krešimir mišak- oblikovati ljudski um

7/28/2019 Kreimir Miak- Oblikovati ljudski um

1/15

Bok svima!

Kaj a vam velim, uhvatila me preljetna fjaka, u koju su bili umijeani svakojaki rokovi, ali tako je to uvijek o

travnja o polovice lipnja. Pa se nisam ba bavio pisanjem postova, ali to i nije neko opravanje jer ionako nisam ba

trebao pisati, kao to de se vijeti malo nie u tekstu.

U meuvremenu, to ima novo? Ha, svijet se i alje manje-vie istim tempom kvari. I to namjerno, uvijek na onom

mjestu gje neto krene obro. Primjerice, ba me prijeneki an zvao neki kolega s rijekog raija rai intervju u vezi

moje knjige eki, ojebite u skokovima i napomenuo je kako sam u knjizi napisao a Turskoj ie preobro, sve je

ugove vratila, biljei ekonomski rast ok svi ruge pue i ak je poela spominjati kako moa ne bi u EU jer to ba

ne treba pa sam napisao a se moe i u Turskoj oekivati u bliskoj buudnost neko ogaanje naroa. Na

novoorvelovskom to znai pokretanje unutarnjih nerea izvana. Eto, ta bliska buudnost je ola, a s njom i zbivanja

u Turskoj. Teorija urote tj. razumijevanje ciljeva, metoa i naina manipulacije, jo se jenom pokazala vrhunskim

alatom previanja, u mom iskustvu za sa joj je uinak stopostotan.

Ti eki, iz naslova moje knjige, imaju svoj hoogram i re ga se. Na niim razinama poneka stvari ne iu po planu

pa treba poneto zakrpati, ignuti neku revoluciju ili stvoriti neku lokalnu krizu, ali na globalnoj to ie, ini mi se,

aleko lake. I tako, ok ko nas jo uvijek po internetu krue ieje kako bi trebalo izvjesiti crne zastave na dan

ulaska u EU, u novinama ved pie kako su se Angela Merkel i Obama Barack, nii ustraeni slubenici u istoj

korporaciji, ogovorili a se ved za vaeset (!) ana pokrene ameriko-europska slobodna trgovinska zona.

Naravno, sve je puno nekih obedanja (koja se nede ostvariti, ali ka oe to vrijeme nitko nede redi hm, nije

uspjelo, ajmo sve vratiti na staro) o va milijuna ranih mjesta (zijev) it, i sa moe postati jasno svima ( a ne samo

onima koji su taj uzorak ved prije prepoznali) zato se Europu i SA toliko ralo u krizi. Zato a bi se na kraju

potrailo rjeenje u viu spomenute ekonomske zajenice.

Naam se a ne patite o amnezije jer isto tako je zapoela (nakon unije za ugljen i elik) i Europska unija zvala se

EEZ: Europska ekonomska zajednica. Isto se predstavljala kao zona slobodne trgovine, mada je to bila samo isprika za

ouzimanje sve vie suvereniteta rava i graanima Europe ok se na kraju nije olo tamo gje smo sa. Jean

talijanski pisac je jo 1950-tih rekao a de faizam, ka slijeedi put oe, za sebe redi a je antifaizam. To je upravo

ono to se sa ogaa. Nitko Europsku uniju ne zove iktaturom, faistikom ili korporatiskom ravom, maa je u

isto vrijeme svima jasno viljiv ebeli emokratski eficit Europske unije. Jenostavnim rjenikom, kroz splet milijuna

propisa koje svi moraju prihvadati strukture EU postale su ono na emu su ugo raile klasini iktator.

I ok se jo voe rasprave o EU, i to sa ka to vie nema nikakvog uinka, ameriki i njemaki politiki voe rae

aljnje korake prema konanom cilju svjetskoj faistikoj ravi apsolutne kontrole i elektronskog nazora svakog

pojedinca.

Elektronski nadzor! Hej, opet teorija urote! Istina, to sam tamo proitao prije nekoliko goina, ali sam zanjih

tjeana i u novinama proitao to isto a smo svi cijelo vrijeme elektronski pijunirani. U nekim knjigama ved sam

proitao kako su neki autori rekli a je sve blie an ka de se oni sami (skeptici tako su se nazvali) ispriati


2/15

istraivaima urote kojima su se smijali. Prije par goina svi bi omahivali rukom ka bi im se skrenulo panju na ved

taa ostupne informacije a su Google i Facebook i mnogi rugi samo prouene ruke CIA-e ili one jo modnije i

tajnije organizacije zvane NSA, zamiljeni sa svrhom pijuniranja ljui, ali i, rekao bih, preoblikovanja ljuske svijesti u

tehnoloku. Jer i to se oslovce ogaa. Znanost o neuroplastinosti, onosno injenici a se na mozak neprekino

fiziki mijenja u sklau s impulsima kojima je izloen, to zorno pokazuje. Ah, opet teorija urote. Ma nema veze, bit de

u novinama za godinu ili dvije.

Iem sa na neto potpuno rugo. Kao stari nexusovac (u prijevou. itatelj asopisa Nexus) jako sam se razveselio

kad su prije koju goinu u Nexusu osvanule kolumne avia Ickea. Taj nevjerojatno marljivi ovjek pie jean

newsletter tjeno, a na njih se moe pretplatiti na njegovoj stranici. Za te tekstove preslabo je redi a su kolumne.

Neki od njih predstavljaju vrhunske novinarske raove o aktualnim ogaajima, s puno poataka, informacija i imena

sloenih u jasnu sliku, i a ivimo u nekom rugom svijetu (u kojem ratni zloinac Henry Kissinger ne obiva

Nobelovu nagradu za mir) neki Ickeovi tekstovi bili bi dostojni Pulitzera.

Ali nede biti jer se oni bave istinom. Kontrolnom sustavu ne paa na pamet nagraivati one koji ga razotkrivaju.

S obzirom a Icke pie tekst svaki tjean, ok je Nexus vomjesenik, jasno je a ne prua uvi u sve kolumne. Ali

zato ima na izbor nekoliko njih pa moe izabrati najbolje. Poneka mi se neka o njih toliko opane a bih najrae

iao o ovjeka o ovjeka i govorio: aj proitaj ovo. Svaka o njih ka a je jo jean ton u vjenoj pjesmi o

slobodi.

He, al ona sam sjetio pa postoji Internet i blog.

Tako sam jo prije koji mjesec oluio a du jenom prilikom, u nastavku posta, zalijepiti i jean o Ickeovih tekstova.

E pa taj an je anas. Posebno mi se opao tekst iz sijenja koji analizira principe na kojima je zasnovano suvremeno

obrazovanje ili obrazovanje, ne znam ni sam kako bih to nazvao. U svakom sluaju, evo tog teksta, a ja vas o

slijeede prilike pozravljam:

OBRAZOVANJE PROGRAMIRANJE KOJE SE PLADA

David Icke

Obrazovanje kao oblik stroja za programiranje o kljune je vanosti za Sustav jer je osmiljeno tako a usauje

percepcije stvarnosti jo u najranijoj obi kako bi, ka orastu, ljui upravljali sustavom u sklau s velikim planom ili

pak ostatak svog ivota ivjeli kao posluni maleni robovi koji svo to vrijeme vjeruju da su slobodni. Sve u svemu, vi

ste samo jo jena opeka u ziu, kao to to kae grupa Pink Floy. Ustvari, oni koji upravljaju sustavom i oni kojima

taj sustav upravljasvi su roblje. Razlika je samo u stupnju, a zajeniko im je to to se ljude zatvara u lijevu polovicu

njihova mozga.


3/15

Mozak ima vije polutke, a spaja ih most koji se zove corpus callosum. Te polutke imaju vrlo razliite funkcije ili

osobnosti te bismo trebali imati itav mozak a bismo raspolagali najboljim znaajkama obiju polovica. To, meutim,

nije ono to Sustav kontrole eli, tako a se ko vedine ljui to i ne ostvaruje.

OPSJEDNUTI STRUKTUROM

Ljui velikim ijelom robuju lijevoj polutki mozga koja je opsjenuta strukturom, to se oituje u hijerarhijskoj naravi

ljuskog rutva. esna polovica mozga vii cjeline umjesto ijelova i na taj nain moe povezivati stvari na nain

na koji to lijeva polovica ne moe.

esna polutka mozga je svrhom neoptereden, spontan, kreativan, inspirativan i nepreviiv nekonformist. Psiholozi

je nazivaju subjektivnom, neim to olazi iz ili se zbiva u mislima pojeinca, a ne u vanjskom svijetu (koji ne

postoji) i to izraava ili istie iniviualnost umjetnika ili autora.

esna polovica mozga aleko je jae povezana sa stvarnosti srca nego lijeva i stoga je to zadnje mjesto na kojemu

manipulatori ele vijeti ovjeanstvo. esna polovica vas moe ovesti onamo, u ruge imenzije Svijesti, a

upravo se onje moe vijeti i razumjeti istinska priroa ivota na Zemlji.

Ako vam esna polovica mozga nije otvorena i snana nikaa nedete modi otkriti razine zeje rupe iz koje potjee

globalna zavjera. Lijeva polovica nam daje percepciju po kojoj je sve odijeljeno o svega, s prostorom izmeu

iluziju Matrice. Ona ne moe vijeti cjeline, samo ijelove; ne moe vijeti slike, samo tokice; i privlai je samo

struktura. Lijeva polovica mozga je logika (na nain na koji ona vii logiku); racionalna (iz njene perspektive

racionalnog); ona je sekvencijalna po tome to uzima ogaaje koji se zbivaju u vjenome SAA i slae ih u niz koji

percipiramo kao vrijeme.

Lijeva polovica mozga je uz to i objektivna bazira se na promotrivim pojavama i prestavlja seinjenino:

objektivna procjena. to je temelj srenjostrujakog znanstvenog vjerovanja? Ono to se zasniva na pojavama koje

se mogu promatrati i prestavlja injenino: objektivna procjena.
http://www.svjetlost-online.com/kresimir-misak/?attachment_id=550


4/15

Srenjostrujaka znanost manifestacija je zarobljenosti u lijevu polovicu mozga i zato ne uspijeva otkljuati

temeljne tajne (tajne samo za lijevu polovicu mozga i zatvoren um) nae iskustvene stvarnosti. Lijeva polovica

mozga je ljusko rutvo kakvo postoji i kakvo je ustrojeno anas (zajeno s guterskim mozgom, ije sam

karakteristike pojasnio ved mnogo puta osa).

Obrazovni sustav ciljano je osmiljen tako a jecu s esnom polovicom mozga i itavog mozga pretvori u orasle

osobe koje de imati samo lijevu moanu polutku, a tu je i proces nagraivanja i kanjavanja onih koji prihvadaju i

onih koji odbijaju prihvatiti takvo programiranje.

Srenjostrujako obrazovanje puni lijevu stranu mozga sistemskom verzijom stvarnosti tako to prenosi logine i

racionalne informacije koje se temelje na promotrivim okazima. Uenicima se ona govori a zare te

informacije i obro ih ponove a bi potom izali na neto to se naziva ispitom, na kojem moraju ponoviti sustavu

ono to im je taj sustav rekaoa vjeruju. Ako to uspjeno uine oni prolaze ispite i napreuju. Bravo, Johnny,

bravo, Jane, sjajne ocjene! Ako nastave nizati uspjehe, moa ou i na fakultet te obiju i iplomu koja pokazuje

stupanj njihove isprogramiranosti. Koji vam je stupanj programiranosti? Visoki. Visoki? Oh, pa to je sjajno, estitam!

ICKEOV ZAKON

Istraivanje koje je proveo Kyung Hee Kim, profesor ogoja i obrazovanja na Koleu William an Mary u Virginiji bilo

je usmjereno na prouavanje kreativnosti jece u obi izmeu jejeg vrtida i vanaestog razrea, koristedi se pritom

mjernim instrumentom koji je poznat kao Torranceovi testovi kreativnog miljenja.

Otkrio je rastian pa kreativnosti to su uenici ulje bili ukljueni u kolski sustav. jeca su manje izraavala

emocije, imala manje energije, postala su manje priljiva, manje sklona verbalnoj ekspresiji, slabijeg humora i mate,


5/15

manje nekonvencionalna, manje ivahna i strastvena, oslabljene sposobnosti percepcije, smanjenih sposobnosti

povezivanja naizgled nebitnih stvari, manje sposobnosti sintetiziranja, te manje sklona promatranju stvari iz

rukijeg ugla.

Sve su ovo znaajke esne polutke mozga koje obrazovanje (programiranje) potire kako bi omogudilo lijevoj a

zavlaa naom percepcijom. Mlai ljui iljem svijeta izloeni su stresu i tjeskobi u oekivanju rezultata ispita,

oajniki se naajudi a su uspjeno izloili sustavu ono to im je on rekao a misle. Ja sam napustio kolu u obi o

15 goina (jeva oekavi) kako bi profesionalno igrao nogomet i nika u ivotu nisam izaao na neki znaajniji ispit.

Uf, bogme sam se izvukao.

Uspjeno poloeni ispiti i obivene iplome omoguduju vam a birate specijalizaciju u znanosti, medicini,

akaemskom svijetu, ak i u politici i meijima kojima ominiraju vlasnici iploma. Buudi znanstvenici, oktori,

akaemici i slini potom polau oatne ispite i govore svojim ustanovama na kojima specijaliziraju ono to su im
http://www.svjetlost-online.com/kresimir-misak/?attachment_id=553http://www.svjetlost-online.com/kresimir-misak/?attachment_id=552


6/15

one rekle a misle i a vjeruju, a ako to uspjeno izvre, postaju znanstvenici, oktori, ovjetnici, profesori neega,

a moa buu i toliko uspjeni a postanu upraviteljima tih ustanova. Kako krasno, osim to postoji jean problem.

Sve su to GLUPARIJE.

Takva racionalna logika koja se temelji na promotrivim okazima je iluzija. Ono to se smatra racionalnim samo

je opaanje koje vam iktira va osjedaj onog to je stvarno. Ako je sam taj osjedaj stvarnosti krajnje besmislen, takva

de biti i vaa racionalnost, a isto vrijei i za ono to se percipira kao logino.

To je u sklau s takozvanim Ickeovim zakonom o kojeg je oao ovjek koji se zove avi Icke nakon

ugogoinjeg iskustva i mnogo promatranja, a koji kae a gluparije proizvoe gluparije i koji je, kako se ini, u uskoj

vezi sa zakonom uzroka i posljedice.

to su to zapravo opazive pojave koje se izlau injenino? Tko ih to opaa, pitam se? Govorimo li o znanstvenicima

i akaemicima koji, kao i svi ljui, mogu eifrirati gotovo nita u usporebi s onime to postoji u svemiru koji

promatraju? Jesu li to oni znanstvenici i akademici koji nastavljaju s procesom koji se zove obrazovanje i

specijalizacija, koji ih putem sve vede kratkovinosti ovoi o vienja gotovo niega sve blie vienju potpuno

niega? Ja vjerujem a jesu.

LUACI S LIJEVOM POLOVICOM MOZGA

To se postie lobotomijom vatrozida koja od desne strane mozga one koja daje potpunu sliku, strane koja daje uvid

u onje ini putnika na stranjem sjealu autobusa koji se osauje i oajniki se naa a de se uskoro pojaviti

stanica tako a moe sidi. Ta stanica je za vedinu ljui groblje i tek taa ovjek s lijevom polovicom mozga, luakih

oiju i smijenim licem mie ruku s volana. ak i taa to obino zahtijeva klijeta prije nego li se pogreb ori.

Sustav postavlja i straare na ulaz u lijevu polovicu mozga koji se zovu znanstvenici, nastavnici, akademici i mediji

kako bi obranio lijevu stranu od utjecaja desne. Ismijavanje i odbacivanje desne strane mozga ubacuju se pritom kao

sustav porke.


7/15

a vam neki seoski iiot kae to je racionalno, logino i utemeljeno na promotrivim dokazima to ne biste prihvatili

bez preispitivanja. Ali ljui opdenito ine upravo to to se tie iiotskih institucija koje iktiraju ljusku stvarnost ili

osjedaj te stvarnosti. Ti luaci s lijevom polovicom mozga obini su ponavljai oni ponavljaju ono to im je sustav

rekao da uzimaju za stvarno. Imamo tako znanstvenike-ponavljae; akaemike-ponavljae; oktore-ponavljae;

politiare-ponavljae; novinare-ponavljae; svakojake ponavljae.

Ne postoji originalna misao ili uvid, samo ponavljanje programa. efinicija rijei akaemski je: onaj koji se slae sa

skupom pravila i obiaja; konvencionalan. Upravo tako. Kako nas takav mentalitet moe ovesti naprije? Eh,

tehnologija se moe promijeniti i stvoriti privi napretka, ali ne i osnovna premisa. Odbijete li ponavljati i prikloniti

se ovim institucionaliziranim kojetarijama umjesto mrkve obijete batinu. Ne proete ispite (propalitet ste) i

smatraju vas smetnjom u razreu jer se usuujete ovoiti u pitanje ono to vam se govori. Ismijavaju vas

programirani nastavnici i ostali uenici. Ako ste u javnosti, ismijavaju vas programirani meiji. Rije je o, kao to sam

to avno nazvao, psiholokom faizmu.

Lijevoj polovici mozga neostaje ono to esna ima u bezgraninom izobilju kreativna imaginacija a sustav se boji

a demo je iskoristiti za stvaranje posve rukije stvarnosti o one koju on nastoji nametnuti. Ieja obrazovanja je

zatomiti esnu polovicu mozga i osigurati ominaciju lijeve, znaj gje ti je mjesto- polovice, koja je poput zanatlije i

mrava ranika te je po aleko vedim utjecajem guterskog segmenta mozga. Oboje za poetak vole hijerarhijske

strukture.

GDJE SU NESTALA SVA DJECA?


8/15

OVJE.

I OVJE

I OVJE
http://www.svjetlost-online.com/kresimir-misak/?attachment_id=558http://www.svjetlost-online.com/kresimir-misak/?attachment_id=557http://www.svjetlost-online.com/kresimir-misak/?attachment_id=556


9/15

I OVJE

RICHAR OGMA AWKINS

Ja sam u potpunosti za obrazovanje kao uenje, ali to nije ono to imamo. Sustav onoga to nazivamo obrazovanjem

o poetka je ustrojen tako a programira percepciju stvarnosti ko uenika za cijeli ivot. injenica a uvijek ne

funkcionira svjeoi o modi Svijesti na programiranjem.

Pogledajte video koji nosi naslov Najbolja stuentica generacije igla glas protiv kolovanja (Valeictorian Speaks Out

Against Schooling), u kojem jevojka koja je bila najuspjenija stuentica svoje generacije na najvelianstveniji

mogudi nain satire sustav. Meutim, velika vedina nije poput nje i ko njih programiranje savreno uspijeva.

Mrea organizacija po kontrolom Rotschilovih, ukljuujudi i Frankfurtsku kolu za rutveni inenjering, oluili su

promijeniti miljenje, vjerovanja i percepciju stanovnitva putem sustava programiranja poznatog kao obrazovanje.

Posve je jednostavno jednom kad stvorite hijerarhiju i institucije koje ju provode i otud manje-vie sve poinje.

Buudi nastavnici i sveuilini akaemici prvo prolaze kroz sustav kao jeca i mlai ljui i pripremaju se a svijet

promatraju na eljeni nain.

Potom olaze alje na ustanove za obuku nastavnika kako bi ih se oatno programiralo i kako bi nauili

programirati sljeede narataje putem ispita koji potvruju a su i oni ovoljno programirani a programiraju ruge

u obrazovnom perpetuumu mobile. Zatim olaze u kole, na fakultete i sveuilita i ue svoje uenike i stuente

unutar okvira neega to se naziva kurikulum. Njega oreuju vlaine agencije kako bi se svi programirali na

ientian nain i jao si ga onom nastavniku koji se otrgne od neistina svoje kratkovidnosti ako ima bilo kakve ambicije

za ostvarivanjem karijere u obrazovanju.

Neki o ljui s najvedim stupnjem isprogramiranosti percepcije koje sam ika upoznao bili su nagraivani stuenti i

njihovi potovani profesori akaemici. Richar ogma awkins sa Sveuilita Oxfor i Chris French, profesor

psihologije na koleu Golsmiths pri Sveuilitu u Lononu, omah mi paaju na pamet. Upoznao sam obojicu i

prema ih se navono smatra intelektualnim ivovima, ja sam ih osobno oivio kao intelektualne patuljke. Moa

mi je neto promaklo. Obojica se snano i s poslovinom arogancijom neznanja obruavaju na bilo kakvo rukije

promatranje stvarnosti ili metoe lijeenja.


10/15

awkins je emeritus na koleu New College u Oxforu i nekod je, po meni bizarno, raio na Sveuilitu u Oxforu

kao profesor koji se o 1995. o 2008. bavio razumijevanjem znanosti u javnosti. Kako on moe pomodi javnosti a

shvati neto to on sam ne razumije?

French je profesionalni skeptik prema svemu to na bilo koji nain ostupa o norme koju potuje po utjecajem

programiranosti sustavom i glavni je urenik asopisa The Skeptic u Velikoj Britaniji. Ne mogu zamisliti nikoga

pogonijeg za to mjesto, osim moa awkinsa.

Obojica su klasini zatoenici lijeve polutke mozga, kao to je sluaj sa skepticima opdenito. Ljui kau a je obro

biti skeptian, ali to nije istina. obro je, tovie kljuno, ovoiti u pitanje, istraivati i filtrirati informacije, to a, ali

to nije ono to skeptici ine. Oni o poetka iskreitiraju sve to se ne slae s njihovim softverom. Ieja nije a se

propituje i vii moe li neto izrati ispitivanje nego jenostavno a se uniti njegov kreibilitet. Njih ne zanima ima

li to vrijenost njihov je cilj uvjeriti ljude da ne vjeruju da ima. Velikim dijelom ovo dolazi od njihove vlastite

oajnike potrebe za stalnim potvrivanjem njihovog sustava vjerovanja jer je u njega uloeno previe a bi seopustilo a ga neto kao to je istina ojenom srui. French je jenom prilikom u jenoj televizijskoj emisiji napao

ono o emu govorim u svojim knjigama, a ka sam ga upitao je li ika proitao neku o njih, ogovorio je a nije.

Sjajno.

Manjak istraivanja za takvog jenog navonog akaemika bio je okantan, ba kao i nepotovanje prema

gleateljstvu. Najgore je, meutim, bilo ka sam ga upitao kako ona uopde moe tvriti a zna o emu govorim.

Proitao sam u novinama., glasio je njegov ogovor.

awkins i French va su sjajna primjera akaemskih uvara vrata lijeve strane mozga koji sprjeavaju a esna

polutka sa svojim uviom objasni a je ono to awkins i French smatraju parapsiholokim psihoblebetanjem aleko

loginije o svega onoga to su oni ika omislili, ili de ikaa omisliti u stanju uma u kojem se trenutno nalaze.

Akaemici i znanstvenici poput awkinsa i Frencha misle a su jako pametni, a sustav ih je ipak pojeo za oruak,

ruak i esert uz aj, a vaan je io toga a ih se navoi a misle a su pametni iako, u iroj perspektivi, nemaju

blagog pojma.

A u tome isto tako nisu ni usamljeni.

Oni su download jednog blueprinta, softverski program koji je downloadan u akademike, znanstvenike, doktore i

novinare iljem svijeta. Lijeva polovica mozga nikaa nede sama razumjeti stvarnost, ali esna to moe jer povezuje

tokice i vii jeinstvo umjesto fragmenata.

NAMJERNO ZAGLUPLJIVANJE

Charlotte Iserbyt bila je via savjetnica za obrazovnu politiku pri Ureu za istraivanje i unapreenje obrazovanja uamerikom Ministarstvu obrazovanja tijekom prvog mandata predsjednika Ronalda Reagana, a radila je i za State

epartment. Njezina zapaanja i iskustva koja je skupila u ovom razoblju te etaljno istraivanje koje je uslijeilo


11/15

naveli su je a napie knjigu po nazivom Namjerno zaglupljivanje Amerike (The Deliberate Dumbing Down of

America), u kojoj se izlae upravo ono to i naslov sugerira. Moete takoer pogleati i njezin vieo na kraju

naslovljen Krivo obrazovanje Amerike (The Miseducation of America).

Ona donosi detalje prie koja bi se mogla ispriati o zemljama irom svijeta jer spletkarske mree jeluju u sklau s

istim globalnim programom. Knjiga Charlotte Iserbyt temelji se na dokumentima koje je uzela iz dosjea Ministarstva

obrazovanja u Washingtonu u vrijeme kada je onje raila. Ti okumenti otkrivaju proraunati plan preobrazbe

obrazovnog sustava u sredstvo programiranja percepcije masa kako bi se proizvele neuke i pokorne odrasle osobe

koje de sluiti vlai i korporacijama poput robota koji nita ne pitaju i koji poravaju program centralizirane kontrole

ovjeanstva putem globalne vlae.

Obrazovanje je zapravo uvjetovanje percepcije sebe i svijeta kako bi se ostranile sve moralne, psiholoke i

percepcijske prepreke eljenoj rutvenoj promjeni i ulasku u posvemanje ropstvo. Sustav je zamiljen tako a

usauje sljeede cjeloivotne nazore:

Istina olazi o autoriteta.

Inteligencija je sposobnost pamdenja i ponavljanja.

Tono pamdenje i ponavljanje se nagrauju.

Nepokoravanje se kanjava.

Konformiraj se intelektualno i socijalno.

jecu i mlae priprema se a buu tek zupci u centralno pogonjenom zupaniku pa svjeoimo sve

rasprostranjenijem kolektivnom obrazovanju koje jecu ui a se oreknu iniviualnosti u korist kolektivnog

miljenja kako bi se jo vie pojaao pritisak na one u razreu koji se ne ele konformirati. To se prikazuje kao njihov

neostatak konformizma (porke konsenzusu) koji prijei napreak grupe. Naglasak je na strategijama grupnog

uenja i sva jeca u grupi moraju postidi oreene ciljeve prije nego li grupa moe krenuti alje.

Jean termin za sve ovo je obrazovanje temeljeno na rezultatima, to znai a se osigurava jean isho za sve

programirani um. Ovakva orijentiranost na grupu ini obrazovanje temeljeno na rezultatima sustavom za promjenu

ponaanja grupe, a ne za obrazovanje pojeinca. Rije je o kolektivnoj promjeni pri kojoj se natjecanje ne potie i pri

kojoj pojeinci ue a je skupina vanija o njih.

FILOZOFIJA OBRAZOVANJA

Bihevioristi i rutveni inenjeri zuno su raili a o toga oe, a iniviualnost, izbor i sloboa njihovi su zakleti

neprijatelji. U transformaciji obrazovanja u Americi (i rugje) najvie se istaknuo Rockefellerovim novcem

potpomognuti Wilhelm Maximilian Wundt (1832.-1920.), profesor na Sveuilitu u Leipzigu u rotschilskoj

Njemakoj, koji se proslavio kao jean o utemeljitelja moerne psihologije.

Wunt je smatrao a su ljuska bida nita vie oli ukupan zbroj svojih iskustava te a ih je stoga mogude

programirati poput ananjih raunala. Na tjelesnoj razini pet osjetila u ovome ima istine, ali to se moe uiniti samo

ako se postigne odsutnost ili ne-utjecaj Svijesti istinskoga sebstva.


12/15

To je filozofija na kojoj je utemeljeno obrazovanje, i to ne samo u Americi. Bertrand Russell (1872.-1970.) je bio

britanski pisac, filozof, rutveni kritiar i aristokrat iz istaknute loze Russellovih. Njegov je John Russell tijekom

vladavine kraljice Viktorije u dva je navrata bio premijer, a roditelji su mu bili vikont i vikontesa Amberley. Russell je u

svojoj knjizi Utjecaj znanosti na rutvo (The Impact of Science on Society) iz 1951. napisao sljeede:

Obrazovanje treba stremiti unitavanju slobone volje tako a uenici kolovani na taj nain cijeli svoj ivot ne buu

sposobni misliti i raiti rukije nego to bi o njih oekivali njihovi profesori Utjecaji o kude se opstruiraju; kako

bi se uenike ovelo u re, uinkoviti su uglazbljeni stihovi intonirani ponavljanjima

Na buudim je znanstvenicima a preciziraju ove maksime i otkriju koliko po glavi kota a se jecu uvjeri a je

snijeg crn. Ka se ta tehnika usavri, svaka vlast zauena za obrazovanje vie o jene generacije modi de

kontrolirati svoje poanike sigurno i bez potrebe za vojskom i policijom.

Eto vam u dva paragrafa ono za to je obrazovanje stvoreno a postigne i to ini anas u jo ekstremnijem obliku.

Erich Fromm (1900.-1980.) izvrio je velik rotschilovsko-cionistiki utjecaj na obrazovnu politiku i bio usko povezan s

filozofijom (programiranjem) rotschildovsko-cionistike Frankfurtske kole. Njegov cilj je bio izmanipulirati jecu i

ostatak stanovnitva tako a u navonim ekspertima na razliitim porujima vie izvore murosti i znanja, a ne a

kritiki promiljaju za sebe, tako a misle i oluuju samostalno.

Ewar Bernays (rotschilovac i cionist), takozvani otac onosa s javnodu (propagane i lai) govorio je svojim

klijentima a uvijek uzimaju eksperte poput znanstvenika i oktora u svojoj propagani za javnost jer ona o njima

ima izuzetno visoko (programirano) miljenje.

Prihvadanje takvih eksperata koji se u javnosti percipiraju kao sveznajudi posve je u sklau s tehnokratskim

rutvom koje eli nametnuti rutvo zakulisnih manipulatora. Zbigniew Brzezinski, bivi savjetnik Jimmyja Cartera za

nacionalnu sigurnost i suosniva Kabalove Trilateralne komisije zajeno s aviom Rockefellerom, prije 40 goina

pisao je o olasku tehnokratskog rutva. Zapisao je sljeede:

Tehnokratska era ukljuuje postupnu pojavu rutva koje se pojaanonazire. Takvo rutvo bit de po

ominacijom elite i nesputano traicionalnim vrijenostima. Uskoro de biti mogude nametnuti gotovo neprestannazor svih graana i voiti cjelovite i aurirane osjee u kojima se nalaze ak i njihovi najosobniji poaci. o tih de

osjea vlasti modi odi ka go poele.

Obrazovanjem se sustavno manipulira kako bi se mlae ljue navelo a prihvate upravo takvo rutvo. Pogleajte i

navalu eksperata koje meiji plasiraju svakonevno iljem svijeta a nam govore u to avjerujemo i to a

mislimo. Ljui pladaju za svoje porobljavanje i porobljavanje svoje jece tako to ogromne iznose o svojih prihoa

aju vlai, koja ih ona troi na zapoljavanje rutvenih inenjera kojima je zaatak pretvoriti obrazovanje u traku

na koju se tancaju zombiji.


13/15

Zviaica Charlotte Iserbyt otkriva okumente amerike vlae u kojima se etaljno izlae plan postupne

(totalitaristiki tajne) promjene naina na koji se jeca i stuenti ue, a kojoj je cilj eliminacija roiteljskog utjecaja

tako a rava postane roitelj vii i Vrli novi svijet Alousa Huxleyja.

Ja sam i iz vlastitog istraivanja iz 1990-ih znao dakao to kae Charlotte Iserbyt u svojoj knjizi Fondacija Andre

Carnegie za unapreenje obrazovanja te Rockefellerov generalni odbor za obrazovanje, koji su pod kontrolom

Rotschildovihobuavaju rutvene inenjere i ruge igrae u ovoj zavjeri za preuzimanje vlasti na mozgovima

djece diljem svijeta.

KONTROLA NAD OBRAZOVANJEM

Obitelji iz tog rutva kojeg zovem kabala osnovale su fonacije izuzete o pladanja poreza Rockefellerovi ih imaju

mnogoza financiranje svojih planova po krinkom filantropije i onacija za javno obro. Na taj nain mogu

provoiti svoje pole aktivnosti ak i a pritom ne pladaju porez. Prijevaru s fonacijama izuzetim o pladanja poreza

etaljno je izloio Izabrani obor za istragu o fonacijama izuzetim o pladanja poreza i slinih organizacija, poznatiji

kao Reeceov obor, po svom presjeniku B. Carrollu Reeceu. Glavni istraitelj Obora Norman Dodd sjajno je

razotkrio program koji su fonacije provoile (i jo uvijek provoe).

Korporacije kabale preuzele su kontrolu na obrazovanjem ba kao to su to neka avno uinile s vlaama i

njihovim agencijama. Besramnici poput Monsanta biotehnoloke verzije Golman Sachsa financiraju sveuilita i

guraju svoje presjenike u obore za obrazovanje kako bi njihova verzija prie o genetski moificiranoj i po ljue

smrtonosnoj hrani, pesticidima i herbicidima dobila odobrenje akademske zajednice i zeleno svjetlo za ulazak ukurikulum.

Michael Gove, jezivi i ispitima opsjenuti tajnik za obrazovanje u vlai avia Camerona u Velikoj Britaniji, eli

opustiti korporacijama osnivanje profitnih kola neovisnih o izbornoj ogovornosti. Ovaj plan propagira skupina

po nazivom Bright Blue orvelijanski se pozivajudi na besplatne kole, koje su u biti suprotnost onomu to se tim

nazivom sugerira. Knjiga u kojoj se izraava porka ovoj politici kae:

Naravno, bit de vano uvjeriti javnost a iza ovoga ne stoji ideologija po kojoj je privatno bolje od javnog i datorijevci ele privatizaciju rai profita. To nije tono. Rije je o razumnoj i praktinoj politici kojom se alternativnim

izvorima financiranja unapreuje razliitost i kvaliteta obrazovanja u ovoj zemlji, a istovremenoa to treba vie puta

ponovitiosigurava a obrazovanje u ravnim kolama ostane besplatno.

a, ba, kako a ne. Plan korporacija je preuzeti sve i to se oito i ogaa. Charlotte Iserbyt otkriva kako se slije

problem-reakcija-rjeenje koristi za propagiranje orvelovske transformacije. Jena inscenirana kriza u obrazovanju

slijeila je rugu i svaki je put rjeenje bilo pojaati razinu programiranja percepcije.

Ono kljuno u slijeu problem-reakcija-rjeenje su naravno problemi ili krize, tako da ih se mora nastaviti inscenirati

ako se ved ne pojavljuju spontano, a uglavnom je tomu tako. To se onosi na itav spektar ljuskog rutva.


14/15

Za jecu koja se lako ne konformiraju programiranju govori se a imaju potekoda u uenju, probleme u

ponaanju ili poremedaj eficita panje, a ja to efiniram kao instinktivnu svjesnost a je ono to vam se govori

obina upljologija.

Osobno sam imao sve to vedi io svog kolovanja, iako se to taa nije imenovalo, a imao sami vlastiti lijek, koji se

sastojao o sanjarenja s pogleom uperenim kroz prozor. anas se s ovim umjetno stvorenim i izmiljenim

psiholokim i bihevioralnim problemima nose tako to poput konfeta na vjenanju ijele Ritalin i ruge lijekove koji

razaraju psihu.

Ako se obijaju konformirati nakljukat demo ih lijekovima i tako ih priobiti. etiri milijuna jece anas je na Ritalinu

samo u Sjeinjenim Amerikim ravama, a brojke u Britaniji bi takoer pokazale masovno maltretiranje jece

propisivanjem terapije Ritalinom, koje je u eset goina poraslo etverostruko.

Obrazovanje postaje i propaganno oruje Pentagona i NATO-a tako to navoi uenike a aju porku njihovim

osvajakim ratovima u ime zatite ljui o terorizma. Oit primjer je vieo koji nosi naslov Oblikovanje mlaihmozgova: amerike kole propovijeaju o obrim stranama rata protiv Irana (Mouling Young Mins: American

Schools Preaching the Virtues of a War On Iran).

Komini nastavnik (programer) promie ameriku i izraelsku vojnu intervenciju u Iranu u tobonjoj raspravi s

uenicima u kojoj je postojalo pravilo a NIJE OPUTENO miljenje a vezano za Iran ne treba pouzimati nita.

Ka se jena bistra uenica tome usprotivila i tono rekla a su Sjeinjene Amerike rave jeina zemlja koja je

ikoga napala nuklearnim orujem, njezin nastavnik oumrlog mozga joj je ovratio a je to irelevantno. Gotovoomah nakon to je izrekla svoje miljenje, uje se glas iz urea ravnatelja, koji je pratio sat, koji je preko razglasa

poziva na razgovor. Ba kao iz Orwellove 1984.

UENJE LIJEVOM STRANOM MOZGA

Stvaranje ovakvog sustava je lako kaa mu se ne suprotstavlja ciljano stanovnitvo. Sve to morate uiniti jest

zaposliti psihopate, sociopate, kontrol-frikove i ebile a vam voe kole i institucije i eto vam ga. Jo uvijek ima i

inteligentnih i pravih nastavnika koje sustav jo nije profiltrirao i za njih je svaki an zasigurno nodna mora punafrustracije i nevjerice.

itava svrha srenjostrujakog obrazovanja to se onih u sjeni tie jest zatvoriti vrata lijeve polovice mozga i

baciti klju, a to vedi broj jece i mlaih, ali i oraslih, koji se ukljuuju u aktivnosti koje stimuliraju esnu polovicu

mozga, tim bolje kao protulijek za to.

omada zaada jo je jena luost osmiljena a oatno zaire u vae bivanje. Mislite li a est ili seam sati

nevno pet ana u tjenu i 15 goina nije ovoljno Mora se raiti jo i ko kude??

Pogledajte i kako su umjetnost i glazba opsegom i financijski reucirani unutar obrazovnog sustava i kako se jecu

uvoi u uenje lijevom stranom mozga u sve ranijoj obi. Umjetnost i glazba posjeuju potencijal a stimuliraju


15/15

esnu stranu mozga, a oputanjem jeci a se igraju neopteredeni injenicama i strukturom omoguduje slobou

mate.

Sustav to eli zaustaviti i stimulirati lijevu stranu mozga kako bi postala svemodna sila i posrenik stvarnosti o kraja

ivota. Nastavnici opdenito ne znaju a to ine jer su ved proli kroz isti programirajudi stroj. Ali oni koji namedu ovaj

sustav tono znaju o kakvoj je igri rije.

jeca se ne bi trebala pribliavati akaemskom polju o barem 7 ili 8 goina starosti, a i taa bi to trebala biti sasvim

rukija vrsta akaemije (toliko neprepoznatljiva naspram njezinoj ananjoj verziji a je ni ne biste mogli nazvati

akaemijom). o taa bi im trebalo opustiti a se igraju, improviziraju i slobono razmiljaju, sve ok im se ne

razbukta kreativna imaginacija. Taa de lijeva polovica mozga preuzeti ulogu koja joj i pripada sluge, a ne

gospodara.

Novi kurikulum koji se namede u SA-u obvezuje da barem 70 posto knjiga budu ne-fikcija i na taj nain uklanja

kreativne knjige koje bi najvie potaknule matu u esnoj polovici mozga. Zamijeniti bi ih trebale tehnike knjige kojesu priklanije za pripremu uenika za posao.

Toliko o tome sluam o potrebi a obrazovni sustav pripremi mlae za rano mjesto ili o promjeni obrazovnog

sustava tako a ui vjetinama koje posloavci trae. To ustvari znai da ih se priprema da postanu zubac u stroju

koji ne posjeuje sposobnost slobonog miljenja, preputanja uroenoj kreativnosti i otvaranja uma potrebnu a bi

se vijelo kako se tokice slau zajeno.

Lijeva polovica mozga povezuje nas s onim to percipiramo kao vanjski svijet i to je u oreenoj mjeri u reu;meutim, im preuzme ulogu iktatora percepcije u tom vanjskom svijetu, taa nastaje problem. Biste li opustili

svom raunalu a vam govori to a mislite o svojim e-mailovima ili kamo da odete na internetu?

Ne, ali to je ono to se u biti ogaa kaa ljui opuste Tijelu-Umu, a naroito lijevoj polovici mozga, a upravljaju

njihovim osjedajem stvarnosti. a ja otvaram kolu, ona bi izgleala kao na slikama ..

Mi ved preugo oputamo a nam naujecu svaki an preuzimaju ravni manipulatori uma, a iz tjena u tjean

situacija postaje sve ekstremnija. Ako u skoroj buudnosti ne elimo proizvesti itavu generaciju robota taa semoramo prihvatiti rjeavanja ovog problema. Ne prestajem sluati rasprave o nainima na kojima se jeci treba

preavati i o veliini razrea, ali rijetko ujem o onom to ih se ui i s kojim ciljem. Vedina ljui, ini se, o tome ne

razmilja, ali i vie je nego krajnje vrijeme a zaponu.

krešimir mišak- oblikovati ljudski um

Documents