kb poslovni izvjestaj 2008 hrvatske sume · koje domaća drvna industrija nema interesa ili...

POSLOVNOPOSLOVNO za 2008. godinuza 2008. godinu

IZVJEŠĆEIZVJEŠĆE

Hrvatske šume d.o.o. Zagreb

Zagreb, lipanj 2009.

NAKLADNIK

Hrvatske šume d.o.o., Vukotinovićeva 2a, Zagreb

ZA NAKLADNIKAPredsjednik Uprave Darko Vuletić

GRAFIČKO OBLIKOVANJEStjepan Pepelnik

PRIPREMA I TISAK Intergrafi ka TTŽ d.o.o. ZagrebBistranska 19

Zagreb, lipanj 2009.

Poštovani šumari, poštovani čitatelji i prijatelji šuma! 1

Cijenjeni prijatelji i suradnici 2

Šume su nacionalno blago koje ostavljamo budućim naraštajima 3

U biološku obnovu šuma preko 650 mil. kuna, više nego ikad dosad! 7

Ulaganje u razvoj garancija je boljitka 10

Gospodarenje nekretninama mora biti u funkciji ostvarivanja dobiti 13

S dobiti od 21,8 mil. kuna tvrtka se potvrdila kao stabilan sustav 18

Primjerna suradnja Hrvatskih šuma i grada Zagreba 23

Hrvatske šume razvijaju kontinentalni turizam 24

Orkanski vjetar valjao stare hrastove kao šibice! 26

Štete od požara preko 240 mil. kuna 28

izvještaj revizora 30

ustrojstvo HŠ 32

SADRŽAJ

Poslovno izvješće za 2008. godinu HRVATSKE ŠUME 1

PETAR ČOBANKOVIĆ,

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE HRVATSKIH ŠUMA D.O.O.proslov

Posebno mi je drago da danas mogu sa svima vama podijeliti svoje zadovoljstvo veza-

no za ukupnu ocjenu rezultata poslovanja Hrvatskih šuma d.o.o. u 2008. godini.

Iako Poslovno izvješće za 2008. godinu mora pružiti i skup obveznih informacija

prema javnosti i poslovnim partnerima, što ćete sigurno naći u daljim sadržajima, ovom prili-

kom želim naglasiti da Hrvatske šume časno i uspješno ispunjavaju svoju misiju gospodarenja

šumama. Prošla godina je bila najuspješnija u tome, iako se već u IV. kvartalu osjećala nadola-

zeća recesija.

Kada kažemo da Hrvatske šume uspješno vrše svoju misiju, to znači da ispunjavaju veliki

opseg različitih zahtjeva. To nije samo obveza gospodarenja šumama na načelima potrajnosti,

uz očuvanje biološke raznolikosti i povećanje vrijednosti resursa koji im je povjeren Zakonom

o šumama. To su i zadaci koji se ponekad čine naoko međusobno kontradiktorni, kao što je

cilj fi nancijski uspješno poslovanje, ali i da budu temelj razvoja drvne industrije, kao i oslonac

ruralnom i regionalnom razvoju, tj. tamo gdje djeluju.

S ponosom želim naglasiti da su HŠ 2008. godinu zaključile s jednim od najboljih rezultata

poslovanja od svog ustroja, uz istovremeno ispunjavanje svih socijalnih funkcija u područjima

gdje djeluju, a posebno je važno naglasiti da su dale najveći mogući doprinos, pomoć par-

tnerima iz sektora drvne industrije u njihovoj borbi s posljedicama recesije, koja je njih kao

izvoznike prve zahvatila. Uz sve to, poslovni rezultat 2008. godine osigurava i samim HŠ lakše

nošenje s recesijom

u ovoj godini.

Ovom prilikom želim istaknuti još jedan važan događaj za tvrtku u 2008. godini, a to je

imenovanje peteročlane Uprave Društva. Prilikom imenovanja članova Uprave HŠ vodilo se

računa, prije svega, da to budu stručnjaci koji mogu jamčiti uspješno vođenje ovako velike

tvrtke, ali i da budu ujednačeno zastupljene sve makroregije, kao jamac uravnotežene razvoj-

ne politike u ispunjavanju temeljne misije Društva.

Na kraju, kao Predsjednik Skupštine, želim čestitati na ostvarenim rezultatima poslovanja u

2008. godini svim zaposlenicima HŠ !

Poštovani šumari, poštovani čitatelji i prijatelji šuma!

Petar Čobanković

HERMAN SUŠNIK,HERMAN SUŠNIK,

PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORAPREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORAproslov

Tradicionalno Poslovno izvješće na kraju poslovne godine uvijek je prigoda za ocjenu

proteklih 365 dana, iako će rezimiranje proteklog biti zasjenjeno očekivanjima za

godinu koja je pred nama, gledajući današnju ekonomsku realnost. Rezimirati jednu

godinu i izdvojiti nešto kao početak istoga nije lako, posebice kada je kratkim opi-

som potrebno obuhvatiti godinu koja se pokazala vrlo plodonosnom. Ipak, jedinstveno je

mišljenje o značenju odnosa šumarstva i drvne industrije pa ću krenuti od ovoga poslovnog

područja te sažeti u jednu misao: „Iskrena komunikacija motiviranih ljudi dodala je novu vri-

jednost odnosu, a zajednički interesi u privređivanju doveli su do željene i očekivane razine

poslovne uspješnosti.“ Istome je prvenstveno pridonio novi Nadzorni odbor Hrvatskih šuma

d.o.o., koji od prošle godine broji 9 članova.

Nije moguće ne spomenuti aktualnu krizu koja je postavila nove uvjete poslovanja prema

drvnom i sektoru šumarstva. Ista je generirala nove međusobne odnose, a početak je koor-

dinirala politika i paket mjera Hrvatskih šuma prema domaćoj drvnoj industriji, vrijednosti

preko 160 mil. kuna, ublažavajući posljedice fi nancijske krize i recesije. Navedena pomoć kroz

rabate, smanjenje cijena sortimenata, prijevoza i naknada za korištenje šumskih cesta, popu-

ste za plaćanja i produljenje rokova istih dobit će u tekućoj godini novu dimenziju i veličinu

vrijednosti. S druge strane, podrška opstanku i daljnjem razvoju drvnog sektora znači kon-

kurentnog i sigurnog partnera jer jačanje snage glavnog, prirodnog partnera, preduvjet je

vlastitog održivog razvoja. A koliko je značenje domaće drvne industrije, kazuje podatak o

7,5%-tnom udjelu u ukupnom izvozu Republike Hrvatske.

Unatoč krizi, niz aktivnosti u hrvatskome šumarstvu obilježio je proteklu godinu; nacio-

nalna inventura šuma koja je u završnoj fazi izrade; sudjelovanje u obilježavanju Europskog

tjedna šuma; inicijativa obilježavanja Međunarodne godine šuma 2011. godine; prijem u

Međunarodnu organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj kojim su otvorena vrata hrvat-

skim proizvođačima šumskog reprodukcijskog materijala za nesmetano plasiranje svojih pro-

izvoda na zahtjevna tržišta EU i Sjeverne Amerike. Šumarska savjetodavna služba je tijekom

2008. godine doživjela ekspanziju svojih aktivnosti i učvrstila poziciju na „šumarskoj sceni“.

Predstavio sam prioritetne između mnogobrojnih aktivnosti, intervencija i gledajući s

moga položaja, zadovoljan sam prošlom godinom i svime što je u njoj učinjeno, a zahvaljujem

se VAMA koji ste to omogućili. Trenutna ekonomska situacija ne smije biti razlog posustajanja,

nego izazov, te uz strpljivost, realnost i prihvaćanje odgovornosti, treba donositi nove odluke

koje će rezultirati još većim uspjesima. A o njima ćemo sljedeće godine.

Cijenjeni prijatelji i suradnici

Herman Šušnik

2 • Poslovno izvješće za 2008. godinu HRVATSKE ŠUME


DARKO VULETIĆ, DIPL. ING. ŠUM.

PREDSJEDNIK UPRAVEriječ

Šume su nacionalno Šume su nacionalno blago koje ostavljamo blago koje ostavljamo budućim naraštajimabudućim naraštajima

- Hrvatske šume svakodnevno ispunjavaju

svoje gospodarske, ekološke i društvene funkcije,

one znatno utječu na kakvoću okoliša i zaštitu pri-

rode. Rezultat je to 240-godišnje upornosti i zna-

nja šumarske struke. Imenovanjem na čelo tvrtke,

koja gospodari s gotovo polovicom teritorija Re-

publike Hrvatske, u veljači 2008. godine postali

ste jednim od najutjecajnijih gospodarstvenika u

državi. Kakva su bila Vaša očekivanja i jeste li za-

dovoljni rezultatima koje ste postigli u prvoj godi-

ni vođenja tvrtke?

- Najmanje četiri važna pitanja s kojima se su-

očavaju HŠ „sudarila“ su se u 2008. godini na istom

mjestu i njihovo će rješavanje i te kako utjecati na

sve daljnje događaje vezane za budućnost tvrtke. To

su odnosi s drvnom

industrijom, zatim

pritisak dijela gospo-

darstva na sredstva

OKFŠ-a, tu je proces

restrukturiranja tvrt-

ke koji se priprema(i

odgađa) već duže

vrijeme, konačno, ne

manje značajno, od-

nosi sa sindikatom i

te kako važni za mir

u kući i socijalnu sta-

bilnost fi rme. Gleda-

jući ostvarenu dobit Darko Vuletić


u 2008. godini koja iznosi 21,8 mil.kuna, mogu reći da

sam zadovoljan, iako, naravno, uvijek može bolje.

- Šume predstavljaju hrvatsko nacionalno bla-

go - njihova se vrijednost procjenjuje na gotovo 50

milijardi eura. Jeste li zadovoljni rezultatima koji su

postignuti prodajom drvne sirovine u 2008. godini?

- Hrvatske šume odgovorno i savjesno gospodare

prirodnim resursom koji im je povjeren. U 2008. godini

ostvarile su prodaju od 4.413.295 m3 drvnih sortimena-

ta u vrijednosti od 1.528.556.678 kn, što je u odnosu na

plan prodaje ostvarenje od 103,08%. Strukturu ukupne

prodaje drvnih sortimenata u 2008. godini čini:

• prodaja trupaca u količini od 2.194.752 m3 i u vrijed-

nosti od 1.171.733.871 kn;

• prodaja tanke oblovine u količini od 62.914 m3 i u vri-

jednosti od 14.364.237 kn;

• prodaja celuloze u količini od 1.040.006 m3 i u vrijed-

nosti od 203.287.949 kn;

• prodaja ogrjeva u količini od 1.115.623 m3 i u vrijed-

nosti od 139.170.621 kn.

Najviše je trupaca prodano po ugovoru - 2.073.442

m3 što čini 94,47% od ukupne prodaje trupaca. Na do-

maćim je licitacijama prodano 31.448 m3 ili 1,43% u od-

nosu na ukupnu prodaju trupaca, a na međunarodnim

– 35.344 m3 ili 1,61% od ukupne prodaje trupaca. Manji

dio trupaca 54.518 m3 ili 2,48% prodan je na blagajni.

Prodaja trupaca po ugovoru, bez nadmetanja, obav-

lja se tvrtkama drvne industrije koje proizvode fi nalne

proizvode (namještaj, parket, građevnu stolariju, suhi

element i sl.), zatim u tvrtkama koje imaju prerađivačke

kapacitete na području posebnog državnog interesa te

na područjima gdje je primarna prerada od posebne

važnosti. Količina drvnih sortimenata za prodaju, javnim

nadmetanjem na inozemno tržište, utvrđena je također

planom prodaje, a izvoze se samo oni drvni sortimenti za

koje domaća drvna industrija nema interesa ili moguć-

nosti kupnje. Provedbu i praćenje prodaje drvnih sorti-

menata na inozemno tržište obavlja Komisija za provo-

đenje javnih međunarodnih nadmetanja, sastavljena od

predstavnika Ministarstva gospodarstva i predstavnika

“Hrvatske šume”, d.o.o Zagreb.

- Drvna industrija poklekla je pod teretom glo-

balne krize. Koja je uloga HŠ u prevladavanju poteš-

koća DI?

- Šumarstvo je gospodarska grana od nacionalnog

interesa za Hrvatsku, o strategijama i planovima uprav-

ljanja i razvoja raspravlja se i na

razini Vlade, a naše su aktivnosti

pod stalnim povećalom javnosti.

Tako i treba biti jer brinemo o

velikom nacionalnom bogatstvu.

Upravo je kvalitetna drvna siro-

vina i partnerski odnos šumara i

drvoprerađivača polazište za ra-

zvoj drvne industrije. Posljednjih

18 godina mi smo bili sustav koji

je podržavao razvoj drvoprerađi-

vačkog sektora, a spremnost da

tako nastavimo i u budućnosti

najbolje smo pokazali u 2008. go-

dini. Odgovorno tvrdim da za teš-

ku situaciju u drvnoj industriji nije

kriva poslovna politika HŠ. Vodeći

ljudi drvne industrije moraju po-

raditi na drugačijem strukturira-

nju sektora, odnosno svojih trgo-

vačkih društava, kao i na većem

ulaganju u nove tehnologije, kako bi njihovi proizvodi

bili konkurentniji na domaćem i vanjskim tržištima.

Uspješna protupožarna preventiva

- Bez obzira na sve poteškoće koje su se javljale

u poslovanju, zaštita šuma je područje koje nije ni

u jednom trenutku bilo zakinuto, pri tome posebno

mislim na zaštitu šuma od požara.

- Zaštita šuma provodila se u skladu s planom i po-

trebama nastalim praćenjem biljnih bolesti i štetnika te

drugih abiotskih i biotskih čimbenika. Zaštiti šuma od

požara, kao i prethodnih godina, poklanjala se poseb-

na pozornost jer su požari najveća opasnost za šume i

šumsko zemljište u Republici Hrvatskoj. U razdoblju od

1.1. do 31.12.2008. godine nastalo je 228 požara koji su

opožarili 6.697 ha šuma, šumskog i ostalog zemljišta s

ukupnom štetom na drvnoj masi i općekorisnim funkci-

jama od 272.788.000 kn. To je značajno manje u odnosu

na prethodnu godinu, a manje opožarenih površina u

velikoj je mjeri rezultat protupožarne preventive u koju

su uložena značajna sredstva, kao što je prikazano u

sljedećoj tablici:

Izvršenje radova na zaštiti šuma od požara u 2008. godini:

NAZIV RADA J.M.Izvršeniradovi

Vrijednostradova (kn)

Izrada i nadzor projekta km 165.70 3,529,216

Osmatračka p.p. služba rd 55,103.00 21,737,533

Izrada promatračnica kom. 10.00 206,109

Održavanje promatračnica kom. 46.11 2,675,387

Izrada p.p. prosjeka ha 24.41 213,790

Održavanje p.p. prosjeka ha 1,695.32 3,533,206

Izrada p.p. prosjeka s el. cesta km 200.01 45,146,762

Održavanje p.p. prosjeka s el. cesta km 585.13 29,630,504

Postava znakova upozorenja kom. 2,804.00 317,797

Radovi na suzbijanju požara ha 32.00 16,744

Čuvanje šuma rd 36,784.45 23,505,970

SVEUKUPNO 130,513,019

Čovjek ne može biti nesretan kada vidi drvo.(Fjodor Mihajlovič

Dostojevski)


U provođenju mjera zaštite šuma od požara Hrvat-

ske šume aktivno sudjeluju sa svim ostalim čimbeni-

cima protupožarne zaštite u Republici Hrvatskoj te su

ostvarile izuzetno dobru suradnju, prije svega s Mini-

starstvom unutarnjih poslova, Hrvatskom vatrogasnom

zajednicom, sredstvima javnog priopćavanja kao i sa

svim izvršiteljima i sudjelovateljima zadataka iz Progra-

ma aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od po-

žara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2008. godini.

Upravljanje ljudskim potencijalima jedno

je od ključnih pitanja.

- Značajni rezultati ostvareni su na području

ljudskih potencijala. Služba ljudskih potencijala je

tijekom protekle godine počela s provedbom novih

projekata, a također je nastavila provoditi neke pri-

je započete projekte.

- Poznato je da se u europskim zemljama politika

ljudskih potencijala veže uz misiju, viziju, poslovne ci-

ljeve i strategiju društva. U svjetskom poslovanju, a sve

više i u poslovanju hrvatskih poduzeća, ljudski poten-

cijali, odnosno sveobuhvatnost znanja, vještina, infor-

miranosti, sposobnosti, kreativnosti i motiviranosti svih

radnika postaju glavni nositelji i kreatori uspješnosti po-

slovanja. Tijekom cijele protekle 2008. godine provodili

smo analize i ocjenjivanje šumskih radnika-sjekača za

kojima je postojala potreba zasnivanja radnog odnosa

s određenog na neodređeno vrijeme, organizirali smo

sistematske preglede, izradili Plan obrazovanja za 2008.

god. Također smo kontinuirano provodili postupke za

zaštitu dostojanstva radnika po UŠP po pritužbama rad-

nika pojedinih Šumarija i svi prigovori su uspješno rije-

šeni. Nastavili smo provoditi postupke mirenja u tvrtki,

a započela je i provedba pilot projekta u UŠP Zagreb

„Motivacija i nagrađivanje radnika H.Š.d.o.o.“. U sklopu

navedenog pilot-projekta osnovano je Povjerenstvo za

izradu upitnika kojim će se ocjenjivati radnici po svim

kategorijama; od šumskih radnika-sjekača, pomoćni-

ka revirnika, revirnika, administrativnih radnika pa do

upravitelja i rukovoditelja, s ciljem da se izabere najbolji

u svakoj kategoriji radnika. U okviru pilot projekta pro-

vode se edukacije radnika u UŠP kojima je cilj razviti

osnove rukovodećih vještina koje će upraviteljima Šu-

marija i RJ pomoći u motiviranju i usmjeravanju svojih

suradnika, upoznavanje s okvirom menadžerskih kom-

petencija, razumijevanje važnosti defi niranja ciljeva, od

organizacijskih do šumarskih, i na kraju upoznavanje i

vježbanje učinkovitih načina komunikacije te primanja

i davanja povratnih informacija. Ističem i suradnju sa

zajednicom Saveza osoba s invaliditetom, Specijalnom

bolnicom za medicinsku rehabilitaciju, kao i Ministar-

stvom gospodarstva, rada i poduzetništva, vezano za

potrebe sindikata. Kao što vidite, upravljanje ljudskim

potencijalima nova je funkcija, ali i izazov za tvrtku jer je

to područje puno šire od kadrovske funkcije.

Sačuvati ljude i radna mjesta!

- Za Hrvatske šume koje se nalaze pred značaj-

nim zadatkom restrukturiranja u modernu kompa-

niju, značenje daljnjeg upravljanja ljudskim poten-

cijalima postaje iznimno značajno.

- Cilj rada Službe za ljudske potencijale Hrvatskih

šuma je predlagati rješenja i projekte koji će osnažiti sve

druge sektore, pružiti im pomoć i omogućiti bolji razvoj

društva u cjelini. Svojim radom i djelovanjem unutar

društva, ova Služba nastoji i želi biti spona između po-

slovodstva i zaposlenika.

Kompleksne zadaće, za koje je zadužena ova Služba,

može ostvariti samo uz punu potporu Uprave društva.

Početni rezultati, započete aktivnosti i daljnji planovi do-

bra su osnova za razvoj ove funkcije. Daljnji rad Službe

ljudskih potencijala zasnivat će se na projektima koji su

u tijeku, kao i na razvoju modela i standarda selekcije za-

poslenika, izradi politike i planova zapošljavanja, analizi

radnih mjesta, planiranju i razvoju sustava ocjenjivanja

i nagrađivanja, planiranju karijera, motivaciji i poticanju

kreativnosti, uspostavi procesa upravljanja učinkom,

anketiranju zadovoljstva zaposlenika, razvoju odnosa sa

sindikatima i drugim radničkim predstavnicima itd.

Analize i prijedlozi Službe za ljudske potencijale tre-

baju poslužiti Upravi društva kao kvalitetna podloga za

donošenje različitih poslovnih odluka koje će omogu-

ćiti uspješan tijek restrukturiranja i daljnjeg uspješnog

poslovanja tvrtke.

- U 2008. godini započet je rad na izradi Studije

restrukturiranja?

- Sadašnja Uprava ima povijesni zadatak započeti

proces koji se već godinama predmnijevao pokrenuti

- restrukturiranje poduzeća. Cilj nam je ostvariti efi ka-

snije poslovanje sukladno standardima EU i iskoristiti

globalnu krizu kao priliku. Restrukturiranje je dugotra-

jan proces u kojem će nam, a to posebno naglašavam,

biti najvažnija briga za svakog od naših 10000 zaposle-

nih. Danas smo jedno od rijetkih državnih poduzeća

koje još nije restrukturirano, a obzirom da je to jedna

od najvažnijih stavki koalicijskog sporazuma Vlade, oče-

kujemo pomoć, ne samo šumarske struke, već i čitavog

gospodarstva. Do sada je nadležno Ministarstvo, na

čelu s ministrom i državnim tajnikom, pružalo pomoć

u svim projektima važnim za šumarstvo pa očekujem

da će tako biti i u procesu restrukturiranja HŠ. U 2008.

godini Ekonomski fakultet izradio je studiju poslovnog

upravljanja i organizacijskog strukturiranja HŠ d.o.o. na

kojoj je radio projektni tim sastavljen od 50 stručnjaka s

područja ekonomije, poslovnog upravljanja, marketin-

ga i sl. Predloženi model restrukturiranja nudi poveća-

nje odgovornosti za obavljanje poslova na svim orga-

nizacijskim razinama kroz provođenje najboljih, svjetski

priznatih rješenja, a sve uz uvažavanje specifi čnosti hr-

vatskog okruženja.


U svakom kutku domovine

- U Europi i širom svijeta sve je veći broj kom-

panija koje promoviraju svoju strategiju društveno

odgovornog poslovanja i na taj način doprinose

kvalitetnijem društvu. Od kada ste došli na čelo

Uprave HŠ, vidljivi su pozitivni pomaci u stvaranju

pozitivnog imidža poduzeća. Kako ste zadovoljni

postignutim rezultatima na području društveno od-

govornog poslovanja u 2008.?

- Jedan od ciljeva koji želim ostvariti je i podići svi-

jest o važnosti šumarstva te HŠ strukturirati kao vodeće

poduzeće za gospodarenje šuma u regiji koje će podi-

zati svijest građana o šumama kao nacionalnom prirod-

nom bogatstvu RH te promicati načela održivog razvo-

ja. HŠ su sa svojim Šumarijama nazočne u gotovo svim

krajevima Hrvatske i tijekom desetljeća na razne smo

načine bili uključeni u njihov život, razvoj i napredak.

Tvrtka kroz svoju poslovnu politiku sustavno gradi pre-

poznatljiv imidž prisnom suradnjom i poštovanjem kul-

turnih, vjerskih i drugih osobitosti zajednica u kojima

djelujemo. Najčešća pomoć lokalnoj zajednici realizira

se putem novčanih donacija, zatim u robi (drvna građa,

ogrjevno drvo, sadnice i sl.) ili kroz usluge, primjerice,

gradnju infrastrukture. Prošle smo godine za brojna

sponzorstva, donacije i pomoći izdvojili 5,7 milijuna

kuna, obuhvativši znanstvene ustanove, braniteljske i

sportske udruge, udruge za zaštitu i očuvanje prirodne

i kulturne baštine, ekološke udruge, vatrogasnu zajed-

nicu, školske i visokoškolske ustanove, sakralne objekte

i objekte kulturne baštine, sportske klubove, kulturno-

umjetnička društva i istaknute pojedince u raznim sre-

dinama. „Manje je više“-geslo je kojim se naša Uprava

vodi prilikom donošenja odluka o pomoći, što znači

obuhvatiti što više manjih mjesta kako bi se podjedna-

ko pomoglo svim krajevima Lijepe Naše. Zbog toga mi

je drago vidjeti kolege šumare koji se aktivno uključuju

u društveni, ali i politički život.

Nama u HŠ iznimno je drago biti jedan od nositelja

projekta „Drvo je prvo.“ Kao što je već poznato, cilj tog

zajedničkog projekta u kojem sudjeluju Ministarstvo i

HGK je povećati potrošnju proizvoda od drva u svim se-

gmentima života. Iako se možemo pohvaliti dugom tra-

dicijom u građenju drvom, činjenica je da u suvremenoj

arhitekturi prevladavaju drugi trendovi. Istraživanja su

pokazala da se kupci pri kupnji namještaja prije odlu-

čuju za neke druge materijala i proizvode upitne kvali-

tete. Upravo je to ono što želimo promijeniti ovim pro-

jektom, želimo vratiti povjerenje u drvo kao prirodan,

trajan i estetski materijal.

Riječi zahvale

Na kraju bih želio istaknuti kako niti jedan pozitivni

pomak ne bi bilo moguće postići bez potpune i bezre-

zervne potpore Vlade RH, resornog ministarstva, Nadzor-

nog odbora i sindikata. Iako Uprava čini sve da u ovim

vremenima zaštiti interes tvrtke kroz efi kasnije i racional-

nije poslovanje, ne treba zaboraviti činjenicu da je tvrtka

uspješna onoliko koliko su uspješni svi njezini radnici i

zato upravo njima upućujem najveću zahvalu za rezulta-

te koje su Hrvatske šume postigle u 2008. godini.


MR. SC. DARKO BEUK, DIPL. ING. ŠUM.,

ČLAN UPRAVEriječ

- Gospodine Beuk,

kako je Hrvatskim

šumama d.o.o. kao

državnom poduzeću

povjerena funkcija

gospodarenja resur-

som od posebnog

značenja, ne začu-

đuje da Država kroz

institut imenovanja

članova Uprave želi

osigurati jamstva za

Vladinu politiku u tom

sektoru. Ako možemo

zapaziti, Vama je ta funkcija potvrđena i drugi put

i do sada je najdulje obnašate. Komentirajte, mo-

limo vas ovaj najvažniji segment, tj. gospodarenje

šumama?

- Ovom prilikom želim naglasiti da u obnašanju

povjerene funkcije člana Uprave HŠ d.o.o., a ranije i

predsjednika Uprave, nastojim da se gospodarenje

šumama koje su nam povjerene, odvija sukladno

obvezama koje proizlaze iz Zakona o šumama, kao i

svim načelima šumarske struke. To prije svega znači

provođenje sveeuropskih načela održivog gospoda-

renja šumama:

• održavanje i poboljšanje šumskih ekosustava, te

njihov aktivni doprinos u apsorpciji atmosferskog

CO2 i njegovu pohranu u biomasu;

• održavanje vitalnosti i zdravlja šumskih ekosustava,

• održavanje i povećanje proizvodnih funkcija

šuma;

• očuvanje i poboljšanje biološke raznolikosti šum-

skih ekosustava;

• održavanje i poboljšanje zaštitnih funkcija šume,

posebno tla i vode;

• ispunjavanje socijalno-ekonomskih funkcija u po-

dručjima gdje HŠ d.o.o. djeluju kao gospodarski

subjekt.

Kada kažete da sam šumar koji do sada najdulje

obnaša ovu najvišu funkciju, vjerujem da je to po-

tvrda i priznanje kako meni tako i čitavom stručnom

timu da radimo na ispravan način.

U biološku obnovu U biološku obnovu šuma preko 650 mil. šuma preko 650 mil. kuna, više nego kuna, više nego ikad dosad!ikad dosad!

Mr.sc.Darko Beuk


- Znamo da je 2008. godina posebno obilovala

izvanrednim događanjima u gospodarenju šuma-

ma, kao što su štete od nevremena, elementi re-

cesije koji su se u drugom dijelu godine prenijeli

iz drvne industrije i na HŠ d.o.o.. Na što bi Vi htjeli

posebno ukazati kada su rezimirani svi rezultati u

gospodarenju šumama.

- Unatoč štetama od vremenskih nepogoda koje su

nas zadesile u 2008. godini i štetama koje smo morali

sanirati, to je godina u kojoj je ostvarena najveća pro-

izvodnja do sada, kako u radovima biološke obnove

šuma, tako i u proizvodnji drvnih sortimenata. To je bilo

i temelj za moguću realizaciju plana prodaje, odnosno

sigurne alimentacije drvno industrijskog kompleksa.

- Molim vas, kao šumarskog stručnjaka, da po-

sebno naglasite postignute rezultate u gospodare-

nju šumama u 2008. godini, koji su šumarima manje

ili više poznati, ali ne dovoljno široj javnosti i našem

okruženju. Naime, nama šumarima mnoge su činjeni-

ce normalne i obične, ali čija je šira važnost posebna?

- Iz podataka koje i tablično prikazujemo želim na-

glasiti slijedeće: 2008.je godina najvećeg ulaganja u bi-

ološku obnovu šuma u ukupnoj vrijednosti 653,5 mil.

kuna. Kod toga želim posebno naglasiti da je u razmini-

ranje šumskih površina i prometnica uloženo 52,2 mil.

kuna. Osim što se razminiranjem vraćaju šume u sustav

normalnog gospodarenja, to je i doprinos općoj sigur-

nosti građana i doprinos drugim djelatnostima koje ko-

riste ovaj prostor.

- Doista, podaci o izvršenim ulaganjima u rado-

ve biološke obnove su izvanredni, a što pokazuju

podaci proizvodnje iskorištavanja šuma?

- Rezultati iskorištavanja šuma u 2008. godini ima-

ju najbolje pokazatelje u svim elementima. Izvršen je

najveći opseg proizvodnje drvnih sortimenata do sada,

proizvedeno je 4 390 000 m3 što je za 43 000 m3 više

nego 2007. godine.

Privlačenje do pomoćnih stovarišta također je izvr-

šeno najviše do sada i to 3 706 000 m3.

Prijevoz drvnih sortimenata kupcima ili u vagon

izvršen je sa 3 893 000 m3 ili za 120 000 m3 više nego

prethodne godine.

Sva izvršenja su bolja od prethodne godine i preko

plana.

Jedini pokazatelj koji u sebi sadrži prve znakove na-

dolazeće recesije je porast prelaznih zaliha u vrjednijim

sortimentima, ali to će biti analizirano i u drugim poka-

zateljima poslovanja.

Na kraju mogu kazati da su ovi rezultati značajan

temelj za premošćivanje recesijskih teškoća u 2009. go-

dini, a koje su već nastupila u IV. kvartalu 2008. godine.

NAZIV SKUPINE RADOVA BOŠ-aI-XII 2007 I-XII 2008 Plan 2008 Ostvarenje

plana (%)Iznos % Iznos % Iznos %

Pripremni radovi obnove sadnja i sjetva 41.024 9,7 48.090 10,6 48.040 10,5 100,1

Njega i obnova 84.887 20,0 86.109 18,9 86.126 18,9 100,0

Odabir i obilježavanje stabala za sječu 27.617 6,5 29.483 6,5 29.505 6,5 99,9

Čuvarska služba 89.276 21,0 94.024 20,6 94.044 20,6 100,0

Ostala zaštita od požara 47.707 11,2 46.278 10,2 46.281 10,2 100,0

Izrada p.p. prosjeka s elementima cesta 25.355 6,0 37.499 8,2 37.494 8,2 100,0

Ostala zaštita 16.886 4,0 16.186 3,5 16.186 3,6 100,0

Uređivački radovi 47.055 11,1 50.951 11,2 50.985 11,2 99,9

Ostali radovi 1-9 čl. 28 ZOŠ-a 7.780 1,8 11.106 2,4 11.156 2,4 99,6

Priznati troškovi gospodarenja šumama 36.579 8,6 35.965 7,9 35.965 7,9 100,0

UKUPNO 1-9 čl. 28 ZOŠ-a 424.166 100,0 455.691 100,0 455.782 100,0 100,0

Pošumljavanje 22.247 12,0 25.615 12,9 25.525 12,9 100,4

Rekonstrukcija i konverzija 4.236 2,3 7.304 3,7 7.301 3,6 100,0

Sanacija i obnova 41.939 22,6 30.397 15,4 30.397 15,4 100,0

Izrada p.p. prosjeka s elementima cesta 6.790 3,7 7.648 3,9 7.648 3,9 100,0

Ostali radovi 10-18 čl. 28 ZOŠ-a 110.238 59,4 126.888 64,1 126.999 64,2 99,9

UKUPNO 10-18 čl. 28 ZOŠ-a 185.450 100,0 197.852 100,0 197.870 100,0 100,0

UKUPNO BOŠ 609.616 653.543 653.652 100,0

TRUPCI TO RD OBLO. VM M PROS. UKUPNO

SJEČA 2.256.873 27.666 8.538 2.293.077 1.768.988 327.467 2.096.454 4.389.531

PLAN 2.248.955 70.882 149 2.319.986 1.555.566 473.027 2.028.593 4.348.579

UKUPNO 100 39 99 114 69 103 101

Umre li šuma, umrijet će i narod.(Francuska

poslovica)


PR

OIZ

VO

DN

JA D

RV

NIH

SO

RT

IME

NE

TA

U 2

00

8.

VR

ST

A D

RV

ET

AF

1/F

F2

/LI

IIII

IP

TR

UP

CI

TO

RD

OB

LOV

INA

VM

MP

RO

ST

OR

NO

UK

UP

NO

20

08

UK

UP

NO

20

07

20

08

/

20

07

Sje

ča

74

.81

94

6.7

21

12

6.8

75

11

7.1

62

12

3.3

08

4

88

.88

43

.50

03

.59

2

49

5.9

77

1

78

.73

9

73

.91

2

25

2.6

51

7

48

.62

8

68

6.4

24

1

09

Pla

n

69

.95

24

1.9

46

11

7.3

86

13

3.3

51

12

4.5

01

34

87

.13

96

.12

0

49

3.2

59

1

46

.09

3

11

0.5

92

2

56

.68

5

74

9.9

44

7

21

.82

4

10

4

Lu

žnja

k%

10

71

11

10

88

89

9

10

05

7

10

1

12

2

67

9

8

10

0

95

Sje

ča

8.5

12

10

.41

15

3.7

05

53

.85

44

2.5

53

1

69

.03

53

.37

08

19

1

73

.22

3

13

3.9

14

3

0.0

39

1

63

.95

3

33

7.1

76

3

15

.91

9

10

7

Pla

n

11

.25

78

.59

54

8.6

22

67

.92

34

8.3

11

1

84

.70

85

.95

91

31

1

90

.79

8

10

9.1

01

4

2.9

13

1

52

.01

4

34

2.8

12

3

41

.72

6

10

0

Kit

nja

k%

76

12

11

10

79

88

9

25

76

25

9

1

12

3

70

1

08

9

8

92

Sje

ča

42

.90

19

0.5

59

20

9.6

45

26

2.2

63

19

4.1

90

3.1

72

80

2.7

29

3.6

40

0

80

6.3

70

7

59

.99

8

96

.87

9

85

6.8

77

1

.66

3.2

47

1

.56

1.6

80

1

07

Pla

n

73

.97

41

09

.08

42

14

.61

52

28

.39

01

68

.29

58

56

79

5.2

14

17

.81

60

8

13

.03

0

69

3.7

85

1

33

.22

9

82

7.0

14

1

.64

0.0

44

1

.58

0.1

31

1

04

Bu

kv

a%

58

83

98

11

51

15

37

11

01

20

9

91

10

73

10

41

01

99

Sje

ča

22

.22

50

49

.20

85

9.0

82

00

13

0.5

14

2.9

11

2.2

06

1

35

.63

0

79

.40

0

13

.33

6

92

.73

5

22

8.3

66

2

58

.10

6

88

Pla

n

22

.74

80

48

.06

55

1.9

81

00

12

2.7

94

4.1

08

0

12

6.9

02

6

7.7

13

3

3.9

16

1

01

.62

9

22

8.5

31

2

67

.38

7

85

Jase

n%

98

1

02

11

4

1

06

71

1

07

1

17

3

9

91

1

00

9

7

Sje

ča

42

50

18

.42

03

8.0

32

00

56

.87

81

0

56

.87

9

15

6.3

96

5

4.1

99

2

10

.59

5

26

7.4

74

3

55

.19

4

75

Pla

n

1.8

29

02

3.2

24

40

.23

90

06

5.2

92

00

6

5.2

92

1

40

.30

1

91

.96

1

23

2.2

62

2

97

.55

4

36

5.0

84

8

2

O. g

rab

%2

3

79

95

87

87

1

11

5

9

91

9

0

97

Sje

ča

1.9

59

58

49

.98

91

8.8

70

00

31

.40

26

.15

51

.28

9

38

.84

5

13

5.6

84

5

0.1

98

1

85

.88

2

22

4.7

27

2

39

.29

4

94

Pla

n

1.3

25

10

91

5.8

42

21

.57

79

03

8.8

62

4.9

94

0

43

.85

6

12

2.2

53

4

2.1

20

1

64

.37

3

20

8.2

29

2

31

.26

0

90

OT

B%

14

85

36

63

87

0

81

12

3

89

1

11

1

19

1

13

1

08

1

03

Sje

ča

23

.37

11

2.9

76

36

.21

84

1.5

97

00

11

4.1

61

3.2

58

0

11

7.4

19

3

8.0

61

2

47

3

8.3

08

1

55

.72

7

15

0.5

17

1

03

Pla

n

27

.51

81

3.1

67

26

.46

13

6.4

61

00

10

3.6

07

9.1

52

0

11

2.7

59

3

5.5

62

2

.25

2

37

.81

4

15

0.5

73

1

38

.96

5

10

8

Top

ola

%8

59

91

37

11

4

1

10

36

1

04

1

07

1

1

10

1

10

3

10

8

Sje

ča

5.5

14

3.8

64

15

.27

62

6.7

32

00

51

.38

53

17

0

51

.70

2

68

.84

2

5.9

71

7

4.8

14

1

26

.51

6

12

8.3

74

9

9

Pla

n

4.0

55

6.0

51

20

.96

22

1.1

98

00

52

.26

61

.70

10

5

3.9

67

6

3.9

41

1

0.7

27

7

4.6

68

1

28

.63

5

14

8.4

90

8

7

OM

B%

13

66

47

31

26

98

19

9

6

10

8

56

1

00

9

8

86

Sje

ča

4.5

23

09

1.3

10

15

5.8

34

12

3.1

33

03

74

.80

02

.77

94

59

3

78

.03

9

17

4.0

78

4

93

1

74

.57

1

55

2.6

10

5

77

.14

0

96

Pla

n

15

.54

70

13

5.2

29

12

3.4

37

90

.64

10

36

4.8

54

18

.27

31

2

38

3.1

39

1

35

.93

0

1.2

25

1

37

.15

5

52

0.2

94

5

42

.11

6

96

Jela

/S

mre

ka

%2

9

68

12

61

36

1

03

15

3.8

26

9

9

12

8

40

1

27

1

06

1

06

Sje

ča

21

04

01

10

.06

11

3.6

45

12

.76

80

37

.08

51

.73

41

74

3

8.9

92

4

3.8

75

2

.19

2

46

.06

7

85

.06

0

83

.91

3

10

1

Pla

n

78

95

39

9.1

05

10

.21

71

3.5

69

03

4.2

19

2.7

59

6

36

.98

4

40

.88

7

4.0

92

4

4.9

79

8

1.9

63

7

0.4

70

1

16

OČ

%2

77

41

11

13

49

4

10

86

32

.89

2

10

5

10

7

54

1

02

1

04

1

19

Sje

ča

18

4.4

58

16

5.5

15

62

0.7

06

78

7.0

70

49

5.9

52

3.1

72

2.2

56

.87

32

7.6

66

8.5

38

2.2

93

.07

71

.76

8.9

88

32

7.4

67

2.0

96

.45

44

.38

9.5

31

4.3

56

.56

11

01

Pla

n

22

8.9

94

17

9.4

91

65

9.5

11

73

4.7

74

44

5.3

26

85

92

.24

8.9

55

70

.88

21

49

2.3

19

.98

61

.55

5.5

66

47

3.0

27

2.0

28

.59

34

.34

8.5

79

4.4

07

.45

39

9

UK

UP

NO

%8

19

29

41

07

11

13

69

10

03

95

.73

0

99

1

14

6

9

10

3

10

1

99


DAMIR FELAK, DIPL.ING.ŠUM.,

ČLAN UPRAVEriječ

Imenovanjem od stra-

ne Skupštine peteročlane

Uprave Hrvatskih šuma

d.o.o. u veljači 2008. godi-

ne i njenom konstituiranju

sukladno Poslovniku o radu

Uprave, strateški razvoj

Društva došao je u izravnu

nadležnost dipl. ing. Dami-

ra Felaka.

Pitamo ga kako danas,

nakon godinu dana sažeto

ocjenjue razvojne aktivno-

sti i planove tvrtke?

- Razvoj Hrvatskih šuma možemo gledati kroz sljedeća

temeljna područja:

• razvoj gospodarskih potencijala šuma;

• razvoj i modernizacija tehnika, tehnologija i opreme u

funkciji učinkovitije proizvodnje i izgradnja promet-

nica;

• unapređenje unutarnje organizacije poduzeća i ra-

zvoj ljudskih potencijala;

• inventivna djelatnosti i znanstveno istraživački rad.

Kad govorimo o razvoju gospodarskih potencijala

šuma i šumskih zemljišta, on je prije svega određen i pro-

jektiran kroz temeljni dokument koji je donijelo resorno

Ministarstvo, odnosno ministar, a to je Šumskogospodar-ska osnova područja Republike Hrvatske za razdoblje 1. si-ječnja 2006.-31. prosinca 2015. godina.

U usporedbi s prethodnom ŠGO za razdoblje od

1996.-2005. godine, postavljeni su značajno veći ciljevi

i zadaci kako u proizvodnji, tako i povećanju vrijednosti

naših šuma, a objektivnost postavljenih ciljeva već potvr-

đuje i njihova realizacija. Ovdje ćemo samo ukratko nave-

sti najvažnije pokazatelje:

Ulaganje u razvoj Ulaganje u razvoj garancija je boljitkagarancija je boljitka

Damir Felak


Kao što vidimo, unatoč značajnom povećanju planira-

nog etata, još uvijek se povećava i drvna zaliha u šumama

kojima gospodare HŠ d.o.o., a time i njihova vrijednost.

Pored bioloških investicija u naše šume, značajna in-

vesticijska ulaganja su u izgradnju šumskih prometnica,

što izravno povećava njihovu vrijednost i snižava troško-

ve gospodarenja. Tako je kroz 10 godina važnosti ŠGO

planirano prosječno godišnje graditi gotovo 300 km šum-

skih prometnica, kako u gospodarskim šumama tako i u

šumama našega priobalja i otoka, u svrhu protupožarne

zaštite.

Da se navedeni ciljevi ostvaruju, možemo potvrditi

činjenicom, da je samo 2008. godine uloženo u radove

biološke obnove šuma 653,5 mil. kn, od čega navodimo

samo neka izravna ulaganja u povećanje vrijednosti šuma

i šumskog zemljišta:

• pošumljavanje i podizanje novih nasada 25,5 mil. kn;

• rekonstrukciju i konverziju u viši uzgojni oblik 7,3 mil. kn;

• sanacija i obnova šuma od oštećenja 30,5 mil. kn;

• izgradnja infrastrukture za zaštitu od požara 23,3 mil. kn;

• izgradnja šumskih prometnica 47,1 mil. kn;

• razminiranje šuma i šumskih zemljišta 52,1 mil. kn.

Ovdje želim naglasiti da su ovo do sada najveća ula-

ganja Hrvatskih šuma u razminiranje, čime se šume najbr-

že vraćaju u gospodarsku funkciju, a da ne navodim opću

društvenu korist koja se izravno ne može mjeriti.

Što se tiče klasičnih investicijskih ulaganja u 2008.

godini, kako se u drugoj polovici godine već nazirala

recesija, koja se iz sektora drvne industrije prenijela i na

šumarstvo, one su realizirane u manjem i samo nužnom

obujmu, a to prije svega u funkciji proizvodnje, te u po-

dručju graditeljstva, najvećim dijelom stoga što se radi o

već ugovorenim radovima, koji se provlače kroz dvije ili

više godina. To su investicije prije svega u funkciji obnove

ratom stradale infrastrukture.

a

Usporedba drvne zalihe sa stanjem po prethodnoj Osnovi područja

Vrsta drveća

USPOREDBA STANJA DRVNE ZALIHE 1996. i 2006. GODINE

Republika Hrvatska – HŠ d.o.o. Republika Hrvatska - ostali Šumoposjednici Ukupno

1996. 2006. Razlika 1996. 2006. Razlika 1996. 2006. Razlika 1996. 2006. Razlika

000 m3

Ukupno 278.324 302.417 24.094 7.905 17.245 9.340 38.028 78.301 40.273 324.256 397.963 73.707

Usporedba godišnjeg prirasta sa stanjem po prethodnoj Osnovi područja

Vrsta

drveća

Republika Hrvatska - HŠ d.o.o. Republika Hrvatska - ostali Šumoposjednici Ukupno

Stanje

2006.

Stanje

1996.Razlika

Stanje

2006.

Stanje

1996.Razlika

Stanje

2006.

Stanje

1996.Razlika Stanje 2006.

Stanje

1996.Razlika

m3

Ukupno 7.960.286 8.123.496 -163.210 421.510 167.742 253.768 2.144.442 1.351.879 792.563 10.526.238 9.643.117 883.121

Prosječni godišnji etat i usporedba s prethodnom Osnovom područja (šume u vlasništvu RH kojima gospodare HŠ d.o.o.)

Uprava šuma

PodružnicaGodina

Prosječni godišnji propis

Glavni prihod Prebor Prethodni prihod Sveukupno

ha m3 ha m3 ha m3 ha m3

Ukupno HŠ

d.o.o.

1996. 6.418 1.810.232 25.345 1.059.403 49.420 1.438.862 81.183 4.308.497

2006. 7.507 2.502.436 21.806 1.297.985 61.624 1.993.080 90.937 5.793.501

Odnos sveukupnog etata prema drvnoj zalihi i prirastu (za šume u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodare HŠ d.o.o.)

Vrsta

drveća

Drvna zalihaDesetogodišnji

prirastSveukupni etat

Očekivana drvna

zaliha 31. 12. 2015. Sveukupni etat %

od zalihe

Sveukupni etat %

od prirasta000 m3

Lužnjak 45.034 10.161 7.912 47.283 17,6 77,9

Kitnjak 28.728 7.203 5.211 30.720 18,1 72,3

Bukva 113.191 28.234 21.598 119.827 19,1 76,5

P. jasen 11.793 3.745 2.719 12.819 23,1 72,6

O. grab 23.242 7.467 4.820 25.889 20,7 64,5

Jela 27.840 4.906 5.293 27.453 19,0 107,9

Smreka 6.622 1.640 1.094 7.168 16,5 66,7

O. vrste 45.969 16.246 9.289 52.926 20,2 57,2

Ukupno 302.417 79.603 57.935 324.085 19,2 72,8


Napominjemo da su ulaganja u šumske prometnice

najvećim dijelom izvršena u okviru bioloških investici-

ja jer su one sukladno Zakonu o šumama sastavni dio

šuma i šumskog zemljišta (državna imovina) samo ma-

nji dio u okviru klasičnih investicijskih ulaganja u šume

od strane HŠ d.o.o.

Udio investicija u ukupnom prihodu iznosio je 2008.

godine 5%, a toliki je i prosjek zadnjih 5 godina. One su i

posljedica karaktera djelatnosti HŠ.

Želim naglasiti da su investicijske aktivnosti izvr-

šene najvećim dijelom iz vlastitih izvora i to 67%, a tek

33% vanjski izvori, uglavnom fi nancijski leasing.

Želim također istaknuti da Hrvatske šume godišnje

ulažu u znanstveno-istraživački rad kroz suradnju sa Šu-

marskim fakultetom u Zagrebu, Šumarskim institutom

Jastrebarsko i drugim subjektima cca 10 mil. kn, a 2008.

godine fi nancirali smo sa 8,812. 029 kn čiste znanstve-

no-istraživačke projekte.

-Što nam možete reći o radu na unaprjeđenju i

poboljšanju unutarnje organizacije HŠ ?

- Unutarnja organizacija HŠ d.o.o. je pomalo za-

starjela i iziskuje unaprjeđivanje i određene promje-

ne. Cilj nam je efi kasniji sustav i smanjenje troškova.

Za ostvarenje toga cilja potrebno je stvoriti određene

preduvjete. U tijeku je izrada studije Poslovnog uprav-ljanja i organizacijskog strukturiranja HŠ d.o.o. od strane

Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Ona treba defi nirati

buduću organizaciju Hrvatskih šuma d.o.o., Nakon toga

bit će potrebno određeno razdoblje provedbe u djelo.

Naglašavam da postoji u struci prevladavajuće mišlje-

nje o potrebi restrukturiranja HŠ d.o.o. te vjerujem da će

taj proces, usprkos recesiji, ubrzo započeti i proteći uz

što manje otpora i nezadovoljstva.

Hrvatske šume su socijalno osjetljva tvrtka

- Pored ostalih obveza kao član Uprave Vi ste bili

zaduženi i za vođenje kolektivnih pregovora s Hr-

vatskim sindikatom šumarstva koji su završili pot-

pisivanjem Dodatka II Kolektivnom ugovoru. Kako

ocjenjujete odnose HŠ d.o.o. kao poslodavca sa

sindikatima i stanje prava radnika ugovorenih kroz

Kolektivni ugovor?

- Razina socijalnih prava radnika zajamčena kroz

Kolektivni ugovor u HŠ d.o.o. vrlo je visoka. To je rezul-

tat napora koji je uložila Uprava HŠ d.o.o. i naši socijalni

partneri iz sindikata. Nažalost, stanje u gospodarstvu,

posebice u drvnoj industriji, danas i prije dvije i pol go-

dine kada je potpisan Kolektivni ugovor nije isto, tako

da je danas, kada je nastupila recesija, sve teže pošti-

vati postojeći KU. Uprava HŠ ulaže velike napore s ci-

ljem naplate potraživanja od kupaca drvne industrije,

te omogućavanje normalnog djelovanja cijelog sustava

HŠ. Moramo naglasiti da je i Hrvatski sindikat šumar-

stva, potpisnik KU, prepoznao složenost sadašnjeg gos-

podarskog trenutka, te djeluje konstruktivno s ciljem

očuvanja radnih mjesta i socijalnih prava zaposlenih.

Uvjeren sam da samo zajedničkim radom HŠ kao poslo-

davca i sindikata, možemo prevladati bez većih potresa

trenutnu gospodarsku krizu. Krajem 2008. godine Upra-

va HŠ je potpisala Dodatak II KU kojim su potvrđena i

još unaprijeđena prava radnika HŠ d.o.o., iako je rece-

sija bila prisutna, osobito kod naših vitalnih partnera.

To samo potvrđuje privrženost ove Uprave socijalnom

partnerstvu, a treba naglasiti da su sve preuzete obveze

iz KU uvijek poštivane i nikad to nije dolazilo u pitanje.

Pred nama je početak procesa pregovaranja o no-

vom Kolektivnom ugovoru. Nadam se da će svi sindikati

koji djeluju u HŠ uzeti udjela u tome i da ćemo kroz za-

jednički konstruktivni rad doći do još boljeg KU, uvaža-

vajući stvarne mogućnosti i situaciju u kojoj se šumar-

stvo nalazi danas.

- Vi ste ujedno i Predsjednik Hrvatske šumarske

komore koja se u pravom smislu ustrojila i profunk-

cionirala tijekom 2008. godine. Koje su neposredne

refl eksije tih aktivnosti na HŠ i posebno na poduzet-

nike – davatelje usluga u šumarstvu?

-Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne teh-

nologije nastala je kao rezultat želje šumara i drvaraca

da imaju svoju komoru kroz koju bi što bolje promicali

interese naše struke i jamčili njenu kvalitetu u svakod-

nevnom radu i pružanju svojih usluga. Pored toga,

Komora obavlja i druge zakonom propisane zadaće,

a jedna od vrlo važnih je i licenciranje poduzetnika u

izvođenju radova u šumarstvu. Time se nastoji jamčiti

stručnost i korektnost davatelja proizvodnih usluga u

šumarstvu.

Postoji još mnogo prostora za poboljšanje rada Ko-

more, te njenog djelovanja u područjima gdje do sada

nije bila nazočna i dovoljno aktivna, kao na pr. stručno

usavršavanje (edukacija) članova i slično.

Iako je kratko vrijeme njenog djelovanja, vjerujem

da je opravdala svrhu osnivanja i da će u budućnosti biti

još važniji čimbenik u razvoju i promicanju šumarske i

drvno-tehnološke struke u Republici Hrvatskoj i svijetu.

INVESTIRANO 2008. GODINE

VRSTA INVESTICIJEIZVRŠENJEu kunama

Prometnice 10 007 648

Objekti niskogradnje 1 894 633

Hidrograđevinski objekti 2 268 623

Objekti visokogradnje 43 735 685

Lovnogospodarski objekti 680 091

UKUPNO GRAĐEVINSKI OBJEKTI 58 586 680

OPREMA 58 333 066

SVEUKUPNO INVESTICIJE 116 919 746

Svaka je biljka svjetiljka.(Victor Marie Hugo)


BOŽIDAR LONGIN, DIPL.ING.ŠUM.,

ČLAN UPRAVEriječ

- Kraj svake godine vrijeme je kad se podvla-

či crta poslovanja i trenutak kad se svatko od nas

pita: jesmo li ispunili povjerenu nam zadaću? Koje

bi aktivnosti imovinskopravne službe istaknuli

kao najvažnije u 2008.godini?

- U 2008.godini izrađen je jedinstveni popis ne-

kretnina – objekata i zemljišta u vlasništvu HŠ d.o.o.

U njemu su sadržani svi bitni podaci o nekretninama,

sistematizirani po našim podružnicama, katastarskim

općinama, vlasnicima, posjednicima, stanju uknjižbe

i naznakama sporova koji se vode. Također je izrađen

i popis nekretnina uknjiženih na Republiku Hrvatsku.

Posebna pažnja posvećena je ubrzanju postupka

uknjižbe šuma i šumskog zemljišta na Republiku Hr-

vatsku. Organizirane su radionice i sastanci s držav-

nim tijelima koji rade na tom poslu s ciljem koordina-

cije njihovog rada.

Gospodarenje Gospodarenje nekretninama mora nekretninama mora biti u funkciji biti u funkciji ostvarivanja dobitiostvarivanja dobiti

Uz vrlo opsežan

posao uspostave jedin-

stvenog popisa nekret-

nina kontinuirano su

se obavljali imovinsko-

pravni poslovi vezani uz

prodaje, zakupe, zamje-

ne nekretnina u vlasniš-

tvu Hrvatskih šuma, te

služnosti i ostali imovin-

skopravni poslovi vezani

uz nekretnine u vlasniš-

tvu HŠ d.o.o.

- Izrađen je i popis katastarskih čestica u vla-

sništvu Republike Hrvatske kojima gospodare Hr-

vatske šume. Radi li se na ustrojavanju očevidnika

Božidar Longin


imovine u vlasništvu Republike Hrvatske?

- Popis nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske

sadržan je u osnovama gospodarenja koje podružnice

vode u obrascima O15 na različite načine, uglavnom

računalno u excelu ili wordu, a izuzetno negdje još i u

papirnatom obliku.

Za izradu očevidnika imovine potrebno je na razini

tvrtke objediniti sve podatke (cca 3 do 4 miliona kata-

starskih čestica) u informatički ujednačenom obliku.

Kako je to vrlo zahtjevan i opsežan posao koji se mora

koordinirati, Uprava društva osnovala je Povjerenstvo

za ustrojavanje očevidnika i osnovane su radne skupine

po podružnicama koje imaju zadatak do kraja godine

dostaviti cjelokupan popis imovine u vlasništvu Repu-

blike Hrvatske koji će se u Direkciji sistematizirati i su-

kladno propisima dostaviti Uredu za državnu imovinu.

- U Vašoj je nadležnosti i rad Službe za javnu na-

bavu?

- Služba za javnu nabavu, kao posebni organizacij-

ski dio tvrtke, formirana je u lipnju 2008. godine. Sastoji

se od Službe za javnu nabavu u Direkciji i stručnih su-

radnika za javnu nabavu pri uredima voditelja u svakoj

Upravi šuma podružnici.

Formiranjem službe pristupilo se i promjeni internih

pravila kojima je regulirana funkcija nabave te se pristu-

pilo izmjeni Pravilnika o javnoj nabavi koji je najprije

trebalo uskladiti s novim Zakonom o javnoj nabavi.

Kako bi se svim korisnicima interneta na jednom

mjestu osigurali podaci o svim postupcima javne naba-

ve i tako posebno naglasila transparentnost javne na-

bave unutar tvrtke, na internetu je otvorena stranica na

kojoj se objavljuju sve aktualne informacije o svim po-

stupcima javne nabave. Pored toga na istom mjestu pri-

kupljeni su zakonski propisi, te ostali akti i materijali koji

reguliraju područje javne nabave. Na internet stranici

tvrtke za sve vanjske korisnike, odnsno zainteresirane

ponuditelje, nalaze se podaci o aktualnim postupcima

javne nabave što znatno olakšava pravodobnu informa-

ciju i dovoljno vrijeme za sastavljanje ponuda. U elek-

tronski oglasnik javne nabave na stranicama Narodnih

novina registrirano je preko 40 korisnika iz tvrtke koji

mogu objavljivati objave o javnoj nabavi.

Sustav planiranja tvrtke nadopunjen je dodatnom

aplikacijom kojom se iz postojećih programskih rješe-

nja za planiranje, preuzimaju podaci o javnoj nabavi

koji se odgovarajuće obrađuju i omogućuju donošenje

plana nabave te računalnu potporu provedbi svih faza

u provodbi postupaka javne nabave. Budući da se radi

o novom sustavu, potrebno je određeno vrijeme za

uvođenje, odnosno ujednačenje svih postupaka unutar

tvrtke. Za sljedeću godinu treba se poraditi na poboljša-

nju sustava planiranja, odosno prilagodbe i potrebnom

usklađenju s potrebama javne nabave.

Kod izrade plana nabave potrebno je voditi računa

da se predmeti nabave, odnosno nositelji provedbe po-

stupaka što racionalnije planiraju kako bi se u svakom

trenutku i u svim dijelovima tvrtke potrebne robe, ra-

dovi ili usluge dobile za najpovoljniji novčani iznos, od-

nosno da da se postigne najveća moguća ekonomska

korist od nabave.

Osposobljavanje radnika kroz radionice

- Radi se o zahtjevnim poslovima koji se moraju

provoditi u duhu pozitivnih zakonskih propisa. Na

koji se način provodi edukacija radnika?

- Posebna pažnja posvećena je osposobljavanju

radnika koji se bave poslovima nabave kao i ostalih

radnika koji su direktno ili indirektno vezani za poslo-

ve javne nabave. Organizirane su posebne radionice na

kojima je sudjelovala Uprava društva i voditelji Uprava

Održivost svjetske šumebitna je komponentaodrživa razvitka planeta Zemlje.(Albert Simard)


šuma podružnica, a uvodna predavanja i tijek radio-

nica koordinirali su vodeći ljudi iz nadležnih državnih

tijela za javnu nabavu. Iz svih uprava šuma podruž-

nica i iz Direkcije više je radnika pohađalo nekoliko

seminara za javnu nabavu, odnosno osposobljavanja

u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i po-

duzetništva, Uprave za sustav javne nabave, Hrvatske

gospodarske komore i ostalih subjekata.U narednom

razdoblju i dalje treba najviše raditi na upoznavanju

što šireg kruga radnika u tvrtki s osnovnim načelima

javne nabave i prednostima pravovremene i transpa-

rentne javne nabave. Poslovi javne nabave postaju sve

zahtjevniji, počevši od planiranja, provedbe postupaka

nabave te praćenja realizacije nabave i ocjena krajnjih

korisnika o kvaliteti izvršenja radova i usluga, odnosno

nabavljenih roba. Pravovremena i ukupna informacija o

tijeku nabave bitna je za sve upravljačke strukture tvrt-

ke, a poglavito za Upravu društva.

Za provedbu poslova javne nabave treba osigura-

ti odgovarajući broj kvalitetno osposobljenih radnika

tvrtke koji moraju biti u tijeku sa svim aktualnim pro-

mjenama zakonskih propisa i pratiti najnovija dostignu-

ća i rješenja na polju javne nabave

Ukratko, naša je vizija sveukupnu nabavu u Hrvat-

skim šumama provesti na racionalan, transparentan i

ekonomski učinkovit način, uz jednak tretman i uzaja-

mno priznavanje svih sudionika u procesu nabave.

Rasadnik Piket u novoj funkciji

- U Hrvatskim šumama djeluje nekoliko samo-

stalnih radnih jednica: Kamenolom Krašić d.o.o.,

Drvna galanterija Vrbovsko d.o.o., Ambalaža Lani-

šće d.o.o., HŠ Consult d.o.o., Šumska biomasa d.o.o.

U 2008. godini uloženi su veliki napori kako bi se i

rasadnik Piket, koji je do tada djelovao u sklopu UŠP

Split, Šumarija Zadar, organizirao u d.o.o. Od 1.siječ-

nja 2009. godine i rasadnik Piket posluje kao samo-

stalno trgovačko društvo!

- Rasadnik Piket nalazi se u Zemuniku Donjem i

smješten je na površini od 11 hektara, od kojih je 1,5

hektara uzgojnih površina. Rasadnik je izvorno namije-

njen za proizvodnju šumskog sadnog materijala u ko-

ličini od 2,5 milijuna komada za što je infrastrukturno i

tehnološki opremljen. Međutim, u posljednjih nekoliko

godina potrebe za šumskim sadnim materijalom su izu-

zetno male, pa smo prošle godine imali proizvodnju od

svega 50 000 komada ili 2% ukupnih kapaciteta.

Iz tih razloga napravili smo zaokret u poslovanju i

započeli s proizvodnjom poljoprivrednog sadnog ma-

terijala, tj. presadnica povrća i iz godine u godinu bilje-

žimo značajan rast te vrste proizvodnje. U 2008. godini

proizveli smo i plasirali na tržište oko 2,5 milijuna pre-

sadnica povrća (1 milijun tikvenjača, rajčice i paprike,

te 1,5 milijuna kupusnjača i salata), tako da su nam po-

stojeći kapaciteti postali nedostatni. Početkom 2009.

godine krenuli smo u izgradnju novih plastenika koji su

u međuvremenu i završeni, tako da smo povećali po-

vršine pod plastenicima sa 3300 m2 na 6 500 m2. Proi-

zvodnja presadnica i u ovoj godini bilježi porast tako da

očekujemo do kraja godine proizvodnju od preko 3,5

milijuna komada (1,3 milijuna tikvenjača, rajčica i papri-

ka, te ostalo kupusnjače, salate, poriluk i sl.).

Ovdje moram istaći da smo prepoznati kao pouz-

dan partner od strane najvećih proizvođača povrća

u Zadarskoj županiji: Vrane d.o.o. iz Biograda i Konzu-

move poslovne jedinice Nova Zora u Sv. Filipu i Jakovu

za koje također proizvodimo značajne količine sadnog

materijala.

Uzimajući u obzir sve navedeno, vidljivo je da je

uložen ogroman trud i učinjen veliki iskorak u odno-


su na dosadašnju proizvodnju unutar rasadničarstva

HŠ. Po prvi put naš se rasadnik našao na tržištu i vrlo

brzo reagirao tako da je postao regionalni lider u proi-

zvodnji presadnica. To još uvijek nisu dovoljne količine

koje mogu garantirati trajnu sigurnost našim radnici-

ma stoga u predstojećem periodu koncentracija će biti

vezivanje uz strateškog partnera (Konzum, Maraska ili

Fructus). Svi napori oko proizvodnje morali bi biti jed-

nostavniji jer je nužno da rasadnik dobije dio proizvod-

nje šumskog sadnog materijala za što je i napravljen.

- Hrvatske šume gospodare s preko dva milijuna

ha šume i šumskog zemljišta i bilo je sasvim logično

da se i kroz djelatnost nadzora uključe u zaštitu tog

prirodnog resursa te ponude svoje stručne usluge

i infrastrukturu. Koju ulogu u tome ima Nadzorna

stanica za ekološku proizvodnju?

- Svrha ekološke proizvodnje je zaštita zdravlja i ži-

vota ljudi, zaštita prirode i okoliša, te zaštita potrošača.

Sve je veći broj različitih pravnih subjekata koji to pre-

poznaju i obraćaju nam se za uslugu. Služba Nadzorna

stanica za ekološku proizvodnju u sustavu nadzora u

2008. godini imala je 52 pravna subjekta. Od osnutka

službe 2003., iz godine u godinu, rastao je broj zahtjeva

za nadzorom ekološke proizvodnje višegodišnjih nasa-

da, uzgoja ljekovitog bilja i sakupljanja nedrvnih proi-

zvoda. Razlog za to je jačanje svijesti o potrebi očuvanja

svih prirodnih resursa i zdravlja ljudi. Šumski ekološki

proizvod sve je traženiji na tržištu zemalja Europske

unije te je i u Hrvatskoj sve veći interes proizvođača,

koji su na bilo koji način u sustavu svoje proizvodnje

vezani šumu. Naše šume su danas ekosustavi najmanje

opterećeni štetnim tvarima što su među prvima prepo-

znali pčelari, te su za svoje proizvode zatražili ekološku

markicu kao svojevrsno priznanje kvalitete i očuvanja

okoliša. Osim obavljanja redovitog stručnog nadzora,

djelatnici službe sudjeluju na stručnim skupovima i

sajmovima, a uključeni su i u Povjerenstvo Ministarstva

poljoprivrede i ruralnog razvoja za usklađivanje zakon-

ske regulative s europskom. Aktivno sudjeluju i na re-

dovitoj Godišnjoj lošinjskoj školi o okolišnim činiteljima

zdravstvenog turizma i izradi prostornih planova.

Korištenje šumske biomase zahtjev je vremena

- Republika Hrvatska preuzela je obvezu sma-

njenja emisije stakleničkih plinova kao stranka

Okvirne konvencije o promjeni klime (1996. godi-

ne), odnosno Kyoto Protokola. Hrvatske šume su

prepoznale priliku u korištenju biomase i osnovale

tvrtku Šumska biomasa d.o.o.

- Kako je smanjenje emisije stakleničkih plinova je-

dan vrlo zahtjevan proces povezan s različitim prepre-

kama razvojne, tehnološke, energetske i fi nancijske pri-

rode za svako društvo, a koji se poklopio s razdobljem

najava smanjenja zaliha nafte i plina uz njihovo istodob-

no znatno poskupljenje, Vlada RH napravila je osnovnu

zakonodavnu infrastrukturu za korištenje alternativnih

obnovljivih izvora energije. Kako biomasa predstavlja

značajanu mogućnost kao obnovljivi izvor energije, a

šumska biomasa kao jedan segment skupnog pojma

biomase koja se pojavljuje kao sporedni produkt u po-

trajnom gospodarenju šumskim fondom, koji je u Re-

publici Hrvatskoj najvećim dijelom povjeren na gospo-

darenje Hrvatskim šumama, Uprava tvrtke prepoznaje

u postavljenoj zakonodavnoj infrastrukturi mogućnosti

za organizirano i sustavno korištenje šumske biomase.

Time bi i same Hrvatske šume povećale prihod, kroz po-

taknuto tržište upotrebe šumske biomase za proizvod-

nju električne i toplinske energije u kogeneracijskim

postrojenjima. Aktivnosti pri proizvodnji drvne sječke,

implementaciji kogeneracijskih postrojenja te uprav-

ljanje tvrtkama za prozvodnju energije traže sustavno

i integralno upravljanje cjelokupnim projektom korište-

nja šumske biomase, kao i pojedinačnim projektima u

zajedničkom suvlasništvu.

Planiranje i gradnja do upotrebe i korištenja sa svr-

hom ostvarivanja dobiti kroz potaknutu tražnju novog

proizvoda-drvne sječke, traži odgovarajuću fl eksibilnu i

interdisciplinarnu organizacijsku formu. Imajući u vidu

gore spomenute činjenice i nespornu ekonomsku ko-

rist za HŠ, kao i zemlju u cjelini, Uprava tvrtke smatrala

je svrsishodnim, zbog važnosti i složenosti poslovnih

procesa u korištenju šumske biomase, osnovati poseb-

no trgovačko društvo.

Tako su Hrvatske šume 12.travnja 2007. godine osno-

vale Šumsku biomasu, društvo s ograničenom odgovor-

nosti, za gospodarenje šumama radi ostvarivanja dobiti

obavljanjem gospodarske djelatnosti.

- U sastavu Hrvatskih šuma nalazi se od 2003.

godine Turistička agencija HŠ Tours. Koje su bile naj-

značajnije aktivnosti Agencije u 2008. godini?

- Radi se o uslugama lova, ugostiteljskim uslugama

na moru i u unutrašnjosti, uslugama transfera gostiju,

razgledavanja lovišta i snimanja divljači, lovnim vodiči-

ma, ulaznicama za prirodne atraktivnosti i ljepote, ula-

znicama za šumarske i lovne muzeje, najmu određene

opreme za boravak u prirodi, najmu kuća za odmor i

drugim turističkim uslugama po zahtjevu gosta ili gru-

pe gostiju. Sve ove aktivnosti HŠ Tours-a povezane su s

potrebnom reklamom i promocijom lovno-turističkog

proizvoda, a sve u cilju daljnjeg unaprjeđenja lovnog

turizma koji Hrvatske šuma kao najveći lovoovlaštenik

u Republici Hrvatskoj mogu ponuditi. Osim lovnog

turizma za tvrtku je značajan razvoj ostalih oblika kon-

tinentalnog turizma kao što su sportski, rekreativni,

zdravstveni, ekološki, ribolovni i drugi oblici turizma

bilo da se radi o izletima ili višednevnim turističkim

aranžmanima.

Turistički kapaciteti HŠ također mogu biti pogodni

za razvoj raznih turističkih sadržaja kao što je program

„Škole u prirodi“, team building, programi za stručno

usavršavanje i turističke šumarske ekskurzije, no za ta-

kav pristup potreban je odgovarajući broj stručnih oso-

ba, odnosno odgovarajuća kadrovska politika.

S poslovnim partnerima poslovanje se odvija pu-

tem Ugovora o suradnji čiji trend raste iz godine u

godinu, a cilj je proširiti poslovnu suradnju sa što više

partnera iz EU. Treba istaknuti da su Hrvatske šume u

2008. godini započele aktivnu suradnju s Ministarstvom

regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva,

Hrvatskim lovačkim savezom i Hrvatskom turističkom

zajednicom oko zajedničke strategije i promocije hrvat-

ske lovno turističke ponude na međunarodnim sajmo-

vima lova, ribolova i prirode. Na domaćim sajmovima

tvrtka je tradicionalno sudjelovala u Varaždinu, Osijeku

i Rijeci. U 2008.godini treba istaknuti početak primjene

informatičke aplikacija u izradi računa za pružene turi-

stičke usluge (Hš REC) s ciljem jednoobraznog poslova-

nja u svim podružnicama HŠ koja bi trebala osigurati

dodatnu kvalitetu u poslovanju, zaštitu gosta potroša-

ča, a u konačnici razne poslovne izvještaje (količinske

i fi nancijske).



ZDENKO PODOLAR, DIPL. OEC.,

ČLAN UPRAVEriječ

S dobiti od 21,8 mS dobiti od 21,8 mtvrtka se potvrdiltvrtka se potvrdilstabilan sustavstabilan sustav

Mnogi u imenovanju dipl. oec. Zdenka Podolara za

člana Uprave, s užim zaduženjem vođenja brige o fi nan-

cijskom poslovanju i

računovodstvu, vide in-

teres vlasnika da, uz na-

čelo potrajnosti u gos-

podarenju i očuvanju

biološke raznolikosti,

pojača i ovaj segment

djelovanja Hrvatskih

šuma.

- Pitamo gosp. Po-

dolara kao ekonom-

skog stručnjaka da s

tog aspekta iznese i

ocijeni najvažnije po- Zdenko Podolar

slovne događaje i rezultate u 2008. godini.

- Hrvatske šume u okviru svoje društvene i gospo-

darske misije, raspolažu s najznačajnijim prirodnim re-

sursom u RH.

Upravljanje ovako velikim sustavom, izuzetno je od-

govoran i težak posao, koji od upravljačkih struktura za-

htijeva da pomire poduzetnička načela /profi tabilnost/

sa socijalnom komponentom koju svaki ovakav ili sličan

sustav nužno sadrži u sebi.

Kada se govori o poslovanju Hrvatskih šuma, često

puta se može čuti kako dobit ili profi t iz poslovanja nije

primarni cilj koji država kao vlasnik postavlja pred Upra-

vu i zaposlenike našeg poduzeća.

Neizbježna je međutim činjenica da bez odgova-

rajuće razine dobiti, nema stabilnosti, a ni razvoja niti

jednoga ekonomskog sustava.


Međunarodni računovodstveni standardi i Međunarod-

ni standardi fi nancijskog izvješćivanja.

Primijenjen je i Zakon o računovodstvu, Zakon o re-

viziji, kao i drugi propisi Republike Hrvatske relevantni

za sastavljanje Izvješća o poslovanju.

Prihodi

U obračunskom razdoblju I.–XII. 2008. godine

ostvareni su ukupni prihodi u iznosu 2,335 mlrd. kn. i u

odnosu na isto razdoblje 2007. godine veći su za 4%, a

u odnosu na Plan su veći za 11%. U ukupnim prihodima

najznačajniji su poslovni prihodi koji iznose 2,309 mlrd.

kn., što čini 99 % ukupnih prihoda.

Rashodi

Rashodi su ostvareni s 2,313 mlrd. kn. i u odnosu na

prošlu godinu, kada su iznosili 2,164 mlrd. kn., veći su

za 7%.

Za otpremnine radnicima utrošeno je 4,841 mil. kn.

Financijski rezultat

U 2008. godini Društvo je ostvarilo dobit od 21,810

mil. kn.

Zalihe su procijenjene u skladu s MRS-om 2 te smo

ostali dosljedni u primjeni ove računovodstvene politike.

U odnosu na stanje zaliha 31. prosinca 2007. godine, uo-

čeno je povećanje zaliha drvnih proizvoda po vrijednosti,

a smanjenje po količini. To je dijelom posljedica karaktera

šumske proizvodnje, tj. U IV. kvartalu se proizvodi najvr-

jednije drvne sortimente, a dijelom i posljedica početka

recesije u drvnoj industriji, gdje je došlo do smanjenja

dinamike isporuke (otežan plasman njihovih proizvoda,

problemi s naplatom potraživanja i dr.).

1,8 mil. kuna mil. kuna vrdila kao ila kao av

OPIS2008. 2007. INDEKS

000 kn % 000 kn % 3/5

2 3 4 5 6 7

Poslovni prihodi 2.309.917 98,92 2.217.155 99,15 104,18

Financijski prihodi 25.132 1,08 19.099 0,85 131,59

UKUPNO 2.335.049 100,00 2.236.254 100,00 104,42

RB OPIS2008. 2007. INDEKS

000 kn % 000 kn % 3/5

1 2 3 4 5 6 7

1.Poslovni rashodi

2.285.993 98,82 2.150.690 99,34 106,29

2.Financijski rashodi

27.246 1,18 14.306 0,66 190,45

3. UKUPNO 2.313.239 100,00 2.164.997 100,00 106,85

Stanje zaliha drv.sortimenata

m3Vrijednost u

kunamaKn/m3

31.12.2007. 496.520 66.659.650 134,25

31.12.2008. 466.388 99.698.972 213,77

Zbog nepovoljne strukture rashoda i vrlo velikog

utjecaja tržišnih turbulencija kada su u pitanju poslovni

prihodi, Hrvatske šume su vrlo osjetljiv sustav.

Maksimalizacija prihoda, optimalni i sustavno kon-

trolirani troškovi,imperativ su kada je u pitanju poslova-

nje ovako velikih poduzeća.

Briga o partnerima

Imajući na umu, međutim, i javnu funkciju sadržanu

u okviru svoje misije, tvrtka je skrbila i o svojim partne-

rima – drvnoj industriji, lokalnoj zajednici, strukovnim i

drugim udrugama, znanstvenim ustanovama i dr.

Takav odnos svakako ima utjecaja i na konačni fi -

nancijski rezultat na kraju svakog poslovnog razdoblja,

ali gledano s naše pozicije, to su i ulaganja u budućnost.

Gledajući s pozicije ekonomske struke, Hrvatske

šume su i prijašnjih godina, kao i danas, vodile relativno

konzervativnu poslovnu politiku.

Rezultati ili pokazatelji takve politike su u konačnici :

• oslonac na vlastite resurse i kapacitete;

• relativno visoka razina investicija fi nanciranih iz vla-

stitih izvora;

• izuzetno niska stopa izloženosti prema bankama i

drugim kreditorima;

• optimalna tekuća likvidnost;

• visoki stupanj rezervacija potencijalnih troškova u

budućim razdobljima.

Aktualna globalna ekonomska kriza potvrdila je

ispravnost ovakve poslovne politike, ali isto tako i po-

kazala da unutar poduzeća još uvijek postoje velike re-

zerve u smislu stvaranja novih prihoda, ali da ima i puno

prostora za racionalnije i efi kasnije ponašanje i korište-

nje raspoloživih prirodnih, materijalnih i intelektualnih

resursa.

Kada analiziramo same rezultate poslovanja Hrvat-

skih šuma d.o.o., tada želimo naglasiti slijedeće:

U izvješću su obuhvaćeni svi poslovni događaji u

vremenu od 01.01. do 31.12.2008. godine, za koje je is-

postavljena i dostavljena pravovaljana dokumentacija

u računovodstvo Društva, odnosno njegove dijelove

- Direkciju, Uprave šuma podružnice, šumarije i radne

jedinice.

Dosljedno su primijenjene Računovodstvene politi-

ke Hrvatskih šuma d.o.o.

Ukoliko neka materija nije obuhvaćena Računo-

vodstvenim politikama Društva, izravno su primijenjeni


Zaključak

Analizirajući fi nancijski rezultat, poslovanje

Hrvatskih šuma d.o.o. u 2008.god. može se oci-

jeniti vrlo uspješnim.

Osim što je ostvarena planirana dobit, Druš-

tvo je rezerviralo značajna sredstva za različite

namjene – otpremnine, sudske sporove, rabate

drvoprerađivačima.

Svi pokazatelji uspješnosti poslovanja na

kraju godine imali su pozitivan predznak, što u

perspektivi jamči stabilnost sustava, pa čak i u

uvjetima recesije i globalne ekonomske krize.

Opasnosti s kojima će se Hrvatske šume

d.o.o. suočiti u narednom razdoblju su prven-

stveno otežana naplata potraživanja i poreme-

ćaji u prodaji vlastitih proizvoda i usluga.

S tim u vezi, za očekivati je i određene poteš-

koće u smislu tekuće likvidnosti, a napori Upra-

ve ići će u pravcu osiguravanja dostatnih fi nan-

cijskih sredstava za isplatu prava iz Kolektivnog

ugovora, te izdataka usko vezanih za realizaciju

plana proizvodnje.

Dosljedna provedba usvojenih antirecesij-

skih mjera koje je donijela Uprava Društva po-

četkom godine, maksimalni napori i operativ-

nost u naplati potraživanja, racionalno trošenje

raspoloživih sredstava i aktiviranje brzo unov-

čive imovine, temelji su za postizanje minimal-

ne fi nancijske i poslovne stabilnosti Hrvatskih

šuma d.o.o..

Trajanje krize nažalost nitko ne može sa si-

gurnošću prognozirati, a neutralizacija njenog

djelovanja treba postati dugoročno pravilo po-

našanja.

Kriza jest problem, ali je i izazov, pa ukoliko

se budemo uspješno nosili s njom, a osobno

vjerujem da to želimo i možemo, u dogledno

vrijeme ćemo moći reći da smo napravili prve i

značajne pomake u smislu restrukturiranja svog

poduzeća.

Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01. do 31.12.2008.

Iznos u kn

R.br. 2008. 2007.

1. I. POSLOVNI PRIHODI 2.309.917.182 2.217.155.061

2. II. POSLOVNI RASHODI 2.285.992.542 2.150.690.383

3. III. FINANCIJSKI PRIHODI 25.132.144 19.099.154

4. IV. FINANCIJSKI RASHODI 27.246.642 14.306.262

5. V. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

6. VI. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

7. VII. UKUPNI PRIHODI 2.335.049.327 2.236.254.216

8. VIII. UKUPNI RASHODI 2.313.239.185 2.164.996.645

9. IX. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 21.810.141 71.257.570

10. X. GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA

11. XI. POREZ NA DOBIT 6.342.458

12. XII. DOBIT RAZDOBLJA 21.810.141 64.915.112

13. XIII. GUBITAK RAZDOBLJA

Šume su zeleno more zemlje.(Gaj Plinije Cecilije

Sekund)


Bilanca na dan 31.12.2008.

Iznos u kunama

R.br. PASIVA 2008. 2007.

17. A. KAPITAL I REZERVE 1.289.664.422 1.268.354.526

18. I. Temeljni (upisani) kapital 1.171.670.000 1.171.670.000

19. II. Kapitalne rezerve

20. III. Rezerve iz dobiti

21. IV. Revalorizacijske rezerve 36.735

22. V. Zadržana dobit 96.147.545 31.769.414

23. VI. Preneseni gubitak

24. VII. Dobit poslovne godine 21.810.142 64.915.112

25. VIII. Gubitak poslovne godine

26. IX. Manjinski interes

27. B. REZERVIRANJA 302.556.068 215.688.707

28. C. DUGOROČNE OBVEZE 181.529.833 178.923.696

29. D. KRATKOROČNE OBVEZE 495.345.057 442.675.369

30. E.ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠ. I PRIHOD BUDUĆEG RAZD.

16.033.658 4.492.349

31. F. UKUPNO PASIVA 2.285.129.037 2.110.134.647

32. G. IZVANBILANČNI ZAPISI 35.939.595.712 37.468.232.149

33. DODATAK BILANCI

34. KAPITAL I REZERVE

35. 1.Pripisano imateljima kapitala matice

36. 2. Pripisano manjinskom interesu

Dobit za razdoblje 01.01. - 31.12.2008. godine od

21.810 tis. kn rezultat je dobiti iz osnovne djelatnosti u

iznosu od 23.924 tis.kn., te gubitka fi nancijske aktivno-

sti od 2.114 tis.kn. Najveću ekonomičnost od 101,05%

postigla je osnovna aktivnost.

Bilanca na dan 31.12.2008.

Iznos u kunama

R.br. AKTIVA 2008. 2007.

1. APOTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

2. B DUGOTRAJNA IMOVINA 1.361.718.347 1.343.377.797

3. I. Nematerijalna imovina 23.156.519 19.807.267

4. II. Materijalna imovina 1.306.085.853 1.286.962.892

5. III. Dugotrajna fi nancijska imovina 31.308.937 35.905.646

6. IV. Potraživanja 1.167.038 701.992

7. V. Odgođena porezna imovina

8. C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 921.191.039 766.145.422

9. I. Zalihe 157.045.496 121.983.302

10. II. Potraživanja 614.167.636 510.106.933

11. III. Kratkotrajna fi nancijska imovina 131.782.104 108.089.858

12. IV. Novac u banci i blagajni 18.195.803 25.965.329

13. D.PLAĆENI TROŠKOVI BUD. RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIH.

2.219.651 611.428

14. E. GUBITAK IZNAD KAPITALA

15. F. UKUPNA AKTIVA 2.285.129.037 2.110.134.647

16. G. IZVANBILANČNI ZAPISI 35.939.595.712 37.468.232.149


- Kako ocjenjujete poslovanje pet društava s ogra-

ničenom odgovornošću u vlasništvu Hrvatskih šuma?

- Društva – kćeri (Kamenolomi Krašić d.o.o., Drvna

galanterija d.o.o. Vrbovsko, Ambalaža d.o.o. Lanišće,

Hrvatske šume Consult d.o.o. i Šumska biomasa d.o.o.)

nastala su kao rezultat uvažavanja uočenih specifi čnih

potreba i specifi čnih djelatnosti unutar Hrvatskih šuma

d.o.o.

ANALIZA LIKVIDNOSTI

Rb Naziv PraksaIznos

2008 2007

1. Novac na računu i blagajni 18.196 25.965

2. Financijska imovina 131.782 108.090

3. Potraživanja 614.168 510.107

4. Zalihe 157.045 121.983

5. PLAĆENI TROŠKOVI BUD. RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

2.220 611

6. KRATKOROČNE OBVEZE 495.345 442.675

7. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠ. I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

16.034 4.492

8.Likvidnost I stupnja ( (Rb 1 / Rb 6+7)*100)

8%-14% 3,56 5,81

9.Likvidnost II stupnja( (Rb 1+2+3 /Rb 6+7)*100)

70% - 80% 149,43 144,05

10. Likvidnost III stupnja( (Rb1+2+3+4+5/Rb 6+7)*100)

130% - 140% 180,57 171,47

Načelo ekonomske održivosti temeljno je nače-

lo kada se govori o poslovanju postojećih ili budućih

društava kćeri, a dosljedno poštivanje ovog načela i

profi tabilno poslovanje interes je Hrvatskih šuma d.o.o.,

osobito zaposlenih u tim tvrtkama kćerima, s obzirom

da je to prvi korak prema budućoj privatizaciji tih gos-

podarskih subjekata.

S poslovanjem društava kćeri u 2008.g. u načelu

smo zadovoljni, ali potrebno je reći da su poslovni po-

tencijali ovih tvrtki mnogo veći od trenutno postignu-

tih. Sve su poslovale s dobiti osim Hrvatske šume Con-

sult d.o.o., koja je imala mali gubitak od 50 960 kn.

Ukupna dobit tvrtki kćeri je 2 597 384 kn.

U protekloj godini cilj nam je bio konsolidirati po-

slovanje, oformiti kvalitetnu upravljačku strukturu i

napraviti organizacijske i ekonomske pretpostavke za

uspješno poslovanje u narednim godinama.

Pozitivan fi nancijski rezultat koji su u konačnici

ostvarila društva kćeri svakako je za pohvalu, ali moram

naglasiti da poteškoća, nešto objektivnih, ali nešto i su-

bjektivnih, još uvijek ima.

U 2009.g. od Uprava naših društava kćeri očekuje-

mo značajne pomake i u smislu fi nancijskog rezultata, a

Hrvatske šume i dalje će tim tvrtkama davati kvalitetnu

i kontinuiranu podršku, kako bi planirane zadaće mogli

i uspješno realizirati.

Što se tiče promjena u vlasničkoj glavnici, s teme-

lja rezultata, povećao se kapital kod svih društava. U

razdoblju od 1. 1. do 31. 12. 2008. godine svojim po-

slovanjem, tj. dobiti od 2.597.384 kuna, sva društva s

ograničenom odgovornošću utjecala su na povećanje

kapitala, te su ga od početka poslovanja do sada pove-

ćala na 4.016.448 kuna !

Struktura aktive:


000 kn % 000 kn % 3/5

1 2 3 4 5 6 7

1. Dugotrajna imovina 1.361.718 59,59 1.343.378 63,66 101,37

2. Kratkotrajna imovina 921.191 40,31 766.145 36,31 120,24

3.Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda

2.220 0,10 611 0,03 363,34

4. UKUPNO 2.285.129 100,00 2.110.135 100,00 108,29

Struktura pasive:


000 kn % 000 kn % 3/5

1 2 3 4 5 6 7

1. Kapital i rezerve 1.289.664 56,44 1.268.355 60,11 101,68

2. Dugoroč. rezerv. za rizike i troškove 302.556 13,24 215.689 10,22 140,27

3. Dugoročne obveze 181.530 7,94 178.924 8,48 101,46

4. Kratkoročne obveze 495.345 21,68 442.675 20,98 111,90

5.Odgođeno plaćanje troškova i prihodi budućeg razdoblja

16.034 0,70 4.492 0,21 356,95

6. UKUPNO 2.285.129 100,00 2.110.135 100,00 108,29

Kako vidimo ukupna imovina Društva u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu povećala s 8,29%.

Ukupni izvori sredstava veći su za 8,29% u odnosu na 2007. godinu. Najveće povećanje u postotku, odnosi se

na odgođeno plaćanje troškova i prihode budućeg razdoblja. Dugoročna rezerviranja za rizike i troškove značajno

su povećana i to za 44,52% u odnosu na 2007. godinu, odnosno za 86.867 tis.kn.


Potpisivanjem višegodišnjeg ugovora s gradom

Zagrebom, krajem 2008.godine, Hrvatske šume

(Uprava šuma Zagreb) preuzele su obvezu njege, ob-

nove i održavanja dijela park šuma grada (Maksimira).

Pružanjem ovih usluga urbanoga šumarstva, zagre-

bačka je Uprava nastavila i produbila i dobru suradnju

s gradom te, osim toga, osigurala dodatni prihod.

Park šume Zagreba nemaju ekonomsko značenje,

ne uzgajaju se da bi se sjekle, nego imaju isključivo

zaštitnu (reguliranje mikro klime, zaštita od erozije,

hidrološka uloga) i socijalnu (turističku, zdravstvenu,

rekreativnu) ulogu.

Ovim se šumama gospodari slično kao i s eko-

nomskim, uz uvažavanje određenih specifi čnosti-mo-

ra se podržavati mješovitost, biološka raznolikost, ob-

nova na malim površinama, kaže voditelj zagrebačke

Uprave Krunoslav Jakupčić. Obnova kreće kad stabala

zbog starosti i natrulosti oslabe i tada ih zbog naru-

šene statičnosti i opasnosti koju predstavljaju treba

zamijeniti.

Posao je zahtjevan, kaže Jakupčić, jer neke od

šumskih površina predstavljaju spomenike parkovne

arhitekture (npr.Maksimir).

Hrvatski glavni grad oaza je zelenila gdje se, kao

u rijetko kojoj svjetskoj metropoli, sljemenska šuma

spušta u grad.

Sljeme, Maksimir, Tuškanac, Zelengaj, Jelenovac,

svakodnevna su destinacija zaposlenih u Radnoj jedi-

nici Hortikultura, specijaliziranoj jedinici zagrebačke

Uprave za poslove urbanog šumarstva.

Poslovi obnove park šuma u gradu, osim struč-

nosti, zahtijevaju i punu suradnju s različitim građan-

skim udrugama, stručnjacima zaštite prirode, pokre-

tima „zelenih“ i svima koji svakodnevno koriste te

prostore. Obično izazivaju i medijsku pozornost (kao

i uvijek kad se ruše stabla, pa još u gradu!). Posljednji

takav primjer bilo je uređenje (koje još uvijek traje) di-

jela park šume Tuškanac u samom središtu grada gdje

će stara i opasna stabla biti zamijenjena novima.

urbano šumarstvo

Primjerna suradnja Primjerna suradnja Hrvatskih šuma Hrvatskih šuma i grada Zagrebai grada Zagreba

Ja volim drveće jer je drveće.(Fernando Antonio

Nogueira Pessoa)


Hrvatska je svjetski poznato turističko odredište za

ljetni turizam zbog čistog plavog mora, prekrasne i ra-

zvedene jadranske obale, brojnih otoka i otočića , oču-

vane prirode te kulturne i povijesne baštine.

No Hrvatska je istovremeno i zemlja brojnih nacio-

nalnih parkova i parkova prirode, bistrih i brzih rijeka,

jezera, planina i ravnica te zelenih šuma koje zajedno

predstavljaju snažne čimbenike za razvoj kontinenen-

talnog i ruralnog turizma tijekom cijele godine. Naža-

lost, iako 92% teritorija Republike Hrvatske čine ruralna

područja, ona u ukupnom turističkom prihodu dopri-

nose sa samo 5%.

Najveće rezultate u razvoju kontinentalnog turizma

do sada je postigla Istarska županija, a uz pomoć držav-

nih poticaja zadnjih godina, ulaganje u razvoj kontinen-

talnog turizam slijede i ostale županije i regije Hrvatske.

Ruralni kontinentalni turizam karakterizira ljepota kra-

jolika, prirodne atraktivnosti, mirna sredina, odsutnost

buke i prašine, očuvani okoliš, domaća hrana, briga i

ljubaznost domaćina za svoje goste, razne seoske ma-

nifestacije, folklor i tradicija, običaji i tradicionalni način

života. Daljnji razvoj ruralnog kontinentalnog turizma

treba bazirati na revitalizaciji postojeće tradicije u svim

segmentima života kao što su gradnja autohtonih kuća

za život, eko proizvodnja hrane i pića, domaća kuhinja,

proizvodnja vina u vlastitim vinogradima te kultura ku-

šanja i ispijanja vina i rakije, narodni običaji i suveniri,

folklorna i glazbena baština i dr.

Šume predstavljaju značajan segment kontinental-

nog turizma jer unaprijeđuju čovjekov okoliš, proizvode

kisik, pročišćavaju vodu , učvršćuju i zaštićuju tlo, estet-

ski i vizualno ukrašavaju okoliš, pogodne su za sportske

i rekreativne sadržaje, omogućavaju razvoj ekološkog,

lovnog i seoskog turizma te pružaju razne turističke

mogućnosti svim zaljubljenicima prirode i čistog života.

Državne šume predstavljaju nacionalno bogatstvo

koje treba čuvati za buduće generacije, a s obzirom da

zauzimaju oko 43% ukupnog

teritorija Republike Hrvatske, u

razvoju kontinentalnog turizma

u Hrvatskoj zauzimaju značajno

mjesto.

Hrvatske šume d.o.o. gos-

podare sa 27 državnih lovišta

ukupne površine od 301.594

ha na kojima se bave uzgojem

i zaštitom krupne i sitne divljači

kao što su jelen, srna, divlja svi-

nja, mufl on, divokoza, medvjed,

fazan, zec, guska, patka, prepeli-

ca, šljuka, trčka, liska i druga div-

ljač. S obzirom na bogata lovišta

opremljena lovno-tehničkim i

lovno-gospodarskim objektima

te na brojne luksuzne lovačke

i planinarske domove u kojima

odsjedaju gosti, HŠ predstavlja-

ju značajniji potencijal u razvoju kontinentalnog turiz-

ma.

Osim lovišta i lovačkih domova u kojima se nude

poznati lovački specijaliteti, tvrtka je poznata po pla-

ninarskim domovima kao što su Jankovac na Papuku,

Muljava na Petrovoj gori, Zeleni vir u Gorskom kotaru,

izletištu za masovni turizam - Park šumi Golubinjak u

kontinentalni turizamHrvatske šume razvijaju kHrvatske šume razvijaju k

Stablo i nije ništa drugo, no plamen koji cvjeta.(Novalis)


Gorskom kotaru, apartmanima i sobama u Krasnu na

Velebitu, zimskom turizmu u Gorskom kotaru.

Osim smještajnih kapaciteta, Hrvatske šume nude

razne prirodne atraktivnosti i ljepote kao što su posjet

slapovima, kanjonima, izvorima, špiljama, ribnjacima,

arboretumima, muzejima šumarskih

i lovačkih eksponata, suvenirnicama,

maslinicima i vinogradima, poučnim i planinarskim sta-

zama i dr.

HŠ kao veliko državno poduzeće osim vlastite tu-

rističke ponude, predstavljaju glavne pokretače gos-

podarskog razvoja te u suradnji s ostalim državnim

instutucijama i lokalnim sa-

moupravama pomažu razvoj

lokalnog gospodarstva i kon-

tinentalnog turizma koji više-

struko utječe na razvoj ostalih

djelatnosti kao što su poljopri-

vredna proizvodnja, obiteljski

obrti, proizvodnja autohtonih

i tradicionalnih proizvoda, pro-

met i veze , trgovina i ostale

gospodarske djelatnosti.

Stoga kontinentalni turi-

zam treba promotivnim i mar-

ketinškim aktivnostima razvi-

jati na ravnoopravnoj osnovi

s primorskim turizmom te Hr-

vatsku razvijati kao kvalitetnu

i integralnu turističku destina-

ciju koja će predstavljati spoj

plavog mora te zelenih šuma,

planina i ravnica.

jaju kontinentalni turizamu kontinentalni turizam

Lovački domoviSpačva, Kunjevci, Merolino (UŠP Vinkovci)

Zlatna greda, Monjoroš, Kondrić (UŠP

Osijek)

Đedovica, Fazanerija (UŠP Našice)

Babinac (UŠP Bjelovar)

Peski, Čambina (UŠP Koprivnica)

Opeke (UŠP Zagreb)

Brezovica, Cerovljani, Šaš (UŠP Sisak)

Muljava (UŠP Karlovac)

Pansion Lovački dom, Smrekova draga,

Lividraga, Litorić, Tučka plana (UŠP

Delnice)

Radinje ((UŠP N.Gradiška)

o

Planinarski dom Jankovac (UŠP Našice)

o

Apartmani i sobe u Šumarskoj kući i

Muzeju šumarstva (UŠP Senj)

događaji 2008.

Orkanski vjetar valjaOrkanski vjetar valjahrastove kao šibice!hrastove kao šibice!

Davne 1988.godine NASA-in znanstvenik Ja-

mes Hansen, jedan od najistaknutijih svjet-

skih klimatologa, prvi put je upozorio američ-

ke zakonodavce o opasnostima stakleničkih

plinova i globalnom zatopljenju naše majčice Zemlje,

pridružujući se drugim klimatolozima i upozoravajući

ih: „Već smo stigli do jedne kritične točke, izgubit ćemo

čitav led Arktika, a znamo kako taj led gubimo zato što

naš planet više nije u energetskoj ravnoteži. Dolazit će

do ekstremnih oluja i orkana, izumiranja biljnih i živo-

tinjskih vrsta, topljenjem ledenih polova doći će do

podizanja razine mora, ukoliko ljudski rod ne poduzme

odgovarajuće korake..“

Malo tko mu je tada vjerovao, a svjedoci smo po-

sljednjih godina sve snažnijih oluja i orkana u područ-

jima gdje su oni česti. I ovog ljeta našu je zemlju poga-

đalo, češće nego obično, orkansko nevrijeme, posebno

zapadne krajeve naše zemlje.

Početkom ljeta, 4. srpnja, u popodnevnim sa-

tima, i istočnu Slavoniju, područje Spačvanskih šuma,

zahvatilo je nezapamćeno nevrijeme. Orkanski vjetar

obrušio se svom silinom na područje Šumarija Otok i

Županju u vinkovačkoj Upravi i u samo desetak minuta

protutnjao kroz g.j. Slavir i g.j. Otočke šume i iza sebe

ostavio pustoš kakvu ne pamte ni najstariji šumari ni

mještani. Zahvaćeno područje obuhvaća sastojine stare

od 100 do 150 godina i proteže se na više od 50 odjela,

površine veće od 2.500 hektara.

„Prvih dana nakon oluje, nije se mogla sagledati ni

utvrditi sva veličina ove ljetne katastrofe. Tek kada su rad-

nici Šumarije obišli sve odjele i snimili situaciju, obavili

doznaku, komisijski je utvrđeno kako je izvaljeno i polo-

mljeno više od 96.000 kubika drvne mase na području Šu-

marije Otok,“ kaže upravitelj Ivan Popić. Još dodatnih 6.000

metara kubnih šteta je na području Šumarije Županja.

ELEMENTARNE NEPOGODE KOJE SU OBILJEŽILE 2008. ELEMENTARNE NEPOGODE KOJE SU OBILJEŽILE 2008.

IZBOR REPORTAŽAIZBOR REPORTAŽA

U ljetošnjem nevremenu, koje je početkom srpnja zahvatilo područje Šumarija Otok i Županja, polomljeno je i izvaljeno preko 101.000 kubnih metara drvne sirovine najkvalitetnijih slavonskih hrastova starijih od stotinu godina. Doznake i sanacija šteta su u tijeku

Zahvaćeno područje obuhvaća sastojine stare od 100 do 150 godina i proteže se na više od

50 odjela, površine veće od 2.500 hektara.

Ovako je to izgledaoOvako je to izgledao

Piše: A. Z. Lončarić Foto: Z. Tanocki, A. Z. Lončarić, M. Mrkobrad


valjao stare jao stare ice!!

Igrom slučaja, vraćajući se s posla kući,

usred šume na otočkoj šumskoj magistrali, ne-

daleko od šumskog predjela Lože, zarobljen je

bio u službenom vozilu dipl. ing. Đuka Bertić

iz vinkovačke Uprave. Opisujući tih nekoliko

minuta koje su bile kao vječnost, ing. Bertić se

prisjeća: “Strašno, strahovito, smračilo se, samo

grmljavina od lomljenja stabala koja su padala

svuda oko mene. Jedno je stablo palo ispred

auta, stanem, krenem nazad, pade stablo iza

auta…! Nikud ne mogu“. Ipak, poslije nekoliko

minuta se pribrao, snimio nekoliko snimaka i če-

kao pomoć koju je pozvao. Radnici iz Šumarije

Otok brzo su stigli s pilama i prerezali desetke

stabala kako bi oslobodili cestu i izvukli auto.

Prilikom posjeta Šumariji Otok, kada

je 60-ak radnika iz okolnih Šumarija, Iloka, Stri-

zivojne, Vukovara, Cerne i Vinkovaca svakodne-

vno radilo i već uvelike saniralo štetu, mogli smo

vidjeti pravu pustoš. Snaga vjetra bila je tolika

da su stoljetna hrastova stabla padala k*o poko-

šena. U pojedinim odjelima nije ostalo niti jedno

stablo stojeće, što se može vidjeti i na avionskim

snimkama.

U g. j. Slavir, u desetak odjela doznačeno je

polomljenog i izvaljenog više od 25. 000 meta-

ra kubnih glavnog prihoda, dok je prethodnog

prihoda doznačeno ukupno 69.000 metara kub-

nih. U g.j. Otočke šume stradalo je i doznačeno

ukupno 1.510 metara kubnih prethodnog pri-

hoda, sveukupno više od 96.100 metara kubnih.

Radovi na sječi i izradi još uvijek traju i mogu se

očekivati i veće štete od procijenjene.

D. Vuletić na radilištuPredsjednik Uprave HŠ Darko Vuletić

s članovima Uprave Darkom Beukom i

Zdenkom Podolarom 6. listopada posje-

tio je vinkovačku Podružnicu i obišao po-

dručje koje je početkom srpnja zahvatilo

olujno nevrijeme.

Najprije je u Šumariji Otok, koja je

pretrpjela najveće štete, u razgovoru

s domaćinima, pomoćnikom u Upra-

vi Damirom Cvrkovićem, voditeljem

Podružnice Zvonimirom Mišićem te

upraviteljem Šumarije Otok Ivanom

Pupićem razmatran način i problema-

tika sanacije uraganom opustošenog

područja, nakon čega je predsjednik

Uprave u pratnji domaćina obišao dva

radilišta na području Šumarije Otok.

Kako sanirati štete-predsjednik Kako sanirati štete-predsjednik Uprave s domaćinima na radilištuUprave s domaćinima na radilištu


PREVENTIVA, POŽARI, ŠTETE PREVENTIVA, POŽARI, ŠTETE

Pišu: Irena Devčić Buzov, Miroslav Mrkobrad

Foto: I. D. Buzov

Štete od Štete od pp

U 217 požara, U 217 požara, od čega je od čega je većina izbila većina izbila na kršu, na kršu, opožareno opožareno je do kraja je do kraja listopada listopada 6637 ha šuma 6637 ha šuma i šumskog i šumskog zemljišta zemljišta kojim kojim gospodare gospodare Hrvatske Hrvatske šume, a šume, a ukupna šteta ukupna šteta procjenjuje procjenjuje se na više od se na više od 24o milijuna 24o milijuna kunakuna

Šumarija Split požarom je u Omišu

ovu godinu zaokružila na ukupno

trideset požara”, kaže upravitelj Šu-

marije Split Petar Vučak. Nadamo

se, naravno, da ih neće biti više! Od toga

je ovaj posljednji u Omišu ujedno i najveći.

Izgorjelo je 180 ha privatnog (108 ha) i dr-

žavnog zemljišta (72 ha). Požar je izbio kod

Zakučca, odmah iznad Omiša, a jaka bura

odnijela ga je u brdo prema mjestu Nakli-

ce i vikend-naselju, koje je ujedno bilo i

najugroženije, no evakuacije ljudi ipak nije

bilo. Vatra se zatim proširila prema zapadu

iznad mjesta Tugare gdje je i zaustavljena

uz pomoć zračnih snaga, dva helikoptera

i dva kanadera, koji su se u gašenje uklju-

čili tek u poslijepodnevnim satima zbog

prejakog vjetra i kovitlaca u kanjonu rije-

ke Cetine. Na terenu su bili vatrogasci iz

Šibenika, Zadra, Splita, Dugog Rata, Pod-

starne, Žrnovnice, Kaštela, Makarske, Brela

i drugih dalmatinskih mjesta te državne

postrojbe iz Divulja.

Piš I D čić B

Gasila dva hGasila dva

Požar iznad Požar iznad kanjona Cetinekanjona Cetine

28 •28 • Poslovno izvješće za 2008. godinu Poslovno izvješće za 2008. godinu HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME

od d požara preko 240 mil. kunapožara preko 240 mil. kunaD

o kraja listopada u Hrvatskim je šumama za-

bilježeno 217 požara u kojima je opožareno

6637 ha šuma i šumskog zemljišta u državnom

vlasništvu. Sliku o ukupnoj (dobroj ako ona to

može biti) požarnoj sezoni „pokvarila“ su dva velika poža-

ra u Makarskoj i Omišu krajem rujna te jedan u Drnišu (oko

70 ha), u listopadu. Unatoč tome, šumari i ovu godinu,

zahvaljujući dobro organiziranoj preventivi, provedenim

uzgojnim radovima te uspješnoj suradnji s vatrogasnim

postrojbama, koje su sve bolje organizirane i opremlje-

ne, mogu sa stanovišta protupožarne zaštite smatrati

zadovoljavajućom osobito kada se opožarene površine

usporede s godinama u kojima su brojke prelazile 20 i

više tisuća hektara. Da bi se dobila ukupna slika šumskih

požara u Hrvatskoj ovim brojkama, dakako, treba dodati

opožarene površine u privatnom vlasništvu o čemu brine

Savjetodavna služba pri Ministarstvu regionalnog razvoja,

šumarstva i vodnog gospodarstva.

Većina požara dogodila se na krškom dijelu (5793 ha),

no sreća je da je uglavnom gorjelo nisko raslinje, makija,

garig, šikare te oko 550 ha visokih borovih šuma. Po broju

požara i opožarenih površina prednjači najveća splitska

Uprava s 5392 ha. Najviše požara dogodilo se u mjesecu

kolovozu -74.

Ukupne štete, uključujući i one od općekorisnih funk-

cija šuma, procjenjuju se na više od 247 milijuna kuna.

Imamo i opširniji prikaz posljednjeg požara u Omišu.

Na požarištu zamalo da nije došlo

do tragedije. Naime, prilikom dolaska na po-

žarište u prometnoj nesreći lakše su ozlije-

đena četvorica vatrogasaca iz Splita kada se

cisterna puna vode prevrnula na putu prema

Omišu. Isto tako, zbog jakog vjetra, gotovo je

došlo do pada helikoptera koji je na požarištu

izbacivao vodu.

Zlatko Lalić, rukovoditelj Odjela za eko-

logiju splitske Uprave, navodi kako je ove

godine izbilo ukupno 146 požara na preko

5000 ha površine. Najviše je gorjelo neobra-

slo šumsko zemljište (2 368 ha), zatim šikare

dva helikoptera i dva kanadera!a helikoptera i dva kanadera!i šibljaci (1790 ha), garig (376 ha), visoke šume

(520 ha) te naposlijetku makija (75 ha) i panja-

ča (51 ha). Šteta je procijenjena na preko 140

milijuna kuna.

Gledajući po Šumarijama, najviše povr-

šina izgorjelo je na području srednje i južne

Dalmacije. Prednjači Šumarija Drniš sa 1 562

ha opožarene površine, zatim Šumarija Sinj s

1 307 ha te Makarska gdje je u posljednjem

velikom požaru izgorjelo 470 ha državnog

zemljišta.

Glavni vatrogasni zapovjednik Republike

Hrvatske Mladen Jurin zaključuje: „Da nije bilo

Makarske, mogli bismo reći da smo sezonom

u potpunosti zadovoljni. Najviše požara bilo

je u Šibensko-kninskoj županiji, ali to smo po-

dručje posebno pokrili dodatnim snagama pa

većih problema ipak nije bilo“.

Požar je došao do Požar je došao do kuća, Tugarekuća, Tugare

Petar Vučak i Petar Vučak i Zlatko LalićZlatko Lalić

Gorjela je i visoka šumaGorjela je i visoka šuma

OMIŠ OMIŠ

Poslovno izvješće za 2008. godinu Poslovno izvješće za 2008. godinu HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME 2929

izvještaj revizora



ustrojstvo HŠ

adresarnaziv naselje adresa poz centrala fax

DIREKCIJA ZAGREB LJ.F.Vukotinovića 2 1 4804111 4804101

UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA

VINKOVCI VINKOVCI Trg bana J. Šokčevića 20 32 331655 331129


OSIJEK OSIJEK Julija Benešića 1 31 257000 212668


NAŠICE NAŠICE J.J.Strossmayera 1 31 618050 613741


POŽEGA POŽEGA Milke Trnine 2 34 312380 281747


BJELOVAR BJELOVAR Matošev trg 1 43 647111 247118


KOPRIVNICA KOPRIVNICA Ivana Meštrovića 28 48 250900 250963


ZAGREB ZAGREB Vladimira Nazora 7 1 4821075 4821081

UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SISAK SISAK Josipa Runjanina 12 44 559111 559115


KARLOVAC KARLOVAC Put Davorina Trstenjaka 1 47 843200 613438


OGULIN OGULIN B.Frankopana 12 47 525222 522831


DELNICE DELNICE Supilova 32 51 812222 812342

UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SENJ SENJ Nikole Suzana 27 53 881022 881520


GOSPIĆ GOSPIĆ Budačka 23 53 575530 575531

UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA BUZET BUZET Naselje Goričica 2 53 695150 662973

UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SPLIT SPLIT Kralja Zvonimira 35/III 21 482744 482946

UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA NOVA

GRADIŠKA NOVA GRADIŠKA J.Juraja Strossmayera 11 35 361455 362245

kb poslovni izvjestaj 2008 hrvatske sume · koje domaća drvna industrija nema interesa ili...

Documents