ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – upravljanje projektima i projektna nastava u...

5th International Congress of Boarding Schools, Ljubljana, Slovenia: Project Management and Project Teaching in Education System as key Elements of Competence for Life Long Learning

Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje –upravljanje projektima i projektna nastava

u obrazovanju

akademik Ivo Šlaus, dekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld

mr.sc. Andreja Marcetić, vanjski suradnik Agencije za odgoj i obrazovanje

V. Mednarodni kongres dijaških domov Slovenije: „Modelo vzgoje v globalni družbi”Ljubljana 26.-27.03.2015.

O predavaču

mr. sc. Andreja Marcetić

• vanjska suradnica Agencije za odgoj i obrazovanje – voditeljica stručnih usavršavanja odgojno – obrazovnih djelatnika i projekata u području razvijanja ključnih kompetencija

za cjeloživotno učenje i ljudska prava

– sudjelovala je u izradi nacrta kurikuluma GOO AZOO

– sudac je procjenitelj Državne smotra projekata Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i

demokratsko građanstvo

• suradnica Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih – unapređenje kurikuluma u području projektne nastave

• voditeljica je i koordinatorica programa/projekata od interesa za Grad Zagreb– projekti socijalnog značenja, ljudskih prava, zaštite okoliša i održivog razvoja, zaštite potrošača , ačanja kapaciteta

ustanova za obrazovanje odraslih

• poslovne edukacije – upravljanje konfliktima, motivacija, upravljanje vremenom, stres i burn-out sindrom, poslovni sastanci, poslovni bonton,

poslovna etika i etiketa, Netiketa i bonton na socijalnim mrežama, mentalne mape i upravljanje timovima)

• suradnica je časpisa– Udruga.hr, Direktor.hr, Poslovni savjetnik, Tajnica.Hr, Poslovni edukator, Školske novine, Lisa

• suradnica u znanstveno – istraživačkim i stručnim međunarodnim projektima – AZOO, MZOS, WYG, Vijeća Europe, Vlade RH, ERF

– projektne aktivnosti prevencije rizičnog ponašanja Gradskog ureda za obrazovanje i Gradskog ureda za socijalnu zaštitu

i osobe s invaliditetom

– projektne aktivnosti na smanjenju nezaposlenosti, povećanju socijalnog uključivanja, konkurentnosti i mobilnosti na

tržištu rada EU

http://www.kvalifikacije.hr/strucni-skupovi-o-hko-u-i-cjelozivotnom-ucenju

http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=267:struni-skupovi-o-ulozi-hko-a-te-nunosti-cjeloivotnog-uenja&catid=291:opi-skupovi-u-suorganizaciji-azoo-a&Itemid=482


Sadržaj: 1. Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje

– Strateški dokumenti

– Tržište rada

2. Upravljanje projektima

3. Projektna nastava

4. Prikaz dobre prakse


Zašto ove teme?

• Izvor: http://www.statista.com/chart/1524/youth-unemployment-still-unrelenting-in-europe/

http://www.statista.com/chart/1524/youth-unemployment-still-unrelenting-in-europe/


Mladi i nezaposlenost u EU

nezaopslenost mladih u EU u siječnju je iznosila 21.4% - jedna od pet mladih osoba je bila bez posla

nesrazmijer između zemalja EU; dok je u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj oko 10%, u Italiji, Hrvatskoj, Grčkoj i Španjolskoj je oko 40%

http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Unemployment_statistics


Neet skupina

• Prema Međunarodnoj organizaciji rada NEET (eng. Not in Education, Employment and Training) predstavlja dobnu skupinu od 15-24 koja je završila školovanje, nije zaposlena niti pohađa obuku.

• nezaposleni i aktivno traže posao, ali i one mlade ljude koji su ekonomski neaktivni iz niza razloga poput dugoročne bolesti ili drugo.

• isključuje pojedince koji su zaposleni, u sustavu obrazovanja ili obuke, ali osim aktivno nezaposlenih ona uključuje i ekonomski neaktivne.


Neki od čimbenika koji povećavaju vjerojatnost da se postane NEET su sljedeći

• Pojedinci koji imaju neki oblik invaliditeta imaju 40% više šanse da postanu NEET u usporedbi s drugima

• Mladi imigranti imaju 70% više šanse da postanu NEET u usporedbi s domaćim državljanima

• Mladi s niskim stupnjem obrazovanja imaju tri puta veće šanse da postanu NEET u usporedbi s mladima koji su završili tercijarni stupanj obrazovanja

• Život u udaljenim područjima povećava za 1.5 puta šanse da se postane NEET

• Mladi koji imaju niži dohodak u kućanstvu imaju više šanse da postanu NEET u usporedbi sa onima koji imaju prosječan dohodak;

• Mladi koji imaju nezaposlene roditelje imaju 17% veće šanse da postanu NEET;

• Mladi koji imaju roditelje s niskim stupnjem obrazovanja udvostručuju si šanse da postanu NEET

• Mladi čiji su roditelji razvedeni imaju 30% više šanse da postanu NEET


Što kaže gospodarstvo?

Naši učenici kad izlaze iz sustava obrazovanja;

istraživanje HGK* pokazalo je nedostatak

• komunikacijskih vještina

• rada s računalom

• prezentacijskih vještina

• poslovnog pregovaranja

• donošenje poslovnih odluka

*http://web.hgk.hr/


Novi mladi zaposlenici …

nemotiviranost

nesnalažljivost

nezainteresiranost


Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje


Ključne kompetencije

• prijenosni, višefunkcionalni skup znanja, vještina i stavova potrebnih svakoj osobi za njezino osobno ispunjenje i razvoj, društvenu uključenost i zapošljavanje.

• treba razviti do kraja obveznog školovanja, a one služe kao osnova za daljnje učenje u okviru cjeloživotnogučenja (formalno, neformalno, informalno)

EC: Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje: Europski referentni okvir, 2004


• Znanje ....

• Kompetencije (znanja, vještine, stavovi)


1. komunikacija na materinjem jeziku

2. komuniciranje na stranom jeziku

3. matematička pismenost i osnovna

znanja iz znanosti i tehnologije

4. digitalna kompetencija

5. kompetencija znati kako učiti

6. socijalne vještine i građanska

kompetencija

7. poduzetništvo /poduzetnost … ----

…………….upravljanje projektima

8. kulturalna ekspresija (kulturna svijest i

izražavanje)

Ključne kompetencijeu ciklusu cjeloživotnog učenja - L3Europska Komisija: Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – EU

referentni okvir

Poduzetničke kompetencije

ƒsposobnost pretvaranja ideja u konkretne akcije

�uvoditi i podržavati inovacije ƒ

pokazivati inicijativu i preuzimati rizik

ƒpreuzimati odgovornost za vlastite postupke

ƒdjelovati proaktivno i pozitivno reagirati na

promjene

ƒpostavljati ciljeve i ostvarivati ih ƒ

djelovati timski

ƒbiti motiviran za uspjeh

Kakva bi trebala biti škola koja obrazuje za društvo znanja

‡„Fleksibilnost „

Kreativnost „Preuzimanje

rizika

Europska iskustva…

• … poduzetništvo je osnovna kompetencija koja se ne poučava u okviru samo jednog predmeta ili jednog projekta

• … univerzalna, međupredmetna tema koju treba uvoditi već od osnovnog obrazovanja

• …međupredmetne teme u kurikulumimasrednjih škola:

• �Engleska: poduzetništvo

• ƒFinska (Hrvatska): aktivno građanstvo i poduzetništvo


Strateški dokumenti

Strategija Europa 2020. predlaže tri prioriteta koji

se međusobno nadopunjuju

PAMETAN RAST: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji.

ODRŽIV RAST: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija

UKLJUČIV RAST: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost.

Glavni ciljevi EU 2020

75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno

3 % BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj

treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i povećanje do 30 % smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju

postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 %, a najmanje 40 % mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja

20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva


Suvremene metode poučavanja

Kako odgovoriti na suvremene potrebe tržišta rada

tradicionalne nastavne metode

cilj suvremene nastave

učitelj je prenositelj znanja, a učenici pasivni slušači i primatelji tih znanja

suvremene nastavne metode

aktivno uključivanje učenika u nastavu, potiče stvaralaštvo

dijaloška istraživačkaučenje putem

rješavanja problema

simuliranjeigra


Subremene metode

• Brainstorming

• Icebraking

• Timski rad

• .....

• Projektna nastava


Gdje smo tu mi ...?

Što se očekuje od zaposlenika ?

spremnost na cjeloživotno

učenje

rad u timu

prepoznavanje novih rješenja

projektni pristup

spremnost na preuzimanje

razumnog rizika


Upravljanje projektima


Samozapošljavanje

Osnivanje udruga

.... Apliciranje

na natječaje


Projekt = aktivnosts unaprijed utvrđenim:

• jasnim i ostvarivim ciljem

• konačnim trajanjem

• raspoloživim resursima (ljudi, vrijeme, financijska sredstva)

• željenom razinom kakvoćekonačnog proizvoda


Dobro postavljeni

ciljevi

• Jasno određeni (opisani)

• Mjerljivi

• Dostižni

• Ostvarivi

• Vremenski uokvireni

Cilj projekta

Sudionici projekta

Naručitelj(i) projekta

Sponzor(i) projekta

Ulagač(i) u projekt

Voditelj(i) projekta/projeka

ta/programa

PROJEKTNI TIM -članovi tima

• Osobe zadužene za realizaciju pojedinih aktivnosti u okviru projekta.


Projektna nastava

Zašto?

Projektna metoda


1930 – tih pedagozi Dewey i Killpatrick uvode metodu poučavanja u škole pod nazivom projekt – metoda ili metoda izobrazbe iskustvomUvođenje istraživačke metode

u nastavu

ŠTO JE PROJEKTNA NASTAVA ?

Projektna nastava – etape (1)

• izbor teme projekta – tema treba biti zanimljiva, nedovoljno istražena, iz područja interesa učenika – stvaranje tematskog okvira

• određivanje zadaće ili cilja projekta – učenike potaknuti na "oluju ideja" kako bi odredili zadaće projekta, pri tome je važno da one budu realno izvodljive

Pripremna faza

• priprema učenika za odabranu temu – uputiti na dodatnu literaturu

• izrada plana provedbe projekta (odrediti mjesto i vrijeme rada, za svaku etapu utvrditi vremenski rok, izbor materijala i metoda rada, podjela učenika u skupine te podjela rada unutar skupina te predvidjeti eventualne poteškoće i način kako ih otkloniti

planiranje

• slijediti plan – na kraju objediniti rezultate svih skupina

• dokumentirati provedbu projekta – bilješke, fotografije,...

provedba

Projektna nastava – etape (2)

Predstavljanje projekta

• prezentacija rezultata projekta i njegovo iznošenje u javnost

• prezentacija provedbe - izrada panoa, plakata, web stranice, predavanja,...

Valorizacija

• procjena ostvarenosti cilja projekta

• kritička analiza cjelokupnog rada na projektu - teškoće, uspjesi

održivost


Klasična vs projektna nastava

ograničena nastavnim planom i programom i koncentrirana na njegovu realizaciju

jasno odijeljene nastavne cjeline, teme i jedinice

slabije povezivanje usvojenih znanja, vještina i sposobnosti

nema korelacije s drugim predmetima

frontalni oblik rada / ponekad grupi rad

KLASIČNA NASTAVA

Projektna nastava

stjecati društvene (socijalne) vještine, učiti živjeti zajedno (suradnja i snošljivost), stjecati praktične vještine (modeliranje,

stvaranje u materijalu, uporaba alata ili uređaja),

naučiti koristiti obavijesti, metode i teorije

naučiti tražiti i birati obavijesti (informacije)

naučiti istraživati

naučiti učiti

orijentiranost učeniku

partnerski odnos učenika i

nastavnika

otvorenost prema problemskim situacijama i

zadacima (iz realnog života)

korelaciju s drugim područjima znanosti i ljudske

djelatnosti

metode suradničko - timskog rada

razvijanje organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti

učenika

primjenu novih nastavnih metoda

poučavanja

PROJEKTNA NASTAVA


Učinci projektne nastave

Odgojno – obrazovni učinci projektne nastave

UČENIKSamostalno

pronalaženjeinformacija

Razvijanje sposobnosti

rada ugrupi

Kritički odnosprema

vlastitom i tuđemradu

Sposobnostrješavanjaproblema

Sposobnostizražavanja,odlučivanja,svladavanja

gradiva

Usvajanje novih metoda

rada

Uloga nastavnika u projektnoj nastavi

NASTAVNIK

Zahtjevniji

oblik

nastave

Dodatni

angažman

nastavnika

Prošireni

dio

nastavnog

programa

“širi “

vremenski

okvir

projektaPrimjena

novih

nastavnih

metoda

Svladavanje

neočekivanih

problema i

situacija

Projekt

Manager

kontrola,

usmjeravanj

e

Poteškoće evaluacije ishoda


• sadržaj

• proces

• ishod

• mjere se promjene na razini znanja, stavova, vrijednosti ...

Glasgow (1996) odredio je strategije evaluacije PBI kroz 3

područja

Evaluacija ishoda

Što i kako treba pratiti

tijekom projektnih aktivnosti?

Kako procijeniti rezultate

projektnih aktivnosti?

Kako procijeniti individualne aktivnosti i postignuća

svakog učenika i što vrednovati?

Kako procijeniti zajednički rad para ili skupine i

što vrednovati

?

Koja rješenja primijeniti za ocjenjivanje

- osloniti se na postojeće skale ili

se prikloniti analitičkom

opisnom praćenju i ocjenjivanju?

Najčešće greške praćenja i vrednovanja projektne nastave (Matijević, 2011)

Ne uzimanje u obzir kako projektna nastava nije organizirana radi učenja obavijesti (informacija) ili stjecanja znanja, već i radi stjecanja

navedenih kompetencija

Često traženje samo elemenata intelektualnih aktivnosti i rezultata

(što učenik zna?) u projektnim aktivnostima

Oslanjanje na tradicionalnu skalu od pet stupnjeva što se koristi za ocjenjivanje uspješnosti u spoznajnom u spoznajnom

(kognitivnom) području

PRIMJERI KONKRETNIH GLAGOLA za provjeru postignuća, ishode učenja

-OCJENJIVANJE predmeta, cjeline, teme, nastavne jedinice

Osobine, kvalitete, uspjeh

Ističe se zadovoljava nedovoljno

suradnja –skupina kao cjelina

prihvatljivo rješavanje sukoba

radno ozračje

Rješenje (proizvod) kao rezultat timskog rada


Stupanj isticanja u nekim osobinama

Ističe se zadovoljava nedovoljno

interes, motivacija

suradnja

vlastita inicijativa

snošljivost na razlike suradnika

solidarnost

samostalnost

stvaranje novih zamisli

ustrajnost, marljivost

organizacijske sposobnosti

odgovornost i ozbiljnost

Projektna nastava – istraživanja učinaka

Projektno učenje u pozitivnoj je korelaciji s boljim ispitnim rezultatima, manjim brojem izostanaka s nastave i s manje problema s disciplinom.

Povezanost projekata s primjenom u stvarnom životu čini učenike motiviranijima. Osim toga projektno učenje razvija samostalnost učenika.


Ključne kompetencije

• konkurentnost

• (samo)zapošljivost

• mobilnost

.... na tržištu rada


Primjeri dobre prakse


Dosadašnja iskustva u provođenju

građanskog odgoja i obrazovanja u

Učeničkom domu Tina Ujevića


PRIMJER DOBRE PRAKSETema projekta:

Kako smanjiti rizik mladih od ulaska u NEET* skupinu

*NEET – Not in Education, Employment or Training


1.

PREPOZNAVANJE

PROBLEMA

JAVNE POLITIKE

U NAŠOJ SREDINI

Garancije za mlade (European Youth Guarantee)• I. NOVI JAVNI RADOVI ZA MLADE

– Pomagači u nastavi „mladi- mladima“– Voditelji EU projekata u nevladinom sektoru

„Mladi za EU“– Mini javni radovi za mlade „Mladi za zajednicu“

• 2. MJERA ZA ZADRŽAVANJE ZAPOSLENOSTI MLADIH– Rad i nakon stručnog osposobljavanja– Vaučerom do posla

• 3. MJERA ZA POVEĆANJE POKRETLJIVOSTI MLADIH UKLJUČENIH NA STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD– Rad i staž i prijevoz

• 4. MJERE ZA OSPOSOBLJAVANJE I OBRAZOVANJE MLADIH– 4.1. Učenjem do poduzetnika– 4.2. Program opismenjavanja mladih– 4.3. 0stali programi usavršavanja i obrazovanja

mladih - EU i zanimanja budućnosti• 4.4. PROGRAMI ŠKOLOVANJA I

OSPOSOBLJAVANJA NEZAPOSLENIH MLADIH OSOBA ZA I KOD POZNATOG POSLODAVCA – I MLADI UČE UZ POSAO

• 5. MLADI U SOCIJALNOM PODUZETNIŠTVU

MLADI U SOCIJALNOM

PODUZETNIŠTVU

• Jačanje uključivanja i zapošljavanja mladih kroz socijalno poduzetništvo

• Uključivanje mladih u programe za zajednicu, financirane radom trgovačkih društva nastalih unutar socijalnog poduzetništva (osnivači trgovačkih društava OCD ili ustanove)

• Jačanje kapaciteta civilnog sektora

• Razvoj kompetencija za cjeloživotno učenje s ciljem povećanja konkurentnosti , samozapošljivosti i mobilnosti mladih kroz edukaciju na teme (volontiranje – vođenje udruge - poduzetništvo …)

Ciljevi:

izbor

Upoznavanje s mjerom MLADI U SOCIJALNOM

PODUZETNIŠTVU

Mogućnosticjeloživotnog učenja u

RH i zemljama EU(razvoj karijere i

mobilnost)

Razvijanje društvenih isocijalnih kompetencija

sa svrhom samo/zapošljavanja

Volontiranje(upoznavanje s

izmjenama Zakona, novom metodologija

vrednovanja …)


samozapošljavanje

konkurentnost

mobilnost

Tržište rada


Izvori:

http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3122:materijali-sa-skupa-sv-a-fizike-prosinac-2011-&catid=272:fizika

http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2526:razine-uenikih-postignua-bloomova-taksonomija-znanja

http://web.hgk.hr/

http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm

http://www.azoo.hr/images/Strucni2012/jesenski_rok_2012/Opazanje_web.pdf …

1. Bodea, C. (2002) Project Oriented Society: from a theoretic concept to a concrete economicreality. Economy Informatics, 1.Eurydice (2002) Key competences: A developing concept ingeneral compulsoryeducation. Brussels: Eurydice.

2. Cindrić, M. (2006.): Projektna nastava i njezine primjene u nastavi fizike u osnovnoj školi, Magistra Iadertina, Sveučilište u Zadru, vol. 1, br. 1, str. 33-47.

3. Gojšić, J. et al. (2008): Upravljanje projektima (ilustrirani vodič). Incremedia. Zagreb

4. Grant, M.M., Branch, R.M. (2005.): Project.based learning in a middle school: Tracing Abilitiesthrough the artifacts of learning. J. Res. Technol. Edu. 38 (1), 65-98.

5. Matijević, M. (2008) Projektno učenje i nastava. U: Drandić, B. (ur.) Nastavnički

6. Pastuović, N. (1999.): Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. Znamen, Zagreb, str. 191-209.

7. Project Management Institute (2004): A Guide to the Project Management Body of Knowledge. Third Edition (PMBOK Guide): Project Management Institute suputnik. Zagreb: Znamen, str. 188-225

http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2526:razine-uenikih-postignua-bloomova-taksonomija-znanja

http://web.hgk.hr/


[email protected]