karl may - serijal istok 6 - uti haramba a

7/29/2019 Karl May - Serijal Istok 6 - Uti Haramba A

1/308

KARL MAY UTI HARAMBAA


2/308


3/308

HALEF U OPASNOSTIKAKO smo predvidjeli, nae se jahanje pribliavalo kraju, ali mogli smo

oekivati da e posljednji dio puta biti najtei. Te tekoe su djelomice bile

posljedica samoga terena jer su se pred nama nalazile planine, stijene, klanci,doline, praume i movare, a djelomice su se sastojaleu tome to se itavo tozbivanje bliilo svom raspletu pri emu su nas oito ekali vei napori i veeopasnosti nego dosad.

Pokazalo se da je na vodi Istrad veseo svat. Pripovijedao nam je napetezgode iz svoga ivota pa nam veselo opisivao zemlju i ljude tako da nam jevrijeme promicalo kao da leti.

Mustafina dolina lei zapravo na lijevoj obali Vardara odakle smo doli. Nadesnoj, na kojoj smo se sad nalazili, krajina se uspinje, ali je zemlja jo uvijek

plodna. Prolazili smo kraj bujnih nasada pamuka i duhana, a vidjeli smo ilimunove i narane osute plodovima. Israd nam je meutim rekao da e to ubrzo

prestati i da emo s one strane Treske proi kroz krajeve koji su merali.Da bismo znali to ta rije znai, morali smo se sjetiti da je zemlja u

osmanlijskoj dravi razdijeljena u pet razliitih razreda. Prvi razred je mirije,to znai zemlja dravnih dobara u koju dakako ne spada ba najneplodnije tlo.Zatim dolazi vakuf, vlasnitvo tekija i vjerskih zaklada. Tom razredu se

prikljuuje sva zemlja iji vlasnici umru bez nasljednika. Trei razred obuhvatamulk, privatni posjed zemlje. Vlasnitvo se ne odreuje u pravilu prema

tanoj izmjeri kao u Evropi ve prema priblinoj ocjeni. Za svaku izmjenuvlasnitva, dakle za svaku prodaju, potrebno je doputenje vlade koje se kodtamonjih prilika moe dobiti veinom samo tako da se podmite nadlenislubenici. Mulk strada takoer i zbog zloupotrebe pri utjerivanju poreza. Takona primjer mora poljoprivreda u ime poreza podavati deset posto priroda u

naravi. Zakupnici poreza odgaaju obino ubiranje te desetine sve dok se nepokae opasnost da e plodine poeti da trunu. Poljodjelac mora onda ponuditivie od deset posto da bi spasio etvu. U naredni razred nazvan metruikespadaju ceste, javni trgovi i opinska zemljita. Putevi se najee nalaze u

bijednome stanju to je jedan od glavnih razloga za privredne tegobe cijelezemlje. Posljednji razred naziva se mera pa obuhvaa svu pustu i neplodnuzemlju. Upravo to je mislio na vodi spomenuvi merali.

Morali smo se uspeti uza dvije ili tri stepenice u brdu, a zatim stigosmo do

visoravni koja se prema zapadu strmo ruila do obale rijeke Treske. Ovdje smoprojahali kroz nekoliko malih sela.

Budui da smo znali da e nas Israd povesti ravnim pravcem, nisampokuao potraiti tragove Suefa koji je jahao ispred nas. To nam ne bi moglonita koristiti, ve bi nam samo usporilo napredovanje.

Poto smo otprilike tako jahali etiri sata, stigosmo u neku rijetku umu.

Ondje naiosmo na trag jednog osamljenog jahaa koji je slijeva ulazio u nasmjer. Pogledao sam ga sa sedla. Dalo se naslutiti da je to Suefov trag, pogotovu


4/308

to je konj tako otro grabio da je bilo oito da se jaha veoma urio. Budui daje taj trag vodio u naem smjeru poosmo za njim sve dok mu se nije nakonnekog vremena s desne strane pridruio jedan viestruki trag.

Sad sjahah. Tko je imalo uvjeban, nee mu biti teko da razabere koliko je

konja ostavilo takav trag ako ih nije bilo ba odvie. Vidio sam da je ovdjejahalo pet konjanika. To su dakle vjerojatno bili oni ljudi koje smo traili.Budui da su rubovi otisaka kopita bili ve otupjeli, zakljuio sam da su ti ljudi

projahali ovuda otprilike prije sedam sati.

Kod takve ocjene treba mnogo toga uzeti u obzir: atmosferske prilike, vrst

tla, njegovu tvrdou, sastav i raslinstvo te eventualno da li je pokriveno tankimslojem listine. Treba paziti i na strujanje zraka te na toplinu jer sunce i vjetar

brzo sue tragove tako da se rubovi bre omrve nego kad je hladno i tiina bezvjetra. Neupueni ovjek moe kod takve ocjene lako doi do posve krivihzakljuaka.

Sad smo tim tragom nastavili dalje. uma se ubrzo zavrila i mi ponovostigosmo na otvorenu krajinu. Na smjer jahanja kriao jeovdje neki loi put imi opazismo da je trag skrenuo na desno, upravo tim putem. Zaustavio sam se i

izvukao dogled da istraim ne bih li moda mogao pronai kakvo selo ili kakvuusamljenu kuu zbog koje su jahai ovdje skrenuli s puta. Nisam meutim uspionita ugledati.

to emo sad, sidi? upita Halef.Sad moemo ostati na tragu, amoemo i dalje poi za Isradom.

Ja bih bio za ovo drugorekoh.Ovi ljudi su samo na kratko vrijeme

skrenuli; sigurno e kasnije opet nastaviti istim smjerom. Znamo kamo sunakanili pa emo se pouriti da takoer stignemo onamo. Naprijed dakle kao idosada!

Htio sam potjerati konja, ali Israd ree:Moda bi ipak bilo bolje da poemo za njima, efendijo. Tamo nadesno

ptrua se iroka dolina koju odavde ne moemo vidjeti. U njoj lei mali iftlik;moda su onamo svratili ljudi koje traimo.

A to bismo ondje mogli doznati? Sigurno nisu dugo ostali tamo, ve susamo zamolili za gutljaj vode i zalogaj kruha. Nipoto ne moemo pretpostaviti

da su ljudima koji stanuju tamo bilo to odali. Pojaimo dalje.Ali ubrzo sam izmijenio miljenje. Tragovi su se uskoro vratili zdesna pa

sam, pogledavi ih povrno, opazio da su prilino svjei. Zato sam ponovosjahao da ih pomno ispitam i ustanovio da su stari jedva dva sata. Konjanici su

se dakle otprilike pet sati zadrali na spomenutom seljakom posjetu. Moraosam doznati zato su to uinili. Podbosmo konje i krenusmo nadesno da

potraimo tu kuu.Nije bila daleko. Ubrzo smo stigli do mjesta gdje se visoravan sputala u

dolinu kroz koju je tekao potok. Dolje je bilo sonih panjaka i lijepih oranica,

no kua je ipak pobuivala dojam siromatva. Pred vratima ugledasmo nekogovjeka. im nas je opazio, nestade u kui i zatvori vrata.


5/308

ini se da taj seljak ne eli da zna za nas, efendijo dobaci Osko.Ve emo ga navesti na to da razgovara s nama. Nasluujem da se

poplaio jer su nai prijatelji po svom obiaju loe postupali s njime. Pozna liga moda, Israde?

Jo nikad ga nisam vidio, ali znam kako se zoveodvrati Israd.Neznam meutim da li on poznaje mene jer jo nikad nisam bio kod njega.Kad smo stigli pred vrata ustanovismo da su zakljuana. Zakucasmo, ali ne

dobismo odgovor. Onda ja pojahah do stranje strane kue. I tu su bila vrata, alitakoer zakraunana. Kad smo jae zakucali i glasno viknuli, otvori se jedan odkapaka na prozorima koji su inae takoer bili zatvoreni i pokaza se puanacijev. Neki glas viknu:

Gubite se odavde, skitnice! Ne prestanete li podizati buku, pucat u.Polako, samo polakoodgovorili, priavi tako blizu prozoru da sam

mogao uhvatiti puanu cijev. Mi nismo nikakve skitnice i nismo doli sneprijateljskim namjerama.

To su i oni drugi rekli. Vie ne otvaram vrata ni jednom nepoznatomovjeku.

Moda pozna ovoga ovdje odgovorih i domahnuh Isradu da prieblie. Kad je seljak ugledao mladia, polako povue puku i ree:

Ta to je Israd.Da, to sam japotvrdi Israd.Zar i mene smatra za skitnicu?Ne smatram. Ti si poten ovjek.No, ovi moji pratioci su isto tako poteni. Oni progone ljude koji su bili

kod tebe pa su te htjeli upitati to su ti lupei kod tebe traili.Povjerovat u ti i otvoriti vrata.Tako je i uinio. Kad je onda iziao k nama, opazih da taj maleni slabani

ovjek, koji nas je zaplaeno gledao, sigurno nije bio prikladan da utjera u strahljude ikao to su bili oba Aladije. Vjerojatno nam jo nije pravo vjerovao jer je

puku jo uvijek drao u ruci. On vikne u kuu:Majko, doi ovamo i pogledaj ih!Iz kue izae neka od starosti pognuta ena opirui se o palicu ipromotri

nas. Ja je pozdravih.

Budi pozdravljena, majko. Kani li nas potjerati s tvojih vrata?Smeuranim joj licem prijee prijazni smijeak i ona odgovori:

Ljubazno me pozdravlja, efendijo, a i lice ti je dobro. Neete nam nitanaao uiniti?

Neemo, sigurno neemo.Onda ste nam dobro doli. Sjaite i uite u kuu.Dopustit e nam da ostanemo u sedlu jer moramo opet odmah otii. Ali

prije toga bih volio da doznam to je onih est konjanika htjelo kod vas.Najprije su dojahala samo petorica. esti je stigao kasnije, iza njih.

Sjahali su i odveli konje bez naeg doputenja u djetelite, premda je posvudadovoljno trave. Konji su nam potpuno ugazili lijepu djetelinu. Zatraili smo da


6/308

nam plate odtetu, jer mi smo siromasi, ali oni su ve kod prve rijei podiglibieve i mi smo morali uutjeti.

Zato su zapravo svratili k vama? Morali su poi zaobilaznim putem dastignu do vae kue.

Jednome od njih je pozlilo. Imao je povezanu ruku i trpio je velike boli.Skinuli su mu povez i vodom rashladili ranu. To je potrajalo nekoliko sati. Dokse jedan bavio ranjenikom, ostali su u kui skupili sve to im se svidjelo. Pojelisu nae meso i svu nau zalihu hrane. Moga sina i snahu zatvorili su na tavan iskinuli ljestve da ne uzmognu sii.

A gdje si ti bila?Ja?odvrati ona lukavo namignuvi. Ja sam se pretvarala da ne

ujem. Za staricu e to svatko lako povjerovati. Smjela sam dakle ostati u sobipa sam ula o emu govore.

O emu su govorili?O nekom Kari Ben Nemziju koji mora poginuti zajedno sa svojim

pratiocima.

To sam ja. to dalje?Govorili su o Demalu, konakdiji na Troski kod koga e veeras

prenoiti i o nekom ugljenaru ije ime sam opet zaboravila.Nije li se zvao arka?Jest, jest. Sutra e ostati kod njega. Govorili su i o neikom utom s kojim

su se imali sastati u Kara,,. Kara... ne znam kako se zvalo...

Karanirvanu?

Da, s kojim su se imali sastati u Karanirvan-hanu.Zna li moda gdje taj han lei?Ne znam. Nisu nam rekli. Ali govorili su o nekom bratu kojega e jedan

od njih ondje nai. Spomenuli su i ime, ali mu se na alost ne mogu viedosjetiti.

Nije li se moda zvao Hamd el Amazat?Da, tako se zvao. Ali ti zma vie od mene, efendijo!Znam ve mnogo pa se svojim pitanjima samo elim uvjeriti da se ne

varam.

Pripovijedali su i o tome da je u tome Karanirvan-hanu zarobljen nekitrgovac od koga ele dobiti otkup. Ali oni mu se smiju jer sve ako i plati tajnovac, oni ga ipak nee pustiti na slobodu. Iscijedit e iz njega sve to ima, aonda e ga ubiti.

Ah! Neto slino sam i nasluivao. Kako je taj trgovac stigao uKaranirvain-han?

Onamo ga je odmamio Hamd el Amazat ije si ime spomenuo.Nije li moda rekao kako se zove taj trgovac?Bilo je to neko strano ime pa ga zato nisam upamtila pogotovu jer sam se

veoma bojala.Ne glasi li to ime Galingre?


7/308

Da, da, upravo tako. Sad se tano sjeam.Nisu li ti lupei odali jo togod od svojih planova?Nisu jer je uto stigao esti konjanik. To je bio neki kroja. Pripovijedao

je o neprijateljima zbog kojih je pao u Vardar. Sad znam da ste vi ti neprijatelji.

Morala sam naloiti veliku vatru da uzmogne osuiti odjeu. Zbog toga, a i zatojer onaj stari nije tako brzo bio gotov s njegovanjem svoje rane, oni su takodugo ostali kod nas. Onaj esti je pripovijedao o bastonadi koju je dobio. Teko

je hodao i nije imao cipela, ve je noge ovio krpama premazanim lojem. Moralasam mu dati nove krpe, a budui da nisam imala loja, oni su zaklali nau kozuda dou do masti. Nije li to upravo sramotna okrutnost?

Svakako. Koliko je vrijedila ta koza?Sigurno pedeset pijastera,Moj pratilac Hadi Halef Omar poklonit e ti pedeset pijastera.Halef smjesta izvue vreicu s novcem i pruijoj zlatnik od pola funte.

Efendijozapanjeno e starica zar ti moda kani platiti tetu to suje nanijeli tvoji neprijatelji?

Ne, to ne mogu uiniti jer nisam bogat kao padiah, ali jednu kozu moguplatiti. Uzmi novac!

Onda mi je drago da sam ti povjerovala i da nisam pred vama zatvorilakuu i usta. Blagoslovljen bio va dolazak, blagoslovljen va odlazak,

blagoslovljen svaki va korak i sve to radite!Oprostili smo se od tih ljudi koji su jo za nama dovikivali zahvaljujui nam

i vratili se natrag na ono mjesto s kojega smo bili skrenuli. Odande nastavismo

prvotnim smjerom.Najprije smo prolazili otvorenom krajinom na kojoj se tek tu i tamo uzdizalo

poneko osamljeno drvo. Na vodi, dotad veoma veseo, odjednom se zamislio.Kad sam ga upitao za uzrok, on odvrati:

Efendijo, ja nisam opasnost u kojoj se nalazite shvatio tako ozbiljno,kakva ona zapravo jeste. Tek sad razabirem u kako se opasnom poloajunalazite. To me zabrinjuje, Ako vas vai neprijatelji neoekivano napadnu izzasjede, izgubljeni ste.

Ne vjerujem; mi bismo se branili.

Ti nema prave predodbe o tome kakvom sigurnou ovidje bacahuakan. Nitko ne moe odbiti dobro baeni akan.

No, ja poznam ovjeka koji to moe odgovorih.Ne vjerujem. Tko bi to mogao biti?Ja sam.Oh, ohnasmijei se Israd pogledavi me postrance. To je svakako

bila samo ala.Nije. Jednom je ve netko pokuao da me ubije bacivi u mene akan, ali

ja sam ga odbio.

To ne shvaam. Svakako nije dobro vladao akanom. Poi u planinu.Ondje e nai majstore u tom stranom oruju. Neka ti koji Arbanas, a


8/308

pogotovu neki Miridit, pokae kako se baca ta sjekira pa e se zauditi.No, taj ovjek s kojim sam imao posla bio je Arbanas, dapae, Miridit.On zakima glavom kao da ne vjeruje i nastavi:

Ako ti je uspjelo da odbije njegov akan, onda je on prema tebi bio bez

oruja i ti si ga pobijedio,Tako je. Nalazio se u mojoj vlasti, a ja sam mu poklonio ivot. Zato mi jepoklonio svoju sjekiru koja se sad nalazi ovdje za mojim pojasom.

Vesam se potajice divio tom akanu. Vrlo je lijep pa sampomislio da siga negdje kupio kako bi izgledao to ratnikije. Ipak je on u tvojim rakama

beskoristan jer ga ne umije bacati. Ili zar si moda ve iskuao tu vjetinu?Nisam jo pokuao bacati akan, ali bacao sam druge sjekirice.Gdje je to bilo?Daleko odavde, u Americi gdje ive divlji narodi ije je najomiljenije

oruje ratna sjekirica. Od njih sam nauio tu vjetinu. Ratnu sjekiru nazivaju onitomahavk.

Ali takav divljak nikako ne moe u vjetini dosei jednog Miridita!Naprotiv! Ne vjerujem da Arbanas umije tako spretno baciti svoj akan

kao to Indijanac baca svoj tomahavk, akan se baca ravno, a tomahavknaprotiv u luku.

Zar da to zaista netko umije uiniti?To umije svaki crveni ratnik, a i ja.Isradovi obrazi se zarumenie, a oi mu zasjae. On zaustavi konja

poprijeko ispred mojega tako da sam i ja morao stati i ree:

Efendijo, mora mi oprostiti to se tako ivo zanimam za to. to sam japrema tebi? Pa ipak mi je teko da vjerujem tvojim rijeima, Priznat u ti dasam ja baca akana koji moe prihvatiti natjecanje sa svakim drugim bacaem.Zato znam koliko je godina vjebe potrebno da ovjek postane majstor urukovanju tim orujem. Naalost nemam uza se svoj akan.

Ja dodue jo nisam nikad bacio akan odgovorih muali mislim dae mi, sve ako jednom ili dva puta promaim cilj, ipak uspjeti tree bacanje,

Oh, oh, efendijo, nemoj to misliti!Ipak mislim, a osim toga ja bih akan bacio vjetije od tebe.

Kako to?Ako ga ja bacim, oruje e neko vrijeme letjeti nisko uz tlo, onda e se

uzdii uvis, zaokruiti u luku, spustiti se i pogoditi tano onamo kamo elim dapogodi.

To je nemogue!Ipak je tako.Efendijo, drim te za rije. Da imam isa sobom mnogo novaca pozvao

bih te da se okladi sa mnom.Israd je sjahao. Toliko se oduevio da me je to zaista zabavljalo.

Sirotinjo!ree Halef razmahnuvi se po svom obiaju ponosnorukom.


9/308

Koga misli time? upita Israd.Dakako tebe,Sigurno misli da bi efendija odnio okladu?Posve sigurno.

Jesi li ve kada vidio da on baca akan?Nisam, ali on umije sve to hoe. Savjetujem ti, sidi, da se okladi s timmladiem. On e platiti okladu imorat e te moliti za oprotenje.

Zapravo sam od iste obijesti prihvatio Isradov prijedlog. Ako se ovdjezabavimo tom igrarijom, izgubit emo vremena. Uostalom, ipak se nije radilo otih nekoliko minuta, a povrh toga bio sam radoznao hoe li mi uspjeti da sakanom poluim ono isto to sam umio izvesti s tomahavkom. I sam taj

pokuaj nije bio suvian jer bi mi se svakog trenutka mogla ukazati prilika daozbiljno posegnem za sjekiricom. Bilo je dakle dobro da vidim umijem li se

zaista njome sluiti.Zato upitah Israda:

Koliko novaca ima uza se?Samo pet ili est pijastera.Stavljam protiv njih stotinu pijastera. Kakve emo uvjete postaviti?Hm!zamiljeno e on. Ti jo nikad nisi bacao akan, a ja nisam

navikao na tvoj akan. Bit e dakle najbolje da najprije nekoliko puta za vjebubacimo oruje. Moda tri puta.

Sporazuman sam.Ali onda ima svatko samo jednom baciti u ciljpredloi on.

To je odvie kruto. Upravo ovo jedno bacanje moglo bi da zbog kakvenepredviene okolnosti ne uspije.

No, dobro, svaki e dakle baciti tri puta. Tko najbolje baci dobiva novac.Bacat emo u ovo najblie drvo pred nama. To je jasen. Sjekira se mora zabostiu stablo.

Zaustavili smo se nedaleko nekog potoka. Vjerojatno je to bio onaj isti

potok koji je izvirao iza nas u onoj dolini kamo smo bili skrenuli. Na rubu

potoka stajala su osamljena stabla: jasenovi, jale, a takoer i stare vornatevrbe iz ijih su glava izrasle mlade ibe. Nama najblie uzdizao se ve

spomenuti jasen, otprilike sedamdeset koraka daleko.Sjahao sam i dao Isradu akan. On se vrsto postavi rastoivi noge, zakrene

malo gornji dio tijela u bokovima, odvagne sjekiru u ruci, zamahnu i baci je.Sjekira je poletjela tik jasena, ali ga nije dotakla.

Ovaj akan je tei od mojega ispria se on dok je Halef otiao posjekiru.Drugi put u pogoditi.

Israd je kod narednog bacanja pogodio cilj, ali ga nije pogodio otricom veuicom. Trei pokusni udarac uspio je bolje jer je otrica pogodila drvo, alinaalost se nije zabola u njega.

To nita ne smeta dobaci on.To je bila samo vjeba. Kasnije usigurno pogoditi jer sad poznajem sjekiru. Sad si ti na redu, efendijo.


10/308

Ja potajice nisam odabrao kao cilj jasen ve neku staru vrbu koja je stajaladaletko iza njega. Bila je potpuno uplja i imala je svega jednu jedinu granukoja se uzdizala ravno u vis nosei malu krunu lisnatih granica. Najprije samruku morao nauiti na teinu akana, a onda sam ga bacio isto onako kako ga je

bacio Israd. Nisam htio pogoditi vrbu, ve samo baciti u odreenom smjeru.akan je poletio daleko nalijevo od jasena i zabo se u meko tlo.Jao!nasmije se na vodi. I ti kani odnijeti okladu, efendijo.Kanimodgovordh ozbiljno.Usprkos tome oba su naredna pokusa prividno uspjela jo gore od prvoga.

Dopustio sam dakle da mi se Israd smije i upravo uivao u tome jer sam biouvjeren da neu promaiti cilj kad treba da ga pogodim.

Halef, Omar i Osko nisu se smijali. Potajice su se ljutili jer sam se upustio u

tu okladu.

Okuavanje je zavreno ree Israd. Sad poinje ozbiljno natjecanje.Tko e prvi baciti?

Ti.Onda emo najprije uplatiti novac kako kasnije ne bi dolo ni do kakve

zablude. Neka ga Osko primi u pohranu.

Taj je mladi dakle drao da u odbiti da mu isplatim stotinu pijastera. Bioje uvjeren da e dobiti okladu. Dao sam dakle Osku novac. Moj protivnik platioje svojih nekoliko pijastera, a zatim dohvatio akan. Zaista je bio vjet. Tri putaje pogodio stablo, ali tek posljednji puta zabola se sjekira u njega.

Nijednom nisam promaio pobjedonosno klikne.Jednom se akan

vrsto zabo. Ponovi to za mnom, efendijo.Sad sam morao baciti sjekiru na indijanski nain ako sam htio dokazati

svoju indijansku spretnost s kojom sam se eto pohvalio. Zamahnuo sam, zavrtio

akan oko glave i dao mu onaj kruni pokret koji se u igri biljara naziva efekt.Sjekira poleti, okreui se sama oko sebe, tik uz tlo, uzdigne se uvis a onda seodjednom spusti i zabode se u jasenovo stablo ostavi u njemu.

Moji pratioci glasno viknue, a Israd zapanjeno ree:Kakve li sree, efendijo! To se jedva dade i povjerovati.Halef donese sjekiru, a ja je bacih jo dva puta u jasen. Moji drugovi su

upravo sjali, ali Israd nije jo uvijek htio da vjeruje kako taj uspjeh nezahvaljujem jedino srei.

Ako jo uvijek nisi uvjeren rekoh muonda u ti sad dati potpunidokaz. Vidi li onu uplju vrbu tamo iza jasena?

Vidim je. to je s njom?Bacit u akan u nju.Efendijo, ona je udaljena vie od stotinu koraka. Kani li je zaista

pogoditi?

Ne samo da kanim pogoditi nju ve upravo onu granu na njoj i to tako da

je prereem najvie jednu aku iznad stabla.To bi bilo udo!


11/308

Poto sam ve est puta bacio akan, toliko sam ovladao tim orujem dajedva mogu promaiti. Tek sad u akanu dati onu pravu dvostruku vrtnju pae vidjeti kako e on, im se uzdigne od tla, odjednom, kao nekim trzajem,utrostruiti brzinu. Pripazi!

Udarac mi je uspio upravo onako kako sam to nagovijestio. Sjekira sevrtjela tak uz tlo, polako se uzdigla u vis i onda odjednompoveanom brzinom

poletjela nanie prema vrbi. U narednom trernutku leala je spomenuta grana nazemlji,

Poi onamo i pogledaj! nasmijeih se. Grana je odrezana za irinudlana od stabla i to otro kao noem jer ju je pogodila otrica sjekire.

Na Isradovu licu ocrtala se tolika zapanjenost da sam se morao glasno

nasmijati.

Nisam li rekao?viknu Halef.to god moj sidi hoe, to on i uini.Osko, daj mu novac! Neka samo spremi te pijastere svoje pobjede.

Ja sam meutim uzeo natrag samo svoj ulog, a Israd je dobio svoj novac.Nikako se nije mogao smiriti pa se i nadalje, kad smo ve daleko odmakliputem, javljao najrazliitijim uzvicima uenja. Meni je meutim bilodrago tosam uvidio da se smijem pouzdati u svoju ruku.

Nakon tog kratkog prekida nastavili smo jahanje bez ikakve smetnje.

Spustila se no i Israd je izjavio da emo otprilike za jedan sat stii do Treska-konaka. Zatim smo opet zali u umu koja sreom nije bila gusta, a onda sevisoravan spusti. Naili smo na panjake i na kraju zausmo lajanje pasa.

To su ovarski psi mog roaka ree nam Israd, Ravno pred nama

lei konak na rijeci Troski, a nalijevo je kua mog roaka. Ipak emo pojahati uluku. Mogao bi kakav konakdijin sluga biti izvan kue i opaziti nas.

Zakrenuli smo nalijevo dok nismo stigli do rijeke, a zatim pojahali obalom

do ovareve kue. Bila je to dugaka niska prizemna zgrada. Nekoliko kapakana prozorima bilo je otvoreno pa je iz njih prodiralo svjetlo.. Psi nas napadoe

bijesno lajui, ali se smjesta smirie im su uli Isradov glas. Neki ovjekproviri kroz prozor i upita;

Tko je tu?Dobar znanac.

To je Israd! eno, Israd je doao.Glava iezne, a odmah zatim otvorie se vrata i stari ovar i njegova ena

pourie blie da pozdrave Israda. Priao je i stariji sin da ga zagrli. Zatim eovar:

Doveo si sa sobom neke ljude. Hoe li: ostati kod nas?Hoe, ali ne govori tako glasno! Konakdija Demal ne smije primijetiti

da su ti ljudi ovdje. Prije svega se pobrini za to da nai konji stignu u staju.Uz kuu se pruala samo niska staja za ovce gdje sam glavom udario o

strop. Moj vranac nije htio da ue u nju. Odbijao ga je zadah ovaca pa sam ga

tek nakon duljeg milovanja i nagovaranja uspio navesti da ue. Zatim uosmo usobu, bolje rei, ono to se ovdje nazivala soba jer je ona jedna jedina prostorija


12/308

koju je sainjavala kua bila ve esto spomenutim pleterima od vrbovog ibljarazdijeljena u vie odjela. Svaki od njih mogao se po miloj voljipoveati ilismanjiti pomicanjem pletera. Kod kue su se nalazili otac ore, majka Senka istariji sin Niko. Sluge su se nalazili kod ovaca, a sluavki uope nije bilo.

Israd nas je najprije predstavio i ispripovjedio da smo spasili njegovu sestruZoru. To je navelo ovara i njegove da nas srdano prime. Niko je otiao u stajuda naim konjima dade vode i hrane, a roditelji iznesoe na stol sve to je bilo ukui kako bismo mogli sveano veerati. Bili su Makedonci, oito estiti ljudi,kao i cio taj narod u onom kraju.

Najprije smo razgovarali dakako o onome to ih je najvie zanimalo, o spasunjihove snahe, a zatim prijeosmo na svrhu naeg putovanja. Doznao sam da suljudi koje smo traili, stigli u konak. Zatim sam u kratkim obrisimaispripovjedio zato ih progonimo i time izazvao nemalo zauenje.

Upravo je nevjerojatno da postoje takvi ljudi!viknu starica pljesnuvirukama.Ta to je strano!

Da, strano je promrmlja stari ore ali tome se ne smijemo uditijer su to pristalice utoga. Cijela zemlja mogla bi biti sretna kad bi se rijeila tepokore,

Zna li moda neto potanje o utom? upitah ga.Ne znam nita vie nego to zna ti i drugi. Kad bih znao gdje stanuje,

sigurno bih ga i osobno poznavao, a onda bi bilo svreno s njime.To nije sigurno. Zna li moda gdje lei Karanirvan-han?To ime ne poznajem.

A poznaje li ovjeka koji se zove Kara Nirvan?Ne.Ali sigurno poznaje jednog perzijskog konjotrca?Poznajem. Njega narod naziva Kara Adem. to je s njime?Sumnjam da je on uti.to? Zar taj Perzijanac?Opii mi ga!Vii je i snaniji od tebe i mene, pravi div. Ima gustu crnu bradu koja mu

se sputa na prsa.

Koliko se vremena nalazi u ovom kraju?Ne znam tano, ali prolo je otprilike deset godina otkako sam ga prvi

puta vidio.

Toliko je vremena vjerojatno prolo i otkako se govori o utom?On me iznenaen pogleda, a onda malo razmisli i odgovori:

Da, bit e otprilike tako.Kako nastupa taj konjotrac?Vlada se veoma zapovjedno kao svi ljudi koji znadu da su bogati. Uvijek

se kree naoruan do zuba, a poznato je da s njim nema ale.

Znai da je sklon nasilju?Jest. Odmah udara akom ili se laa pitolja, a pria se da neki ljudi koji


13/308

su ga uvrijedili vie ne otvaraju usta jer mrtvaci ne govore. Ipak ne bih mogaonita rei o nekom grabeu ili kraama.

Ovaj opis odgovara slici to sam je sam sebi o njemu stvorio. Zna limoda ima li on kakve veze s ugljenarom arkom?

O tome nisam jo nita doznao. Ima li posla takoer i s tim ugljenarom?Za sada nemam, ali mislim da u se jo susresti s njime. Ona estoricakrenula su k njemu pa znaju gdje stanuje. Zna li i ti moda gdje mu je kua?

Znam samo to da stanuje u kolibi koja lei u gustoj umi iza Glogovika.Jesi li ga ve kad vidio?Samo letimice.Ipak mora da od vremena do vremena izlazi iz ume da bi prodao svoj

ugljen.

On sam ne prodaje ugljen. U planinama ivineki kurumdija koji zanjega obavlja sve te poslove. Taj obilazi cijelim ovim krajem s kolima na

kojima se nalazi drveni ugalj i bavice sa aom.Kakav je to ovjek?Mraan i utljiv pa se ne drui ni s kim. Svatko ga vie voli vidjeti gdje

odlazi nego gdje dolazi.

Hm! Moda u ga morati potraiti da od njega doznam gdje se nalaziugljenarova koliba.

Mogao bih ti dati jednog od svojih slugu da ti pokae put u Glogovik, alivie gore uz planinu ne poznaje ni on puteve.

Rado primamo tvoju ponudu. Tvoj sin Suef mi je pripovijedao da je

ugljenar bio osumnjien zbog umorstva.To ne samo to je sumnja, ve ljudi to sigurno znadu premda ne postoje

svjedoci koji bi mogli dokazati njegovu krivnju. On je tovie stajao u vezi sAladijima pa su ih vojnici uzalud traili kod njega.

I Suef mi je o tome govorio. On je danas vidio ta dva ovjeka.arce? Zaista? esto sam elio da ih jednom sretnem, ali svakako tako da

ih se ne moram bojati.

No, to se i dogodilo.A kad se to imalo dogoditi?

Danas. Nisi li meu onih est jahaa ugledao dvojicu koji su jahali naarcima?

Boe! Oni se dakle nalaze ovdje, prijeko u konaku! Onda je nesrea ublizini!

Danas se ne treba bojati tih razbojnika jer smo mi ovdje. im bi doznalida se odmaramo kod tebe, oni bi odmah pobjegli. Uostalom, moda e ihvidjeti ako sada potajice ode onamo. Pokuaj doznati moemo li prislukivatito govore.

ore ode, a mi se za njegove odsutnosti temeljito latismo veere. Nakon

pola sata se vratio i javio nam da je vidio nae protivnike.Ali bila su samo petoricaree. Ranjenik nije bio kraj njih. Sjede u


14/308

sobi kraj susjedove spavaonice. Obiao sam itavu kuu i provirio na sve kapkene bi li se gdje moglo vidjeti kroz kakvu pukotinu. Naposljetku sam doao do

jednog kapka koji ima malu rupicu od grane. Ljudi to ih trai sjedili su skanakdijom, a pred njima je stajao krag s rakijom.

Jesu li razgovarali?Jesu, ali ne o vaoj stvariBismo li ih mogli prislukivati? Moemo li ih razumjeti ako osluhnemo

vani na kapcima?

Ja sam uo jasno svega nekoliko rijei. Da bi ovjek mogao razumjetinjihov razgovor, morao bi se uspeti u spavaonicu. Kapci su otvoreni.

ore nam je opisao tu sobu, ali ja sam uvidio da bi bilo odvie opasno dase uspnemo onamo, pogotovu to sam morao pretpostaviti da se u njoj nalaziMubarek.

Ne, u to se neemo upustiti rekoh.Kasnije u se sam oduljationamo.

Time sam cijelu tu stvar smatrao zavrenom. U toku daljnjeg razgovoraustao je Halef da izae iz kue.

Nadam se da se ne kani oduljati prijeko doviknuh za njim.To tinajstroe zabranjujem.

On odmahnu rukom kao da me eli umiriti i ode. Ipak se nisam smirio, vesam rekao Omaru da kradomice poe za njim. Ovaj se meutim ubrzo vratio i

javio da je Halef otiao u staju, svakako da se uvjeri o tome da su konji, apogotovu moj vranac, dobro opskrbljeni. Time sam se zadovoljio. Prolo je

meutim etvrt sata, a zatim jo etvrt, a kako se Halef jo nije vratio, u meni seponovo javi briga. Kad sam rekao to mislim, na domain izae da potraiHalefa. Vratio se meutim, ne obavivi nita. Nije ga nigdje naao.

Onda sam pravilno slutio: Halef je uinio neku glupost pa se sadvjerojatno nalazi u opasnostirekoh zlovoljno.Osko, Omare, uzmite

puke! Moramo prijeko u konak jer drim da je Halef bio tako ludo smion da sepopne u spavaonicu.

Uzeo sam samo opetuu koja je bila dovoljna da obuzda ono cijelo drutvo.Vani je vladala mrka no. Ovar nas je vodio. Budui da sam jo uvijek morao

tedjeti svoju nogu, polako smo poli niz obalu sve dok se ispred nas nijepojavio konak kao tamna masa, pedesetak koraka daleko od Treske. Prouljalismo se kraj prednje strane zgrade na kojoj su svi prozori bili zatvoreni, a onda

skrenuli na uu stranu gdje su se pruale staje. Ondje je stajalo nekoliko mladihsmreka koje su svojim donjim granama gotovo dodirivale tlo. Izmeu njih ikue pruao se samo uzak prostor.

Odavde nas je ovar odveo na stranju stranu zgrade pa smo se priuljali iuz nju. Halefu nigdje ni traga. Bio sam vrsto uvjeren da se sad nalazi u kui jersu ga uhvatili ljudi koje je htio prislukivati.

Uto na domain stade i pokaza na dva prozorska kapka koji su, kao i sviostali, bili iznutra zakraunani.


15/308

Evo ovaj prvi kapak je od one sobe u kojoj su sjedili oni ljudi, a ovaj odspavaonice.

Nisi li rekao da je taj drugi kapak bio otvoren?Jesam, maloas je bio otvoren.

Onda je u meuvremenu zatvoren. Mora da za to postoji razlog, a koji bito drugi razlog mogao biti nego da su lupei primijetili da ih netko prislukuje?Tiho sam priao prvom kapku i provirio kroz rupicu. Soba je bila bijedno

osvijetljena lojenom svijeom utaknutom u svjenjaik od ice, ali ipak samdovoljno vidio.

Na ilimu su sjedili Manah el Bara i Barud el Amazat. Sprijeda na ulazustajao je neki zbijen snani ovjek gruboga lica, svakako konakija Demal.

Na stijenu, meni zdesna, bila su oslonjena oba Aladdje. Njihove puke bile suobjeene u kutu o drvene klinove. Pogledi sve petorice bili su upravljeni uHalefa koji je leao na tlu vezanih ruku i nogu. Lica njegovih neprijatelja nisunagovijetala nita dobro. ini se da Manah el Bara vodi presluavanje.Svakako je bio ljutit i uzbuen pa je govorio tako glasno da sam morao razu-mjeti svaku rije.

Vidi li neto, sidi? apne Omar.Vidimodgovorih mu tiho.Halef lei svezan na podu i upravo ga

presluavaju. Doite blie. im ponem razbijati kapke pomozite i vi, a zatimgurnite cijevi svojih puaka kroz prozor. Kapke moramo meutim razbiti za trenoka kako oni ne bi imali vremena da ubiju Halefa prije nego to ga uspijemozatititi. A sad mir!

Osluhnuo sam.Tko ti je odao da smo ovdje?upita Manah el Bara.Suef mi je rekaoodgovori Halef.Nisam vidio Suefa, ali upravo u tom asu ue on slijeva u sobu. Mora da je

bio u spavaonici.

Ne laij pasji sine! ree.uti i ne psuj! odvrati Halef.Nisi li u naoj prisutnosti rekao

haniji u Rumeliji da kani odjahati u Treska-konak?Jesam, ali nisam kazao da e se i ovi ljudi nai ondje.

To smo lako mogli zamisliti. Moj efendija ti je u Kiliseliju rekao u liceda e ubrzo krenuti za njima.

Odnio ga ejtan! Miemo mu rascijepati tabane, neka zna to sam danasosjetio. Jedva mogu i stajati.

Suef sjedne kraj Halefa na pod.

Kako ste doznali gdje se nalazi Treska-konak?nastavi Manahispitivanje.

Pitali smo. To se samo po sebi razumije.A zato si ti sam pojahao za nama? Zato su oni drugi zaostali?

Halef je dakle ipak bio toliko lukav da glumi kako je sam ovdje. On seuostalom veoma sabrano vladao, to nije bilo udo jer je znao da emo ga


16/308

uskoro potraiti.Nije li vam Suef rekao da je moj sidi pao u vodu?Jest. Nadam se da se udavio.Nije, tu uslugu vam nije uinio. Jo je na ivotu, premda je bolestan. Oni

ostali ga moraju njegovati. Mene je poslao naprijed da pazim na vas. Bude limogao, on e sutra doi za mnom. Do veeri e sigurno stii ovamo pa e meosloboditi.

Svi se glasno nasmijae.Glupane!viknu Manah el Bara, Zar misli da e sutra uveer biti

jo na zarobljenik?Kanite li me ve prije pustiti na slobodu?upita Halef s bezazlenim

izrazom lica.

Da, pustit emo te na slobodu. Dopustit emo ti da ode, ali samo upakao.

alite se. Ne poznajem put onamo.Ne brini nita! Mi emo ti ga ve pokazati, ali prije toga moramo ti dati

jo jednu malu pouku koja ti moda nee biti odvie ugodna.Oh, ja sam zahvalan na svakoj pouci.Nadam se da e nam i na ovoj biti zahvalan. elimo te naime podsjetiti

da postoji zakon koji veli: oko za oko, zub za zub. Vi ste bievali Murada,Habulama, Humuna i Suefa. Dobro, i ti e dobiti bastotnadu i to tako da ti krpeodlete s nogu. Vi ste sisaljkom potjerali vodu u toranj da se utopimo. Dobro, mi

emo i tebe staviti pod vodu da se bijedno udavi, ali tako lijepo polako da

uzmogne uivati u tome. Poloit emo te u Tresku tako da ti iz nje viri samonos. Onda udii zrak dokle god moe.

To neete uiniti! zaplaeno viknu Halef.Neemo? A zato da se odreknemo toga?Jer ste vjerne pristalice proroka pa neete muslimana muiti i ubiti:Mani se ti proroka! Umrijet e smru koja e biti gora od prokletstva

koje e te zatim zadesiti.to imate od toga ako me ubijete? Savjest e vas muiti sve do onoga

asa kad i vama prie aneo smrti.

Za nau savjest nita ne brini. To je naa stvar. Sigurno ve osjeasmrtni strah. Da si pametan, mogao bi ipak izbjei smrti.

A to bih morao uiniti? brzo upita Halef.Mora nam sve priznati. Gdje se nalazi tvoj gospodar, to hoe od nas i

to namjerava uiniti s nama.To ne smijem odati.Onda mora umrijeti. Htio sam ti pomoi, ali ako zatvara usta na naa

pitanja, onda je tvoja sudbina odluena.Vidim ja to ti kani odvrati Halef.Kani me samo zavarati svojim

obeanjem. Kad onda sve primam, vi ete mi se nasmijati i neete odrati rije.Odrat emo je.


17/308

Kune li mi se na to?Zaklinjem ti se svime u to vjerujem i to potujem, A sad se brzo odlui

jer ovakvo milostivo raspoloenje ne traje kod mene dugo.Halef se pravio da neko vrijeme razmilja, a zatim ree:

to imam ja od efendije ako sam mrtav? Milije mi je ako ostanem naivotu pa u vam dakle rei sve to elite.To je tvoja srea ree Manah. Reci nam dakle najprije to je

zapravo tvoj gospodar?

Zar niste uli da je on Alaman?Da, tako su nam rekli.I vi ste to povjerovali? Moe li Alaman imati sve tri padiahove putnice?Onda sigurno nije Alaman.Ne pada mu ni na um.Ali kaurin jeste.Nije ni to. On se samo pretvara kako nitko ne bi naslutio tko je on.Onda napolje s time! Tko je on?Halef udesi vanredno vano lice i odgovori:

Prema njegovom itavom nastupu morate uvidjeti da nipoto nije nekibezimeni ovjek, ve da je neto posebno. Morao sam se zakleti da neu odatinjegovu tajnu, ali ne budem li govorio, vi ete me ubiti, a smrtponitava svezakletve. Znajte dakle da je on strani ahisade.

Pasji sine! Laes li nam? skoi Manah el Bara.Nisam kriv ako mi ne vjerujete.

Zar je moda taj efendija padiahov sin?Nije. Ta rekao sam da je ovdje stranac.Iz koje zemlje potjee?Iz Indistana koji lei iza Peraje.Zato nije ostao ondje? Zato jae ovuda po naoj zemlji?Da nae enu.enu?zapanjeno e Manah el Bara.Halefova izjava kao da tim ljudima nije zvuala nevjerojatno. Stotine

istonjakih bajki pripovijedaju o kneevskom sinu koji nepoznat putuje

zemljom da bi za enu odabrao najljepu od lijepih, uvijek kerku posvesiromanih roditelja. Moda sam i ja ovako putovao,

Ali zato trai upravo ovdje? glasilo je slijedee pitanje.Jer su ovdje najljepe djevojke i jer je sanjao da e cvijet svoga harema

pronai upravo ovdje.Neka ga dakle trai! Ali zato se onda brine za nas?Maliana je njegova narav aljivine pokakljala usprkos opasnom poloaju

u kojem se nalazio. On ozbiljno odgovori:

Za vas? To mu ne pada na um. On ima posla samo s Mubarekom,

Kako to?Jer je u snu vidio oca te ljepotice, a isto tako i grad u kojem je ima nai.


18/308

Grad je Ostromda, a otac je stari Mubarek. Zato Mubarek bjei pred mojimgospodarom? Neka mu dade svoju ker pa e kao tast najbogatijeg indijskogkneza doi do velike moi.

Uto se iz susjedne prostorije zau jeavi glas ranjenika.

uti, kujin sine! Ja nikad u ivotu nisam imao keri. Jezik ti je pun laikao koprive gusjenica. Misli Ii da ja ne znam tko je tvoj gospodar? Kome elimsve paklenske muke? Dosad sam to preutio jer sam taj trenutak htio sauvati zasvoju osvetu. Zato naalost nisam tu stvar iznio ni pred sudom u Ostromdi. Alisad to moram rei. Tvoja je la tako velika da mepee u uima. Moram rei toznam i ne smijem dulje utjeti.

to je, to je? upitae ostali.Znajte ljudi da je taj stranac prokleti skrvnitelj svetih mjesta. Vidio sam

ga u Meki, u gradu poklonstva. Prepoznali su ga. Stajao sam kraj njega pa sam

kao prvi ispruio ruku za njim, ali ejtan mu je pomogao tako da je umakao.Ovaj Hadi Halef Omar mu je, bar tako s mnogo razloga nasluujem, pomogaoda oskrvne najvee muslimansko svetite. Nikad nisam zaboravio lice toganevjernika pa sam ga odmah prepoznao dok sam kao prosjak sjedio na cesti

pred Ostromdom, a on je projahao kraj mene. Nemojte dopustiti da vas zavaradrskim laima, ve se krvavo osvetite za taj zloin. Razmiljao sam i razmiljaokakvu bi kaznu morao podnijeti taj zlikovac, ali nijedna mi se nije uiniladovoljno velikom. Sad vi razmiljajte umjesto mene pa tako i postupite. Ali

postupite brzo i temeljito!

Starac je govorio brzo i ivo kao ovjek koji lei u groznici. Onda glasnozastenje jer ga je svladala bol u rani. Bilo je upravo onako kao to sam rekao.Smjestili su ga u spavaonicu.

Onda mi odjednom sine. Zato mi je dakle njegovo mravo i otro rezano licebilo tako poznato! Zato sam kao u snu vidio: more ljudi, svi ogoreni iuzbueni, a usred toga mora onaj lik to prua prema meni dugake mrave rukegrei prste poput ptice grabljivice koja se baca na plijen. Vidio sam ga dakle uMeki. Njegova slika mi se posve nesvjesno utisnulo u sjeanje, a kad sam gaonda u Ostromdi ponovo vidio, naslutio sam da sam ga ve jedinom sreo, ali senisam mogao sjetiti gdje se to dogodilo.

Njegove rijei su izazvale eljeni dojam. Ti su ljudi bili zloinci, ali suistodobno bili i muslimani pa ih je silno uzbudila misao da je neki inovjerac

oskvrnuo njihovo svetite. Okolnost da je Halef sudjelovao u tom smrtnomgrijehu ispunila ih je tolikom eljom za osvetom da za njega vie nije bilo nimilosti ni smilovanja.

Tek to je Mubarek to izgovorio, Manah i Barud skoie na noge, a i Suefodskoi s poda kao da ga je ugrizla zmija.

Laljive! zaurla udarivi nogom Halefa. Prokleti laljive,izdajico! Ili ima li moda hrabrosti da ustvrdi kako Mubarek nije govorio

istinu?Da, govori!viknu i Bibar.Govori jer u te inae zdrobiti svojim


19/308

akama! Jesi li bio u Meki?Halef je ostao posve hladan. Zaista je bio hrabar ovjek. On im odgovori:

emu se toliko uzbuujete? Zato se vladate kao da se grabljivicazaletjela meu patke? Jeste li muevi ili djeca?

Ne vrijeaj nas, pseto! viknu Manah el Bara. Tvoja kazna e i beztoga biti strana. Zar je kani uiniti jo uasnijom udvostruujui nau srdbu?Odgovori: jesi li bio u Meki?

Zar nisam morao biti ondje kad sam hadija?A je li taj Kara Ben Nemzi bio s tobom ondje?Jeste.Je li on kranin?Jeste.Onda nije kraljevski sin iz Indije?Nije.Dakle lagao si nam? To e sad okajati. Zaepit emo ti usta da ne

uzmogne ni pisnuti, a onda e zapoeti muenje. Demale, daj mi neto da muzaepimo gubicu.

Konakdija izae i vrati se za as nosei neku krpu.Otvori gubicu, nitkove, da ti gurnemo ep u nju! zapovjedi Barud el

Amazat uzevi krpu i sagnuvi se k Halefu. Kad ga Halef nije posluao, ondoda:Otvori je jer u ti inae otricom izbiti sve zube.

On klekne kraj svezanog Halefa i trgne no iz pojasa. Sad je bilo krajnjevrijeme da se tome uini kraj.

Udarite!zapovjedih drugovima.Ve sam prije bio okrenuo opetuu spreman na udarac. Jedan udarac i dvije

daske kapaka poletjee u sobu. Meni zdesna i slijeva udarili su Osko i Omartako da su i ostali dijelovi kapaka poletjeli u sobu. Za tren oka okrenuli smo

puke i uperili cijevi u sobu.Stoj! Da se niste ni maknuli ako ne elite dobiti nau tanad! doviknuh.Barud el Amazat koji je svoj no podigao nad Halefovo lice skoi u vis.

Alaman!prestraeno viknu.Sidi!klikne Halef.Postrijeljaj ih!

Meutim, vie ne bi imalo nikakvoga smisla pucati, jer tu vie nije bilo ciljaza nae metke. Tek to su ti bijednici uli moje rijei i ugledali moje lice koje sumogli prepoznati u svjetlu svijee, oni strgoe svoje puke s zida i odjurie izsobe, a konakija za njima.

Unutra k Halefu!zapovjedih Omaru i Osku.Odveite ga! Alinajprije ugasite svjetlo da ne posluite kao cilj neprijateljskim kuglama!Ostanite mirno u sobi dok doem.

Oni me smjesta posluae.Ti me moe ovdje ekati rekoh ovaru, papourih du zida do onoga

ugla oko kojega smo maloas zakrenuli i provukoh se izmeu, mladih smreka ikue do prednje strane.


20/308

Dogodilo se upravo ono to sam oekivao. Unato tami, ugledao sam vielikova kako jure prema meni i brzo uzmakao pa se zavukaopod najnie granesmreka. Tek to sam legnuo onamo, pojavie se oni: Manah, Barud, obaAladije, Suef i konakdija Demal.

Naprijed!tiho zapovjedi Barud.Oni stoje jo pod prozorom.Svjetlo iz sobe mora padati na njih i osvijetliti ih. Vidjet emo ih i postrijeljati.Armenac je hrlio prvi. Kad je stigao do ugla odakle je mogao razabrati

stranju stranu kue, on zastane.ejtan! prasnu.Ne vidi se nita. Svijea se ugasla. to da radimo?Nastala je stanka.

Tko je mogao ugasiti svjetlo?naposljetku upita Suef.Moda ju je netko od nas prevrnuo za vrijeme bijega dobaci Manah.Prokletstvo!krinu Sandar. Ovaj stranac zaista stoji u vezi s

avlom. Tek to povjerujemo da imamo njega ili kojeg od njegovih ljudi,odmah se sve raspline kao u magli. Sad stojimo ovdje i ne znamo to da radimo.

U tom trenutku zau se, odande gdje je ekao ovar, tiho kaljucanje. Nijemogao obuzdati podraaj na kaalj.

ujete Ii? On zaista stoji jo ondje ree Manah.Onda mu poaljimo metak predloi Sandar.Dolje spukom! zapovjedi Manah.Ne moe ga vidjeti pa e ga

promaiti bude li pucao, no time e mu odati nau prisutnost. Mora se netodrugo poduzeti Demale, vrati se u kuu i javi nam kako stoji stvar u njoj.

ejtan! zamiljeno odvrati konakdija, Zar da dopustim da mezbog vas ustrijele?

Tebi stranci nee nita. Rei eda smo te mi prisilili. Sve e prebacitina nas. Oni su ve u sobi mogli pucati u nas, ali to nisu uinili. Iz toga moerazabrati da nam ne kane oduzeti ivot. Poi dakle i nemoj da te dugo ekamo.

Konakdija se udalji. Oni ostali su neto tiho aputali. On se meutim ubrzovratio.

U kuu ne moete javijer su oni zaposjeli sobu.Zloinci su jo neko vrijeme vijeali treba li da pobjegnu ili da ostanu. Prije

nego to su donijeli odluku dogodilo se neto to je i mene iznenadilo, uo sam

stupanje u taktu, korake koji su se pribliavali sa stranje strane kue, a nekiprigueni glas zapovjedi:

Dur! Stoj! Vojnici, nabijte puke!Zaudih se uvi Halefov glas.

Jeste li uli? apne gostioniar. Vojnici su ovdje. Nije li im tozapovjedio onaj mali Arapin?

Da, sigurno je bio onodgovori Barud el Amazat.Odvezali su ga, aon je skoio kroz prozor da dovede vojnike koje je sigurno sa sobom doveonjegov gospodar. To mogu biti samo ete iz Skopja. Odakle ih je samo tako

brzo smogao?ejtan im odasvud alje pomo siknu Manah el Bara.


21/308

Ovdje vie ne moemo ostati. ujte!Opet se zau Hadijev glas:

Ostanite ovdje! Ja u se malo ogledati.Moramo odavdeapnu Manah. Ako je taj malian izaao iz sobe,

onda ni oni drugi nisu vie u noj. Ui brzo u kuu, Demale! Ako oni vie nisuu njoj, iznesi Mubareka iz sobe. Makar mu je groznica ne znam kako estoka, ion mora nestati. Mi emo dotle dovesti konje. Nai e nas desno od gaza kodona etiri kestena. Ali brzo! Ne smijemo gubiti ni trenutka.

inilo se da su svi ostali sporazumni s tim jer su smjesta krenuli. Ja sam sadmorao prije njih stii do kestenja. Nisam poznavao to mjesto, ali sam etouo dakestenovi stoje na desnoj strani gaza, a budui da sam onuda proao dolazeiovamo, ponadao sam se da u lako pronai to mjesto sastanka. Henrijevku samzasad ostavio pod smrekama jer bi me mogla smetati.

uo sam kako su zakripala vrata, svakako stajska vrata, pa sam pourio dogaza to sam bre mogao. Ovdje sam skrenuo nadesno i proao jedvaetrdesetak koraka kad ugledah etiri stabla. Drvee je imalo guste kronje: dvastabla su imala kronju visoko, a kod ostala dva su najdonje grane dopirale takonisko da sam ih skoro mogao dotai rukama. Obuhvatio sam jedno stablo:nekoliko zahvata rukom, zamah i ja sam sjedio gore na grani dovoljno jakoj da

podnese teret nekolicine mukaraca moje teine. Tek to sam sjeo, zauh kakomi se pribliuju konji. Bjegunci su bili uhvatili konje za uzde i zaustavili seispod mene. Uto je ve i konakdija doveo Mubareka. Od kue sam zauoHalefov glas:

Ui emo u kuu. Razbijte kapke ako ujete da pucamo.Alah me je teko kaznio tiho se potuio Mulbarek. Tijelo me pee

kao vatra, a i moja dua gori poput plamena. Ne znam hou li moi jahati,Mora! odvrati Manah.I mi bismo se voljeli odmoriti, ali ti nas

avoli tjeraju od jednog mjesta do drugoga. Maramo otii, a ipak bi trebalo dadoznamo to e se ovdje danas jo dogoditi. Demale, ti e za nama poslatiglasnika.

Gdje e vas nai?Negdje putem do ugljenarove kolibe. Ti pak mora te strance uputiti na

na trag. Mora im rei da elimo odjahati k arki. Oni e sigumo poi za nama,a onda su izgubljeni. Poekat emo ih kod avoljih stijena. Ondje ne moguumaknuti ni nadesno ni nalijevo pa nam moraju pasti u ake,

A ako nam usprkos tome umaknu?upita Bibar.Onda e nam kod ugljenara to sigurnije pasti u ake. Neka im Demal

pripovijeda o blagu u pilji dragulja kao to je pripovijedao svim drugima kojisu upali u stupicu. Zaista bi im morao pomagati cio pakao da pronau ljestve odueta koje vode u uplji hrast.

Kara Nirvan e dodue sigurno traiti za sebe Alemanova vranca. Sve ostalo

emo podijeliti meu sobom pa mislim da emo biti zadovoljni. ovjek kojipolazi na takva putovanja i ima takva konja kao taj stranac, mora imati uza se


22/308

mnogo novaca,

U tom pogledu se Manah veoma varao. Sve moje bogatstvo se u tom

trenutku sastojalo samo u onome to sam od njega uo. Sad sam znao da je KaraNirvan uti. Znao sam i to da su ugljenarove rtve bile konakdijinim prianjem

namamljene u navodnu pilju s draguljima. Znao sam i to da ta pilja ima i drugiotvor koji je izlazio u nekom upljem hrastu, Mora da je taj hrast imao vrloiroko stablo i bio visok pa je morao tako udarati u oi da ga nee biti teko

pronai.Osim toga nisam uo nita. Konakdija je bio sav zaplaen i opominjao ih je

da to bre krenu. Oni uzjahae. Mubareku pomogoe u sedlo. Stenjao je.Uskoro sam uo pljuskanje vode dok su jahali kroz gaz. Zatim sioh s drveta ivratih se u konak. Nisam znao to je bolje: da uem ili da najprije provirim kroz

probijene kapke. Uto zauh Halefov glas u kui i uoh.Zapravo se kroz vrata ulazilo u veliku gostinjsku sobu, ali ispred njih je bila

postavljena stijena od pletera da tu prostoriju zatiti od propuha. Stajao sam joiza te stijene kad zauh Halefa kako strogo govori:

Zabranjujem ti da se nou skita vani dok tako glasoviti ljudi kao to smomi stojimo ovdje da bismo razgovarali s tobom. Ti si gostioniar ovog bijednogkonaka i mora posluivati goste da bi se meu tvoja etiri trula zida dobroosjeali. Propusti li tu dunost ja u te vrlo opipljivo podsjetiti na nju. Odakledolazi?

Bio sam vani da kradomice pripazim kamo e krenuti oni ljudi koji su temaloas tako sramotno napali odgovori Demal koji se vratio u kuu.

Priao sam k rubu pletera i pogledao u sobu. Na podu je lealo est svezanihljudi, a uvali su ih Osko i Omars pukama. Kraj njih je stajao Halef, isprsivise i drei se ponosno, a pred njim gostioniar u poniznom stavu. Tu je stajala ineka stara ena napol zakrivena lica koja je u rukama drala nekoliko konopaca.Mali Halef se opet jednom nalazio u poloaju da nastupa kao kakav glasovitovjek.

Tako je!odvrati Halef.Sad to naziva besramnim, a maloas siuivao u tome.

Samo sam se pretvarao, ago. Morao sam se pretvarati da one nitarije jo

vie ne razljutim. U sebi sam meutim bio vrsto odluio da u uiniti sve tomogu da te oslobodim iz njihovih ruku.

To zvui vrlo lijepo. Time vjerojatno kani rei da nisi njihov saveznik.Ja ih uope ne poznajem ustvrdi handija.Pa ipak si ih sve zvao po imenu!Imena sam znao jer su se oni uzajamno zvali po imenu. Radujem se da je

stvar tako svrila.Oh, ona jo davno nije svrila, ve e tek sad pravo poeti, bar ukoliko se

tebe tie. Moje mi dostojanstvo ne doputa da odluujem o tvojoj krivnji ili

nekrivnji. Uope ne elim doi u dodir s takvim smetom kao to si ti pa upovjeriti efendiji da te on preslua i da mi onda podnese izvjetaj. O njegovoj


23/308

odluci i o mom odobrenju ovisit e onda to e se dogoditi s vama. Zasad edopustiti da te sveemo kako bismo mogli biti uvjereni da e nam ostati

privren u ljubavi.Da me sveete? Zato?

Upravo sam ti sad rekao: da ne bi mogao doi na pomisao da odjednompoe na izlet. Ovdje stoji prijazna drugarica tvojih dana. Ona je izjavila da jepripravna da svee sve ove ostale, pa e i tebi s uitkom ovo ue, koje bizapravo trebalo da ti se stegne oko vrata, svezati oko ruku i nogu. Zatim emovijeati o tome kako da smjestimo one ljude koji vani ekaju na nas. Bojim seda u tvojoj kui nee biti dovoljno mjesta za toliko vojnika. Isprui dakle rukeda ti ih cvijet tvoje kue uzmogne vezati.

Gospodine, ja nisam nita skrivio! Ne mogu dopustiti..,uti!prekinu ga Halef.Mene se nita ne tie to ti eli dopustiti ili

ne eli. Sad ja zapovijedam ovdje pa ako me smjesta ne poslua, dobitebatina.

Halef podigne bi. Maloas sam ga vidio gdje zajedno sa njegovimpitoljima i njegovim noem lei na stolu jer su ga bili razoruali. Sad je sve tepredmete zadjeo za pojas. Osko i Omar tresnue prijetei kundacima o pod, apreplaeni konakdija prui svojoj eni ruke da ga ona svee. Zatim je moraolei na zemlju pa su mu svezali i noge.

Tako je pravo, slatkoo moga ivota! pohvali Halef staricu.Ti siodabrala pravu stranu odluivi se da me poslua bez mrmljanja. Zato ue needodirnuti tvoje ruke i noge ve smije svoja krila slobodno razviti u kui to ju

je Alah usreio tvajom ljupkou. Samo nemoj pokuati da dodime spone tihljudi jer bi to za sobom povuklo posljedice uslijed kojih bi tvoje njene divotemogle biti oteene. Sjedi tamo u onaj kut pa se tiho i udobno odmori od mukatvog zemaljskog ivota. Mi emo za to vrijeme odrati slubeno vijeanjehoemo li vau kuu baciti u zrak ili emo je spaliti.

Posluala ga je i polako se odvukla u kut, a Halef se okrenuo prema vratima,svakako da me potrai. Kad sam sad izaao, nije mu nipoto palo na um da se

bilo kako ispria zbog svoje neopreznosti, ve mi samo javi vanim glasom:Dolazi, sidi, da se raspita za uspjeh naeg slavnog bojnog pohoda? Evo

ga: ti ljudi lee pred tobom na podu i spremni su da iz naih ruku prime ivot ilismrt.

Izii sa mnom iz kue!To sam rekao tako kratko i odluno da se njegovo lice odmah znatno oteglo.

Poao je za mnom.Halefeobratih mu se vanipozvao sam te da izae kako te ne bih

postidio pred svim onim ljudima pred kojima izigrava gospodara pa se nadamda e mi priznati da sam obziran.

Sidiskromno e on priznajem, ali i ti e priznati meni da sam

izvrsno izveo svoju stvar.Ne, to neu. Postupio si samovoljno i time si protjerao nae protivnike i


24/308

pokvario nam raune. Zar nikad nee uvidjeti da uvijek izvlai krai kraj kadradi protiv mojih elja i opomena! Sretno si proao jer smo te mi spasili u pravias. Ali sad nema koristi od toga da ti i dalje predbacujem. Ispripovjedi midakle kako je protekao taj tvoj glasoviti pothvat.

Hmpotiteno e on. Sve se to odvilo vrlo brzo. ore nam jeopisao kuu pa sam znao gdje treba da traim te ljude. Priuljao sam se ovamo iprovirio kroz rupu u kapku. Vidio sam ih gdje sjede, svi osim Mubareka.

Razgovarali su ivo, ali sam mogao tek tu i tamo razumjeti po koju rije. To minije bilo dovoljno pa sam zato odluio da se popnem u spavaonicu iji su kapci

bili otvoreni.

Oekivao si da u njoj nee biti nikoga.Dakako. Razumljivo.To nipoto nije razumljivo. Upitaj nae drugove. Oni e ti potvrditi da

sam ja veoma odreeno ustvrdio da u sobi lei ranjeni Mubarek.O tome nisam naalost nita uo jer bih inae dobro pripazio da ne

skoim obim nogama istodobno u tu runu baru. U njoj sam se temeljitopoprskao. To moram priznati. Nipoto nije bilo ugodno, A kad je Barud elAmazat trgnuo no na mene da mi njime otvori usta, proeo me je osjeaj,osjeaj, hm, kao da mi netko polako izvlai hrptenjau iz tijela. U ivotu imatrenutaka u kojima se ovjek ne osjea ba onako ugodno kako bi to elio.Smatrao sam da je soba prazna, ali sam ipak bio tako oprezan da najprije neko

vrijeme osluhnem pred otvorenim kapcima. Budui da se nita nije ni maknulo,uspeo sam se kroz prozor i u sobi se veoma oprezno i tiho spustio na pod. Zaista

mi je uspjelo da se spustim sretno, bez ikakva uma i ve sam htio prii k stijeniiza koje su se nalazili oni koje sam elio prislukivati. Ali nesklona sudbinastavlja i najboljem ovjeku zapreke na putu i to upravo onda i ondje kada ihnajmanje treba. Posrnuo sam preko neijeg tijela. Taj me je klipan mirno pustioda uem i nije pi pisnuo. Sad me je zgrabio za nogu i stao urlati kao da eli

probuditi sve mrtve na svijetu. Zamahnuo sam po zraku da se bilo kamo pri-

hvatim i uhvatio neku dasku koja nije bila dovoljno vrsto privrena uza zid.Oborio sam je sa svim to se nalazilo na njoj i pao na pod. To je izazvalo silnu

buku. Nai neprijatelji skoie iz sobe i prije nego to sam uspio ustati, oni su

me zgrabili. Konakdija je brzo donio dvije pruge platna pa me svezae,odvukoe u sobu i poee ispitivati. Traili su od mene da im reknem tko si ti ito si pa sam im priznao da si ...

... indijski kraljevi i da ovdje traim enu. To sam uo, ti netpopravljivirazmetljive. A sad se vratimo u sobu.

Ne eli li uti to sam uinio kad ste me oslobodili spona?Ne, to znam i sam. Pomislio si da se nalazim u opasnosti pa si naveo

Oska i Omara da postupe suprotno od naloga to sam im ga dao. Izali ste krozprozor i malo se udaljili od kue da biste se mogli igrati vojnika.

Tako je, ali to nismo uinili bez temeljita razloga. Pokuao sam se uljatina tvoj nain. Legao sam na zemlju i otpuzao do ugla jer sam doznao da si


25/308

otiao onamo. Ondje su stajaliti lupei. Toliko sam im se pribliio da sam ihuo gdje apuu, iako nisam mogao razumjeti njihove rijei. Zbog toga sam se

jo vie zabrinuo pa smo se pourili da izvedemo mar vojnika. Taptali smo utaktu po tlu, a Omar i Osko su pritom estoko treskali kundacima. Pomogao

nam je i na domain, onaj ovar,Gdje se on sad nalazi?Poslao sam ga kui. On je konafeddjin susjed pa ga otvaj ne bi smio

vidjeti da mu se kasnije ne osveti.

To je najpametnije od svega to si veeras uinio. Doi sad sa mnom.Vratili smo se u sobu gdje je konakdija, kako sam to mogao zakljuiti po

njegovom izrazu lica, veoma zaplaeno oekivao moj dolazak.Moda je Halef smatrao da su ti ljudi naslutili da sam ga maloas

namjeravao ukoriti. Da bi spasio svoj ugled, nepopravljivi je razmetljivac stupio

pred Demala i rekao :Ratno vijee, to smo ga odrali vani, zavreno je. Sporazuman sam s

odlukom naeg mudrog efendije pa ete sad svoju sudbinu primiti iz njegoveruke.

Najradije bih Halefa opalio za uho. Odvie se pouzdavao u moju sklonost.Ipak sam se zadovoljio time da mu dobacim ljut pogled pa sam stao presluavatikonakdiju, ali nisam doznao nita. On je odluno odbijao da stoji u bilokakvom sporazumu s odbjeglim ljudima.

Efendijo, neduan sam uvjeravao me je.Upitaj moje ljude pa e tirei to isto.

Dakako, jer stoje na tvojoj strani. Postoji li u konaku kakva prostorija ukojoj se moe neto sigurno i vrsto zakljuati?

Postoji. To bi bio podrum iza nas. Vrata u podrum nalaze se u onom kutugdje sjedi moja ena.

Pod u sobi sastojao se od utoptane ilovae, ali ono mjesto na kojem jesjedila ena bilo je pokriveno podom od dasaka. U njemu su se nalazda

preklopim vrata snabdjevena bravom. Gostioniarka je imala klju pa mi ga jemorala predati, a ja sam otvorio vrata. Dolje su vodile ljestve. Uzeo sam svijeu,siao u podrum, i ugledao prilino veliku etvorotkutnu prostoriju u kojoj su

leale razliite poljoprivredne plodine. Vratio sam se i odredio da konakdijiskinu spone.

Sii onamo dolje! zapovjedih mu.to u dolje?Odrat emo skuptinu u podrumu jer se ondje moemo savjetovati, a da

nas nitko ne smeta.

Kad je Demal i dalje oklijevao, izvue Halef bi iz pojasa. Sad se Demalodmah pokori. Ostali su morali za njim poto smo im prije toga skinuli spone.

Naposljetku je sila i ena, a mi izvukosmo ljestve. Zatim smo iz spavaonice

donijeli jastuke i pokrivae pa ih bacili u podrum, a onda rekoh:Sad moete zapoeti vjeanje tamo dolje. Razmislite o tome hoete li mi


26/308

do sutra ujutro sve iskreno priznati. Ali da vam ne bi palo na um da iz vaevijenice bilo kako izaete, odmah u vam rei da emo ovdje na vratima dratistrau.

Oni su dosad utjeli, ali sad stadoe glasno prosvjedovati. To smo prekinuli

zalupivi vratima i zakljuavi ih. Klju sam stavio u dep. Halef i Osko ostalisu straariti.S Omarom sam se vratio u ovarevu kuu. Ovaj, zajedno s Isradom, veoma

je radoznalo ekao na nas. Rekao sam im onoliko koliko sam smatraopotrebnim, a zatim poosmo na poinak.


27/308

CVIJET ISTOKA"NAKON nekoliko posljednjih napornih dama tako smo duboko spavali da

bismo se sigurno narednoga dana probudili veoma kasno, ali ja sam bio zamolio

ora da nas probudi u zoru.Otiavi do konaka ustanovismo da su vrata iznutra zakraunata. Halef i

Osko jo su spavali pa smo morali kucati. Kraj podrumskih vrata priredili suleaj od sijena pa su nam rekli da su se zarobljenici vladali mimo. Kad smootvorili podrumska vrata komakdija i njegovi ljudi uspee se iz podruma. Licato smo ih ugledali upravo bi trebalo naslikati. Na svima se jasno vidio bijes

premda su ga pokuavali prikriti. Demal je htio da nam neto predbaci i da sebrani, ali ga ja prekinuh:

Treba da razgovaram s tobom. Doi s nama u stranju sobu, a svi ostali

neka se late svoga redovitog posla.Sluge smjesta ieznue, a kad smo onda sjeli u sobu, komakdija je ostao

stajati pred nama kao pravi krivac.

U toku noi imao si dovoljno vremena da promisli hoe li nam sveiskreno priznati. ekamo tvoj odgovor.

Efendijoodvrati onnisam trebao uope razmiljati. Ne mogu tinita drugo rei nego da sam nevin.

Sad nam je stao nadugo i nairoko opisivati ono to se noas dogodilo,pokuavajui da sebe prikae u najboljem svjetlu. U podrumu je temeljito

razmislio o svojoj obrani i sad ju je spretno iznio. Da ga zavaram, rekoh munaposljetku:

Kako mi se sada ini, mi smo te zaista bez razloga osumnjiili pa u tidati primjernu odtetu.

Ne traim nita, efendijo. Dovoljno da me smatra potenim ovjekom.Ti si stranac u ovoj zemlji i nepoznaje prilike u njoj. Nije dakle udo da takogrijei. Ni tvoji ljudi nisu odavde. Zato bihti preporuio da za svoja daljnja

putovanja bar od vremena do vremena uzme kojeg ovdanjeg ovjeka, u kojegase moe potpuno pouzdati.

Aha! Sad je stigao napravo mjesto! Prividno sam mu izaao u susretodgovorivi:

U tom pogledu ima pravo. Pouzdani vodi mnogo vrijedi. Ali upravozato jer sam stranac moram biti oprezan. Ne poznajem ovdanje ljude. Vrlo bihlako mogao unajmiti ovjeka koji ne zasluuje moje povjerenje.

To je istina.Ili zar bi nam ti mogao dati kakvog pouzdanog vodia?Moda. Kamo ste nakanili?U Kalkandelen.To nije bilo istina, ali imao sam razloga da tako govorim. Na licu mu se

odmah opazi razoaranje i on brzo ree:To nisam oekivao, efendijo.


28/308

Zato nisi?Jer sam juer uo da kanite jahati u drugom smjeru.Koji bi to bio smjer?Za onom estoricom konjanika.

Ah, tako! Tko ti je to rekao?Oni su to spomenuli govorei o vama. Pripovijedali su da ih ve duljevremena progonite.

Priznajem da je tako, ali ja sam se ve umorio trei za ljudima koji miuvijek umaknu. ovjek zapada u same neugodnosti i ini pogreke za koje nemoe snositi odgovornost. To si i sam vidio.

Oh, ne govorimo vie o onome to je bilo juer.to je bilo, bilo je pa jezaboravljeno i oproteno. Mora da te je tih est ljudi teko uvrijedilo.

Vanredno teko.No ako si ih ve tako dugo progonio, bilo bi sad ludo da odustane od

progona, upravo sada kad je sigurno da e ih uhvatiti samo ako to ozbiljnoushtjedne.

Odakle to zna?Po onome to sam doznao prislukujui to govore. Sigurno zna kamo

su krenuli.

Odakle da to znam? Ba zato jer ne znam odriem se daljega progona.Sad taj lukavi lisac naini naivno lice i ree:

Sad e doznati efendijo da ja nisam osvetoljubiv. Iskazat u ti velikuuslugu i rei u ti gdje moe pronai te ljude.

Ah, ti to zna! Kamo su odjahali?Odavde u Glogovik. Upitali su me kako je daleko donde pa sam im

morao opisati put.

Ta to je divno!viknuh prividno radosno.To je za mene vrlo vanavijest. Pojahat emo jo danas u Glogovik. Ali hoemo li ondje doznati kamo sudalje odjahali?

Ne mora ondje nikoga pitati jer ja i to znam.Onda su ti nai protivnici zaista mnogo toga povjerili.Nisu, nikako. Sve sam to doznao prislukujui.

To bolje jer onda se ne moram bojati da su te namjerice htjeli zavarati.Kamo dakle kane?

U Fandinu. To selo lei s one strane Crnog Drima. Ondje e se nekovrijeme zadrati pa ih tamo moe i uhvatiti.

Bilo mije jasno da je to sve la, ali sam ga ipak upitao:Poznaje li moda put iz Glogovika u Fandinu?Poznajem i to vrlo dobro. Ja potjeem iz onoga kraja. Proi ete kroz vrlo

lijepe predjele, na primjer kraj glasovite avolje stijene. To je pukotina uplanini koju je u gnjevu udarcem ake probio sam ejtan.

Je li to bajka?Nije, istina je. Zato se ta stijena zove avoljom stijenom.


29/308

Onda bih je zaista volio vidjeti.Zatim e doi u gustu umu gdje izmeu stijena lei glasovita pilja

dragulja.

Kakva je to pilja?

Jedna se vila zaljubila u smrtnika. Vladar vilinskoga carstva smilovao senjezinim ljubavnim mukama i dopustio joj da pripadne svom ljubavniku, ali semorala odrei svih svojih prednosti, primiti ljudski lik, a takoer i umrijeti. Ona

je pristala na sve pa joj je doputeno da sie na zemlju, a doputeno joj je i to dauzme sa sobom sve svoje dragulje. Ali kad je stigla na zemlju, pokazalo se da ju

je ljubavnik u meuvremenu iznevjerio. Tugujui zbog toga povukla se u onupilju i po njoj razbacala svoje dragulje, a potom se rastopila u suzama. Tko godue u pilju iste savjesti, nai e jedan od njezinih dragulja. Ve su brojnisiromani ljudi uli u nju, a bogati izali iz nje jer su dragulji te vile vrlo krupni iisti.

Demal me ispitljivo pogleda postrance da vidi kako me se dojmila njegovabajka. To je dakle bio mamac pomou kojega je ugljenaru pribavljao rtve.Uzmemo li u obzir praznovjerje tamonjeg stanovnitva ne trebamo se uditi dasu se nali ljudi koji su se dali zamamiti ovom naivnom pripovijeu.

Konakija doda posebno naglasivi:Ja i sam poznajem nekoliko ljudi koji su nali divne dragulje.Jesi li ih i ti naao? upitah.Ne, ja nisam jer sam ve odvie star. Ne nalazi ih nitko tko je premaio

etrdeset godina.

To znai da je vila davala prednost mladiima pred starcima? Trebao siprije poi u potragu.

U ono vrijeme jo nisam znao za pilju; ali ti bi imao vremena, ti si mlad.Kojeta! Ja sam bogat. Imam uza se dovoljno novaca da i sam kupim

takav dijamant.

Prividno bezazleno pogledao sam tome lupeu u lice i opazio da jepocrvenio. Ako me je on pokuao zamamiti dijamantima, onda sam ja na svojuudicu stavio zlato. Obojica emo zagristi. To se dalo predvidjeti. On je menehtio namamiti u pilju, a ja njega k ugljenaru.

Dakle tako si bogat?zaueno e on. Da, to sam mogao i misliti.Sam tvoj konj vrijedi vie od cijelog mog imutka. Ali ipak bi i tebe moglozanimati da pronae koji vilin dijamant.

To me svakako mami, ali jo ne znam gdje se nalazi pilja. Moda bi miti to mogao opisati.

To ne bi bilo dovoljno. Mora potraiti ugljenara arku koji e te odvestionamo.

Kakav je to ovjek?Jedan osamljeni ugljenar koji za mali baki vodi strance u pilju.

Demal se zaista mnogo trudio da me oduevi za tu pilju. Hinio sam da muvjerujem svaku rije pa sam ga zamolio da mi opie put u Glogovik, a on mi


30/308

ponudi jednog od svojih slugu za vodia.Ali pozna li taj ovjek takoer put iz Glogovika do avolje stijene i do

pilje s draguljima,Ne pozna. Jo nikad nije bio ondje.

Na komakijinom licu leao je izraz napetosti to sam ga dobro razumio.Govorio sam o velikom iznosu novca to ga nosim sa sobom. Zar da ugljenarsam dobije sav taj novac ili da ga podijeli s onom estoricom naih protivnika, ada Demal pri tome ne dobije nita, premda nas je on poslao njima u ruke? Sveako mu zaista i dadu dio, svakako e mu dati samo malenkost. Ne bi li modamogao dobiti sve?

Upravo mu je to prolazilo kroz glavu. Poluio sam dakle ono to sam htio.On je ivo poelio da bude na vodi, ali nije htio da nam se ponudi. Olakaosam mu stvar rekavi:

ao mi je. Ne bih htio tako esto mijenjati vodia. Tko zna hou li uGlogoviku nai nekoga tko me moe odvesti u Fandinu. Drae bi mi bilo da me

prati ovjekkoji poznaje cio put odavde do Fandine.Hm! To nije tako lako. Koliko bi platio?E, rado u mu dati dvije stotine do dvije stotine pedeset pijastera.Za taj iznos u te sam voditi, efendijo, ako si sporazuman.Vrlo rado! Odmah u dati da osedlaju konje.Gdje su ti konji?Prijeko kod ovara kome sam imao prenijeti pozdrav od njegova sina

Suefa. Ostao sam kod njega jer sam znao da se moji neprijatelji nalaze kod tebe.

Ali sad mi neto pade na um: govorio si o vrijednosti mojega konja, a znam daga nisi jo vidio.

Vidjelo ga je onih est jahaa, i nisu ga mogli dovoljno nahvaliti.Da, njima je bilo stalo da uhvate ne samo mene, ve i mojeg vranca, ali

uzalud su se sladili u mislima. Nee dobiti ni mene ni konja, ve u ja dobitinjih.

Hvalisao sam se time da vidim kakvo e lice pri tome udesiti Demal. Usnesu mu se trznule, ali ipak je svladao podrugljivi smijeak koji mu se pojavio okousana.

Uvjeren sam o tomeree. to su ti ljudi prema vama!Spremi se dakle! Za pola sata sastat emo se vani na gazu.Domahnuo sam mu jo srdano, a zatim krenusmo. Putem mi ree mali

Hadi:Mirno mi moe vjerovati, sidi, da umalo to se nisam udavio

suzdravajui gnjev. Nikako ne bih mogao s tim nitkovom tako opirno iprijazno razgovarati kao to si to ti uinio. Zar e se to tako i dalje nastaviti?

Zasad hoe. Moramo ga uljuljati u sigurnost.Onda ti razgovaraj s njim. Izvora moje govorljivosti mora se odrei.

I estiti ovar ore bio je zabrinut kad je uo tko e nam biti vodiemumjesto njegovoga sluge kojeg nam je ponudio. Umirio sam ga uvjeravajui ga


31/308

da mi konakdija nikako ne moe nita nauditi. Zatim se kratko, ali srdanooprostismo od Israda i od ovareve obitelji.

Kad smo stigli do gaza, Demal nas je ve ekao. Sjedio je na prilinodobrom konju i bio naoruan noem, kuburama i dugakom pukom. Kad su

nai konji zali u vodu, on se okrenu prema Istoku, isprui onamo otvoreni dlani ree:Neka nam Alah pomogne da nam uspije na pothvat!To je bilo upravo krasno. Alah neka mu pomogne da izvri grabeno

umorstvo! I nehotice sam morao pogledati Halefa. Malian je vrsto stisnuo ustai trgnuo rukom kao da se eli maiti bia, ali se ipak svladao.

Put do Glogovika bio je gotovo isto tako dugaak kao na jueranji put.Budui da se, kao to smo predvidjeli, nismo imali nigdje zaustaviti nadali smose da emo ve popodne stii u Glogovik.

Govorili smo malo. Usta mojih prijatelja zatvorilo je nepovjerenje, a

konakdija nije pokuavao da prekine njihovu utnju. Moda se bojao da binepromiljena rije mogla ponovo probuditi sumnju za koju je smatrao da jeuspavana.

Predio je bio veoma gorovit pa su se nai konji mnogo namuili timjahanjem iz doline Treske.

Oko podne spustismo se s visova u gornji dio doline Vardara. Ta rijeka teegotovo tano prema sjeveru pa je ispod Kalkandolena izdanci ar planine iKaradaga potiskuju prema jugoistoku. Stigavi do dna doline ubrzo naosmomjesto gdje smo lako mogli prijei preko plitke rijeke.

Kad smo nakon kraeg jahanja ugledali pred sobom Glogovik, Halefzaustavi konja i mekim pogledom prijee preko veinom bijednih koliba.

Jao!ree. Kanimo li moda ostati ovdje, sidi?Vjerojatno neemo ostati odgovorih upitavi pogledom Demala.

Ta tek su dva sata poslije podne. Napojit emo konje i odjahati dalje. Nadam seda ovdje u selu postoji han.

Postoji, ali ti nee biti njime zadovoljanodvrati konakija.Za ono to mi trebamo sigurno e biti dovoljan.Stigli smo do prvih kua i ondje ugledah ovjeka gdje lei u travi. Kad je

uo topot kopita naih konja, on skoi na noge i zagleda se u nas. Bio jenaoruam sabljom svinutom gotovo u polukrugu.

Poto je taj dentlmen dovoljno dugo piljio u nas, on otri kao da jepodivljao, zavitla sabljom oko glave i dreknu iz sve snage:

Stranci, stranci! Otvorite prozore, otvorite prozore!Silno mi se svidio taj jasan dokaz da se nalazim u veoma civiliziranom

mjestu. Kolika je otra disciplina vladala ovdje razabrao sam po brzini kojom susvi muki i enski, stari i mladi stanovnici sela posluali taj poziv. Gdje god se unekoj kui nalazila neka rupa, svejedno zvala li se vrata ili prozor ili bila

doslovno rupa u trulom zidu, pojavilo se na njoj lice. Bar mi se uinilo darazabirem lica, iako sam ugledao samo rubac, dva oka. bradu ili neto to ne bih


32/308

mogao pravo opisati i odrediti.

Sad smo mogli razabrati itavo selo.Demal se zaustavio pred najuglednijom kuom. Zasjenjivale su je dvije

goleme tamne smreke. Leala je uz obronak brda. Kraj nje je protjecao potoi.

Pred kuom je lealo nekoliko klada za koje nam je konakdija rekao da slueza javne sastanke na kojima se esto poneko vano pitanje najprije rjeavalorijeima, zatim akama, a na kraju jo i noevima.

Sjedosmo na te klade, a nae konje napojismo iz potoia. Naeg vodiaposlasmo na izvide u kuu, a Halef izjavi da je gladan i da mora neto jesti.

Uskoro se Demal vrati vodei sa sobom neku enu. On joj je tumaio daelimo neto pojesti, a ona mu je odluno odgovarala da nema niega.

Halef prekinu tu prepirku, tako da je i sam iezao u kui. Potrajalo je duljevremena dok se nije opet pojavio, a za to vrijeme vladala je u unutranjosti tekue gostoprimstva gotovo opasna tiina. Kad se onda opet pokazao, pratila ga

je gostioniarka koja ga je estoko maui rukama grdila nekim narjejem kojinisam razumio. Nastojala je da mu istrgne bocu iz ruke, ali on ju je junakidrao.

Sidi, ovdje ima neto to se dade popiti pobjedonosno e Halef. Otkrio sam to.

Uzdigao je bocu visoko u zrak. Gostioniarka je pokuavala da mu je istrgneiz ruke i pri tome vikala neto od ega sam ja mogao razabrati samo rijeibulik jak. Premda sam sa svojim poznavanjem turskog jezika posvuda

prilino dobro proao, ipak nisam znao to znai bulik jak. Na kraju Hadi

estoko odgurne gostioniarku, izvue ep iz boce i podigne je na usta. Pie nijebilo ni tamno ni svijetlo pa nisam mogao razabrati je li ta rakija gusta ili rijetka.Svakako bih prije nego to je okusim, podigao bocu prema svjetlu i omirisao je.Halef se meutim tako obradovao da nije nipomislio na to. On pohlepno i dugo

potegnu.

Ve sam dugo poznavao svoga Halefa, ali jo nikada nisam vidio lice kakvomu je bilo sada. Odjednom je dobilo stotinu bora. Vidjelo se da se trudi da

ispljune tu tekuinu, ali prepast mu je potpuno ukoila donji dio lica. Usta sumu se od uasa irom otvorila i ostala otvorena. Ve sam se preplaio da ga je

uhvatio gr eljusti koji se, kako je poznato, dade izlijeiti estokom zaunicom.Samo njegov jezikzadrao je neznatni dio svoje pokretljivosti. Plivao je

amo-tamo po rakiji koja mu je polako curila preko usana, kao pijavica poloenau kiselo mlijeko, Pri tome je Halef tako visoko podigao obrve, a oi tako vrstostisnuo kao da za cijeloga svog ivota ne eli vie pogledati sunce. Obje je rukeispruio i svih deset prsti rairio to je vie mogao. U onom svom prvom uasudaleko je odbacio bocu. Ona je pala u vodu iz koje ju je gostioniarka spasila uzopasnost po ivot, zagazivi u nju do koljena. Pri tome je ta ena ponovo stala

psovati na sav glas, ali od svega onoga to je rekla, ja sam opet razumio samo

ono ve spomenuto bulik jak.Budui da je Halef i dalje utio, prioh k njemu i upitah:


33/308

to je? to si to pio?Grr-g-gh!glasio je odgovor koji dodue nije spadao ni jednom jeziku,

ali su ga ipak svi razumjeli.

Ta doi k sebi! Kakvo je to pie bilo?

Grr-g-gh-rr!Halef jo uvijek nije uspio da zatvori usta, a ruke i prsti bili su mu i daljeisprueni. Ipak mu je uspjelo da otvori oi pa me pogleda upravo beskrajnomoajnou.

Bulik jak!viknu ena kao odgovor na moje pitanje.Uzalud sam u duhu preletio sve rjenike koji su mi ikada u ivotu stajali na

raspolaganju. Jednostavno nisam znao to znai bulik. A jak? Ta valjdatime nisu mislili tibetansko govedo?

Ispljuni to!savjetovah malianu.Grr!Pribliio sam se njegovim otvorenim ustima i vonj mi je rekao sve. Odmah

sam razumio i gostioniarkine rijei. Govorila je narjejem svoga sela. Umjestotolik jak trebalo je glasiti foalk jag ili doslovno prevedeno riblje ulje.Mali Hadi popio je riblje ulje.

Kad sam to razjasnio svojim pratiocima, oni prasnue u glasan smijeh. Tajizraz osjeaja u kojem nije bilo nimalo potovanja smjesta je samosvjesnomHalefu vratio sigurnost. On povue ispruene ruke, ispljune ono to je imao uustima, bijesno skoi prema ljudima koji su mu se smijali i viknu:

Hoete li utjeti, avolovi sinovi! Ako mi se elite smijati, onda najprije

upitajte da li ja to doputam! Ako vam je tako smijeno pri dui, onda samiuzmite bocu i popijte to ulje oaja. Budete li se i dalje smijali, ja u vam todopustiti.

Odgovorio mu je jo glasniji smijeh kojemu se pridruila ak igostioniarka, ali Hadi estoko navali na nju i zamahne biem. Na sreu je

promaio jer je ena strelovitim skokom iezla kroz vrata.Ne rekavi vie nita, Halef legnu uz potoi, zaroni u njega lice i ispere

usta. Ja izvadih iz svoje vreice tri puna prstoveta duhana i gurnuh mu ga u usta.Morao ga je provakati da se rijei stranog okusa. Posljedice toga kobnog

gutljaja bile su to gore to je riblje ulje bilo ve prastaro, kako sam kasnijedoznao od gostioniarke. Najprije se bila razljutila zbog te nasilne otimainenavodne rakije, ali djelovanje neobinog pia ju je umirilo pa nam je sadiznijela ono to je malo prije zatajila: pola boce prave rakije kojoj se Halefveoma zaneseno posvetio jer ni duhanu nije uspjelo da potpuno ukloni okus

ranketljivog ribljeg ulja.

Onda Halef krenu dalje kao da eli proetati, ali prije nego to je iezao izahana, potajice mi dade znak da poem za njim, Poao sam.

Moram ti neto rei, sidi, to ostali ne smiju znati ree mi. ena je

tvrdila da u kui nema :ni jela ni pia, ali ja joj nisam vjerovao jer u hanu uvijekmora biti neega. Zato sam stao posvuda traiti, premda mi to ona nije htjela


34/308

dopustiti. Naposljetku sam naao onu bocu punu nesree koja mi je preokrenulaeludac. ena mi je nije htjela dati, ali ja sam joj je oduzeo silom jer nisamrazumio to govori. Pri tome sam naiao na neki ormar. Otvorio sam ga i usta-novio da je pun posija, ali one su neobino i zamamno mirisale. Nisam

zaboravio taj miris jer sam ga tek juer pravo upoznao.Halef duboku uzdahnu. Ve sam znao to e rei. Sigurno je otkrio unku.Misli li, sidi, da je prorok zaista tano razumio arkanela u pogledu

svinjetine?nastavi on.Drim da je Muhamed ili samo sanjao ili da je sebi umiljao da vidi

arkanela. Osim toga smatram da je zabranu svinjetine izrekao po uzoru naMusu.

Sidi, olakao si mi srce. Zamisli samo! Zamamljen tim mirisom dubokosam posegnuo u posije. Osjetio sam neke tvrde predmete, velike i malene i

izvukao ih odande. Bile su to kobasice i jedna unka. Stavio sam ih natrag uormar jer se ena tuila da je elim orobiti, a kraj toga nisam smio rei da jojkanim platiti. Ispunio bi moju duuzahvalnou da sad ode k njoj i da od njekupi kobasicu i komadi unke. Hoe li mi kradomice iskazati tu uslugu? Oniostali ne smiju za to znati.

Ne smijemo smetnuti s uma da je mali Hadi bio vjeran prorokov pristaa pame je njegov zahtjev iznenadio.

No?upita kad mu nisam odmah odgovorio.Zar mi ne kaniispuniti elju, sidi?

Ispunit u ti je, Halefe. Ako zmaj Itiha bjesni u tvom tijelu, moram te

osloboditi toga zla jer sam ti prijatelj. Ne smije vjeno podnositi muke to ti ihon zadaje. Govorit u dakle sa enom.

Ali nemoj dopustiti da oni drugi vide to mi donosi. Ja u se s drugestrane kue vratiti k njima jer oni ne moraju znati da smo ovdje razgovarali.

Halef ode. Vidio sam da han ima i sa stranje strane vrata pa uoh onutra.Dosad se inilo da je ena sama u kui pa sam se dakle zaudio kad sam uodva glasa. Zastao sam i osluhnuo. ena je razgovarala s konakdijom pa sam

prilino tano razumio sve. Govorila je dodue svojim narjejem, ali se trudilada je on razumije to je i meni koristilo.

Oni su dakle svratili k tebiree Demal. Zar ti nisu kazali da emoi mi doi?

Da, rekli su da e doi pet konjanika, ali su mi ispripovjedili da su tvoj ipratioci opaki ljudi. Zato im nisam htjela dati nita da piju.

To je bilo krivo od tebe. Upravo zato jer su tako opasni, moram biti snjima prijazan. A i ti ne smije dopustiti da oni opaze kako si ih progledala.Ima li moda kakvu poruku za mene?

Imam. Nipoto ne smije ovdje prenoiti pa ni onda ako kasno stigneteovamo. Treba naprotiv da s njima pojae do Janaka.

Hoe li on biti kod kue?Hoe. Tek prekjuer je bio ovdje i pripovijedao da neko vrijeme nee


35/308

odlaziti od kue.Kako se osjeaju oni jahai?Onaj starac koji je slomio ruku neprekidno je jaukao. Morali su mu

skinuti povoj da mu vodom rashlade ruku. Kad je ponovo uzjahao na konja,

tresla ga je zimica pa je zateturao u sedlu. Hoe li se dugo odmarati s timstrancima ovdje?Odmah emo krenuti dalje. Budi oprezna. Oni ne smiju znati da sam s

tobom razgovarao o onim jahaima i o Janaku. Zato u sad otii.uo sam kako se udaljio pa sam i sam na jednu minutu izaao iz kue. Ta

ena nije smjela naslutiti da sam neto uo. Tko je bio Janak? Zar moda onajtrgovac koji je prodavao arkin ugljen?

Kad sam onda ponovo uao glasnim koracima, ena mi doe u susret, a jajoj rekoh to elim. Bila je spremna da mi dade te tene stvari ali me je ipakupitala mjerei me nepovjerljivo:

Ali efendijo, ima li novaca? Poklanjati ne mogu nita.Novaca imam pa u, razumije se, platiti.Ne razumije se to ba tako kako ti misli. Ja sam kranka i smijem jesti

to meso. Ali ako ga prodam muslimanu, ogreujem se o zakon pa u umjestonovca dobiti kaznu.

Ija sam kranin.Dobro, vjerovat u ti ree ona. Doi sa mnom i odrei koliko god

hoe!Uzeo sam otprilike tri etvrt kilograma kobasica i komad unke od pola

kilograma. Gostioniarka je za to zatraila pet pijastera, a kad sam joj dao tripijastera vie, ona me zaueno pogleda.

Smijem li ih zaista zadrati? upita me u sumnji.Smije. Budi tako ljubazna pa mi daj neto u to bih mogao zamotati te

stvari.

to bi to moglo biti? Moda papir?Da, papir bi najvie odgovarao, ali ne smije biti prljav.Papira uope nemamo. Gdje bi se tu u selu mogao nai komad papira?

Dat u ti neto drugo. Evo tu je koulja moga mua koju vie ne nosi. Otrgnut

u ti komad od nje.Ona posegnu u kut pun kojekakvih otpadaka i izvue odande neto to je

izgledalo poput krpe za ienje svjetiljki. Od toga otrgne komad, zamota u tokobasice i unku, prui mi omot i ree:

Evo, uzmi i uivaj. Ja sam u cijelom ovom kraju poznata kao najspretnijakobasiarka; sigurno ve dugo nisi jeo neto tako teno.

Vjerujem tiodgovorih uljudno.Sve to ovdje vidim ima i boju imiris usoljena mesa, a i ti sama si tako privlana kao da si zajedno sa unkomleala u salamuri, a zatim visjela u dimnjaku. Upravo zavidim tvom ivotnom

drugu.O, efendijo, ne pretjerujpolaskano viknu ona.Ima u naoj zemlji


36/308

ljepih ena nego to sam ja.Pa ipak se od tebe opratam u uvjerenju da u te se rado sjeati. Neka

tvoj ivot bude mirisan i sjajan kao unka!Kad sam opet izaao, pourih se da se rijeim paketia i stavih ga u

Halefove bisage. To nije opazio nitko osim Halefa. Svi ostali su promatralistanovnike sela koji su se postepeno radoznalo skupili.

Onaj ovjek koji je, kad smo se pribliili ulazu u selo, skoio na noge ipobjegao viui, stajao je sad uz nekog drugog ovjeka dostojanstvena dranja.Neto su ivo razgovarali. Upravo kad sam sretno sakrio jelo,prie onaj prvinaem vodiu i poe s njime tiho i ivahno raspravljati. Zatim se okrenu k meni,

podupre se iljkom svoje sablje o zemlju, objema se rukama osloni na balak,udesi lice kao da je paa s tri konjska repa i upita:

Ti si stranac?Jesamodgovoriti prijazno.I prolazi kroz nae krajeve?Bar namjeravam proi rekoh jo mnogo prijaznije.Onda zna to ti je dunost.to misli time rei? To je zvualo upravo srdano. Taj me je ovjek

zabavljao. Ali to sam japostajao prijazniji, njegovo je lice bivalo sve mrklije.Trudilo se iz svih sila da me se to snanije dojmi

Mora platiti porez otresito izjavi.Porez? Kako to?Svaki ga stranac koji prolazi kroz nae selo mora platiti.

Zato? Zar vam stranci nanose kakvu tetu koju moraju nadoknaditi?Ne pitaj ve plati!Koliko?Dva pijastera po osobi. Vi ste etiri stranca jer konakdiju Demala ne

mogu raunati, budui da ga poznajemo i on je sin ove zemlje. Kako mi jerekao, ti si voa ovih ljudi pa mora dakle platiti osam pijastera.

Onda mi bar reci tko si ti?Ja sam general javne sigurnosti ovoga mjesta.Onda si zaista ugledan ovjek. A to ako se ja oduprem da platim?

Onda u zaplijeniti vae stvari.Tko je izdao nalog da se od svakog stranca ubire porez?Ja i kjaja.Je li i on ovdje?Jeste, eno ga tamo!Straar pokaza na onog dostojanstvenog ovjeka s kojim je maloas govorio

i koji me je sad promatrao s velikim iekivanjem.Pozovi ga ovamo!zapovjedih.emu? Ono to ja kaem, to mora biti, i to odmah, jer inae... On

prijetei zamahnu sabljom.Mir!odgovorih mu.Svia mi se jer se dri istoga principa kao i


37/308

ja: ono to kaem to mora biti. Porez neu platiti.Onda emo uzeti toliko vaih stvari koliko je potrebno da budemo

pokriveni.

Ne vjerujem da bi vam to uspjelo.

Oho! Doznali smo tko ste, vti. Ako se nepokorite, osjetit ete bi!Obuzdaj svoj jezik jer sam navikao da me susreu s potovanjem. Porezneu platiti, ali poto vidim da si siromah,poklonit u ti dva pijastera.

Ve sam posegnuo u vreicu s novcem da mu dam taj baki, ali odmahpovukoh ruku jer on podigne sablju, maui njome pred mojim licem i viui:

Zar moda baki? Meni, straaru i uvaru ove opine? To je uvreda kojumoram najstroe kazniti. Porez se udvostruuje. A kako da te ja susreem? S

potovanjem? Ti si lupe predkojim nemam ni traga potovanja. Stoji takoduboko ispod mene da te ne vidim jer...

uti! prekinuh ga.Ako me ne moe vidjeti, onda e me osjetiti.Gubi se odavle jer e inae dobiti biem.

to? zaurla on.Biem? I ti to kae meni, potovanom i uglednomovjeku dok si ti prema meni crknuti takor i izgladnjeli mi! Evo me ovdje, aovo je moja sablja. Tko mi brani da te probodem? Na svijetu bio bi jedan lupemanje. Ti zajedno sa svojim pratiocima...

I opet je bio prekinut. Halef mu poloi ruku na rame.Daj ve jednom uti jer e se efendija inae ozbiljno latiti posla i ti e

svoj porez dobiti isplaen onamo odakle ga nee moi skinuti.Seoski straar odgurnu Halefa tako snano da je malian zateturao nekoliko

koraka natrake i viknu na njega:Crve! Zar se zaista usuuje dodirnuti najvieg slubenika ovoga mjesta?

To je zloin koji treba smjesta kazniti. Sam e dobiti biem. Ovamo, kjaja,ovamo ljudi! Uhvatite toga patuljka! Dobit e batine svojim vlastitim biem.

Kjaja je ve podigao nogu da prie blie, ali je odmah opet povue. inilose da mu se nije svidio pogled koji sam mu dobacio. Njegov je primjer djelovao

tako da nijedan od ostalih seljana nije posluao poziv glavnog generala javnesigurnosti.

Smijem li, sidi?upita Halef.

Smije klimnuh.Bilo je dovoljno da Halef da znak Osku i Omaru. Narednog trenutka leao je

taj ovjek na zemlji s leima prema gore, Osko ga je drao za ramena, a Omarmu je leao na nogama. Momak se derao, ali se Halef derao jo glasnije:

Pogledajte, mukarci i ene kako ovom vlasniku velikih rijei plaamoporez. Najprije e ga dobiti on, a zatim e ga dobiti svatko tko se usudi da mupriskoi u pomo. Kao prvi kjaja. Koliko da dobije, sidi?

Zatraio je osam pijastera.Nisam dodao nita, ali je Halef po izrazu moga lica razabrao da treba biti

milostiv. Opalio mu je dakle osam udaraca, ali samo prividno. Ti blagi udarcinisu mu mogli zadati boli. Ipak su ga se silno dojmili. Odmah kod prvog udarca


38/308

glavni je general zautio. Kad su ga onda ona dvojica ispustila, on polakoustane, protare stranji pol svog tijela i poe jadikovati:

O zakone, o pravednosti, o veliki sultane! Najvjernijeg slugu sigurnostiove zemlje vrijeaju biem! Moja se dua topi u suzama, a iz moga srca teku

potoci tuge i alosti, Otkada zasluni muevi dobivaju medalje slave korbaemonamo gdje je nitko ne moe sprijeda opaziti? Spopali su me bolovi tijela, aosjeam i muke prolaznog ivota. O zakone, o pravednosti, o veliki sultanu i

padiahu!Htio se oduljati, ali ja mu doviknuh:

Poekaj jo malo. Ja uvijek drim rije. Budui da sam ti obeao dvapijastera ti e ih i dobiti. Da ti bolovi tvoga ivota ne budu preteki, dat u tiak tri pijastera. Evo ih!

Straar nije povjerovao svojim oima kad sam mu pruio novac. Najprijeme ispitljivo pogleda, a onda primi novac i gurne g

karl may - serijal istok 6 - uti haramba a

Documents