KREEVO

KREEVORijad Skopljak II3

Kreevo kroz istorijuKreevo je stari bosanski kraljevski grad u sredinjem dijelu Bosne i Hercegovine, sa oko 1.300 stanovnika u samome mjestu i oko 6.700 stanovnika u opini (1991). Smjeten je 55 km sjeverozapadno od Sarajeva uz obale rijeke Kreevice, a nadmorska visina mu je 640 m. Granii sa opinama: Kiseljak, Fojnica, Konjic i Hadii.Kreevo kroz istorijuU pisanim dokumentima mjesto Kreevo, se spominje prvi put 1434. godine, a u 15. vijeku Kreevo je jedna od rezidencija bosanskih kraljeva, s kraljevskim dvorom i utvrdom."U kraljevskom gradu Kreevu..." - zapoinjala je ovako znamenita "Kreevska povelja", pisana davnog 12. kolovoza 1434. godine. Ova povelja, iji se original uva u Dubrovniku danas je najstariji pisani dokument u kome se pominje ime grada nastalog stoljeima prije. Do danas nisu otkriveni pouzdani povijesni izvori, koji bi mogli tono odrediti vrijeme nastanka Kreeva.

Kreevo kroz istoriju

Postoje brojni tragovi, koji su mogli biti izazov povjesniarima: nekropole u selima Deevice i Pirin, Rimski most u Vrancima, ostaci zidina u Crkvenjaku, Crnikom kameniku, Berberui, Kotarcu i Gradu na Bedemu iznad Kreeva. U srednjem stoljeu je sauvano dosta povijesnih dokumenata, jer poetkom XIV stoljeca dolazi do znaajnijeg razvoja rudarstva u srednjoj Bosni; bogatoj u prvom redu srebrom, bakrom, ivom i olovom.

Rudokopi u Kreevu se prvi put spominju 1381. godine. Uz rudarstvo napreduje i trgovina, iji nositelji postaju spretni Dubrovani. Carinski sustav Bosanskog kralja uglavnom je bio u njihovim rukama. Naselje Deevice, smjeteno zapadno od Kreeva, bilo je u to doba vrlo vano carinsko i trgovinsko sredite srednje Bosne. Krajevi s rudarskom proizvodnjom srebra, olova, bakra i eljeza od posebnog su znaaja za Bosanske banove i kraljeve.To je razlog da u grad Kreevo dolaze Bosanski velikai i Dubrovaka gospoda, a tu esto stoluje i Bosanski kralj sa svojom svitom. Tako je 3. rujna 1444. godine Stjepan Toma Kotromani svojim kraljevskim peatom potvrdio Dubrovanima odgovarajue povlastice izdavi povelju u kojoj Kreevo naziva slavnim gradom.U blizini ostataka srednjovjekovnog grada Kreevo smjetenom na brdu Grad izgraena je zalaganjem fra Stjepana Buljana 1996. godine kapela u spomen na posljednju Bosansku kraljicu Katarinu Kosaa, koja je svoj ivot zavrila u progonstvu. Pokopana je u Rimu u franjevakoj crkvi Ara Coeli 1478.godine.

Razdoblje pod Turskom vlau od 1463. do 1878. godine zabiljeeno je po stradanjima, ali su ipak rudari i kovai zbog vaenja i prerade eljezne rudae imali povlaten poloaj. Tada se u Kreevu u odnosu na druge krajeve u Bosni ivjelo bolje.

Austrougarska vladavina je 1878. godine donijela vie prava, reda i izgradnje openito u Bosni, ali je zbog industrijalizacije u Kreevu dolo do zatvaranja rudnika, topionica i kovanica. Veliki broj kreevljaka se u potrazi za poslom iselio u novootvorene industrijske centre.Godine 1908. se otvara u Kreevu Kovaka zadruga, jedno od prvih dionikih drutava u Bosni i Hercegovini na ijim je temeljima poslije II svijetskog rata formirana Tvornica kovanog alata elik, koja je upoljavala najvei broj ljudi i bila nositelj razvoja cijelog kraja.

Kreevo kroz istorijuKreevo je u svojoj tekoj prolosti dalo veliki broj znamenitih ljudi, poglavito franjevaca. Do konca XIX stoljea svojim djelovanjem u Kreevu i Bosni ostavili su snaan peat uglednici: narodni lijenik fra Franjo Graci, lijenik i kirurg fra Mato Nikoli komu je papa Pio VII dao dozvolu da lijei u Bosni, po kojemu je nazvana i novoizgraena bolnica u Novoj Biloj; doktor medicine fra Petar Mareevi koji je titulu stekao na Bekom sveuilitu; te uvaeni biskupi fra Mato Delivi, fra Marijan Bogdanovi, fra Augustin Boto-Oki, te povijesniar fra Ignacije Struki.

Poetak XX stoljea obiljeio je dr. Danijel Ban, utemeljitelj prve Hrvatske itaonice i drutvenog doma u Kreevu, zatim povjesniar i etnolog fra Augustin Kristi, spisatelj i pjesnik dr. fra Augustin ii i drugi ... Vei dio svog ivota proveo je u Kreevu hercegovaki franjevac i pisac fra Grga Marti, istaknuti kulturni i politicki djelatnik. U Kreevu je umro i sahranjen 1905.godine. Pred samostanom je postavljena njegova bista, djelo kipara Ivana Metrovia.

Kameni most u selu Vranci: To je najstariji sauvani graevni objekt na prostoru Opine, s autentinim izgledom i neodreenog vremena njegove gradnje. Mogue je da datira iz rimskog perioda, obzirom da se iznad njega, na udaljenosti od oko 400 metara nalaze ostaci prometnice, "rimske ceste" u duini od 2000 metara, ili iz vremena samostalne Bosne, odnosno prvih godina Turske vladavine u Bosni. Narod i sada taj most zove "rimski most".

Putna prometnica Kreevo-Homolj uprija (Lepenica): U Turskom periodu a i poslije, do 1900. godine kada je izgraena suvremena prometnica Kreevo-Kiseljak, prometnica Kreevo-Srajevo koja je vodila preko Han Ivice, Homolj uprije, Azapovia, Rakovice i dalje u Sarajevo imala je veliki znaaj za transport kovakih izraevina (robe) iz Kreeva u Sarajevo i dalje u istoni dio Osmanlijskog carstva. Tako su Skadarski trgovci znali i po 100 tovara robe transportirati u Albaniju. Poznati Kreevski trgovac Merdan dao je nainiti kaldrmu, vjerojatno je obnovio dio prometnice Kreevo-Homolj uprija (Lepenica), koju narod u novije vrijeme (prim. A.B., pred kraj 19. stoljea) zovu Merdanova testa (cesta). U drugoj polovici 19.stoljea, obitelj Merdan (Salih, Mula, Ahmed, i dr.) bila je vlasnik 6 gvozdenih majdana s topionicama u majdanskoj opcini Kreevo.

Privreda KreevaGospodarstvoU periodu nakon Drugog svijetskog rata razvoj opine Kreevo tekao je svojim karakteristinim intenzitetom, niti prebrzo, niti presporo. Tako je s vremenom tradicionalni kovaki zanat prerastao u industrijsku proizvodnju osnivanjem poduzea elik iz kovake zadruge. Pored elika ostali su kovai i drugi metalopreraivai koji su se udruili u zanatsku zadrugu Unikov. Stare kovanice su se s vremenom gasile, a one koje su danas ostale i koje su se modernizirale danas svjedoe o bogatoj i dugoj tradiciji ovog zanata.I u rudarstvu je ostvaren velik napredak, prvenstveno osnivanjem poduzea za proizvodnju i preradu mineralnih sirovina Barit koji se iskljuivo bavi preradom rude Barita koja ima veliku primjenu u industriji boja.U tekstilnoj industriji nastavljena je tradicija iz davnina, prvenstveno osnivanjem Autoopreme kao nasljednika ilimare koja je osnovana u vrijeme Austro-Ugarske vladavine. Danas, na alost, tekstilna industrija nema svog veeg predstavnika.Nakon posljednjeg rata zbog loe sprovedene privatizacije, izgubljenog trita, tehnoloke zaostalosti, niske produktivnosti dolo je do smanjenja aktivnosti na ovim sektorima.Privatni sektor se proirio na druge proizvodne djelatnosti kao to su proizvodnja mesa i mesnih preraevina, proizvodnja stiropora, proizvodnja spuve, proizvodnja suhe buke, proizvodnja namjetaja, a pored starih poveao se broj metalopreraivaa, te preraivaa drveta.Trenutno na opini postoji 70 gospodarskih drutava, a obrtnika, trgovinskih i turistiko-ugostiteljskih uslunih djelatnosti ima oko 130 s tim da i proizvodni kao i usluni sektor ima stalnu tendenciju rasta razvojem postojeih i otvaranjem novih kapaciteta.

Kultura KreevaKreevo je u povijesti bilo uvijek znaajno kulturno sredite. Prometno izolirano razvijalo je i uvalo karakteristine obiaje i graanski nain ivota. ivjelo je uglavnom od rudarstva i kovanja. Uz rad, odmor i druenje nastajale su zgode koje su imale svoje ceremonije, propise, gotovo uvijek popraene pjesmom i sviranjem, poglavito na ianim instrumentima (tamburicama, gitarama, argijama i guslama).Najznaajniji doprinos ouvanju tradicije i promicanja kulture su kroz stoljea davali franjevci. Oni su 1848. godine osnovali u sklopu samostana javnu kolu, jednu od prvih u Bosni i Hercegovini. itaonica i knjinica su otvorene ak davne 1901. godine. Ovaj kraj je od tada u usporedbi s drugim imao vie pismenih i kolovanih.Podatak da je Kreevo meu prvim od manjih gradova imalo: vodovod, javno kupatilo, bazen, telefon i hidrocentralu govori i o kulturnoj razini. Izgradnjom Hrvatskog doma " Radovan " 1912. godine stvoreni su uvjeti za druenje, vjebanje, te odravanje priredbi, igranki i zabava. Dom je i danas u funkciji, a pod staranjem HKD Napredak podrunice Kreevo od 1996. godine temeljito je renoviran u nekoliko faza i time spaen od propadanja.Nadarenost i sklonost itelja za sviranjem, pjevanjem i igranjem je kroz generacije rezultiralo mnogobrojnim: glazbenim, dramskim i folklornim grupama i sastavima. (Tako je nastala uzreica : "U Kreevu ne sviraj.") Neke od njih su ostavile trajan peat kulturnoj batini, bile su poznate na irem podruju i osvajale brojna priznanja: - enski tamburaki zbor iz 1917. godine pod ravnanjem gosp. Marka Paviia - Dramske grupe HKD Napredak, "Radovan" i "Fra Grge Martia" do 1946. godine - Dramska i folklorna grupa KUD Metalac Kreevo - Tamburaki sastav "Senjo" od 1977.godine koji je svirao u KUD Metalac, potom u HKD Napredak Kreevo. Posthumno, u spomen i znak zahvalnosti na osnivaa i uitelja gosp. Ivu Tvrtkovia "Senju" uzeli su njegovo ime. - Vokalno instrumentalni sastav " Fenixi " - Mladi tamburaki sastav "Senjo" djeluje i nastupa za HKD Napredak i osnovnu glazbenu kolu "Jakov Gotovac" iz Kreeva. Danas je usprkos mnogim tekoama kulturna zbilja Kreeva bogata i raznovrsna zahvaljujui u prvom redu HKD Napredak, zatim Osnovnoj glazbenoj koli i fratrima Franjevakog samostana.Hrvatsko kulturno drutvo Napredak obnovilo je rad 1991. godine. U proteklom desetljeu priredilo je niz kvalitetnih manifestacija u Kreevu: - Knjievne veeri - Likovne i izlobe runih radova - Koncerte ozbiljne, puke i zabavne glazbe - Folklorne priredbe - Javne tribine. HKD Napredak je takoer imalo vrlo zapaene nastupe u Beu, Stuttgartu i Anconi. Tamburaki sastav "Senjo" je 1998. godine osvojio srebrnu plaketu "Tambura Paje Kolaria" na XXI Festivalu Hrvatske glazbe u Osijeku, a mladi tamburai su dvije godine kasnije na istom takmienju dobili bronanu plaketu. Kreevski HKD Napredak organizirao je i brojna gostovanja kulturno umjetnikih drutava od kojih su po kvaliteti za sjeanje: - Nastupi folklornog ansambla "Osijek 1962" i - KUD-a "Ivan Goran Kovai" iz Siska - IV Festival Hrvatske tamburake glazbe u Federaciji BIH.

Turizam u KreevuU gotovo samom geografskom sreditu Bosne i Hercegovine na nekih 30 km zrane linije od Sarajeva, smjestio se grad Kreevo. Okruen iskonskom ljepotom stoljetnih uma i obraslih hladovitih planina, svojim armom starog urbanog bosanskog gradia Kreevo moe biti idealno mjesto za aktivan odmor i uivanje u netaknutoj prirodi.Priroda je izdano i skladno ukrasila ovaj cijeli neveliki prostor predjelima iskonske ljepote. Sjenovite dubine stoljetnih uma smjenjuju se sa planinskim panjacima, mekanim poput najfinijeg tepiha. Desetine manjih i veih planinskih vodotoka - bistrih i studenih potoka i rijeka tisuama godina dubili su svoja korita stvorivi surovu ljepotu svojih dubokih kanjona pred kojom ovjek zastane nijem.Poklonici izravnog doivljaja prirode i aktivnog odmora kao jedinog istinskog odmora koji krijepi um i tijelo, u Kreevu e nai svoj traeni Eldorado. Tko trai uzbuenje susreta sa medvjedom, jelenom, vukom ili drugom divljai u dubinama uma, iz Kreeva se nee vratiti praznih ruku, bilo da je rije o foto-safariju ili snanijem osjeaju uestvovanja u lovu.Planine Bitovnja, Lopata, Visoica i Ina ine jednu zasebnu cjelinu privlanu poklonicima planinarenja, treekinga i brdskog biciklizma. Ureene i dobro markirane staze to vode najljepim dijelovima ovih planina omoguavaju njihov obilazak samostalno ili u pratnji vodia. Udobni planinarski i lovaki objekti upotpunit e boravak u planinama. Planine Ina i Meorje pogodne su za sve poklonike paraglidinga.Ljubitelji mistinog svijeta podzemlja osjetit e uzbuenje susreta s njim u nekoliko desetaka jama i peina, a od kojih su neke od njih tek djelomino istraene. Daleko najpoznatiji speleoloki objekat predstavlja Oberska rupa u kanjonu rijeke Kostajnice, sa bogatstvom piljskih ukrasa - kapnika, preljeva i draperija.Niti oni ije je opredjeljenje "normalan" odmor u Kreevu nee biti uskraeni. Branje gljiva, umskih plodova i ljekovitog bilja zadovoljstvo su samo u sigurnoj sredini. Kreevo je upravo to - ekoloki raj za one koji sami ele neto ubrati za svoj objed. Gradsko izletite Gajice sa oblinjim bungalovskim naseljem stoje na raspolaganju svima koji ele miran odmor na osami u krugu obitelji i prijatelja.Tu su i Kreevski restorani sa tradicionalnim jelima iz ovog kraja, ali i onima iz internacionalne kuhinje, koji nude poseban gurmanski uitak i predivan ambijent.Ljubiteljima zimskih sportova na usluzi je novoizgraeni suvremeni skijaki centar u Rakovoj Nozi opremljen sa svim potrebnim sadrajima.

Turizam u KreevuPodruje Kreevske opine izuzetno je lijepo zbog visokih grebena, brda i planina od kojih su najpoznatije: ubren, Berberua, Volujak, Lopata, Trebac, Ina, Meorje, Bitovinja. Visoke bukove, hrastove, grabove i jelove ume ine 70% opinskog prostora. Brojni planinski izvori i potoci naglaavaju ari iste i nedirnute prirode, a jednostavni planinski putevi i staze ipak omoguavaju pristup svim prirodnim ljepotama.Kreevo je vjerojatno jedini grad ne samo u BiH, ve i ire, u kojemu tradicija potkivanja jaja jo ivi. Od davnina su se kovai pored svojeg redovnog posla bavili potkivanjem jaja iskazujui tako svoje umijee zanata. Tradicija ovog posla see jo u srednji vijek od dolaska Sasa na ove prostore. U Kreevu je nekad skoro svaka kua nekad imala svoju kovanicu, naravno prirunu i primitivnu, ali je to bio jedini nain da se radi, ivi i preivi. Iz te velike potrebe za dokazivanjem kovaa i njihova umijea rodila se i ideja da se potkivaju jaja.Prema rijeima starog Kreevskog kovaa i jednog od rijetkih ljudi koji jo znaju potkovati jaje, Vinka Karlovia, jaje je oduvijek bilo simbol ivota, novog preporoda, simbol raanja novog ivota, a potkovica je simbol sree. I kao to vidite u toj simbolici ima onog emu ovjek stalno tei, a to je ivot u srei, miru i blagostanju. Stoga se ne treba uditi to se mladii sa kovakim zanimanjem nisu mogli oeniti ako nisu znali potkovati jaje. Ako mladi ne zna potkovati jaje to znai da nije dobar majstor, ako nije dobar majstor nee moi uzdravati svoju obitelj. Planine Bitovnja, Lopata, Visoica i Ina ine jednu zasebnu cjelinu privlanu poklonicima planinarenja, treekinga i brdskog biciklizma. Ureene i dobro markirane staze to vode najljepim dijelovima ovih planina omoguavaju njihov obilazak samostalno ili u pratnji vodia. Udobni planinarski i lovaki objekti upotpunit e boravak u planinama. Planine Ina i Meorje pogodne su za sve poklonike paraglidinga. Poklonici izravnog doivljaja prirode i aktivnog odmora kao jedinog istinskog odmora koji krijepi um i tijelo, u Kreevu e nai svoj traeni Eldorado. Tko trai uzbuenje susreta sa medvjedom, jelenom, vukom ili drugom divljai u dubinama uma, iz Kreeva se nee vratiti praznih ruku, bilo da je rije o foto-safariju ili snanijem osjeaju uestvovanja u lovu.Muzej Franjevakog samostanaMuzej Franjevakog samostanaIako je kroz burna stoljea osmanlijske vladavine samostan esto i na razne naine stradao, kreevski su fratri uspjeli sakupiti rijetke, vrijedne i zanimljive eksponate, koji daju prilino jasnu sliku ivota ljudi na ovim prostorima tijekom proteklih stoljea. Nije udno to se najvei broj eksponata odnosi na tradicionalna zanimanja, vezana za eksploataciju ruda i njihovu preradu.

Knjinica kreevskog samostanastradala je 1765. od poara, koji je unitio raniji fond i knjinice i arhiva, skupa s gotovo svim ostalim. Knjinica je ponovo zapoeta i kasnije postupno rasla zajedno s novim samostanom pa kreevski ljetopis odmah, dvije godine i nekoliko mjeseci nakon poara biljei kako je fra Mato Bogdanovi, roeni brat ljetopisca biskupa fra Marijana donio u rujnu 1767. iz Italije znaajne zdravstvene, prirodoslovne i povijesne knjige. Brojni su bili oni koji su odmah pritekli u pomo i s knjigama da se zapone iznova ova knjinica. Ona je jo vie rasla time to su djela uglednih kreevskih franjevaca iza njihove smrti inkorporirana u nju.

Knjinica kreevskog samostanaKnjinica je potpuno izgorjela 1765. godine, ali je vremenom obnovljena. U samostanskom ljetopisu zabiljeeno je kako je fra Mato Bogdanovi 1767. godine iz Italije donio mnoge knjige vezane za medicinu, prirodoslovlje i povijest. Osim planske nabave knjiga s ciljem obnove knjinice, njen fond je rastao tako to su kreevski franjevci nakon smrti ostavljali svoje knjige.Od onih za koje se poimence zna da su ostavili mnogo knjiga treba spomenuti fra Andriju Kujundia, fra Matu ondria, fra Andriju Buzuka, fra Stjepana Mominovia, fra Lovru Mihaevia, fra Ignacija Strukia, dr. fra Danijela Bana, dr. fra Augustina iia, fra Krunu Misila i dr. fra Rastka Drljia.Sauvan je i katalog knjinice iz 1835. godine (Cataloque librorom Bibliothecae Sanctae Catharinae... de Kreshevo... 1835) u kojem se tada navodi 2008 svezaka. Postoji i raniji katalog, vjerojatno iz 18. stoljea, a u njemu je navedeno 1309 svezaka. Danas samostan posjeduje oko 22.000 knjiga.Poar je nesumnjivi razlog to je ovdje sauvana tek jedna inkunabula, i to Strabonova Geographia, prevedena s grkog na latinski, a tiskana 1480. Na njoj su rukom crtani inicijali i vrlo je dobro ouvana. Zna se da ju je nabavio fra Andrija Kujundi.Osim te, treba spomenuti i sljedee, iznimno vrijedne knjige: Donzelli: Teatro Farmaceutico, Mattioli: Erbario (knjiga o medicini), Tesauro: Inscriptiones, Forcellini: Totius latinitatis lexicon I-IV. Za povijest franjevakog reda osobito su vane sljedee knjige: Gonzaga: De origine Seraphicae religionis, Marcus de Lisabona:Croniche de gli Ordini istituti dal P. S. Francesco (6 svezaka), Farlati:Illiricium sacrum (5 svezaka), Greiderer: Germania franciscana seu Chronicon Geographo-historicum Ordinis S. Francisci.Od naih starijih pisaca moemo, pored bosanskih pisaca Divkovia, Lastria, Dobretia, G. Ilia, Miletia, Jajanina, istaknuti i dosta brojno zastupljene pisce izvan Bosne: Emerika i Karla Katauia, Kanilia, Kaia, Lipovia, Brauljevia i mnoge druge.Knjinica sadri i komplete 92 asopisa, meu kojima i Acta Ordinis F. M. (Rim 1882.-1942.), nepotpun Bosansko-hercegovaki istonik (Sarajevo 1891.-1899.) Basilija (Zagreb) 1865., Glasnik Zemaljskog muzeja (nedostaju izdanja od posljednjih nekoliko godina), te nepotpun Katoliki list (Zagreb 1858.-1944.). Tu su i brojna izdanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Arhitektura u KreevuKreevo je poznato po svojoj starobosanskoj arhitekturi. Zidovi kua su napravljeni od gline i obloeni slamom, dok se krov pokrivao specijalno pripremljenom trenjinom indrom. Selo Vranjii koje je udaljeno samo nekoliko kilometara od Kreeva najbolji je primjer ove gradnje. To je prelijepo mjesto za posjetiti i jedno od rijetkih prostora koja nisu osjetila razaranja izazvana minulim ratom. Tu je interesantno i "sveto mjesto" uDeevicama gdje izvire ljekovita voda Sv. Jakova, nazvana po vikaru iz 15. stoljea.

Samostan u KreevuAko je vrijeme utemeljenja kreevskog samostana nepoznato, zna se da je postojao ve u doba bosanskog srednjovjekovlja, a najvjerojatnije je prvotno podignut ve koncem XIV. stoljea. Ve tada je, kao i drugdje, uz samostan postojala i crkva izgraena u gotikom stilu, a uz nju je, vjerojatno ve u 15. stoljeu, i kamena kapela Sv. Marije.Ne zna se sudbina crkve i samostana u tekim vremenima pada Bosne pod osmanlijsku izmu. Po svemu sudei u Kreevu nije bilo veih borbi, pa su samostan i crkva uspjeli opstati, no, ezdesetak godina kasnije, 1521. ili 1524. godine, srueni su. Iako je kod turskih vlasti bilo jako teko dobiti dozvole za gradnju, u tome se nekako uspjelo, pa su crkva i samostan ponovno podignuti.Novi teki udes dogodio se na Uskrs 1765. godine, dvije godine nakon temeljite obnove, kada su samostan i crkva potpuno izgorjeli. U poaru je izgorjela i sva imovina, ukljuujui i stare matine knjige, knjinicu i arhiv, misno posue i sve ostalo to se u samostanu i crkvi zateklo. Svaka nova gradnja u to doba je bila povezana s brojnim potekoama, budui da se svaki put morala traiti nova dozvola, koja se skupo plaala, a novogradnja nikad nije smjela biti vea od prethodne, niti od vrstog materijala. Tako su do dobivanja dozvole za obnovu, uz mnoge probleme i trokove, prole ak dvije godine, pa je potom sve graeno ispoetka. Ugradnji su sudjelovali klesari, tesari i zidari od Mostara, Fojnice, Kreeva, Travnika, epa, Tuzle i Tenja, njih vie od stotinu, meu kojima i mnogi pravoslavci. Brojni su upljani sudjelovali kao pomoni radnici. Radovi su trajali od 27. lipnja do 4. studenoga 1767. godine.Za nekoliko desetljea zgrade su ve bile trone, pa se moralo pomiljati na popravke. Kako su za to bili potrebni veliki izdaci, a samostan iscrpljen turskim nametima, kreevski su franjevci bili prisiljeni ii u Italiju i tamo skupljati milodare u tu svrhu. Godine 1822. izmijenjen je krov na samostanskoj zgradi, a do 1827. dovrena je obnova i samostana i crkve. Poetkom 19. stoljea (1804.) nabavljene su orgulje, uz fojnike tada jedine u Bosni i Hercegovini, ali one nisu sauvane.Godine 1853. zapoeta je gradnja nove trobrodne crkve uneoromanikom stilu. Gradnja je trajala do 1870. godine, a dvije godine kasnije dozidan je i zvonik. U novoj crkvi nalazilo se 14 vitkih stupova, koji su nosili polukrune lukove i drveni bavasti svod. Devet godina kasnije crkva je pojaana potpornim stupovima, a 1883. godine su pobone lae pokrivene limom, dok je na glavnoj lai i dalje ostao drveni krov. Godine 1887. u crkvu je postavljen Gospin oltar, izveden u Grazu, po nacrtu arhitekta Josipa Vancaa. Oltarsku sliku Bezgreno zaee iste je godine naslikao Alexander Seitz.Godine 1924. obnovljena je i ponutrica crkve, sagraene prema nacrtu Karla Parika. Postavljeni su i novi oltari, a jedan od njih, izveden od betona, bio je i uzrokom tonjenja svetita, pa je cijela graevina 1963. godine sruena, te je potom, po nacrtu Antuna Karavania, podignuta sadanja crkva. Prvotni projekt dijelom su modificirali arhitekt T. uk i statiar S. Malkin. Crkva je sveano blagoslovljena na blagdan zatitnice, svete Katarine, 25. studenog 1965. godine, a gradnja je zavrena 1970. godine.Na proelju crkve Ivo Duli je 1974. godine izveo pet tema u mozaiku: Sv. Katarina, Sv. Leopold, Sv. Nikola Taveli, Sv. Franjo Asiki i Gospino krunjenje. Po Dulievu nacrtu je 1981. godine izveden veliki vitrail, osim lika Djevice Marije, koji je izveo uro Pulitika. U crkvi se nalazi Krini put ure Sedera. Orgulje od 25 registara izgradila je tvrtka M. Heferer 1957. god. Nakon izgradnje nove crkve one su preureene i postavljene u prezbiteriju (1970.).Samostan i crkva posjeduju i dvadesetak vrlo vrijednih umjetnikih slika, veinom od nepoznatih venecijanskih majstora iz XVII. stoljea: Sv. Jeronim, Sv. Ana, Joakim i Marija, Krunjenje Marijino sa Sv. Rokom i Ilijom, Posljednja veera, Raspee Kristovo, Madona s Kristom, Sv. Obitelj s Ivanom Krstiteljem (18. st.), Sveci Franjevakog reda (17.-18. st.). Iz 17. stoljea je i Madona s Kristom nepoznatog baroknog majstora, te Posljednji sud slikara Baldassare D'Anna. Tu su i mnoge slike iz kasnijih razdoblja. Najznakovitija je slika nepoznatog autora Bosanska kraljica sa sv. Franjom daruje kreevski samostan Majci Bojoj, djelo nepoznatog autora iz 1750. godine.Iznimno vrijednim smatra se kip Sv. Katarine (bojeno drvo) nepoznatog talijanskog majstora s konca 15. ili poetka 16. stoljea.Od rijetkih djela domaih majstora u zbirci je slikaStigmatizacija Sv. Franje fra Mihe uia, te alosna Gospa od kreevskog franjevca fra Petruia (obje iz druge polovice 18. stoljea). Od modernih umjetnikih djela samostan posjeduje bronano Raspelo Ivana Metrovia, Posljednju veeru (ulje na platnu) ure Sedera i druge.Godine 1996. obnovljen je crkveni krov, a 2008. godine su umjesto starih providnih prozora na bonim i zadnjoj strani crkve postavljeni vitraji.

Srednjovjekovni grad BedemPodruja u kojima se eksploatiralo srebro, olovo, bakar, eljezo i druge rude, uz razvoj rudarstva i stalni tehnoloki napredak, doivljavaju i trgovaki procvat. To je razlog da u grad Kreevo dolaze bosanski velikai i dubrovaka gospoda, a tu povremeno stoluje i bosanski kralj sa svojom svitom. Tako je 3. rujna 1444.godine Stjepan Toma svojim kraljevskim peatom potvrdio Dubrovanima odgovarajue povlastice izdavi povelju u kojoj Kreevo naziva 'slavnim gradom'.Ostatke 'slavnog grada Kreeva' Kreevljaci i danas nazivaju jednostavno Grad. Drugi naziv Grada je Bedem, zbog obrambenog nasipa koji se prostire vrhom brda na kojem je smjetena utvrda. Od kraljevskog grada danas su ostale samo ruevine, no, skupina zaljubljenika u starine ve je pokrenula inicijativu za njegovu obnovu, usmjerenu, uz ostalo, i u obogaivanje turistike ponude. S obzirom na to da se nita ne poduzima bez konzultacija s arheolozima i drugim strunim osobama, sigurno je kako je izabran pravi put.Povjerenstvo za nacionalne spomenike proglasilo je ostatke srednjovjekovnog grada Kreeva spomenikom kulture BiH.Spomen-kapela kraljici Katarini U blizini ostataka srednjovjekovnog grada, godine 1996. izgraena je kapela u spomen na posljednju bosansku kraljicu Katarinu Kosaa, koja je, smatraju povjesniari, povremeno boravila i u kreevskoj utvrdi, a ivot je zavrila u progonstvu. Pokopana je u Rimu u franjevakoj crkvi Ara Coeli 1478.godine.

Selo DeeviceDeevicesu selo u opini Kreevo. Smjeteno je 8 km s/z od Kreeva, na nadmorsoj visini od 911m.U njemu se nalazi etverorazredna kola i upna crkva Gospe Snijene. U srednjem vijeku, u vrijeme bosanske samostalnosti, Deevice su bile varo, trg, rudnik srebra i olova i vano gospodarsko sredite kraljevine.Nekoliko stotina metara od zadnjih kua u Deevicama nalazi se pilja nepoznate dubine u kojoj je, po predaji, obitavao Jakov Markijski. pilja se smatra zavjetnim mijestom, mmnogi se u vodi iz pilje umivaju , a voda se u bocama nosi kui.

STARI MOST U VRANCIMAIako nema podataka o vremenu kad je ovaj most izgraen, on je, bez sumnje, najstariji ouvani graevinski objekt na podruju opine. Narod ga od davnina naziva rimskim mostom, to ne mora, ali, isto tako, i moe imati povijesnih uporita: blizu mosta jo uvijek se mogu nai ostaci rimske ceste i spurila (tragova kotaa).

Oberska peinaOberska peina nalazi se iznad sela Vranci, koje je 2 km. udaljeno od opinskog sredita Kreeva. Nalazi se na desnoj strani potoka Kostajnica, koji se odlikuje vanredno impresivnim kaskadama i manjim vodopadima.Ulaz u peinu nalazi se 740 metara nadmorske visine a glavni ulaz se prua prema istoku i sjeveroistoku.

Peina predstavlja srednjovijekovni rudnik, najvjerojatnije cinobera-ive i ustvari je posljednji rudnik ovakog tipa na ovim prostorima.Sama peina do sada nije sustavno istraivana. Dosadanji podatci o njoj vezani su za pojedinane posjete zaljubljenika u prirodne i geoloke rijetkosti.Oberska peina predstavlja vjetaki proirenu upljinu, vjerojatno otvor jednog krakog proirenog toila u mlaem palezojskom dolomitu, odnosno upljikavom krenjaku sa kriljavim kvarcporfirima.Dolomit i upljikavi krenjaci u peini i njenoj okolini ispresjecani su pukotinama koje su mjestimino ispunjene limonitom, a sama stijena je proeta impregnacijama pirita i cinabarita. Sadraj cinabarita se kretao od 1,5 do 10%. Sami prostor Kostajnice kroz povjest je bio predmet rudarenja od Sasa do novijeg doba.Dokaz tome su zaruena okna, jalovita, troskvita od raznih ruda a i danas se mogu nai dijelovi rudarske opreme i alata.

Poduzee Barit Kreevo je oko 1960 godine eksplotiralo barit na ovom lokalitetu i uradilo je 6 potkopa i jednu istranu ahtu. Prosjena duina potkopa je bila oko 50 metara.

Unutar same peine vidljivi su tragovi rudarenja kao i ostaci halde, ostaci nekadanjeg ispiranja zlata.

Prvi koji prepoznao ovaj lokalitet kao prirodnu rijetkost i geoloki fenomen je Zemaljski zavod za zatitu kulturnih i prirodnih rijetkosti BiH koji 23.3.1960 svojim rijeenjem stavio pod zatitu drave.

Zaviajna udruga Kreevski citrin koja je registrirana 2008 sa ciljem zatite, ouvanja i promocije kristala, minerala, stijena i fosila uspjela je revitalizirati, odnosno otvoriti Obersku peinu i svim zainteresovanim omoguiti posjet i izuavanje ovog najveeg srednjovijekovnog rudnika cinobera-ive.

Planinarski dom na Lopatinalazi se na sjeveroistonim padinama planine Bitovnje, na istoimenom proplanku okruenom mjeovitom listopadno-crnogorinom umom. Graen je u periodu od 1959. do 1963. godine vlastitim sredstvima drutva i uz pomo Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine. Najvei dio graevinskih i zanatskih radova izveli su sami lanovi drutva. Izgradnja doma bila je praktina realizacija ideje koja je prvi puta iznesena 1939. godine i bila prisutna u drutvu i u vrijeme obnove njegovoga rada nakon II svjetskog rata. Od 1979. do 1992. godine dom je bio u nekoliko navrata dopunjavan novim sadrajima, pa je po zavretku III faze adaptacije doma, u listopadu 1991. godine ulazio u red najkomfornijih planinarskih objekata ne samo na podruju Bosne i Hercegovine.Tokom vie od 20 godina svoga postojanja dom je bio omiljena destinacija planinara, sportaa, izviaa, umjetnika i ljubitelja prirode iz svih krajeva bive Jugoslavije, pa i iz inozemstva. Zbog izgraene neophodne infrastrukture i raspoloivih sadraja i kapaciteta u neposrednoj okolini doma u dva navrata organizirane su najvee manifestacije planinarskog pokreta u Bosni i Hercegovini: 1963. godine III Slet planinara Bosne i Hercegovine, 1991. godine Dan planinara Bosne i Hercegovine, obiljeavanje 110. obljetnice organiziranog planinarstva u Bosni i Hercegovini 2002. godine.

Dom je graen u kombinaciji kamen-drvo. Ima podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. Strujom se opskrbljuje iz elektrinog agregata, a vodom iz vlastitog vodovoda. Prostorije doma u zimskom se periodu zagrijavaju centralnim grijanjem.

Rapolae sa ukupno 60 leajeva u sobama od 2 do 14 leajeva, kao i sa dva mini apartmana. U prizemlju je prostrana trpezarija koja moe primiti 60 gosatiju, kao i suvremeno opremljena kuhinja. U prizemlju se takoer nalazi i sanitarni vor sa WC i tu kabinama sa toplom vodom.

U neposrednoj blizini doma ureena je skijako-sanjkaka staza duine 750 m, sa ski-liftom i peurkom toplim kutkom gdje se mogu dobiti topli napici, pie i jela sa rotilja.

Dom je u toku godine otvoren vikendom, praznicima i prema potrebi.

Potkivanje jaja u KreevuKruna te kovake vjetine Kreevljaka bilo je potkivanje jajeta. Uspjeh u potkivanju jajeta nekad je predstavljao potvrdu da je mladi kova nauio kovaki zanat, a danas ini tek jedan segment tradicije vezane za taj zanat.Najjednostavnije objanjenje elje da se potkuje jaje, uz dokazivanje umijea, nalazi se u samim simbolima jajeta i potkovice. Jaje je, naime, uvijek bilo simbol novog ivota i preporoda, a potkova je simbol sree. U toj simbolici ima onog emu ovjek stalno tei, a to je ivot u srei, miru i blagostanju.

Potkivanje jaja u Kreevu postala je tradicija koja se nastavlja,a potkivanjem jaja bavi se samo nekoliko osoba.

Zanimljivost vezana u tradiciju potkivanja jaja je da se nijedan kova u Kreevu nije mogao oeniti , ako nije znao potkovati jaje. Ako mladi, kova, nije znao potkovati jaje to je znailo kako nije dobar majstor, a ako nije dobar majstor, nee moi ni uzdravati svoju obitelj.

Jaja se potkivaju potkovama. Mogu se dodati i drugi ukrasigrbovi gradova,klubova,stranaka,te logo tvrtki itd. , no nikada sami bez potkova.Suvenir POTKOVANO JAJEmoe se nai na svim kontinetima svijeta.

Kreevo je jedini grad ne samo u BiH, ve i ire, u kojemu tradicija potkivanja jaja jo ivi.

Sajam mineralaZaviajna udruga Kreevski citrin zajedno sa planinarskim drutvom Bitovinja- Kreevo organizira ovaj jedinstveni sajam na prostorima Bosne i Hercegovine. Oko 50 izlagaa iz BiH, Slovenije, Hrvatske,Srbije, eke i Austrije svake godine izlae svoje minerale, stijene i fosile koje plijene svojom raznolikou boja, oblika, veliina i predstavljaju iznanaenje za sve posjetitelje. Ono to posebno raduje je sve vei broj izlagaa iz BiH, posebno mladih, tako da je u Kreevu formirana udruga Citrin koja se bavi edukacijom,skupljanjem minerala,stijena, fosila,njihovoj zatiti na prostorima Srednje bosanskih kriljavih planina. Minerali i kristali Srednjebosanskog kriljavog gorja, hijalofan, kvarc-aavac, prozirac, citrin, tetraedrit,realgar, auripigment, florit,azurit, malahit, pirit i mnogi drugi ovaj prostor ine jedinstvenim i idealnim za edukaciju geologa, rudara, kemiara kao i svih ljubitelja prirode i prirodnih resursa ali i kao turistiki potencijal.

Sajam koji je bio zamiljen kao izloba minerala, stijena i fosila Srednjebosanskog kriljavog gorja sa prikazom povijesti rudarenja na ovim prostorima, obzirom na kvalitet eksponata, broj izlagaa, veliku posjetu, medijsku prisutnost postaje prepoznatljiv i mimo granica opine Kreevo i Bosne i Hercegovine a naa drava se nala na listi zemalja u kojima se na organiziran nain okupljaju kolekcionari i zaljubljenici u minerale i stijene. Trud i rad zaljubljenika u minerale i stijene ne bi do sada bio uspjean da nije bilo strune pomoi prof. Galibe Sijari sa Prirodno- matematikog fakulteta u Sarajevu,planinarskog drutva Bitovinja Kreevo, opine Kreevo, financijske pomoi prijatelja kolekcionara kao i turistike zajednice kantona Sredinja Bosna, koja je prva prepoznala ovaj projekat.