljene u ispruæenoj ruci, a

voænja noÊu postaje nam sve

neugodnija. Postupno shvaÊamo da naπe

oËi ∑ ti divno sloæeni organi ∑ nisu

nepogreπive.

BuduÊi da se promjene zbivaju

postupno, mnogi ih uopÊe nisu svjesni ∑

a neki nerado priznaju da im vid slabi.

Kada su na SveuËiliπtu u britanskom

gradu Warwicku znanstvenici

provjeravali vid osoba koje nisu imale

nikakvih uoËljivih poteπkoÊa, svaka

treÊa nije proπla osnovne testove, a 65

posto njih bili su vozaËi. TreÊina je

priznala da su i prije sumnjali da im vid

nije besprijekoran.

Istraæivanje britanskog Kraljevskog instituta za slijepe osobe pokazalo je

da treÊina svih vozaËa u zemlji ne obavlja redovite preglede oËiju, a to

znaËi da Ëak 13 milijuna ljudi ugroæava sebe i druge zato πto voze a ne

vide dobro ∑ i usto moæda krπe zakon i poniπtavaju uvjete osiguravatelja.

U 5. poglavlju doznat Êete koje mjere opreza treba poduzeti kad vozite

i upoznati se s mnogim strategijama kojima Êete doskoËiti gotovo svim

promjenama vida.

PAZITE NA SVOJE O»I Kad poËnete provoditi pametni plan, nauËit Êete kako Ëuvati vid, kako ga

ocijeniti, ako je potrebno popraviti te opÊenito uæivati u dobrom vidu ∑

drugim rijeËima, provodit Êete strategiju koja se provlaËi kroz cijelu ovu

knjigu. Tada Êete biti i sigurniji, i to ne samo na cesti. Slabljenje vida u

starijih osoba, na primjer, Ëest je uzrok padova koji zavrπavaju lomovima,

πto oteæava njihov samostalni æivot. Sve πto moæete uËiniti kako biste

smanjili opasnost naÊi Êete u 5. poglavlju.

Takoer, nauËit Êete kako uoËiti moguÊe poteπkoÊe s vidom i u nekim

ih sluËajevima sprijeËiti. Ako se problemi doista pojave, u ovoj Êete knjizi

naÊi objaπnjenje kako ih djelotvorno rijeπiti ili barem ublaæiti. Poglavlja

koja slijede sadræe informacije, savjete, upitnike i testove vida kako biste

ga lakπe ocijenili. No prvi je vaæan korak na vama: redoviti odlasci na

preglede kod struËnjaka.

»UDO VIDA 19

BI LI VA©E O»I POLOÆILEVOZA»KI?

Umnogim europskim zemljama uvjet za voænjujest da na udaljenosti od 20 metara moæete

proËitati brojke na registracijskoj ploËici (otprilikepet duæina prosjeËnog automobila). Ako to nemoæete bez naoËala ili kontaktnih leÊa, morate ih nositi kad vozite. To je osobito vaæno u starijojdobi. AmeriËko nacionalno istraæivaËko vijeÊeustanovilo je u jednoj studiji da je 50 posto vozaËau dobi od 65 do 74 godine teæe uoËavalo mnogeprometne znakove na standardnim udaljenostima.Oslabljeni vid moæe biti jedan od razloga πto suprometne nesreÊe najËeπÊi uzrok smrti od nezgodeu toj dobnoj skupini. Uz iznimku tinejdæera, osobestarije od 65 godina imaju viπe nezgoda pokilometru voænje nego ijedna druga skupina.

Razmislite...016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34

NE PROPU©TAJTE PREGLEDO»IJUVeoma mnogo ljudi Ëeka da s njihovim

vidom neπto poe po zlu prije nego πto

iπta poduzmu. Prvi je korak saznati na

Ëemu ste: koliko je vaπ vid u ovom

trenutku dobar odnosno loπ?

Kako pokazuje spomenuta studija iz

Warwicka, veÊina nas o tome nema

pojma. Prema Kraljevskom nacionalnom

institutu za slijepe osobe, viπe od

200.000 ljudi u Britaniji ima izrazito

slab vid ∑ iako su to redoviti pregledi

mogli sprijeËiti. Ta æalosna statistika samo potvruje vaænost pregleda kako

bi se poremeÊaji, kao πto je glaukom, koji Ëesto nema nikakve simptome,

mogli rano otkriti. Glaukom je inaËe u Britaniji glavni uzrok sljepoÊe koji se

moæe sprijeËiti i poslije katarakte drugi najËeπÊi uzrok sljepoÊe u svijetu.

Dakle, ako posljednje dvije godine niste bili kod oËnog lijeËnika, zaπto ne

biste odmah zakazali pregled? Ako neπto nije u redu, morate to znati i brzo

reagirati kako biste imali najbolje izglede za djelotvorno lijeËenje. Jednako je

tako vaæno to πto pregled oËiju moæe upozoriti i na teæa oboljenja, primjerice

na dijabetes, visoki krvni tlak ili poviπeni kolesterol. Dakle, oËni pregled shvatite

kao pregled koji bi vam mogao spasiti æivot, a ne samo kao dijagnozu vida.

ZDRAVO TIJELO, ZDRAVE O»IU poglavljima koja slijede doznat Êete kako se uz pomoÊ osobne strategije

vid moæe oËuvati i Ëak popraviti kako bismo i u dubokoj starosti dobro

vidjeli.

U 2. poglavlju objaπnjavamo kako zaπtititi vid i koji Ëimbenici rizika ∑

nasljednost, zdravstveno stanje, okolina ili naËin æivota ∑ mogu utjecati

na njegovu kvalitetu. Oko, kao organ povezan s mozgom, vrlo je sloæen

ali i vrlo krhak i lako se oπteti. Doznat Êete takoer kako paziti na svoj

vid, kako oËi zaπtititi od ozljeda i opasnih Ëimbenika iz okoline, primjerice

20 VID

Prema britanskom Kraljevskom institutu za slijepe osobe,viπe od 200.000 osoba u zemlji ima znatno oslabljen vid ∑ iako su ga redovitim pregledima mogli spasiti.

PROMJENA VIDA? SMJESTA REAGIRAJTE!

Slabljenje vida moæda jest neizbjeænaposljedica starenja, no to se lako

nadoknauje. Jeftine mjere, kao πto su naoËale za Ëitanje, rjeπavaju niz poteπkoÊa,primjerice nemoguÊnost Ëitanja novina dalje od naslova, naljepnica na pakiranjima hrane ili uputa za doziranje lijekova. A ako imate ozbiljnije probleme, i za to obiËno postoji djelotvoran lijek. No, ne potraæite li pomoÊ, vaπ Êe vid slabjeti viπe nego πto mora.

!Pozor

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34

od sunËeva svjetla ili πtetnog djelovaja raËunalnog zaslona. Zdrav naËin

æivota vaæan je ne samo za tijelo nego i za oËi i stoga Êete doznati koje

vam namirnice mogu pomoÊi da popravite vid i zaπtitite se od oËnih

bolesti, a koje biste trebali izbjegavati. Vidjet Êete zaπto su puπenje i

pretilost loπi za vaπe oËi, kao i za cijelo tijelo, te zaπto je vjeæbanje dobro

za struk, ali i za vid.

IZBORI, IZBORI SljedeÊi je vaæan dio pametnog plana doznati kakav vam je vid te, ako je

potrebno, poduzeti korake da ga popravite. U 3. poglavlju potanje se govori

o svemu onome πto se moæe otkriti pregledom oËiju. A kada budete znali

kako stoje stvari s vaπim vidom, lakπe Êete zamijetiti moguÊe promjene i

rano uoËiti probleme (proËitajte tekst na æutoj podlozi na ovoj stranici).

U sljedeÊim poglavljima otkrit Êete bogatstvo informacija i savjeta

o mjerama koje moæete sami poduzeti, kao i o moguÊnostima popravljanja

vida te o najuËinkovitijim naËinima lijeËenja bolesti koje zahtijevaju

struËnu pomoÊ.

Izbor katkada zna zbuniti ∑ treba li uzeti naoËale ili leÊe? Koje su leÊe

za mene najbolje? Bi li laserska operacija bila rjeπenje za moje probleme?

©to treba uËiniti ako dobijem mrenu? Ova Êe vas knjiga voditi kroz mnoge

moguÊnosti i dati vam struËna miπljenja o tome πto je djelotvorno, a πto

nije, te Ëemu se moæete nadati od buduÊeg znanstvenog napretka.

Kad budete imali svoj pametni plan, imat Êete sve πto vam je potrebno

kako biste osigurali najbolje izglede da saËuvate vid i ostanete sposobni

za samostalan æivot, da budete uspjeπni na poslu, uæivate u svojim hobijima

i naete Ëistu radost æivljenja ∑ i to do kraja æivota!

»UDO VIDA 21

HITNI SLU»AJEVI

Postoje situacije u kojima problemi s oËima ne mogu Ëekati. U sluËajuozljede oka, odmah potraæite pomoÊ lijeËnika ili otiite u bolnicu.Ozljeda podrazumijeva ogrebotinu ili opeklinu te bilo koji predmet koji vam upadne u oko. Ue li vam u oko kakva kemikalija, odmah gatemeljito isperite vodom, no svakako πto prije otiite lijeËniku.

Hitni sluËajevi podrazumijevaju i nagao potpun ili djelomiËangubitak vida na jedno ili oba oka ili pak iznenadnu neprestanu ili oπtru bol u oku ili oko njega. PomoÊ potraæite i ako postanete izrazitoosjetljivi na svjetlost, ako vidite aureole ili dugu oko izvora svjetlosti,ako vam se vid magli ili vidite dvostruko dulje od nekoliko minuta te ako odjednom vidite bljeskove, crne toËke ili pokretne mrlje.TrenutaËnu lijeËniËku pozornost zahtijevaju jako crvenilo, svrbeæ,peckanje ili pretjerano vlaæenje oka, kao i obilan zelenkast ili bijeliiscjedak iz oka.

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34

Oko radi vrlo sliËno fotoaparatu: detektira svjetlo koje u njega ulazi, koje

se odraæava od predmeta u naπoj okolini i pretvara ga u slike. U pozadini

oka nalazi se tkivo osjetljivo na svjetlost. Naziva se mreænica i tanko je

poput papira. Ono registrira te slike, sliËno filmu u fotoaparatu, i πalje ih u

laboratorij ∑ u ovom je sluËaju to vaπ mozak ∑ za preradu u “slike”

vanjskoga svijeta.

Kad svjetlo ulazi u oko, ono mora biti fokusirano kako bi stvorilo toËnu

sliku. To podrazumijeva svijanje ili lomljenje svjetlosnih zraka prema

unutra tako da dospiju do toËke u kojoj se stvara jasna slika. U ljudi

besprijekorna vida ta je “æariπna toËka” toËno na mreænici ∑ ako nije,

slika Êe biti zamuÊena, a to je ono πto se dogaa kada ste kratkovidni ili

dalekovidni.

22 VID

Kako oko radi

roænica(cornea)

leÊa

staklasta tekuÊina(vitreous humour)

mreænica

oËni æivac

æuta pjega(maculalutea)

oËna vodica(aqueous humour)

1. Svjetlost putuje odudaljenog predmeta (cvijeta)do oka u paralelnim zrakama.

2. OËne leÊe lome svjetlosnezrake prema unutra, te seone susreÊu u toËki nazvanojsrediπnja jamica (foveacentralis), koja se nalaziunutar æute pjege (maculalutea) na mreænici.

3. Tako na mreænici nastajeizokrenuta slika. Takoer,svjetlost koju odraæava jedna strana predmeta odraæava se na suprotnoj strani mreænice i na njoj stvara zrcalnu sliku.

4. Impulsi koje stvara slikana mreænici πalju se oËnimæivcem u mozak, gdje seprerauju u sliku predmetakoja se “vidi” pravilnookrenuta.

Paralelne svjetlosne zrake lome se kad prolaze kroz bilo koju tvar. Stoga se svjetlost lomi dok prolazi kroz slojeve oka. Za razliku od drugih slojeva u oku, leÊa ima sposobnost promjene oblika pa se mijenja u mjeri u kojoj lomi svjetlost.

stvaranje slike

1 2 3

4

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34

SAVR©ENA SLIKA Svjetlosne se zrake zapravo dvaput lome kad ulaze u oko. Najviπe se lome na

roænici (cornea), prozirnom, ali Ëvrstom prednjem dijelu oka koji pokriva

πarenicu (obojeni kolut) i zjenicu (crni krug u sredini πarenice), poput stakla

na ruËnom satu, kako bi se oko zaπtitilo dok propuπta svjetlost. PoteπkoÊe

nastaju kad roænica previπe lomi svjetlosne zrake i uzrokuje kratkovidnost,

ili kada ih ne lomi dovoljno pa nastaje dalekovidnost. O tim, najËeπÊim,

poremeÊajima govorimo u 3. poglavlju.

Nadalje, svjetlosne se zrake ponovno lome kad prolaze kroz leÊu, koja se nalazi

tik iza zjenice. Da bi se dobila toËna slika, svjetlost koja potjeËe od predmeta koji

su blizu mora se lomiti viπe nego ona od udaljenijih predmeta, a to znaËi da oko

mora promijeniti svoj fokus, odnosno “akomodirati” se s gledanja udaljene na

gledanje slike koja je blizu. Za razliku od leÊe fotoaparata, oËna je leÊa gipka

i moæe se opuπtati i stiskati kako bi postala deblja ili tanja te time mijenjati

svoju snagu i omoguÊiti oku da se fokusira i na dalje i na bliæe predmete.

NEKA VAS NE BRINU MRLJE“Mutnine” su poluprozirne toËke, mrlje ili niti πto podsjeÊaju na pauËinu,

a mogu se pojaviti u vaπem vidnom polju i pomicati se kako pomiËete oËi.

One nastaju zbog vlakana i staniËnog otpada koji je zatvoren u inaËe prozirnoj

tvari nalik na æele ∑ staklovini (vitreous humour), koja pokriva veÊi dio

unutarnjeg dijela jabuËice, iza leÊe (vidjeti sliku na stranici lijevo). Dok se

pomiËu, mutnine bacaju sjenu na mreænicu i vi ih vidite upravo zbog te sjene,

osobito ako gledate neku jednoliËnu plohu, primjerice svijetao zid ili vedro

nebo. Pritom vam se Ëini da vam pred oËima prolijeÊu muπice.

VeÊina ljudi vidi nekoliko mrlja, a u kasnijoj dobi, osobito poslije 50. godine,

one postaju ËeπÊe. Tada, naime, staklovina postaje vodenasta i malo se smanji.

Kratkovidne osobe i dijabetiËari mogu vidjeti viπe mrlja u ranijoj dobi, a mogu se

pojaËano pojavljivati i nakon operacije mrene, laserske operacije oka ili ozljede oka.

»UDO VIDA 23

OËna je leÊa krajnje elastiËna ∑ osobito dok smo mladi. To znaËi da lako mijenja oblik kako bi se fokusirala na udaljen predmet i potom iznova na neπto πto je blizu. S godinama leÊa postaje kruÊa pa fokusiranje dulje traje.

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34

U veÊini sluËajeva mrlje su posve

bezazlene. Ipak, zanimljivo je da se

pacijenti na njih najviπe æale lijeËnicima

opÊe prakse ili oËnim specijalistima.

Tako je jedna studija provedena

u Juænom Derbyshireu u Britaniji

pokazala kako se optiËarima u prosjeku

na mjesec javljalo 14 pacijenata jer su ih

zabrinjavale mrlje.

Ako ih nikada prije niste primijetili ili

ih je pak sve viπe odnosno sve su veÊe,

mogu ukazivati na probleme. U nekim

je sluËajevima dovoljno brzo gledati

gore-dolje kako biste ih maknuli iz vidnog polja. ObiËno se njihov broj

ustali u nekoliko mjeseci i mozak se nauËi ne obraÊati pozornost na njih.

24 VID

vaπa Ëudesna mreænica Mreænica, koja se nalazi u pozadini oka, sadræi stanice fotosenzitivnog tkiva

koje reagiraju na svjetlost. U njoj se nalaze dvije vrste stanica, πtapiÊi i ËunjiÊi.

©tapiÊi su izrazito osjetljivi i potrebno im je vrlo malo svjetlosti. U kinu se

sluæimo ËunjiÊima da bismo vidjeli platno, a πtapiÊima da bismo naπli sjedalo.

©tapiÊi takoer izvrsno uoËavaju kretanje. Tako maËka ima mreænicu s viπe

πtapiÊa koja joj sluæi da otkrije miπa koji, primjerice, u sumrak trËkara u grmlju.

©tapiÊi imaju u sebi samo jednu vrstu fotoosjetljivog pigmenta (slika koju nam

daju πtapiÊi je crno-bijela, s nijansama sive) i ne koriste se za sliku u boji.

»unjiÊi nam daju jasnu sliku u boji i izvrsni su za slike koje se brzo

mijenaju, no za njihov pravilan rad treba priliËno svjetlosti. Ovisno o

sadræaju pigmenta, postoje tri vrste ËunjiÊa; obiËno se nazivaju plavi, zeleni i

crveni (prema duljini svjetlosnog vala koji mogu najbolje otkriti).

Usklaenim radom te nam tri skupine ËunjiÊa daju sloæenu vidnu ravnoteæu,

koju mozak tumaËi kao boju i nijansu. U Ëovjekovoj mreænici nalazi se oko

120 milijuna πtapiÊa i 6 milijuna ËunjiÊa.

SREDI©TE OKA U srediπtu mreænice jedno je izrazito osjetljivo podruËje, koje se naziva æuta

mrlja ili makula (macula lutea). Tu je æariπte svjetlosnih zraka πto ulaze u

oko koje normalno vidi. To podruËje, πiroko samo oko 5,5 milimetara,

!PozorOPREZ S MRLJAMA

Broj mrlja koje vidite pred oËima obiËno se postupno poveÊava. Vrlo rijetko naglo

poveÊanje njihova broja moæe biti znak neke oËne bolesti; u tom sluËaju obiËno ga pratebljeskovi svjetlosti ili gubitak perifernog vida(onoga πto vidite iz kuta oka). O tim simptomimaodmah obavijestite svojeg lijeËnika ili optiËarazato πto to moæe biti jedna od posljedicadijabetesa, takozvana dijabetiËka retinopatija, ili znak odizanja mreænice, koji se mora odmahlijeËiti kako ne biste oslijepjeli.

016-047_KYSS_CRO 2010.03.18 09:34

256

Back Cover iStockphoto.com/Izabela Habur Front Cover Getty Images Ltd/© Veronique Beranger 18 iStockphoto.com/Cristian Ardelean 21 Science Photo Library/Faye Norman 22 © Reader’s Digest/Artist, Jacey 25 iStockphoto.com/Nathan Jones 27 ShutterStock, Inc/Vita Khorzhevska 28 iStockphoto.com/Jacob Wackerhausen 31 iStockphoto.com/agencyby 33 iStockphoto.com/Tyler Stalman 36 © Reader’s Digest 38 iStockphoto.com/Stockphoto4u 40 iStockphoto.com/Sharon Day 42 iStockphoto.com/JoeLena 47 iStockphoto.com/Milos Luzanin 48 iStockphoto.com/Brendon De Suza 51 iStockphoto.com/Knut Dr.Haehn 52 iStockphoto.com/Zsolt Nyulaszi 54 iStockphoto.com/Andrei Nacu 55 Science and Society Picture Library 56 T iStockphoto.com/Joseph Jean Rolland Dubé B ShutterStock, Inc/HernanH. Hernandez A. 60 iStockphoto.com/Jonathan Cook 62-63 iStockphoto.com/Marcel Mooij 65 iStockphoto.com/Jill Chen 67 iStockphoto.com/Steve Luker68 iStockphoto.com/Eva Serrabassa 71 iStockphoto.com/Lukasz Witczak 74 iStockphoto.com/Robert Gubbins 78 iStockphoto.com/JacobWackerhausen 81 iStockphoto.com/Jason Lugo 82 iStockphoto.com/AnthonyDouanne 88 iStockphoto.com/Edyta Pawlowska 92 Courtesy:National EyeInstitute, National Institutes of Health 94 iStockphoto.com/Zsolt Nyulaszi 97 iStockphoto.com/istankov 99 Courtesy:National Eye Institute, NationalInstitutes of Health 101 iStockphoto.com/Slobo Mitic 104 iStockphoto.com/Andres Harambour 106 iStockphoto.com/Palto 112-113 iStockphoto.com/Tschon 116 iStockphoto.com/Anna Bryukhanova 118 ShutterStock, Inc/DanielGale 119 iStockphoto.com/Steven Robertson 121 © Reader’s Digest/Artist,Mirashade 125 T © Reader’s Digest/Artist, Mirashade R ShutterStock, Inc/Lev Dolgachov 126 ShutterStock, Inc/Sasa Petkovic 129 ShutterStock, Inc/Jaimie Duplass 131 ShutterStock, Inc/Doreen Salcher 133 ShutterStock, Inc/Robyn Mackenzie 134 ShutterStock, Inc/eAlisa 136 ShutterStock, Inc/DavideFiorenzo De Conti 139 ShutterStock, Inc/Cabania 141 iStockphoto.com/Annett Vauteck 143 ShutterStock, Inc/Simone van den Berg 145 ShutterStock, Inc/ Franziska Richter 146 iStockphoto.com/JakubSemeniuk 149 iStockphoto.com/Adventure Photo 153 ShutterStock, Inc/Lisa F. Young 155 ShutterStock, Inc/kozvic49 157 ShutterStock, Inc 159 ShutterStock, Inc/Nik Frey 163 © Reader’s Digest/Artist, John Woodcock164 iStockphoto.com/Johann Frank 167 ShutterStock, Inc/Boris Djuranovic169 TL ShutterStock, Inc/Kenneth William Caleno TC National HearingServices TR National Hearing Services 174-175 iStockphoto.com/Tschon 178 ShutterStock, Inc/Yanik Chauvin 180 ShutterStock, Inc/newphotoservice182 iStockphoto.com/Oliver Hamalainen 183 © Reader’s Digest/Artist, DebbieMaizels 185 © Reader’s Digest/Artist, Debbie Maizels 186 iStockphoto.com/Melanie DeFazio 188 © Reader’s Digest/Artist, Mirashade 189 ShutterStock,Inc/T.W. 191 ShutterStock, Inc/Leah-Anne Thompson 192 iStockphoto.com/Diane Diederich 195 ShutterStock, Inc/Christopher van Schaik Muir 196 iStockphoto.com/Monika Adamczyk 201 iStockphoto.com/DeborahCheramie 205 iStockphoto.com/Kenneth C. Zirkel 206 iStockphoto.com/Amanda Rohde 208 Punchstock/OJO Images/Paul Bradbury 211 ShutterStock, Inc/Victor Burnside 214 iStockphoto.com/Maceofoto 216 ShutterStock, Inc/GoodMood Photo 219 iStockphoto.com/Steve Cady220 iStockphoto.com/Oleg Prikhodko 222 ShutterStock, Inc/Frances L Fruit224 ShutterStock, Inc/Eric Isselée 231 DigitalVision 232-233 iStockphoto.com/Tschon 239 ShutterStock, Inc/Yuri Arcurs

Sve ostale ilustracije: Andrew Baker

Naslov izvornika:Keep Your Senses Sharp

Keep Your Senses Sharp vlasniπtvo je The Reader’s Digest Association Limited, London

Copyright za prvo izdanje ∂ 2008 The Reader's Digest Assotiation Limited, London

Copyright ∂ 2010. za hrvatsko izdanje Grupa Mladinska knjiga

® Ime Reader's Digest i Pegazov znak zaštitila je tvrtka The Reader's Digest Association, Inc., Pleasantville, New York, SAD

Za nakladnikaAlen Bodor

UrednicaLidija Zozoli

Prijevod s engleskogMirjana PaiÊ JuriniÊ

StruËna redaktura Siniša Šefer, dr. med.

Lektura i korekturaEdita Rimac

GrafiËka pripremaGrafiËki studio Miπ

TisakLeo Paper, Hong Kong, Kina

ISBN 978-953-14-0731-1

CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËiliπneknjiænice u Zagrebu pod brojem ??????

Sva prava pridržana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektroniËki, mehaniËki, fotokopiranjem, snimanjem ili drukËije bez prethodnog pisanog dopuπtenja vlasnika autorskoga prava.

256-KYSS_CRO 2010.03.18 11:03 6

kako očuvati zdravlje osjetila

Documents