kako su mogući sintetički sudovi a priori?
DESCRIPTION
?. Kako su mogući sintetički sudovi a priori?. Odgovori li se na ovo pitanje, odgovaramo i na pitanja :. “ Kako je moguća čista matematička nauka ?" “ Kako je moguća čista prirodna nauka [ fizika ]?" “ Kako je moguća metafizika (u smislu naše dispozicije) ?" - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
![Page 1: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/1.jpg)
1
?
![Page 2: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/2.jpg)
Odgovori li se na ovo pitanje, odgovaramo i na pitanja:
• “Kako je moguća čista matematička nauka?"
• “Kako je moguća čista prirodna nauka [fizika]?"
• “Kako je moguća metafizika (u smislu naše
dispozicije)?"
• “Kako je moguća metafizika kao nauka?"
2
(Drugim rečima, odakle nam ove vrste saznanja?Jer one su, tvrdi Kant, bazirane na sintezi a priori…)
![Page 3: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/3.jpg)
Kantov obrt
3
Svest/Um Objekt saznanja?
Kakav je udeo subjekta, a kakav objekta u saznanju? Šta ga čini objektivnim (Kantovim rečnikom: opštim i nužnim)?
![Page 4: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/4.jpg)
Kantovo rešenje izaziva “kopernikansku revoluciju u filozofiji”
Svest se ne prilagođava objektu. Naprotiv, objekt svesti saobražava se
strukturi i operacijama samog intelekta.
Ovo je zapravo inverzno Kopernikovom izmeštanju tačke
gledišta izvan posmatrača.
4
![Page 5: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/5.jpg)
Struktura saznajnih moći (intelekt, um u širem smislu)
5
Čisti um(Vernunft)
Razum (Verstand)
Čulnost(Sinnlichkeit)
Kategorije
Prostor i vreme
U saznanje subjekat ne ulazi bez određene opreme i ima naraspolaganju:2 forme spoljašnje i unutrašnje čulnostičiste pojmove razuma (12 kategorija) 3 ideje uma
Ideje
![Page 6: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/6.jpg)
Saznanje je sinteza a priori forme (subjekta) i materije (pripada objektu)
6
Fenomen – dostupno čulima
Noumen –dostupno umu
(Saznanje)
(Racionalno verovanje)
Objekti svesti
![Page 7: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/7.jpg)
Kategorije razuma
1 Kvantiteta– Jedinstvo (Singularnost)– Mnoštvo (Partikularnost)– Totalitet (Univerzalnost)
2 Kvaliteta– Afirmacija– Negacija– Limitacija
3 Relacije– Substancija-Atribut– Uzrok-posledica– Zajednica (Interakcija)
4 Modalnosti– Mogućnost-nemogućnost– Postojanje-nepostojanje– Nužnost-slučajnost
7
![Page 8: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/8.jpg)
RAZUM
Opažaj u prostoru
ČULNOST
PRAOSNOVNO JA/samoopažanje/
![Page 9: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/9.jpg)
Saznanje je
• sinteza subjektovih saznajnih moći (koje daju formu) i objekta (koji daje materiju saznanja);
• sintezu obavlja isključivo subjekat (mišljenje je RADNJA), prema VLASTITIM PRAVILIMA (formama), i ona obezbeđuju saznanju opštost i nužnost a priori;
• prema tome, uslovi objektivnosti (opštost i nužnost) jesu subjektivni (ali ne proizvoljni i slučajni);
• subjekat kao skup saznajnih uslova koji a priori omogućuju sintezu iskustva naziva se transcendentalnim.
9
![Page 10: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/10.jpg)
10
![Page 11: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/11.jpg)
Saznanje je trostruka
sinteza a priori:
1. Subjekt sintetizuje svojim formama a priori (čulnosti i razuma) OBJEKAT saznanja;2. Ove forme su transcendentalni uslovi sinteze celokupnog ISKUSTVA, unutar kog je tek moguće saznanje pojedinačnog objekta;Zahvaljujući formama kao opštim i nužnim pravilima za sintezu objekta saznanja, ono postaje objektivno.
11
![Page 12: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/12.jpg)
Cogito kao osnov sinteze a priori:
Ako saznavanje (sinteza) pojedinačnog fenomena ima za uslov jedinstvo iskustva, 3. to jedinstvo počiva na JEDINSTVU SVESTI u JA. Kant to naziva praosnovnim sintetičkim jedinstvom apercepcije.Podvođenje (treća sinteza) raznovrsnih sadržaja pod jednu svest (Lajbnicova monada) obavlja se u aktu JA MISLIM (koje mora pratiti svaku moju predstavu, da bi uopšte bila moja).
12
![Page 13: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/13.jpg)
od saznanja do
racionalnog verovanja
13
metafizika i transcendentalne ideje čistog uma
![Page 14: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/14.jpg)
Kategorije razuma
primenljive su isključivo na fenomene = objekte koji nam se prikazuju kroz forme spoljašnje (prostor) i unutrašnje čulnosti
(vreme);
14
prema tome, nemaju legitimnu primenu na noumene, pretpostavljene suštine koje prekoračuju (transcendiraju) granice iskustva (tj. konačnost opažaja u prostoru i vremenu).
![Page 15: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/15.jpg)
Funkcija uma
• u nastojanju da sintetizuje jedinstveno, koherentno i sistematsko razumevanje stvarnosti,
• čovekov um (Vernunft) prekoračuje granice fenomena (objekata datih u čulnom iskustvu)
• i formuliše ideje (mogućih) realiteta koje transcendiraju svet iskustva (metafizika)
15
![Page 16: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/16.jpg)
Transcendentalne ideje čistog uma
Ja, Kosmos, Bog
16
![Page 17: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/17.jpg)
Transcendentalna ideja Ja(stva)
• Misleća stvar (duša)• Prosta i nepromenljiva• Ima lični identitet koji traje u vremenu• Postoji u odnosu prema drugim realnim
stvarima izvan sebe• Doživljava i misli
17
![Page 18: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/18.jpg)
Transcendentalna ideja Kosmosa (ili sveta uopšte)
Jedinstveni i beskonačno dugi nizovi događaja
Totalitet svih kauzalnih nizova
18
![Page 19: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/19.jpg)
Transcendentalna ideja Boga
• Primordijalni, jedini, na sebi zasnovani, dovoljni i krajnji razlog postojanja
• Vrhovni stvaralački i svrhoviti razlog kao uzrok univerzuma
19
![Page 20: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/20.jpg)
Opravdanje transcendentalnih ideja
One su temelji za sve konstrukcije uma i sistematsko jedinstvo iskustva.
Šta je njima omogućeno?
20
![Page 21: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/21.jpg)
Ideja Ja omogućuje umu da konstruiše
• Sva “moja" subjektivna iskustva kao da postoje u jednom subjektu (mom “Ja”),
• sve "moje" moći percepcije i mišljenja kao da potiču iz jedinstvenog izvora (mog “Ja”),
• Sve promene u "meni" kao da su stanja koja pripadaju jednom i istom permanentnom biću (mom "Ja”), i
• Sve fenomene u prostoru kao različite od aktivnosti mišljenja (tj. kao nešto drugačije od “Ja”).
21
![Page 22: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/22.jpg)
Drugim rečima, ideja Jastva (Ja)
pruža mi metafizičku osnovu za jedinstvo celokupnog mog iskustva.
22
![Page 23: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/23.jpg)
Ideja (Sveta) Kosmosaosposobljava razum da
misli o svetu kao da je jedinstven skup ili totalitet beskonačno dugih kauzalih lanaca
koji se mogu neograničeno istraživati u nauci.
23
Ideja o kosmosu kao celini stimulus je naučnog istraživanja
![Page 24: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/24.jpg)
Ideja Boga omogućuje umu da prirodu shvati
• kao sistem zasnovan na umu (inteligenciji)i
• ispunjen svrhama
• pošto je Bog savršena inteligencijačiji je cilj
• najviše dobro svih stvari (stvorenog).
24
vrhovnog umnog i svrhovitog bića koje je kreator univerzuma
omogućava nam da svet vidimo kao teleološko (svrhovito) jedinstvou kome apsolutno svaka stvar služi nekoj svrsi.
Ideja BOGA kao
![Page 25: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/25.jpg)
Kant zapravo tvrdi da:
• ako ne pretpostavimo egzistenciju Ja (transcendentalnog ega), Kosmosa kao celine i Boga,
• svet i naše iskustvo sveta• neće imati sistematsko jedinstvo i koherentnost.
25
Naše iskustvo sveta ne može biti savršeno umno (smisleno) bez transcendentalnih ideja uma.
![Page 26: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/26.jpg)
Ali, na nivou uma,
transcendentalno = df. a priori forme u službi mogućeg iskustva
vodi u
transcendentno = df. ono što je nedostupno iskustvu…
26
![Page 27: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/27.jpg)
Transcendentalne idejesu "regulativne”,
ne i “konstitutivne”.
27
konstitutivna = forma koja čini mogućim objekat saznanja (fenomen)
regulativna = forma koja uređuje sistem u kome fenomeni dobijaju smisao
Ideje uma ne “konstituišu" stvarne objekte iskustva, jer im ne odgovara nikakva materija opažaja (Bog, Svet i Ja su neopažljivi); oni su puki idealni objekti, koji, kao da su realni, dodaju našem iskustvu fenomenalnog sveta koherenciju i jedinstvo.
![Page 28: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/28.jpg)
28
Kant nasleđuje racionalističku (Lajbnicovu) definiciju naučnog saznanja, prema kojoj ono
treba da poseduje apodiktičku izvesnost
Ali granice objektivnog saznanja u prirodnoj nauci zatvara kod FENOMENA (predmeta mogućeg iskustva), a metafiziku kritikuje kao besplodnu dijalektičku raspravu o nesaznatljivoj (vaniskustvenoj) STVARI PO SEBI
![Page 29: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/29.jpg)
DIJALEKTIKA UMAKantova prva Kritika završava u agnosticizmu, što je
metafizici nanelo udarac od kog se više nije oporavila.Jer, mi ne možemo znati da li su Ja,Kosmos i Bog realni
pošto su "transcendentni" (noumenalni) objekti, tj nisu fenomeni koji se javljaju u prostoru i vremenu (iskustvu),
i na koje se mogu primeniti kategorije razuma.
Ovde um zapada u ANTINOMIJE, nerešive protivrečnosti, pokušavajući da odgovari na pitanja:
da li je duša nešto trajno, besmrtno, da li svet ima početak u prostoru i vremenu,
i da li Bog postoji. Suprotni odgovori su podjednaki opravdani.
![Page 30: Kako su mogući sintetički sudovi a priori?](https://reader030.vdocuments.net/reader030/viewer/2022020801/56814477550346895db11085/html5/thumbnails/30.jpg)
Odakle nam onda ove ideje i koja je njihova stvarna, neprotivrečna upotreba?
Rasplet je ponudila druga Kritika (praktičkog uma)
- Kantova deontološka etika - Sloboda, Besmrtnost, Bog
30
su postulati praktičkog uma