komunikologija_primjer_seminara.pdf
DESCRIPTION
Seminarski radTRANSCRIPT
1
SVEUČILIŠTE U SPLITU POMORSKI FAKULTET U SPLITU
Pomorske tehnologije jahta i marina
IVO MARINKOVI Ć
SEMINARSKI RAD iz komunikologije
Split, svibanj 2009.
2
SVEUČILIŠTE U SPLITU POMORSKI FAKULTET U SPLITU
Pomorske tehnologije jahta i marina
IVO MARINKOVI Ć
KOMUNICIRANJE BOJOM
SEMINARSKI RAD
Predmet: KOMUNIKOLOGIJA Mentor: dr. sc. Mila Nadrljanski Roguljić Student: Ivo Marinković, MB: 6063096
Split, svibanj 2009.
3
SADRŽAJ
Stranica
1. UVOD................................................................................................ 1 2. MEDIJI I ULOGA BOJE ................................................................ 2
3. TEORIJA BOJE .............................................................................. 5
3.1. Definicija boje......................................................................... 5 3.2. Optički pojam boje ................................................................ 5
3.3. Načini dobivanja boja (modeli miješanja boja) ..................... 7
3.3.1. Aditivni ili RGB model ................................................. 8
3.3.2. Suptraktivni ili CMYK model ....................................... 9
3.3.3. Slikarsko miješanje boja ................................................11
4. KRITERIJI OBLIKOVANJA PORUKE U BOJI .................... 12 4.1. Sklad boja ............................................................................... 13 4.2. Kontrast boja .......................................................................... 14 4.2.1. Kontrast boje prema boji i svijetlih boja prema tamnima ....................................................................... 15 4.2.2. Kontrast među toplim i hladnim bojama .................... 15 4.3. Emotivni doživljaj boje .......................................................... 16 4.4. Čitljivost ................................................................................. 18 5. BOJA U NEKIM MEDIJIMA .................................................... 20
5.1. Tiskani dokumenti ............................................................... 20 Stranica 5.2. Predlošci za prezentacije (slajdovi) ..................................... 21
4
5.3. Web stranice ......................................................................... 22
5.4. Upotreba boje u pomorskoj komunikaciji .......................... 23
6. ZAKLJUČAK ................................................................................ 26
LITERATURA .................................................................................... 27 POPIS TABLICA .............................................................................. 28 POPIS ILUSTRACIJA ...................................................................... 29
5
1. UVOD
apredak i moć neke zemlje više se ne temelji na mehanizaciji i na neobnovljivim
prirodnim resursima (rude, nafta), a time i na visokom stupnju potrošnje energije.
Najrazvijenije zemlje postepeno prelaze u informacijsko društvo koje se zasniva na
obnovljivim reursima: znanju i informacijama, biološkim i sunčevim izvorima energije.
Danas se moć neke zemlje mjeri količinom, protokom i dostupnosti informacija.
Prijenos informacija, iskustava i stvaranja novih znanja i ideja je suština komunikacijskog
procesa. Komunikacija je temeljni socijalni proces koji ima toliko uspjeha koliko je uspješan
prijenos informacija i ideja između pošiljatelja i primatelja radi međusobnog sporazu-
mijevanja. Cilj dobre komunikacije je učiniti taj prijenos što boljim, bržim i uspješnijim.
Upravo je to predmet izučavanja komunikologije, znanosti o komuniciranju i međuljudskim
odnosima kako bi se oni podigli na što višu razinu.
Informacija nije ni materija, ni energija. Ona objedinjuje sadržaj – misaonu vrijednost i
formu – njezinog materijalnog nositelja. Taj materijalni nositelj je najčešće papir, platno ili
zaslon i boja. Razumije se da je bit informacije njezina misaona vrijednost, a ne npr. papir i
boja.
Međutim, danas postoje sve veći zahtjevi za formom tj. težnja da se informacija oblikuje na
što privlačniji i upečatljiviji način poštujući određene kriterije. Upravo u tu svrhu veliku ulogu
treba odigrati boja.
Slika1: Boja kao izražajno sredstvo
N
6
2. MEDIJI I ULOGA BOJE Sudbina jedne ideje može biti dvojaka: može biti razumljiva i prihvaćena ili pak
nerazumljiva a time i neprihvaćena.
Važno je da se ideje, zamisli predoče tako da budu prihvaćene i da zatim konačno
postignu cilj, tj. da budu primijenjene. Tu osobitu ulogu imaju MEDIJI.
Medij je sastavni dio poruke i ima utjecaj na oblikovanje poruke, a zatim na njeno
razumijevanje. Mediji mogu biti tiskani ili elektronički (pisani dokumenti, crteži,
slajdovi u prezentacijama, web stranice na internetu i dr.). To su mediji neverbalne
komunikacije koji u sprezi s verbalnom komunikacijom, ili pak samostalno, utječu na
prihvaćanje neke poruke.
U svim tim medijima boja igra veliku ulogu kako bi dočarala raznolikost postojeće
stvarnosti, istaknula neku poruku i učinila je estetskom, privlačnom. Izbor medija je
pri tome vrlo važan.
„Nitko normalan ne bi slijepom napisao propagandno pismo niti bi gluhome uputio
govornu poruku. Komunikacija nas uči da je svaki čovjek „slijep“ ili „gluh“ na neki
oblik priopćavanja. Zato je važan NAČIN odašiljanja poruke kako bi ona izazvala
pozitivnu reakciju. To ovisi o tome ŠTO nudimo (oblikovanje i sadržaj poruke) i
KAKO to činimo (izbor medija).“1
Pisanu informaciju možemo smatrati cjelovitom i efikasnom ako sadrži uz tekst i sliku
(crtež ili fotografiju). Poznata je stara kineska izreka da slika kazuje više od tisuću
riječi, pogotovo slika u boji.
Danas nam u integriranju svih elemenata informacije pomaže računalo. Njime je
moguće tekstu i slici još dodati pokret i zvuk pa tako dobivamo MULTIMEDIJALNE
sadržaje.
1 Srića, V.: Upravljanje kreativnošću – Školska knjiga, Zagreb, 1992..
7
Komuniciranje slikom je staro gotovo kao i ljudski rod. Počeci pismenosti se također
osnivaju na slikama (slikovno pismo, a zatim i pojmovno pismo). Egipćani su bojom
crtali hijeroglife (pojmovno pismo) na zidovima grobnica, a kasnije su bojom pisali po
papirusu.
Slika 2 : Egipatski hijeroglifi na zidu grobnice Slika 3: Egipatski hijeroglifi
Izvor: www.3.ttf.hr Izvor: www.magicus.info
Simboli slikovnog pisma, tzv. piktogrami koriste se i danas. Imaju univerzalno
značenje u cijelom svijetu (prometni, poštanski i drugi znakovi).
Slika 4: Razni tipovi piktograma
IZVOR: www.amoldonga.com htp://images.google.hr htp://www.autoskola-mb.hr
8
Prošla su vremena kada su se informacije sastojale samo od teksta. Odavno postoji težnja
uvođenja boje i likovnih detalja. Čak su se u srednjem vijeku ručno pisane knjige oslikavale
bojom (inicijali). Pronalaskom tiskarskog stroja oko 1450. god. Potreba za bojom se
višestruko povećala. Tada su se za oslikavanje knjiga najviše koristile crvena, modra, žuta i
smeđa boja.
Slika 5: Srednjevjekovno knjižno slikarstvo
Izvor: htp://images.google.hr
Što se tiče prezentacije kao kombinacije verbalne i neverbalne komunikacije, psiholozi kažu
da nam više od 85% znanja dolazi putem vizualnih dojmova. Verbalna komunikacija (govor,
izlaganje) obogaćuje se ako se u nju unesu slike u boji. To je najsigurniji način da se privuče i
zadrži pažnja slušatelja.
„Znanost nas uči da vidnim poticajima obraćamo dvadeset pet puta više pažnje nego slušnim.
Bolje je stvar jedanput vidjeti, - kaže stara japanska poslovica, - nego sto puta slušati o njoj. -
Ako želite biti jasni, glavne misli i ideje prikažite pomoću slika. Sam govor nije dovoljan za
razumijevanje i zadržavanje pažnje. Vizualna sredstva postaju sve značajniji pomagači za
postizavanje jasnoće.“2
Nesumnjivo, boja ima veliku perceptivnu snagu.
2 Carnegie, D. – Psihologija uspjeha III, V. izdanje, Prosvjeta – Zagreb 1988.
9
3. TEORIJA BOJE
3.1. DEFINICIJA BOJE
Boju definiramo na dva načina3:
• Prva definicija kaže da je boja apstraktne naravi i izražava osjet koji se javlja
u ljudskom oku pod utjecajem elektromagnetskog zračenja (zrake vidljivog
svjetla) valne dužine između 380 i 760 nm (nanometara).
Boja je prema ovoj definiciji psihički doživljaj izazvan fizičkim uzrokom i
zavisi o fiziološkom i psihološkom stanju organizma.
To znači da isto svjetlo može izazvati različite doživljaje boje kod različitih
ljudi, a ponekad i kod istog čovjeka.
Isti predmet se prikazuje u različitim bojama prema jakosti i sastavu
svjetlosnog spektra koji se od tog predmeta odbija (reflektira) ili kroz njega
prolazi (apsorbira).
U običnom životu se ipak govori o boji svjetla s obzirom na osjet koji ono
izaziva. Osim o boji svjetla govori se i o boji tijela.
• Druga definicija kaže da je boja materijalne naravi i odnosi se na proizvod ili
tvar koja daje boju drugim tvarima ili predmetima. To su bojila, pigmenti, a
iskazujemo ih nazivima: ultramarin, oker, pariško plava, bež itd.
3.2. OPTIČKI POJAM BOJE
Refleksija ili apsorpcija bijele sunčeve svjetlosti daje boju nekome tijelu.
Zraka bijele sunčeve svjetlosti sastoji se od niza zraka šarene svjetlosti. To je dokazao
fizičar Isaac Newton propuštanjem bijele svjetlosti kroz staklenu trostranu prizmu.
3 Tehnička enciklopedija 2, JLZ, Zagreb, 1966.
10
Slika 6: Rasap svjetlosti
Izvor: Tehnička enciklopedija 2
Slika 7: Newtonov pokus
Izvor: www.phy.uniri.hr
Bijela svjetlost se na prizmi rasipa u više boja. Zraka svake boje ima različiti kut loma zbog
različite valne dužine. Crvena zraka veće valne dužine (oko 760 nm) lomi se s najmanjim
kutom, a ljubičasta koja ima manju valnu dužinu (oko 380 nm) lomi se s najvećim kutom.
Kažemo da se bijela svjetlost rasipa u spektar od sedam boja („dugine boje“): crvenu,
narančastu, žutu, zelenu, modru, indigo i ljubičastu.
U prirodi je duga lijep primjer disperzije sunčeve bijele svjetlosti u kapljicama kiše.
Slika 8: Dio duge Slika 9: Duga preko cijelog neba
Izvor: images.google.hr/yahoo+rainbow Izvor: images.google.hr/yahoo+rainbow
PODJELA BOJA:
Sve boje se dijele na AKROMATSKE i KROMATSKE.
AKROMATSKE boje su „neprave“ ili „nešarene“ boje: bijela, crna i siva, a
KROMATSKIM ili „pravim“ bojama nazivamo sve ostale boje.
• Ako neko tijelo apsorbira sve zrake bijele svjetlosti koja pada na njega, ono
nam se čini CRNO.
11
• Ako neko tijelo reflektira sve zrake bijele svjetlosti ono nam se čini BIJELO, a
ako zrake djelomično apsorbira i djelomično reflektira, ono nam se čini SIVO
• Ako neko tijelo upija sve zrake, a samo npr. crvenu odbija, tijelo će nam se
učiniti CRVENIM.
Već prema tome koje zrake tijelo odbija, takvu boju ćemo vidjeti.
Slika 10: Kako vidimo boju predmeta
Izvor: www.snap2objects.com
U vidljivom dijelu spektra, svjetlosni valovi tj. boje imaju tri osnovne fizičke osobine:
nijansu, odnosno svoju valnu dužinu, intenzitet (jasnoću) i čistoću (stupanj miješanja s
drugim bojama).
Photoshop programska podrška, ali i ostali softverski proizvodi za obradu slike, imaju
mogućnost podešavanja sve tri osobine boje: nijansu – HUE, intenzitet – BRIGHTNESS i
čistoću - SATURATION.
3.3. NAČINI DOBIVANJA BOJA (MODELI MIJEŠANJA BOJA)
Mnogi su se znanstvenici – fizičari (pored Newtona), filozofi, kao i umjetnici bavili teorijom
boja i miješanjem boja.
Danas postoje dva osnovna načina dobivanja boja kako bi se iz osnovnih boja dobile sve
ostale boje. To su ADITIVNI i SUPTRAKTIVNI model. Aditivni model, tzv. RGB model se
zasniva na miješanju obojenih svjetlosnih zraka (apsorpciji na crnoj podlozi), a suptraktivni ili
tzv. CMYK model na refleksiju svjetlosnih zraka od bijele podloge (oduzimanju određene
boje od bijele svjetlosti).
12
Slika 11: Aditivni – RGB i suptraktivni - CMYK model
Izvor. www.snap2objects.com
3.3.1. ADITIVNI ILI RGB MODEL
Ljudsko oko u vidljivom dijelu spektra najbolje uočava crvenu, zelenu i plavu boju
pa se ovaj model naziva po tim trima bojama: R – red, G – green, B – blue). Ove
tri boje se u ovom modelu smatraju primarnim bojama.
Ovaj model se zasniva na Young – Helmholtzovoj teoriji o trobojnoj osjetljivosti
oka (I. pol. 19.st.) i na Maxwellovim pokusima i elaboriranju ovoga modela (II.
pol. 19.st.).
Slika 12: Vidljivi dio spektra
Izvor: www.rgbworld.com
Miješanjem ovih triju primarnih boja u različitim omjerima (različitog intenziteta)
mogu se dobiti sve ostale boje.
Kombinacijom po dvije primarne boje svjetlosti jednakog intenziteta dobiju se
sekundarne boje:
• CIJAN = ZELENA + PLAVA
• MAGENTA = CRVENA + PLAVA
• ŽUTA = ZELENA + CRVENA.
13
Slika 13: Sekundarne boje
Izvor: www.rgbworld.com
Svaka sekundarna boja je komplementarna jednoj primarnoj. Kada se primarna i
njezina komplementarna boja dodaju jedna drugoj dobije se bijela.
Parovi komplementarnih boja su:
o CIJAN i CRVENA
o MAGENTA i ZELENA
o ŽUTA i PLAVA.
3.3.2. SUPTRAKTIVNI ILI CMYK MODEL
Fotografije, tiskovine i prirodni objekti (primjer s jabukom) daju boju oduzimanjem ili
apsorbiranjem određene svjetlosne valne dužine i reflektiranjem ostalih svjetlosnih
valnih dužina u oko promatrača. Dakle, od bijelog se dio svjetla oduzima i dobije se
određena boja. Taj fenomen se naziva SUPTRAKTIVNIM načinom dobivanja boja.
Predmeti u prirodi nemaju ustvari svoju boju. Oni jednostavno odbijaju zrake
određene valne dužine, npr. zelene, u naše oko ili npr. na film u kameri i onda taj
predmet vidimo zelenim. Sve ostale zrake predmet apsorbira.
Suptraktivni model miješanja boja nalazimo na fotografijama u boji i otiscima u boji
na bijelom papiru. Materijali koji oduzimaju određene valne dužine a ostale reflektira
su, dakle, bijeli papir ili platno ili optički filtri.
Tako se danas koristi četverobojni tisak kao standardni postupak višebojnog tiska koji
se temelji na spoznaji da se kombinacijom modrozelene (cijan), grimizne (magenta) i
14
žute koje su komplementarne osnovnim bojama (crvenoj, zelenoj, plavoj) može dobiti
bilo koji obojeni ton.
Teoretski, ako se sve tri transparentne boje: žuta, magenta i cijan u jednakim omjerima
tiskaju jedna preko druge, one apsorbiraju sve zrake bijele svjetlosti i ništa ne
reflektiraju, dobije se crno. Međutim, u stvarnosti ne dobije se potpuno crno nego
prljavo smeđe pa se dodaje još i četvrta – crna boja kako bi se moglo dobiti potrebno
zacrnjenje. Time se postiže i ušteda na trima bojama da se njihovim prekrivanjem
dobije crno. Zbog četiri boje ovaj se model miješanja boja naziva CMYK (Cyan,
Magenta, Yellow, Key). Crna se bilježi s K, jer je B oznaka za plavu boju.
Slika 14: Kako vidimo boju papira
Izvor: www.rgbworld.com
Donjom tablicom se objašnjava ova slika.
Tablica 1: Suptraktivni – CMYK model miješanja boja
Boja tinte Apsorbira Reflektira Dobije se boja
C Crveno svjetlo Zeleno i plavo svjetlo Cijan
M Zeleno svjetlo Crveno i plavo svjetlo Magenta
Y Plavo svjetlo Crveno i zeleno svjetlo Žuta
M + Y Zeleno i plavo svjetlo Crveno svjetlo Crvena
C + Y Crveno i plavo svjetlo Zeleno svjetlo Zelena
C + M Crveno i zeleno svjetlo Plavo svjetlo Plava
15
3.3.3. SLIKARSKO MIJEŠANJE BOJA
Ovo je najstariji model miješanja boja i odnosi se na boju kao pigment. Mnogi umjetnici
bavili su se teorijom boja pa je jedan od njih, Johannes Itten, znanstvenik i slikar, pripadnik
umjetničkog pokreta Bauhaus izradio 1920. g. studiju klasifikacije i odnosa među bojama.
Poznat je njegov dvanaestodjelni krug boja u kojemu je odredio geometrijski odnos boja. U
tom su krugu boje podijeljene na primarne, sekundarne i tercijarne, a također i na
komplementarne boje.
OSNOVNE (PRIMARNE) BOJE:
o ŽUTA
o PLAVA
o CRVENA
Te tri boje međusobnim miješanjem daju sve ostale boje, a one same se ne mogu dobiti
nikakvim miješanjem. Primarne boje se u Ittenovom krugu nalaze pod kutom od 1200 .
Miješanjem ovih triju boja u jednakim omjerima dobije se crno, slično kao kod CMYK
modela.
Slika 15: Ittenov krug boja
Izvor: Plazibat, M.: Papir i grafički materijali
16
SEKUNDARNE BOJE:
Nastaju miješanjem dviju primarnih boja u jednakim omjerima i također se u krugu
boja nalaze pod kutom od 1200. To su:
o NARANČASTA = CRVENA + ŽUTA
o ZELENA = PLAVA + ŽUTA
o LJUBIČASTA = PLAVA + CRVENA.
Slika 16: Krug boja (primarne, sekun- Slika 17: Komplementarne boje
darne i tercijarne boje)
Izvor: www.snap2objects.com
U krugu se vide i TERCIJARNE BOJE koje nastaju miješanjem primarne i njoj
susjedne sekundarne boje. U krugu boja one su prikazane najmanjim krugovima.
KOMPLEMENTARNE BOJE su međusobno najudaljenije, dijametralno suprotne u
krugu boja. One predstavljaju najveći kotrast pa ih treba pažljivo koristiti.
4. KRITERIJI OBLIKOVANJA PORUKE U BOJI
Boja utječe na naše emocije. Stoga je važno tu činjenicu uzeti u obzir pri dizajniranju
neke poruke, bilo na poslovnom dokumentu, bilo na predlošku za prezentaciju, bilo na
web stranici.
17
Utjecaj boje na psihu je predmet ozbiljnih znanstvenih istraživanja, no ne postoji
jedinstveni znanstveni stav o tome. Boja je psihički doživljaj bez obzira na njen
spektarni sastav. Grana znanosti koja ispituje odnose između fizičkih pojava kao
stimulusa i psihičkih pojava kao reakcija na te stimuluse naziva se psihofizika. 4
4.1 . SKLAD BOJA
Osjet boje razlikuje se od čovjeka do čovjeka, dakle to je subjektivan doživljaj, no
različite boje moguće je i kvantitativno odrediti objektivnom metodom: uređajem
spektrofotometrom.
U komunikacijskim medijima posebnu pažnju treba posvetiti skladu, harmoniji boja.
Pod skladom boja podrazumijevamo kombiniranje boja na način koji je ugodan našem
oku i koji mora zadovoljiti estetsko načelo. Postoje uputstva, priručnici pa čak i
interaktivni alati kao pomoć dizajnerima u izboru skladnih boja. Pomoću takvih alata
dizajneri mogu slobodno kombinirati boje na slikama i automatski mijenjati boje
pozadine ili drugih dijelova slike kako bi uskladili boje na najprihvatljiviji način.
Slika 18: Predlošci za usklađivanje boja na krugu boja
Izvor: www.websiteoptimization.com
4 Lopac, V. – Kulišić, P.: FIZIKA 4, udžbenik za 4. razred srednjih škola, Školska knjiga – Zagreb 1999.
18
Skladne boje prema slici su one koje ulaze u siva područja na kotaču boja. Kako se vidi,
postoji više mogućnosti izbora (tipova). Kotač boja se može rotirati, a siva područja
ostaju fiksna. Skup boja koje padaju u sivo područje smatra se skladnim.
Slika19: Primjer usklađivanja boja
Izvor: www.websiteoptimization.com
4.2 . KONTRAST BOJA
Jednostavno rečeno, kontrast je odnos suprotnosti. On je naročito vidljiv kod boja. Među
njima postoji više različitih kontrasta:
o kontrast boje prema boji
o svijetlo – tamno
o toplo – hladno
o komplementarni kontrast i drugi.
19
4.2.1. KONTRAST BOJE PREMA BOJI I SVIJETLIH BOJA
PREMA TAMNIMA
Tako je najveći kontrast između primarnih boja: između plave, žute i crvene.
Osnovni je kontrast, svijetlo – tamno, među akromatskim bojama: crne i bijele. Dobar
kontrast ostvaruju i crvena – bijela, crna - žuta i plava – bijela. Najmanji kontrast
ostvaruju: bijela – žuta, crvena – narančasta i crna – plava.
U dizajnu poruke često se primjenjuje isticanje u nekom tekstu fluorescentno – žutom
bojom.
Mješanjem različitih boja s bijelom, dobiju se nježne i čiste nijanse koje djeluju vrlo
ugodno. Takve mješavine nazivamo PASTELNIM bojama. One se mnogo primjenjuju u
dizajnu podloga predložaka, dokumenata, slika i shematskih prikaza jer su u tu svrhu
ugodnije i efektnije od osnovnih boja.
Suprotno tome, miješanjem boja s crnom dobiju se tamni i prljavi tonovi koji ne djeluju
ugodno.
4.2.2. KONTRAST ME ĐU TOPLIM I HLADNIM BOJAMA
Ovaj kontrast ima vrlo veliku moć na emocije i može postići ugodan ali i neugodan
doživljaj. Tako TOPLE BOJE na čovjeka djeluju poticajno i veselo, a u optičkom
smislu povećavaju i približavaju prostor. Djeluju živo, nametljivo. Toplim bojama se
smatraju žuta, crvena i narančasta. Nazivaju se i dinamičkim bojama jer izazivaju
doživljaj pokreta i prostora.
HLADNE BOJE su plava, zelena i ljubičasta. Djeluju smireno i ozbiljno pa se još
nazivaju statičkim bojama. Koristimo ih u dizajnu kada želimo postići ozbiljnost.
Hladne boje produbljuju prostor i udaljavaju ga, suprotno toplim bojama. Daju osjećaj
hladnoće.
20
Slika 20: Tople i hladne boje
Izvor: www.snap2objects.com
Na slici je uočljiva granica između toplih i hladnih boja.
Razumna kombinacija toplih i hladnih boja djeluje ugodno i njihova dobra ravnoteža
također funkcionira kao estetsko načelo. Kontrast ne smije biti prevelik. Veliki
kontrast je teško prihvatljiv. Bez obzira na to koje se boje koriste, kontrast treba biti u
razumnim granicama. Takva će poruka biti prihvatljiva i oku privlačna.
Pri miješanju boja moramo biti oprezni da ne izazovemo kaos i nered. Pretjerano
šarenilo zamagljuje osnovnu ideju koju želimo poslati porukom .
4.3. EMOTIVNI DOŽIVLJAJ BOJE
Poznato je da boja izaziva kod ljudi različite emocije. Izbor boje pri dizajniranju
poruke je jedan od kriterija uspješnosti njezinog prihvaćanja. Neodgovarajući izbor
boje može negativno utjecati na emocije.
Također valja naglasiti da ista boja može u različitim kulturama imati posve različito
značenje. Uzmimo za primjer crno i bijelo. U zapadnim zemljama crno se smatra
ozbiljnim ali i tužnim. Treba s oprezom uzeti u obzir pri dizajniranju ili dekoriranju
21
depresivni utjecaj crnoga. Crno je tradicionalna boja žalosti. Suprotno tome, bijelo
znači mir, čistoću i optimizam. Zbog toga je bijelo tradicionalna boja vjenčanice.
Nezamislivo je u zapadnom svijetu da se mlada udaje u crnom ili da se na sprovod ide
u bijelom. Međutim, u nekim je istočnim zemljama bijelo boja žalosti. Stoga treba
unaprijed znati za koga i gdje će se prezentirati neka ideja.
Boja stimulira emocije na sasvim drugi način nego kako utječe na razum. Ona može
uzbuditi, razveseliti, impresionirati, ali također izazvati negativne asocijacije. Dobro je
znati kako većina ljudi reagira na neku boju da se otkloni pogreška u njezinom izboru.
Ipak, apsolutna istina ne postoji. Ljudska psiha je vrlo kompleksna.
Slijedi relacija između boje i emocija koje izaziva, a odnosi se na zemlje zapadne
civilizacije:
Boja Emocije
Crvena agresivnost, snaga, dinamika, optimizam, opasnost
Plava stabilnost, odanost, sigurnost, sklad, mudrost
Žuta sreća, idealizam, nada, mladost
Zelena zdravlje, priroda, zavist, plodnost, nada, stabilnost, uspjeh
Smeđa prirodnost, muževnost, pouzdanost, izdržljivost, jednostavnost
Narančasta toplina, uzbuđenje, energija, veselje, entuzijazam
Ružičasta ženstvenost, nježnost
Ljubičasta duhovnost, elegancija, neovisnost, poštovanje, bogatstvo
Crna ozbiljnost, otmjenost, tuga
Siva poslovnost, hladnoća, neutralnost, mirnoća, praktičnost
Bijela čistoća, jednostavnost
Kod izbora boje treba poštovati pravilo da ljudsko oko ne može istovremeno fokusirati
crvenu i plavu boju. Čitanje crvenih slova na plavoj podlozi ili obrnuto izaziva
ekstreman zamor oka. Auditorij neće prihvatiti ovako dizajniranu poruku. Stoga ne
valja nikada izraditi takvu listu ili predložak (slajd) na kojemu je plavi tekst ili slika na
crvenoj pozadini, ili još gore, crveni tekst ili slika na plavoj pozadini.
22
Potrebno je koristiti srodne boje. Tople boje kao npr. crvena, smeđa, žuta ili
narančasta lijepo se uklapaju u toplo obojenu pozadinu. Naprotiv, hladne boje: plava,
zelena, siva i bijela dobro odgovaraju „hladnoj“ podlozi. Ovako dizajnirane poruke
djeluju privlačno, posebno ako se radi o velikom opsegu informacija.
4.4. ČITLJIVOST
Prilikom kreiranja i izrade tekstualnih poslovnih dokumenata, pomoćnih vizualnih
predložaka za prezentacije (slajdova) ili izrade web stranica, potrebno je uskladiti boje
teksta s bojama slika. Osim vizualnog dojma, vrlo je važna čitljivost.
Problem maksimalne količine informacija koja se može prenijeti u jedinici vremena
definiran je ČITLJIVOŠĆU INFORMACIJE, tj. reakcijom čitatelja na poticaj koji
dolazi od strane nekog teksta. Najvažniji poticaji su sadržaj teksta, optička svojstva
teksta i utjecaj okoline. U optička svojstva teksta ubraja se boja podloge i boja teksta
uz ostala svojstva (vrsta i veličina pisma, prored, razmaci, odlomci, naslovi, rasvjeta,
kvalitet papira ili razlučivost monitora itd.).
Čitljivost ima dva aspekta: lakoću i komfor čitanja kroz duže vrijeme
(READABILITY) i brzinu percepcije pojedinačne riječi ili retka (LEGIBILITY ili
VISIBILITY). 5
Oba ova kriterija ne moraju biti nužno povezana, pa dulji tekstovi moraju zadovoljiti
kriterij READABILITY, a kraće obavijesti i naslovi podliježu kriteriju LEGIBILITY,
tj.vizualnoj kvaliteti.
Dobar izbor boja teksta, naslova i podnaslova pridonosi bržem i jasnijem čitanju,
bržem zapažanju poruke. Naslovi trebaju biti kratki, pisani većim slovima i podebljani.
Kurzivni tekst treba izbjegavati jer umanjuje čitljivost (READABILITY i
VISIBILITY) do 40%. Preporučljivo je da linkovi na web stranicama budu u drugoj
boji.
5 Mesaroš, F.: TIPOGRAFSKI PRIRUČNIK, Grafički obrazovni centar, Zagreb, 1985.
23
Najvažnije je obratiti pažnju na boju teksta i boju podloge. Odnos tih boja najviše
utječe na čitljivost. Poznato je da je čitanje crnih slova na bijeloj podlozi brže 10% od
čitanja bijelih slova na crnoj podlozi. Rezultati istraživanja u pogledu brzine čitanja:6
1) Najbolji su izbor crna slova na žutoj podlozi
2) Žuta slova na crnoj podlozi
3) Zelena slova na bijeloj podlozi
4) Crvena slova na bijeloj podlozi
5) Crna slova na bijeloj podlozi
6) Bijela slova na plavoj podlozi
7) Plava slova na žutoj podlozi
8) Plava slova na bijeloj podlozi
9) Bijela slova na crnoj podlozi
10) Žuta slova na plavoj podlozi
11) Zelena slova na žutoj podlozi
12) Žuta slova na crvenoj podlozi
13) Zelena slova na narančastoj podlozi
14) Ljubičasta slova na narančastoj podlozi itd.
Ovi se rezultati u pravilu ne mogu primijeniti jer postoje izuzetci, ali oni su koristan
putokaz za efikasnu primjenu boje u grafičkom dizajnu.
Računalni zasloni mogu biti svijetli ili tamni. Zbog dobre čitljivosti se na svijetlim
zaslonima preporučuje crni tekst, a na zaslonima s tamnom podlogom se preporučuje
boja teksta u žutom ili zelenom spektru boja. Boje poput crvene ili plave treba
izbjegavati jer su na rubu područja osjetljivosti oka.
6 Internet: http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/paunovic/citljivost.html
24
Slika 21: Nepovoljan položaj fokusa
crvene i plave svjetlosti u oku
5. BOJA U NEKIM MEDIJIMA
5.1. TISKANI DOKUMENTI
U pisanim se dokumentima boja najčešće koristi u sljedeće svrhe:
� za isticanje važnih dijelova teksta
� za navođenje čitatelja gdje da najprije obrati pažnju
� za povezivanje dijelova teksta
� za razdvajanje različitih tematskih cjelina
� za postizanje ugođaja i
� za provociranje odgovora.
Za postizanje navedenih ciljeva treba poštovati ranije navedene kriterije za
oblikovanje poruka u boji (sklad, kontrast, čitljivost).
Pozadina u tiskanim dokumentima je uglavnom bijeli papir, međutim može se
upotrijebiti i papir u boji. Pri tome treba izbjegavati jake boje i koristiti pastelne
boje papira kao pozadinu pisane poruke.
25
5.2. PREDLOŠCI ZA PREZENTACIJE (SLAJDOVI)
Vizualna pomoćna sredstva za prezentacije ili diskusije, tzv. slajdovi, mogu se
pripremiti u obliku folija za prikazivanje grafoskopom ili na zaslonu računala
pomoću nekog softverskog proizvoda, najčešće PowerPoint-a. Danas se uglavnom
koristi ovaj drugi način.
Prilikom dizajniranja takvog predloška (slajda) treba se pridržavati sličnih pravila
kao za pisane dokumente iako je tu nešto slobodnije korištenje boja.
Slajd sadrži sažetu informaciju, često samo „natuknice“ koje mogu biti u različitim
bojama. Pozadina može biti u određenoj boji. Uz tekst se može dodati i poneka
ilustracija koja odgovara datoj temi, tj. koja je dopunjuje i pojašnjava i ne odvlači
pažnju od suštine poruke. Broj boja treba biti ograničen.
Ukoliko firma propisuje koje boje treba koristiti (ima svoj propisani standard,
obrazac), dizajner predloška nema slobodu izbora boja. U ostalim slučajevima
dizajner slobodno izabire boje, ali pri izradi predloška treba poštovati utvrđene
kriterije za izbor boja (sklad, kontrast, čitljivost).
Jedna od najčešćih pogreški kod izbora boja je loš kontrast između boje podloge i
boje teksta ili slika. Kontrast ne smije biti preslab, ali ne smije biti ni prevelik, tj.
treba izbjegavati ekstreme. Nadalje, ne bi trebalo mnogo koristiti boje koje su
previše agresivne i previše mirne (crnu, narančastu, sivu, crvenu i smeđu).7
Također treba izbjegavati sljedeće parove boja za tekst:
� crvenu i zelenu – ove dvije boje se vrlo teško čitaju. Osim toga ima ljudi
koji su slijepi upravo na ove boje;
� narančastu i plavu – ove boje imaju vibrirajući efekt jedna na drugu;
� crvenu i plavu – zbog njih trpi vid, a na zaslonu ne daju ugodan kontrast.
7 Internet- http://www.indezine.com/ideas/prescolors.htlm 15.5.2009
26
Za razliku od ovih kombinacija, preporučuju se sljedeće:
� svijetle slike i tekst na tamnoj podlozi:
bijeli ili žuti tekst na tamnoplavoj ili purpurnoj podlozi s upotrebom
crvene, svijetlozelene ili narančaste boje za naglašavanje malog dijela
teksta ili pokojeg crteža;
� tamni tekst ili slike na svijetloj podlozi:
preporučljivo je koristiti tamnoplavu, purpurnu ili crnu boju na bež
podlozi, a za naglašavanje manjih dijelova teksta tamnozelenu boju.
Također je važno napomenuti da upotrebu različitih uzoraka ili slika u pozadini
treba primijeniti s oprezom. Promjene boje u pozadini (svjetliji i tamniji
dijelovi) mogu učiniti tekst djelomično nečitkim. Stoga uzorci ili slike u
pozadini moraju biti blage s neznatnim promjenama boje između najsvjetlijih i
najtamnijih dijelova.
5.3. WEB STRANICE
Za uspješan marketing na internetu, tvrtke se trude efektno dizajnirati svoje web
stranice. Za njihovu izradu danas postoje posebni računalni stručnjaci i određeni
programski proizvodi koji sadržavaju veliki izbor predložaka za kreiranje tih stranica.
Odabrani predložak se dopunjuje i zatim kreira vlastita stranica.
Web stranica mora biti pregledna. Na vrhu treba istaknuti logotip i naziv tvrtke i
dopuniti nekom slikom. S lijeve strane uputno je kreirati izbornik s temama, a na
desnoj linkove (poveznice). I ovdje se boje mogu malo slobodnije koristiti nego u
dokumentima, ali opet poštujući kriterije skladnog odabira boja, kontrasta i čitljivosti.
„Boja može pomoći u pronalaženju i lakšem snalaženju web-om. Kako je u tom
području ključni element navigacija, važno je odabrati boje baš u ovom području.
27
Osim dobrog odabira boje, posebno je važno da se boja odabrana za navigaciju više ne
pojavljuje ni u kakvom drugom značenju.“8
Ukoliko je web stranica duga i zauzima više ekrana, dobro je bojom označiti stranicu
na kojoj se posjetitelj trenutno nalazi. Isto tako je preporučljivo označiti drugačijom
bojom odabrani link kako bi se korisnik mogao lakše snaći.
Jednostavna i ugodna navigacija web-om pridonijet će učestalijim i ponovljenim
posjetima određenoj stranici, što joj je i krajnji cilj.
Slika 22: Primjeri web stranica
Izvor: www.it-b.hr/izrada_web_stranica.php
5.4. UPOTREBA BOJE U POMORSKOJ KOMUNIKACIJI
Danas se u pomorstvu, bilo u lukama ili na brodovima, koriste razni elektronički
uređaji: radari, kompasi, elektroničke karte, dubinomjeri, GPS uređaji itd. Spojeni na
elektronička računala oni tvore pomorski integrirani informacijski sustav.
8 Internet: http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/paunovic/navigacija.html
28
Pored boje na dokumentima, web stranicama, slajdovima i ostalim sredstvima neverbalne
komunikacije, u pomorstvu se boja koristi na raznim pomorskim kartama gdje se simbolima u
bojama bilježe pozicije različitih navigacijskih objekata (svjetionika i njihovih svjetala,
plutača, navigacijskih oznaka, objekata za orijentaciju). Osim toga koriste se i signalne
zastavice u bojama za komunikaciju brod - brod. Također svaki brod ima pozicijska svjetla:
na lijevoj strani crveno, na desnoj zeleno, na jarbolu i krmi bijelo i druga.
Slika 23: Brodska svjetla
Izvor: Priručnik za voditelje brodica
Boja, trajanje svjetala, bljeskovi svjetionika imaju u pomorstvu ključno značenje. Svi
navedeni simboli, signali i uređaji neophodni su za sigurnost plovidbe i za dobru pomorsku
komunikaciju.
Slika24: Plutače Slika25: Oznake u kanalu Slika26:Lučko svjetlo Slika27:Lučko svjetlo
Izvor: Znaci i kratice na hrvatskim pomorskim kartama, Hrv.hidrografski institut - Split,2002.
29
Slika 28: Signali u pomorstvu Slika 29: Pomorska svjetla
Izvor: Leksikon JLZ Izvor: Priručnik za voditelja brodice
30
6. ZAKLJUČAK
ivimo u svijetu boja. Čak i kod zatvorenih očiju zamišljamo obojenu stvarnost. Budući
da je u prirodi ljudskog bića da komunicira s okolinom tj. da se sporazumijeva, prenosi
i prihvaća ideje i da ih primjenjuje u životu, itekako je važno da taj komunikacijski proces
bude što efikasniji i kvalitetan u svakom pogledu. Budući da boja nije samo fizički osjet već
je i emotivni doživljaj, važno je u cilju poboljšanja komunikacije iskoristiti tu činjenicu.
Iz izlaganja u ovom radu je vidljivo da se u gotovo svm sredstvima komuniciranja koristi
boja. Ne možemo zamisliti dobru ekonomsku, kulturnu ili sportsku promidžbenu poruku
bez upotrebe boje bilo da je tiskana, bilo da je emitirana televizijom ili internetom.
Također dobra prezentacija, ma kako govornik bio vješt, ne daje rezultate bez popratnih
vizualnih sredstava bilo da su prikazani folijama pomoću grafoskopa ili računalom u Power
Pointu, dijapozitivima u boji pomoću projektora ili pak filmom u boji ili TV emisijom u
boji.
Svi navedeni mediji mogu se primijeniti i u edukativne svrhe, u javnom informiranju ali i u
zabavi. Pri tome treba voditi računa o izboru boje jer je pouzdano dokazano da boja utječe
na emocije i da utjecaj svake boje nije jednak.
Imajući sve to u vidu, može se s punim pravom ustvrditi da je utjecaj boje u komunikaciji,
toj osnovnoj humanoj kategoriji, danas vrlo velik i da će u budućnosti, razvojem tehnike i
tehnologije, njezin utjecaj biti sve veći.
Konačno, nema sumnje: boja je tajno oružje velikih dizajnera.
Ž
31
LITERATURA
Knjige i priručnici:
1. Srića, V.: Upravljanje kreativnošću, Školska knjiga, Zagreb.1992.
2. Carnegie,D.: Psihologija uspjeha III, V. Izdanje, Prosvjeta, Zagreb,1988.
3. Plazibat, M.: Papir i grafi čki materijali, Grafički obrazovni centar, Zagreb,1980.
4. Lopac, V. i Kulišić, P.: Fizika 4, udžbenik za 4. razred srednjih stručnih škola,
Školska knjiga, Zagreb,1999.
5. Mesaroš, F.: Tipografski priru čnik, Grafički obrazovni centar, Zagreb, 1985.
6. Slavica, I.: Voditelj brodice, motorist – skipper, Eduka, Split,1998.
7. Tehnička enciklopedija, 2.svezak, JLZ, Zagreb, 1966.
8. Znaci i kratice na hrvatskim pomorskim kartama (kar ta I),V. Izdanje, Hrvatski
hidrografski institut, Split, 2002.
Internet stranice:
1. http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/paunovic/citljivost.html (19.2.2009)
2. http://www.snap2objects.com/2009/03/24/color-theory-101/ (28.4.2009)
3. http:/www.sessions.edu/career_center/design_tools/color_calculator/ (28.4.2009)
4. http:/www.ccicolor.com/research.html (6.3.2009)
5. http:/www.michelangelo.hr/sr.asp (25.3.2009)
6. http:/www.incolourconsultacy.com/colour_communication.htm (6.3.2009)
32
POPIS TABLICA
Tablica Stranica
1. Suptraktivni – CMYK model miješanja boja 10
POPIS ILUSTRACIJA
Popis slika:
33
Slika Stranica
1. Boja kao izražajno sredstvo 1
2. Egipatski hijeroglifi na zidu grobnice 3
3. Egipatski hijeroglifi 3
4. Razni tipovi piktograma 3
5. Srednjevjekovno knjižno slikarstvo 4
6. Rasap svjetlosti 6
7. Newtonov pokus 6
8. Dio duge 6
9. Duga preko cijelog neba 6
10. Kako vidimo boju predmeta 7
11. Aditivni – RGB i suptraktivni – CMYK model 8
12.Vidljivi dio spektra 8
13. Sekundarne boje 9
14. Kako vidimo boju papira 10
15. Ittenov krug boja 11
16. Krug boja (primarne, sekundarne i tercijarne boje) 12
17. Komplementarne boje 12
18. Predlošci za usklađivanje boja na krugu boja 13
19. Primjer usklađivanja boja 14
20. Tople i hladne boje 16
21. Nepovoljan položaj fokusa crvene i plave svjetlosti u oku 20
22. Primjeri web stranica 23
23. Brodska svjetla 24
24. Plutače 24
25. Oznake u kanalu 24
26. Lučko svjetlo 24
27. Lučko svjetlo 24
28. Signali u pomorstvu 25
29. Pomorska svjetla 25