KOMASACIJE ZEMLJITA

AGRARNE OPERACIJE

Agrarne operacije su sprovoenje promjena na dijelu zemljita kojima se djelomino ili u cjelini: mijenja vlasnik zemljita mijenja postojea putna ili kanalna mrea grupie drutvena svojina unitavaju nekorisni i podiu novi zasadi i objekti grupiu parcele svih vlasnika ili posjednika mijenja namjena zemljita i dr.Agrarne operacije najee primjenjivane kod nas su: Agrarna reforma i kolonizacija Arondacija Eksproprijacija Nacionalizacija zemljita i Komasacija zemljita Agrarna reforma i kolonizacija, eksproprijacija o nacionalizacija su agrarne operacije kojima se posjed usitnjava: erdonizacijom i komasacijom se ukrupnjava.AGRARNA REFORMA I KOLONIZACIJAU sklopu veih drutvenih promjena sprovode se i agrarna reforma i kolonizacija kojima se zemlja oduzima od velikih posjednika i neprijatelja a dodjeljuje onima koji je obrauju zemljoradnicima a koji su ili bezemljai ili je nemaju dovoljno.U naoj zemlji agrarna reforma je sprovedena u vie navrata i u razliitim drutveno-politikim prilikama: poslije Prvog svjetskog rata, poslije Drugog svjetskog rata i u drugim pogodnim periodima.

ARONDACIJAArondacija je agrarna operacija iji je cilj ukrupnjavanje poljoprivrednog ili umskog zemljita u drutvenoj svojini radi racionalne obrade, primjene savremene tehnologije, zatite, melioracija i dr.Vri se pripajanjem poljoprivrednog zemljita induvidualnih vlasnika koje se nalazi u ili pored drutvene svojine tako to se induvidualnim vlasnicima u zamjenu daje zemljite ili naknada u novcu.

EKSPROPIJACIJAEksproprijacija je oduzimanje, uz naknadu, imovine i prava na nepokretnostima od vlasnika u cilju izgradnje objekata od opteg interesa: privrednih, stambenih, komunalnih, zdravstvenih, prosvjetnih, kulturnih, kulturnih, narodne odbrane i dr.Eksproprijacija se moe sprovoditi i na podrujima zahvaenim elementarnim nepogodama veeg obima (zemljotres, poplava, poar i sl.) u cilju izgradnje objekata i izvoenja radova kojima se otklanjaju posledice prouzrokovane tim nepogodama, zatim za potrebe Jugoslovenske narodne armije, za eksplataciju sonih leita, za proizvodnju hrane na industrijskim farmama (peradarske , stoarske, i sl.) i dr.

Potpuna eksproprijacija je prenos prava vlasnitva nepokretnosti na drutvenu svojinu.

Nepotpuna ekspropijacija je utvrivanje slubenosti na zemljitu ili zgradi i zakup zemljita na odreeno vrijeme (istraivanje rudnog blaga ,korienje kamenoloma, vaenje gline,pijeska, ljunka i sl.) a najvie do 5 godina.

Pri odreivanju naknade za eksplorisano poljoprivredno zemljite cijenie se korist koju moe dati to zemljite redovnim iskoriavanjem, korist koju je raniji vlasnik imao od tog zemljita a naroito trina cijena tog zemljita.Ako je vrijednost poljoprivrednog zemljita uveana uslijed neposrednog ili posrednog ulaganja drutvenih sredstava ili ako na formiranje trine cijene utiu okolnosti da se poljoprivredno zemljite nalazi u naseljima ili u turistikim podrujima ili u njihovoj blizini, naknada se umanjuje srazmjerno uticaju navedenih okolnosti.

Za eksproprisane graevinske objekte naknada se odreuje na osnovu graevinske vrijednosti eksproprisanog objekta.

Graevinska vrijednost eksproprisanog graevinskog objekta obuhvata: vrijednost materijala, vrijednost radne snage potrebne za izgradnju objekta, trokove transporta materijala i trokove izrade tehnike dokumentacije.

NACIONALIZACIJA ZEMLJITA

Nacionalizacija zemljita je oduzimanje, uz naknadu, prava svojine na zemljitu u naseljima gradskog karaktera kao i na drugim podrujima predvienim za stambenu i drugu kompleksnu izgradnju u cilju korienja tog zemljita za graevinske, komunalne ili prirodne svrhe.Tako dobiveno zemljite pretstavlja graevinsko zemljite.KOMASACIJA ZEMLJITAKomasacija zemljita je ureenje zemljinih povrina uz stvaranje veih pravilnijih i grupisanih zemljinih parcela u cilju poveanja produktivnosti i smanjenja trokova poljoprivredne proizvodnje, kao i opteg ureenja zemljita.Komasacija se izvodi u skladu sa prostornim planom odreenog regiona na principu dobrovoljnosti uesnika komasacije koji se o sprovoenju komasacije izjanjavaju referendumom.

U okviru komasacionog podruja a na osnovu projekta komasacije vlasnicima parcela se umjesto njihovih dotadanjih parcela dodjeljuju nove.Da bi ta zamjena bila pravina prethodno se odreuje vrijednost zemljita na cijelom komasacionom podruju.

POKRETANJE POSTUPKA I ODOBRENJE KOMASACIJE

O sprovoenju komasacije, na nekom zemljitu, odluuje skuptina optine na ijem se podruju nalazi to zemljite.

Sprovoenje komasacije pokree se zahtjevom za odobravanje komasacije koji se podnosi skuptini optine.Zahtjev mogu podnijeti: organizacija udruenog rada iz oblasti poljoprivrede, zemljoradnika zadruga, samoupravna interesna zajednica vodoprivrede, veina vlasnika zemljita i izvrni odbor skuptine optine. Zahtjev sadri: obrazloenje o potrebi komasacije

podatke za komasaciono podruje:naziv katastarskih

optina, povrine po kulturama, broj parcela, broj

uesnika komasacije, broj domainstava, prosjene veliine parcela za svaku katastarsku optinu; posebno za zemljita u drutvenoj svojini a posebno za zemlj ta na koje postoji pravo svojine

broj mjesta na kojima se nalazi zemljite u drutvenoj svojini

podatke o uloenim ili planiranim sredstvima za ulaganje u meliracione radove

prijedlog radova i mjera koji bi se proveli uporedo sa komasacijom

podatke o trokovima komasacije i izvorima finansiranja

Uz zahtjev se prilae izvod iz prostornog plana optine i pregledna karta na kojoj je prikazano postojee stanje putne i kanalske mree, stanje zemljita u drutvenoj svojini i zemljita na koje postoji pravo svojine, kao i granica komasacionog podruja i urbanih podruja i graevinskog zemljita.

Ukoliko se zakljui da komasaciju treba sprovesti, skuptina optine e, prije donoenja odluke o odobravanju komasacije, raspisati referendum da bi pribavila i miljenje uesnika komasacije.

Odluka o odobravanju komasacije sadri opis granice komasacionog podruja i nain finansiranja.

Donoenjem odluke zabranjuje se graenje i podizanje dugogodinjih zasada i usjeva.

ORGANI ZA SPROVOENJE KOMASACIJEKomasaciju sprovodi komisija za komasaciju.Komisiju za komasaciju imenuje skuptina optine.Sastoji se od pretsjednika, koji mora biti diplomirani pravnik, i, najmanje, etiri lana, meu kojima se moraju imenovati poljoprivredni i geodetski strunjak,i prestavnik organizacije udruenog rada koje koristi zemljite i pretstavnik vlasnika zemljita na kojem se sprovodi komasacija.

Komisija za komasaciju: sastavlja prijedlog naela komasacije

stvara uslove za rad i koordinira poslove svih organa i organizacija koji uestvuju u sprovoenju komasacije

saziva zbor uesnika na kome bira odbor uesnika

vodi rauna o koliini, kvalitetu i dinamici izvrenih radova

obrazuje potkomisije

rjeava prigovoreu prvostepenom postupku

donosi rjeenja o raspodjeli komasacione mase.

Stvaranje uslova za rad podrazumjeva blagovremeno obezbjeenje pogodnih prostorija, namjetaja, vozila, biljega i dr. Koordinate rada je donoenje i praenje dinamike izvoenja radova.

Komisija za komasaciju obrazuje potkomisije za: utvrivanje stvarnog stanja nekretnina

procjenu vrijednosti zemljita

procjenu objekata i dugogodinjih zasada

izlaganje iskaza starog stanja sa uzimanjem elja uesnika komasacije zemljita i raspodjelu zamljita.

Komisija za komasaciju, po potrebi, moe obrazovati i druge potkomisije.PRIPREMANJE ZA SPROVOENJE KOMASICIJE

(naela komasacije)

Skuptina optine, na prijedlog komisije za komasaciju utvruje i donosi naela komasacije koja sadre:

poloaj zemljita u drutvenoj svojini

potrebne povrine za zemljita u optoj upotrebi (putevi, kanali i dr.)

poloaj zemljita za opte i zajednike potrebe naselja (sportski tereni, kolski i zdravstveni objekti, groblja i dr.) u skladu sa prostornim planom i urbanistikim redom

zatitne zone u kojima se ne moe vriti poljoprivredna i druga proizvodnja i drugi radovi koji bi mogli dovesti do zagaivanja ili poveanja zagaivanja podzemni voda

nain grupisanja zemljita na kojima postoji pravo svojine

poloaj zemljita starakih domainstava

poloaj zemljita udruenih zemljoradnika

grupisanje zemljita domainstava

zemljita pod kulturom naroite vrijednosti i objektima

nain i vrijeme krenja uma, uklanjanje mea, ubiranje poljoprivrednih usjeva i dr.-

nain i vrjeme predaje zemljita, zgrada i drugih objekata

visinu trokova koje e snositi uesnici komasacije i nain uplate trokova

i o drugim pitanjima koja su od znaaja za sprovoenje komasacije.

Komisija za komasaciju priprema prijedlog naela komasacije, sastavlja ugovore, nalazi prostorije za rad, izuzima katastarski operat, radni original i druge dokumente iz optinskog organa nadlenogh za geodetske poslove, obezbjeuje vozila za svoj rad i rad potkomisija, nabavlja biljege za razgranienje katastarskih optina, tabli i parcela i dr.

PROJEKAT PUTNE I KANALSKE MREE

Projektovanje putne i kanalske mree provjera se specijalizovanoj radnoj organizaciji, koja u svom sastavu ima strunjake odgovarajuih profila.

Projekt putne i kanalske mree je osnov projekta kosamacije, a to znai da moe bitno uticati na ukupan uspjeh komasacije.

Kanalska mrea se postavlja da bi se na odreenom podruju postiglo:

zatita od poplava,

zatita od zabarivanja,

snienje previsokog nivoa podzemnih voda,

poveanje preniskog nivoa podzemnih voda i dr.

Sastoji se od glavnog kanala (recipijenta) i kanalske mree I,II i III reda.Kanalska mrea III reda se uliva u kanalsku mreu II reda i predpostavlja, uglavnom, granice tabli.

Kako projektovana kanalska mrea nadalje uslovljava putnu mreu, a time, esto, ve i definie table, projektant kanalske i putne mree treba da vodi rauna i o projektu komasacije, tj, o strukturi posjeda, obliku i veliini tabli i parcela, smjeru obrade usjeva, smjeru nadjele, vrijednosti zemljita, posebno pored novoprojektovanih kanala itd.

Kanalska mrea treba da ima dovoljan broj puteva pored sebe (iri kanali sa obje strane) kako se moe redovno istiti i dovoljan broj mostova, da ne pretstavlja smetnju za saobraaj.

Kanalska mrea se projektuje na podlozi koja ima i horizontalnu i visinsku predstavu terena tzv. situacioni plan.

irina pojasa koji kanal zahvata, zavisie ne samo od nagnutosti bonih strana kanala, ve i od dubine kanala ispod povrine terena (sl.3).

Kako kanal ima konstantan pad cijelom svojom duinom, nalazie se na razliitim dubinama, pa e i irina pojasa koji zahvata biti razliita.

Ako se tano nanese, ta irina e biti kriva linija koja se u komasaciji ne moe koristiti (sl.4), pa se zamjenjuje pravom, paralelnom osnovini kanala, udaljenom od nje toliko da obuhvati i najiri pojas.

Putna mrea prati kanalsku, ali zavisi i od niza drugih uslova. To su: raspored i kvalitet postojeih puteva, poloaj naselja, kvalitet zemljita, struktura usjeva, struktura posjeda, orjentacija puteva i dr.

Na osnovu prikupljenih podataka izrauje se projekt putne mree.Putevi se dijele na kategorisane i nekategorisane.Kategorisani su definisani zakonom i dijele se na: magistralne regionalne i lokalnei imaju svoje oznake. Nekategorisani su optinski putevi, poljski putevi, umski putevi, i dr.

U komasaciji zemljita radi se o poljskim putevima koji, uglavnom, slue za transport i prijevoz u poljoprivredi. Namijenjeni su za prevoz ljudi, repromaterijala, poljoprivrednih maina i dr.Optinski putevi su meumjesni i putevi u naselju.

Pri projektovanju putne mree vodi se rauna o postojeim kategorisanim putevima, naroito o brzim, koji treba da su, ako je mogue, iskljueni od presjeka sa poljskim putevima.

Mrea puteva, naroito najniih, treba da je ortogonalna, kako bi se dobile table oblika kvadrata ili pravougaonika.

irina pojedinih vrsta puteva zavisi od preglednosti, zaustavnog puta, krivina, gustina saobraaja, vrste i brzine vozila, obim prevoza i dr.OBLIK, VELIINA I POLOAJ PARCELE

Projektom komasacije e se, to je mogue vie, prikupiti, na jedno mjesto, posjedi istog vlasnika.

Koliko e se u tome uspjeti zavisie od veliine i rasporeda stalnih zasada koje je uesnik unio u komasaciju, od broja i kvaliteta unijetih parcela i dr.

projektant komasacije utvrujui veliine i orjentacije tabli, smjer nadjele i dr. mora voditi rauna o veliini i odnosu strana parcele, koji s obzirom na date poetne uslove daje najvei prinos uz najmanje trokove.

Potrebno radno vrijeme pretstavlja vrijeme za pripremu, vrijeme na putu, glavno radno vrijeme (oranje, sjetva, etva i sl.), sporedno vrijeme (prazni hodovi, okretanje maina) i izgubljeno vrijeme (popravke).Vidi se da se poveanjem veliine parcele sa 0,25 ha nma 4,0 ha dobiju slijedee godinje utede u vremenu:

kod krmnog bilja 63% (43 asa/ha),

kod itarica 57% (32 asa/ha) i

kod krompira 33% (80 asova/ha).

Potrebno radno vrijeme po hektaru najmanje je kod pravougaonika sa odnosom duine prema irini 5:1.

Dua parcela je povoljnija jer smanjuje broj okretanja maina na parceli ime se smanjuju i ukupni trokovi transporta.Poveanje duine parcele sa 100 m na 400 m daje priblino slijedee utede:

kod krmnog bilja 3 asa/ha

kod itarica 4 asa/ha

kod krompira 32 asa/ha

Poveanje duine preko 400 m ne donosi vee utede.

Trouglaste parcele i parcele trapeznog oblika su izrazito nepovoljne za obradu.

Poveanjem udaljenosti sa 1 km, kod npr. malih parcela od 0,25 ha poveava se potrebno radno vrijeme po hektaru:

kod krmnog bilja 18 asova /ha

kod itarica 7 asova /ha i

kod krompira 18 asova /ha.

Iz svog navedenog moe se zakljuiti da su oblik, veliina i poloaj parcele znaajni inioci u odreivanju trokova proizvodnje i visine prinosa.Time je i posao projektanta komasacije delikatniji i odgovorniji, pa s obzirom na strukturu posjeda mora voditi rauna da putnu mreu tako projektuje da budu zadovoljeni slijedei uslovi:

veliina parcele da je najmanje 1 ha

duina parcele ne manja od 200 m,

udaljenost parcele:

za male parcele do 1 km,

za velike parcele do 4 km,

za parcele due od 300 m mora se obezbjediti put sa obje (krae) strane parcele,

due ivice parcele treba da su paralelne,

ugao izmeu ivice parcele i puta treba da je od 90 ne otstupa za vie od 30 ,

odnos duine i irine (pravougaone) parcele treba da je oko 5:1.U tom cilju treba, po mogunosti, grupisati parcele po veliini:

1.grupa :1-3 ha (prosjek 2 ha),

2.grupa: 3-5 ha (prosjek 4 ha),

3.grupa: 5-10 ha (prosjek 7,5 ha)

i za njih projektovati table ije e irine biti:

za 1 grupu: oko 300 m,

za 2 grupu: 450 m i

za 3 grupu: 600 m. NUMERISANJE DETALJNIH TAAKA

Detaljne take projekta komasacije mogu se numerisati na vie naina.

Najea su slijedea tri: numerisanje od 1 do n u okviru komasacionog podruja ne vodei rauna u granicama katastarskih optina,

numerisanje od 1 do n u okviru jedne katastarske optine i numerisanje u okviru table.

Numerisanje u okviru cijelog komasacionog podruja je mogue ukoliko broj detaljnih taaka nije prevelik i ne angauje vie od dva do tri izvoaa na geodetskim raunanjima.

Numerisanje od 1 do n u okviru katastarske optine, koju veinom, obrauje samo jedan geodetski strunjak, smanjuje mogunosti preskakanja i dupliranja brojeva detaljnih taaka i ostavlja izvoau vie slobode u radu.

Numerisanje u okviru table izvodi se petocifrenim brojem ije prve tri cifre pretstavljaju broj table, a druge dvije broj detaljne take u okviru table.Tako npr. br. 208 pretstavlja detaljnu taku iji ej broj 8 u okviru table br. 2. U sluaju da dvije table imaju zajednike take, te take se ne numeriu u okviru table koja ima manji broj.

LAMELISANJE TABLE

Ako se paralaleno jednoj strani table, koja odgovara smjeru nadjele(najee:uoj),povuku linije kroz prelomne take vrijednosnih razreda table i kroz prelomne take table, dobie se podjela table na tzv. lamele (sl.16).

Ako su table oblika pravougaonika i lamele su pravougaonici (ili kvadrati u rijetkim sluajevima), inae su trapezi.Posljednja lamela nepravilne table je trougao.

U jednoj lameli se moe nalaziti samo jedan vrijednosni razred kao u L-1, sl.16 ili vie, kao u L3.Povrine pod pojedinim vrijednosnim razredima u okviru lamele su oblika trapeza ili trougla. Zbir tih povrina daje povrinu lamele, zbir povrina svih lamela daje povrinu table.

Istim putem se rauna i vrijednost table. KNJIGA FONDA KOMASACIONE MASE

Po zavrenom utvrivanju stvarnog stanja nekretnina poznato je kolika je i kome pripada svaka parcela.Kako, nadalje, uesnici komasacije ne unose u komasaciju povrine, nego vrijednosti zemljita koja posjeduju, potrebno je, najprije, za svaku parcelu odrediti vrijednost na osnovu izvrene procjene vrijednosti zemljita.Odreivanje vrijednosti pojedinih parcela vri se u knjizi fonda komasacione mase (KFKM).

Knjiga fonda komasacione mase sastavlja se za svaku katastarsku parcelu po zavrenom utvrivanju stvarnog stanja nekretnina i po zavrenoj procjeni zemljita.

Da bi se dobila vrijednost neke parcele potrebno je utvrditi u kom vrijednosnom razredu se ta parcela nalazi, pa ako je cijela u jednom razredu, tada se njena povrina mnoi sa odnosnim koeficijentom toga razreda qi.

Ako parcela lei u dva ili vie vrijednosnih razreda, najprije se sraunaju dijelovi povrine parcele u tim vrijednosnim razredima, a zatim pomnoe odnosnim koeficijentima qi .

Podaci o raunanjima upisuju se u knjigu fonda komasacione mase.

KFKM sadri: broj radnog originala, broj parcele, broj posjedovanog lista, broj zapisnika o utvrivanju stvarnog stanja, kulturu, raunanje i izravnanje dijelova parcele, prikaz povrina i vrijednosti pojedinih dijelova parcele po vrijednosnim razredima, ukupnu vrijednost parcele i ukupnu povrinu parcele.

ISKAZ ZEMLJITA STAROG STANJAKnjiga fonda komasacione mase sadri sve parcele sloene po rednom broju, povrine i vrijednosti parcela.Na osnovu podataka iz KFKM sastavlja se za svakog uesnika popis parcela koje unosi u komasaciju.

Popis parcela uesnika unosi se u obrazac koji se naziva iskaz zemljita starog stanja.

Iskaz zemljita starog stanja sadri podatke koji seunose prije izlaganja iskaza na javni uvid:

naziv optine u kojoj se se nalazi komasaciono podruje,

naziv katastarske optine,

broj iskaza (po pravilu isti kao i broj zapisnika o utvrivanju stvarnog stanja nekretnina),

broj zapisnika o utvrivanju stvarnog stanja nekretnina,

podatke o uesniku komasacije (indikacije),

podatke da li je uesnik komasacije jedini vlasnik ili je suvlasnik,

redne brojeve drugih iskaza sa kojima je dati iskaz povezan u domainstva.

podatke da li je uesnik komasacije starjeina ili lan domainstva, podatke o parcelama koje su obuhvaene komasacijom,

podatke o umanjenju vrijednosti zemljita, koju je uesnik unio u komasaciju, zbog izgradnje objekata za zajednike potrebe,

izjavu uesnika komasacije da je saglasan sa izloenim podacima, podatke o teretima,

izjavu (elju) uesnika o dodjeli zemljita iz komasacione mase.

Po zavrenoj raspodjeli zemljita u iskaz se unosi:

zemljite koje je uesnik dobio: broj parcele, plana, table, povrine, vrijednosti i sl.

razlika izmeu unijete i dobivene vrijednosti ( potrauje ili duguje) i

zbir svih novih povrina i vrijednosti.

Iskazi zemljita starog stanja izlau se na javni uvid u trajanju koje odredi komisija za komasaciju.

Po izvrenom izlaganju podataka iz iskaza zemljita starog stanja pristupa se uzimanju elja uesnika komasacije, pristupa se uzimanju elja uesnika komasacije, tako to se naznae table u kojima uesnici ele da imaju nove parcele.

RAUNANJE PROCENTA ODBITAKA

Ukupna vrijednost komasacionog podruja (komasacione mase), VS stara vrijednost, sraunata je u KFKM.Vrijednost tabli, koja e sluiti za raspodjelu komasacione mase, VN- nova vrijednost, dobivena je rekapitulacijom povrina i vrijednosti tabli. Nova vrijednost je uvijek, osim u rijetkim izuzecima, manja od stare, pa se nastali manjak vrijednosti mora nadoknaditi. Kako je manjak vrijednosti nastao uslijed brojnije i po povrini vee putne i kanalne mree, kao i zbog drugih povrina odvojenih za javne potrebe, to kao i zbog drugih povrina odvojenih za javne potrebe, to sve omoguava bri i bolji pristup parcelama, komunikaciji izmeu potesa, naselja i dr. razliku u vrijednosti izmeu starog i novog stanja snose uesnici komasacije proporcionalno vrijednosti koju unose u komasaciju.

Da bi se sraunalo koliko se svakom uesniku odbija rauna se tzv. procent odbitaka po formuli:

Ovako sraunat procent odbitaka rauna se za cijelo komasaciono podruje. Procenat odbitaka se upisuje u svaki iskaz zemljita starog stanja.Ukupna vrijednost iskaza se za taj procent i tako dobivena vrijednost predstavlja osnov za dobivanje novog posjeda tj, to je vrijednost koju uesnik unosi u komasaciju.PRENOS NA TEREN PROJEKTA KOMASACIJEPod prenosom na teren projekta komasacije ovdje se podrazumjeva prenos dijelova projekta koji je u funkciji nove raspodjele zemljita.To su table i to je zadatak izvoaa geodetskih radova. Ostali dio projekta, kao npr. osovine kanala, na teren prenosi izvoa hidromelioracionih radova, meutim, nezavisno od djelokruga rada, nain prenoenja projekta na teren je isti, pa se moe uopteno govoriti o prenosu na teren projekta komasacije, tim prije to je i mrea sa koje se prenosi ista.To je dirigovana poligonska mrea koju je postavio i odredio izvoa geodetskih radova.

Raunanje elemenata za prijenos na terenElementi za prenos na teren su (direkcioni) ugao i duina. Raunaju se po principima TO br. 8. Orjentacija se mora obavezno raunati na dvije date take za sluaj da se neka taka trenutno ne dogleda ili da je unitena. Posebno je korisno odrediti orjentaciju na markantnu, visoku, makar i udaljenu datu taku. To nekad (u kukuruzu visokom preko 2 m, npr.) moe biti jedina orjentacija koja se odmah vidi. Duina do detaljne take ne smije biti vea od duine do date take koja slui za orjentaciju. Za udaljene detaljne take treba pripremiti elemente za prenos na teren sa najmanje dvije date take, kako bi se izbjegle eventualne smetnje i sprovela kontrola prenoenja.

Prijenos na terenGranine take tabli stabilizuju se na terenu biljegama dimenzija 10 cm x 10 cm x 60 cm, ravno sa terenom. Radi bolje preglednosti mogu se gornje povrine obojiti (crveno). Tako da e se razlikovati od graninih taaka parcela i mogu posluiti za kontrolu iskolenja osovina puteva i kanala.Odreivanje poloaja na terenu, na osnovu pripremljenih elemenata, izvodi se mjerenjem ugla i duine i kontrolie po izvrenoj stabilizaciji prije nego to se biljega definitivno uvrsti, kako bi se osigurala visoka tanost frontova table koja ne smije biti manja od: S= 0,007 (S), S je u metrima.Ukoliko se o tome ne vodi rauna prilikom stabilizacije graninih taaka tabli, nastupie neslaganja prilikom obiljeavanja parcela na terenu. RJEENJE O RASPODJELI IZ KOMASACIONE MASE

Po zavrenom privremenom uvoenju u novi posjed, pristupa se obradi planova i pripremi podataka za izradu rjeenja o raspodjeli iz komasacione mase. Rjeenje donosi komisija za komasaciju.Obrada planovaOriginali komasacije sadre, olovkom, nacrtane table sa pikiranim i tuem zasienim detaljnim takama. Dalja obrada se sprovodi na originalima komasacije i u sluaju da su do tada koriene kopije originala komasacije. Na osnovu podataka sa skice detalja, kartiraju se parcele u okviru table.Duina table izmjerena na planu, moe, od kartiranih detaljnih taaka, otstupati najvie za 0,2 mm na planu, odnosno 0,2 x M mm u prirodi. Za M = 2500 to je 0,5 m.Numerisanje parcelaParcela u okviru table, dodijeljena jednom uesniku komasacije, moe, ali ne mora, cijela biti jedna katastarska parcela.Svaka katastarska parcela oznaava se brojem. Osnovna teritorijalna jedinica za numerisanje kataqstarskih parcela je katastarska optina. Parcele se numeriu redom od 1 pa na dalje. Zajedniki objekti na granici katastarskih optina numeriu se posebno u svakoj od njih, po dijelovima, od tromee do tromee.Radi pravilnijeg redoslijeda numerisanja parcela i lakeg i boljeg odreivanja njihovih povrina, obrazuju se grupe parcela i izrauje skica podjele na grupe, za katastarsku optinu (po potrebi i za odreeni reon, u krupnijoj razmjeri, posebno).Raunanje povrinaKatastarske parcele mogu imati ve sraunatu povrinu dobivenu u postupku geodetske obrade projekta komasacije i raspodjele zemljita.Katastarske parcele koje se nalaze u okviru zemljita dodijeljenog uesniku komasacije (parcela u tabli) raunaju se jednim od poznatih naina raunanja povrina i izravnavaju na povrinu parcele u tabli. Dozvoljeno otstupanje, za R:2500, izmeu dva raunanja iste povrine je:

P= 1,40 P a za izravnavanje grupe parcela na njihovu datu povrinu je: P = P gdje je P povrina parcele ili grupe izraena u m2. SADRAJ RJEENJARjeenje o raspodjeli komasacione mase sadri:1. ime, prezime i prebivalite, odnosno naziv i sjedite uesnika komasacije i drugih stranaka.2. naznaenje svih nepokretnosti koje je svaki uesnik unio u komasacionu masu i koje ima na komasacionom podruju (broj table, naziv, kultura, povrina i dr.) sa podacima o procjenjenoj vrijednosti zemljita i objekata,3. odredbu o prestanku prava svojine, odnosno prava raspolaganja, korienja ili upravljanja na nepokretnostima koje su unijete u komasacionu masu, kao i naznaku prava i obaveza koje ostaju.4. iznos umanjenja vrijednosti zemljita, unijetog u komasacionu masu, radi pomirivanjaoptih i zajednikih potreba,5. naznaenje nepokretnosti koje se dodjeljuju i na koje uesnik komasacije stie pravo svojine, odnosno prava u pogledu korienja, upravljanja i raspolaganja,6. visinu naknade u novcu (ako su za to ispunjeni uslovi),7. odredbe o posebnim pravima i obavezama pojedinog uesnika komasacije,8. odredbe o teretima, slubenostima i ogranienjima prava vlasnitva, 9. odredbe o trokovima postupka komasacije,10. obrazloenje i11. upustvo o pravnom lijeku.alba na rjeenjeRjeenje o raspodjeli komasacione mase izlae se na javni uvid u trajanju od 15 dana.Poslije toga se svakoj stranci dostavlja izvod iz rjeenja, koje sadri: uvod rjeenja, dio dispozitiva koji se odnosi na uesnika komasacije,odnosno stranku, obrazloenje sa posebnim navoenjem zahtjeva uesnika komasacije i razlozima zbog kojih nije uvaen zahtjev ili prigovor, upustvo o pravnom lijeku.Protiv rjeenja komisije za komasaciju uesnik komasacije moe izjaviti albu u roku od 15 dana od dana dostavljanja izvoda iz rjeenja.albom se mogu pobijati i sve radnje i odluke komisije za komasaciju po prigovorima koje komisija nije usvojila.KATASTARSKO KLASIRANJE ZEMLJITA

Klasiranje zemljita je odreivanje katastarske kulture i katastarske klase za svaku parcelu plodnog zemljita, uzimajui u obzir prirodne i ekonomske uslove za proizvodnju. Zemljite se klasira po katastarskim optinama prema jedinstvenim mjerilima koja se utvruju za svaki katastarski srez posebno. Katastarski srez je teritorijalna jedinica u okviru koje se klasira. Sastoji se od vie povezanih katastarskih optina koje pretstavljaju prostornu i ekonomsku cjelinu sa slinim prirodnim i drugim uslovima za poljoprivrednu i umsku proizvodnju.U cilju odreivanja jedinstvenih mjerila za klasiranje zemljita, utvruje se osnova za klasiranje zemljita. Osnovu za klasiranje zemljita utvruje Republika uprava za geodetske poslove i katastar nekretnina. Osnovu za klasiranje zemljita ine:1. ugledna zemljita za podruje katastarskog sreza, tzv. sreska ugledna zemljita, za svaku klasu postojeih kultura,2. okviri klasa za svaku kulturu zemljita na podruju svake katastarske optine u katastarskom srezu i 3. krai opis karakteristika katastarskog sreza.4. U postupku utvrivanja osnove za klasiranje, za svaku kulturu utvruje se broj klasa koje postoje na podruju katastarskog sreza, tako da jedna kultura moe imati najvie osam klasa.Klasiranje zemljita slui kao osnovica za obraun i utvrivanje katastarskog prihoda u katastarskom srezu.Svaka parcela plodnog zemljita se, prema nainu iskoriavanja, svrstava u jednu od slijedeih kultura i klasa: njiva, vrt, vonjak, vinograd, livada, panjak, uma i ikara, trstik i movara. Neplodne povrine i zemljita koja se koriste za posebne namjene ne rasporeuju se ni u jednu kulturu.Kulture se utvruju prema slijedeim osnovnim obiljeljima: njive su zemljita na kojima se stalno ili naizmjenino uzgajaju: strna ita, okopavine, krmno bilje, bez obzira da li se na tim zemljitima usjevi gaje svake godine ili ta zemljita povremeno ostaju neobraena radi ugara ili nekog drugog razloga, vrtovi su zemljita na kojima se gaji povre a postoje prirodni uslovi ili vjetaki ureaji za navodnjavanje, vonjaci su zemljita na kojima su zasaena vona stabla, bez obzira na nain gajenja, vinogradi su zemljita na kojima su zasaena vinova loza, bez obzira na nain gajenja, livade su zemljita na kojima rastu prirodne trave koje se redovno kose, panjaci su zemljita na kojima raste umsko drvee sa namjenom korienja drvne mase, trstici su zemljita na kojima raste traka a movare su zemljita na kojima raste movarno bilje (a i rogoz).Plodna zemljita koja se privremeno ili povremeno ne iskoriavaju za poljoprivrednu proizvodnju (stovarita graevinskog materijala, drveta ili drugog materijala, ciglane i sl.) svrstavaju se u kulturu okolnog ili najblieg zemljita jednake ili sline plodnosti.

Ako je u pojedinim krajevima uobiajeno da se na istoj parceli gaji vie raznih kultura, takve parcele dobivaju sve postojee kulture, ako imaju propisani minimum povrine.Ako je na parceli izmjeano plodno i neplodno zemljite tako da se premjerom ne moe izdvojiti u posebne parcele, neplodno zemljite se izdvaja, ocjenom, u procentima od ukupne povrine parcele.Naputene parcele koje su pogodne za obraivanje zadravaju kulturu ranijeg naina iskoriavanja, a ako nisu pogodne za obraivanje svrstavaju se u kulturu koja je najprikladnija za njihovo korienje.Zemljita koja se zbog svojih prirodnih osobina ne mogu koristiti za poljoprivrednu proizvodnju u poljoprivredi i umarstvu, kao to su kr, golet, jaruga, sprud, bara, rijeka, potok, povrinski kop rudnika, klizite onesposobljeno za kulturu i sl. svrstavaju se u neplodne povrine. EMBED AutoCAD.Drawing.16

EMBED AutoCAD.Drawing.16

EMBED Unknown

11

_1291297940.dwg

_1291299941.unknown

_1291297880.dwg