PRVI DEO - Preieni tekst

Drugi deo - Osnovni tekst

Trei deo - Izmene i dopune

Krivini zakonik Crne Gore

+ Vidi:l. 1. Zakona - 40/2013-59.

Zakonik je objavljen u "Slubenom listu RCG", br. 70/2003,13/2004, 47/2006 i "Slubenom listu CG", br. 40/2008,25/2010, 32/2011, 40/2013 i 56/2013. Dana 1.9.2012.godine, prestale da vae odredbe glave VI - vidi: l. 189.

Zakona - 64/2011-1.

OPTI DIO

GLAVA PRVA

OSNOVNE ODREDBE

Osnov i granice krivinopravne prinude

lan 1

Zatita ovjeka i drugih osnovnih drutvenih vrijednosti predstavlja osnov i granice za odreivanjekrivinih djela, propisivanje krivinih sankcija i njihovu primjenu, u mjeri u kojoj je to nuno za suzbijanjetih djela.

Zakonitost u odreivanju krivinih djela i propisivanju krivinih sankcija

lan 2

Kazna ili druga krivina sankcija moe se izrei samo za djelo koje je, prije nego to je uinjeno, bilozakonom odreeno kao krivino djelo i za koje je bila zakonom propisana kazna.

Nema kazne bez krivice

lan 3

Kazna i mjere upozorenja mogu se izrei samo uiniocu koji je kriv za uinjeno krivino djelo.

Krivine sankcije i njihova opta svrha

lan 4

(1) Krivine sankcije su: kazne, mjere upozorenja, mjere bezbjednosti i vaspitne mjere.

(2) Opta svrha propisivanja i izricanja krivinih sankcija je suzbijanje djela kojima se povreuju iliugroavaju vrijednosti zatiene krivinim zakonodavstvom.+ Sudska praksa

GLAVA DRUGA

KRIVINO DJELO

1. Opte odredbe o krivinom djelu

Krivino djelo

lan 5

Krivino djelo je djelo koje je zakonom odreeno kao krivino djelo, koje je protivpravno i koje jeskrivljeno.+ Vidi:l. 1. Zakona - 47/2006-1.

Nain izvrenja krivinog djela

lan 6

(1) Krivino djelo moe se uiniti injenjem ili neinjenjem.

(2) Krivino djelo je uinjeno neinjenjem kad je uinilac propustio injenje koje je bio duan daizvri.

(3) Neinjenjem moe biti uinjeno i krivino djelo koje zakonom nije odreeno kao neinjenje, akoje uinilac proputanjem dunog injenja ostvario obiljeja krivinog djela.

Vrijeme izvrenja krivinog djela

lan 7

(1) Krivino djelo je uinjeno u vrijeme kad je izvrilac radio ili bio duan da radi, bez obzira kad jeposljedica djela nastupila.

(2) Za sauesnika se smatra da je krivino djelo uinio u vrijeme kad je radio ili bio duan da radi.

Mjesto izvrenja krivinog djela

lan 8

(1) Krivino djelo je uinjeno u mjestu gdje je izvrilac radio i bio duan da radi ili gdje je u cjelini ilidjelimino nastupila posljedica djela, a u sluaju pokuaja i tamo gdje je posljedica pokuanog djela ponjegovom umiljaju trebalo ili mogla da nastupi.

(2) Za sauesnika se smatra da je djelo uinio i u mjestu u kojem je preduzeo radnju sauesnitva.+ Vidi:l. 2. Zakona - 47/2006-1.

Djelo malog znaaja

lan 9

- brisan -

+ Vidi:l. 1. Zakona - 25/2010-1.

+ Sudska praksa

Nuna odbrana

lan 10

(1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u nunoj odbrani.

(2) Nuna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da uinilac od svog dobra ili dobra drugogaodbije istovremen ili neposredno predstojei protivpravan napad.

(3) Uinilac koji je prekoraio granice nune odbrane moe se blae kazniti, a ako je prekoraenjeuinio usljed jake razdraenosti ili prepasti izazvane napadom, moe se i osloboditi od kazne.+ Sudska praksa

Krajnja nuda

lan 11

(1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u krajnjoj nudi.

(2) Krajnja nuda postoji kad je djelo uinjeno radi toga da uinilac otkloni od svog dobra ili dobradrugoga istovremenu ili neposredno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije moglaotkloniti, a pri tom uinjeno zlo nije vee od zla koje je prijetilo.

(3) Uinilac koji je sam izazvao opasnost, ali iz nehata ili je prekoraio granice krajnje nude, moe seblae kazniti, a ako je prekoraenje uinjeno pod naroito olakavajuim okolnostima, moe se iosloboditi od kazne.

(4) Nema krajnje nude ako je uinilac bio duan da se izlae opasnosti koja je prijetila.+ Vidi:l. 3. Zakona - 47/2006-1.

Sila i prijetnja

lan 12

(1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno pod dejstvom apsolutne sile.

(2) Ako je djelo uinjeno da bi uinilac od svog dobra ili dobra drugoga otklonio opasnost koja jenastala usljed sile koja nije apsolutna ili prijetnje, na uinioca e se primijeniti odredbe lana 11 ovogzakonika, uzimajui silu ili prijetnju kao neskrivljenu opasnost.

(3) Ako je krivino djelo uinjeno pod dejstvom sile ili prijetnje, a nijesu ispunjeni uslovi iz st. 1 ili 2ovog lana, uinilac se moe blae kazniti, a ako je djelo uinjeno pod naroito olakavajuimokolnostima, moe se i osloboditi od kazne.

(4) U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana, ako se lice prema kojem je primijenjena sila ili prijetnja nesmatra izvriocem krivinog djela, kao izvrilac krivinog djela smatrae se lice koje je primijenilo silu ili

prijetnju.

Krivica

lan 13

(1) Kriv je za krivino djelo uinilac koji je uraunljiv i koji je postupao sa umiljajem, a bio jesvjestan ili je bio duan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno.

(2) Za krivino djelo uinjeno iz nehata uinilac moe biti kriv samo kad to zakon odreuje.+ Vidi:l. 2. Zakona - 25/2010-1.

Uraunljivost

lan 14

(1) Nije uraunljiv uinilac koji u vrijeme izvrenja protivpravnog djela odreenog u zakonu kaokrivino djelo nije mogao da shvati znaaj svog djela ili nije mogao da upravlja svojim postupcima usljedduevne bolesti, privremene duevne poremeenosti, zaostalog duevnog razvoja ili druge tee duevneporemeenosti (neuraunljivost).

(2) Uinilac krivinog djela ija je sposobnost da shvati znaaj svog djela ili sposobnost da upravljasvojim postupcima bila bitno smanjena usljed nekog stanja iz stava 1 ovog lana (bitno smanjenauraunljivost) moe se blae kazniti.

(3) Krivica uinioca krivinog djela koji se upotrebom alkohola, droga ili na drugi nain doveo ustanje u kojem nije mogao da shvati znaaj svog djela ili da upravlja svojim postupcima utvruje seprema vremenu neposredno prije dovoenja u takvo stanje.

(4) Uiniocu koji je pod okolnostima iz stava 3 ovog lana uinio krivino djelo u stanju bitnosmanjene uraunljivosti ne moe se ublaiti kazna.

Umiljaj

lan 15

Krivino djelo je uinjeno sa umiljajem kad je uinilac bio svjestan svog djela i htio njegovo izvrenjeili kad je uinilac bio svjestan da moe uiniti djelo pa je na to pristao.

Nehat

lan 16

Krivino djelo je uinjeno iz nehata kad je uinilac bio svjestan da svojom radnjom moe uiniti djelo,ali je olako drao da do toga nee doi ili da e to moi sprijeiti ili kad nije bio svjestan da svojomradnjom moe uiniti djelo iako je prema okolnostima pod kojima je ono uinjeno i prema svojim linimsvojstvima bio duan i mogao biti svjestan te mogunosti.

Odgovornost za teu posljedicu

lan 17

Kad je iz krivinog djela proizala tea posljedica zbog koje zakon za to djelo propisuje teu kaznu,ta se kazna moe izrei ako je uinilac u odnosu na tu posljedicu postupao iz nehata, a i sa umiljajemako time ne ostvaruje obiljeja nekog drugog krivinog djela.

Stvarna zabluda

lan 18

(1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.

(2) Neotklonjiva stvarna zabluda postoji ako uinilac nije bio duan i nije mogao da izbjegne zabluduu pogledu neke stvarne okolnosti koja predstavlja obiljeje krivinog djela ili u pogledu neke stvarneokolnosti koja bi, da je zaista postojala, inila djelo dozvoljenim.

(3) Ako je uinilac bio u stvarnoj zabludi usljed nehata, postojae krivino djelo uinjeno iz nehatakad je to propisano zakonom.+ Vidi:l. 3. Zakona - 25/2010-1.

Pravna zabluda

lan 19

(1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u neotklonjivoj pravnoj zabludi.

(2) Neotklonjiva pravna zabluda postoji ako uinilac nije bio duan i nije mogao da zna da je djelokoje je uinio zabranjeno.

(3) Uiniocu koji nije znao da je djelo zabranjeno, ali je to bio duan i mogao da zna, kazna se moeublaiti.+ Vidi:l. 4. Zakona - 25/2010-1.

2. Pokuaj krivinog djela i dobrovoljni odustanak

Pokuaj

lan 20

(1) Ko sa umiljajem zapone izvrenje krivinog djela, ali ga ne dovri, kaznie se za pokuajkrivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna, a zapokuaj drugog krivinog djela samo kad zakon izriito propisuje kanjavanje i za pokuaj.

(2) Kao zapoinjanje izvrenja krivinog djela smatra se i upotreba odreenog sredstva ili primjenaodreenog naina izvrenja, ako su oni zakonom odreeni kao obiljeja krivinog djela.

(3) Uinilac e se za pokuaj kazniti kaznom propisanom za krivino djelo, a moe se i blae kazniti.+ Sudska praksa

Nepodoban pokuaj

lan 21

Uinilac koji pokua da izvri krivino djelo nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetumoe se osloboditi od kazne.

Dobrovoljni odustanak

lan 22

(1) Uinilac koji je pokuao izvrenje krivinog djela, ali je dobrovoljno odustao od njegovogizvrenja, moe se osloboditi od kazne.

(2) U sluaju dobrovoljnog odustanka, uinilac e se kazniti za one radnje koje ine neko drugosamostalno krivino djelo, koje nije obuhvaeno krivinim djelom od ijeg izvrenja je uinilac odustao.

3. Sauesnitvo u krivinom djelu

Izvrilatvo i saizvrilatvo

+ Vidi:l. 5. Zakona - 25/2010-1.

lan 23

(1) Izvrilac krivinog djela je lice koje preduzima radnju izvrenja krivinog djela ili kojeposredstvom drugog lica izvri krivino djelo, ukoliko se to drugo lice ne moe smatrati izvriocemkrivinog djela.

(2) Ako vie lica, uestvovanjem u radnji izvrenja sa umiljajem ili iz nehata, zajedniki izvrekrivino djelo, ili ostvarujui zajedniku odluku drugom radnjom sa umiljajem bitno doprinesu izvrenjukrivinog djela, svako od njih kaznie se kaznom propisanom za to djelo.+ Vidi:l. 4. Zakona - 47/2006-1.l. 5. Zakona - 25/2010-1.

+ Sudska praksa

Podstrekavanje

lan 24

(1) Ko drugog sa umiljajem podstrekne da uini krivino djelo, kaznie se kao da ga je sam izvrio.

(2) Ko drugog sa umiljajem podstrekava na izvrenje krivinog djela za koje se po zakonu moeizrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna, a djelo ne bude ni pokuano, kaznie se kao zapokuaj krivinog djela.+ Sudska praksa

Pomaganje

lan 25

(1) Ko drugom sa umiljajem pomogne u izvrenju krivinog djela, kaznie se kao da ga je samizvrio, a moe se i blae kazniti.

(2) Kao pomaganje u izvrenju krivinog djela smatra se naroito: davanje savjeta ili uputstava kakoda se izvri krivino djelo, stavljanje uiniocu na raspolaganje sredstava za izvrenje krivinog djela,stvaranje uslova ili otklanjanje prepreka za izvrenje krivinog djela, kao i unaprijed obeano prikrivanjekrivinog djela, uinioca, sredstava kojima je krivino djelo izvreno, tragova krivinog djela ili predmetapribavljenih krivinim djelom.+ Sudska praksa

Granice odgovornosti i kanjivosti sauesnika

lan 26

(1) Saizvrilac je odgovoran u granicama svog umiljaja ili nehata, a podstreka i pomaga ugranicama svog umiljaja.

(2) Saizvrilac, podstreka ili pomaga koji je dobrovoljno sprijeio izvrenje krivinog djela moe seosloboditi od kazne.

(3) Lini odnosi, svojstva i okolnosti usljed kojih zakon iskljuuje krivicu ili dozvoljava osloboenjeod kazne, od kojih zavisi postojanje lakeg ili teeg oblika djela ili koje utiu na odmjeravanje kazne,mogu se uzeti u obzir samo onom izvriocu, saizvriocu, podstrekau ili pomagau kod kojeg takviodnosi, svojstva i okolnosti postoje.+ Vidi:l. 6. Zakona - 25/2010-1.

Kanjavanje podstrekaa i pomagaa za pokuaj i lake krivino djelo

lan 27

(1) Ako je krivino djelo ostalo u pokuaju podstreka i pomaga e se kazniti za pokuaj.

(2) Ako je izvrilac izvrio lake krivino djelo od onog na koje se podstrekavanje ili pomaganjeodnosi, a koje bi bilo njime obuhvaeno, podstreka i pomaga e se kazniti za krivino djelo koje jeuinjeno.

(3) Odredba stava 2 ovog lana nee se primijeniti ako bi se podstreka stroe kaznio primjenomlana 24 stav 2 ovog zakonika.

4. Posebne odredbe o odgovornosti za krivina djela uinjena putem medija

+ Vidi:l. 7. Zakona - 25/2010-1.

Odgovornost urednika

lan 28

(1) Za krivina djela uinjena putem medija odgovoran je urednik, odnosno lice koje ga jezamjenjivalo u vrijeme objavljivanja informacije, ako:

1) je do zavretka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom autor ostao nepoznat;

2) je informacija objavljena bez saglasnosti autora;

3) su u vrijeme objavljivanja informacije postojale stvarne ili pravne smetnje za gonjenje autora, koje idalje traju.

(2) Nije odgovoran urednik, odnosno lice koje ga zamjenjuje ako iz opravdanih razloga nije znao zaneku od okolnosti navedenih u stavu 1 ta. 1 do 3 ovog lana.+ Vidi:l. 8. Zakona - 25/2010-1.

Odgovornost izdavaa, tampara i proizvoaa

lan 29

(1) Kad postoje uslovi iz lana 28 ovog zakonika odgovorni su:

1) izdava - za krivino djelo uinjeno putem nepovremene tampane publikacije, a ako nema

izdavaa ili postoje stvarne ili pravne smetnje za njegovo gonjenje - tampar koji je za to znao;

2) proizvoa - za krivino djelo uinjeno putem kompakt diska, gramofonske ploe, magnetofonsketrake i drugih auditivnih sredstava, filma za javno i privatno prikazivanje, dijapozitiva, videosredstava ilislinih sredstava namijenjenih irem krugu lica.

(2) Ako je izdava, tampar ili proizvoa pravno lice ili dravni organ, odgovorno je lice kojeodgovara za izdavanje, tampanje ili proizvodnju.+ Vidi:l. 9. Zakona - 25/2010-1.

Primjenjivanje odredaba iz l. 28 i 29

lan 30

Odredbe o odgovornosti lica iz l. 28 i 29 ovog zakonika primjenjuju se samo, ako se ta lica pooptim odredbama ovog zakonika ne mogu smatrati uiniocem krivinog djela.+ Vidi:l. 7. Zakona - 25/2010-1.

5. Odgovornost pravnih lica za krivino djelo

lan 31

(1) Odgovornost pravnih lica za krivina djela, kao i sankcije za njih bie zakonom predviene.+ Vidi:l. 10. Zakona - 25/2010-1.

GLAVA TREA

KAZNE

1. Svrha kanjavanja, vrste kazni i uslovi za njihovo izricanje

Svrha kanjavanja

lan 32

U okviru opte svrhe krivinih sankcija (lan 4 stav 2), svrha kanjavanja je:

1) sprjeavanje uinioca da ini krivina djela i uticanje na njega da ubudue ne ini krivina djela;

2) uticanje na druge da ne ine krivina djela;

3) izraavanje drutvene osude za krivino djelo i obaveze potovanja zakona;

4) jaanje morala i uticaj na razvijanje drutvene odgovornosti.+ Sudska praksa

Vrste kazni

lan 33

Uiniocu krivinog djela mogu se izrei sljedee kazne:

1) zatvor od etrdeset godina;

2) kazna zatvora;

3) novana kazna;

4) rad u javnom interesu.+ Vidi:l. 5. Zakona - 47/2006-1.

+ Sudska praksa

Glavne i sporedne kazne

lan 34

(1) Zatvor od etrdeset godina, kazna zatvora i rad u javnom interesu mogu se izrei samo kao glavnekazne.

(2) Novana kazna moe se izrei i kao glavna i kao sporedna.

(3) Ako je za jedno krivino djelo propisano vie kazni, samo se jedna moe izrei kao glavna kazna.+ Vidi:l. 6. Zakona - 47/2006-1.

+ Sudska praksa

Kazna zatvora od etrdeset godina

lan 35

(1) Za najtea krivina djela moe se propisati kazna zatvora od etrdeset godina, s tim da se nemoe propisati kao jedina kazna za odreeno krivino djelo.

(2) Kazna zatvora od etrdeset godina ne moe se izrei:

1) licu koje u vrijeme izvrenja krivinog djela nije navrilo dvadeset jednu godinu ivota;

2) licu kojem je u vrijeme izvrenja krivinog djela uraunljivost bila bitno smanjena (lan 14 stav 2);

3) za pokuaj krivinog djela.+ Vidi:l. 7. Zakona - 47/2006-1.l. 11. Zakona - 25/2010-1.

+ Sudska praksa

Kazna zatvora

lan 36

(1) Kazna zatvora ne moe biti kraa od trideset dana niti dua od dvadeset godina.

(2) Kazna zatvora iz stava 1 ovog lana izrie se na pune godine i mjesece, a do est mjeseci i nadane.+ Sudska praksa

Kazna zatvora koja se izvrava u prostorijama za stanovanje

lan 36a

"(1) Ako uiniocu krivinog djela izrekne kaznu zatvora do est mjeseci, sud moe istovremeno

odrediti da e se ova kazna izvriti tako to e je osueni izdravati u prostorijama u kojima stanujeukoliko se, s obzirom na linost uinioca, njegov raniji ivot, njegovo dranje poslije uinjenog djela,stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je djelo uinio, moe oekivati da e se i na taj nainostvariti svrha kanjavanja.

(2) Osueni kome je odreeno izvrenje kazne zatvora na nain iz stava 1 ovog lana ne smijenaputati prostorije u kojima stanuje, osim u sluajevima propisanim zakonom kojim se ureuje izvrenjekrivinih sankcija. Ukoliko osueni jednom u trajanju preko est asova ili dva puta u trajanju do estasova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud e odrediti da ostatak kazne zatvora izdri uZavodu za izvrenje krivinih sankcija.

(3) Osuenom za krivino djelo protiv braka i porodice koji ivi sa oteenim u istom porodinomdomainstvu ili porodinoj zajednici ne moe se odrediti izvrenje kazne zatvora na nain iz stava 1 ovoglana.+ Vidi:l. 2. Zakona - 40/2013-59.

Uslovni otpust

lan 37

(1) Osueni koji je izdrao dvije treine, a izuzetno polovinu kazne zatvora ili kazne zatvora odetrdeset godina moe se uslovno otpustiti sa izdravanja kazne, ako se u toku izdravanja kazne takopopravio da se moe sa osnovom oekivati da e se na slobodi dobro vladati, a naroito da do istekavremena za koje je izreena kazna ne uini novo krivino djelo. Pri ocjeni da li e se osueni uslovnootpustiti uzee se u obzir njegovo vladanje za vrijeme izdravanja kazne, izvravanje radnih obaveza, sobzirom na njegovu radnu sposobnost, kao i druge okolnosti koje pokazuju da je postignuta svrhakanjavanja.

(2) U odluci o uslovnom otpustu moe se odrediti da je osueni duan da ispuni obavezu utvrenuzakonom.

(3) U sluaju iz stava 1 ovog lana, ako uslovni otpust ne bude opozvan, smatra se da je osueniizdrao kaznu.+ Vidi:l. 8. Zakona - 47/2006-1.l. 12. Zakona - 25/2010-1.

Opozivanje uslovnog otpusta

lan 38

(1) Sud e opozvati uslovni otpust ako osueni, dok je na uslovnom otpustu, uini jedno ili viekrivinih djela za koja je izreena kazna zatvora preko jedne godine ili ako osueni ne izvri nekuobavezu koja mu je naloena na osnovu zakona.

(2) Sud moe opozvati uslovni otpust, ako uslovno otputeni uini jedno ili vie krivinih djela za kojaje izreena kazna zatvora do jedne godine. Pri ocjeni da li e opozvati uslovni otpust sud e naroitouzeti u obzir srodnost uinjenih krivinih djela, pobude iz kojih su uinjena i druge okolnosti koje ukazujuna opravdanost opozivanja uslovnog otpusta.

(3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana primjenjivae se i kad se uslovno otputenom sudi za krivino djelokoje je uinio prije nego to je uslovno otputen.

(4) Kad sud opozove uslovni otpust izrei e kaznu primjenom odredaba l. 48 i 50 stav 2 ovogzakonika, uzimajui ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Dio kazne koji je osueni izdrao po ranijojosudi uraunava se u novu kaznu, a vrijeme provedeno na uslovnom otpustu ne uraunava se.

(5) Ako uslovno otputeni bude osuen na kaznu zatvora do jedne godine, a sud ne opozove uslovniotpust, produava se uslovni otpust za vrijeme koje je osueni proveo na izdravanju te kazne zatvora.

(6) U sluaju iz st. 1 do 3 ovog lana uslovni otpust se moe opozvati najkasnije u roku od dvijegodine od dana kad je uslovni otpust istekao.+ Vidi:l. 13. Zakona - 25/2010-1.

Novana kazna

lan 39

(1) Novana kazna ne moe biti manja od dvije stotine eura. Novana kazna ne moe biti vea oddvadeset hiljada eura, a za krivina djela uinjena iz koristoljublja vea od sto hiljada eura.

(2) Novana kazna kao glavna kazna izrie se u sljedeim iznosima:

1) do dvije hiljade eura za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do tri mjeseca;

2) od etiri stotine do etiri hiljade eura za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do estmjeseci;

3) od est stotina do osam hiljada eura za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do jednegodine;

4) od osam stotina do esnaest hiljada eura za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora dodvije godine;

5) najmanje hiljadu i dvije stotine eura za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora do etirigodine;

6) najmanje hiljadu i dvije stotine eura za krivina djela za koja je kao jedina kazna propisananovana kazna.

(3) Za krivina djela uinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna kazna moe se izrei i kadnije propisana zakonom ili kad je zakonom propisano da e se uinilac kazniti kaznom zatvora ilinovanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.

(4) Ako sud utvrdi novanu kaznu kao glavnu kaznu, a utvrdi i novanu kaznu kao sporednu kaznu,izrei e jednu novanu kaznu po pravilima iz lana 48 ovog zakonika.

(5) U presudi se odreuje rok plaanja novane kazne koji ne moe biti krai od petnaest dana nitidui od tri mjeseca. U opravdanim sluajevima sud moe dozvoliti da osueni plati novanu kaznu uratama, s tim da rok isplate ne moe biti dui od jedne godine.

(6) Ako osueni ne plati novanu kaznu u odreenom roku, sud e novanu kaznu zamijeniti kaznomzatvora, tako to e za svakih zapoetih dvadeset pet eura novane kazne odrediti jedan dan kaznezatvora, s tim da kazna zatvora ne moe biti dua od est mjeseci, a ako je izreena novana kazna uiznosu veem od devet hiljada, kazna zatvora ne moe biti dua od jedne godine.

(7) Neplaena novana kazna koja ne prelazi iznos od dvije hiljade eura, moe se, umjesto kaznomzatvora, zamijeniti kaznom rada u javnom interesu uz saglasnost osuenog lica, tako to e se za svakihzapoetih dvadeset pet eura novane kazne odrediti osam asova rada u javnom interesu, s tim da rad ujavnom interesu ne moe biti dui od tristaezdeset asova.

(8) Ako osueni plati samo dio novane kazne, sud e ostatak kazne srazmjerno zamijeniti kaznomzatvora, a ako osueni isplati ostatak novane kazne, izvrenje kazne zatvora e obustaviti.

(9) Poslije smrti osuenog novana kazna nee se izvriti.+ Vidi:l. 9. Zakona - 47/2006-1.l. 14. Zakona - 25/2010-1.

+ Sudska praksa

Novana kazna u dnevnim iznosima

lan 40

(1) U sluajevima kada je mogue utvrditi prihode i rashode uinioca krivinog djela sud moe izreinovanu kaznu u dnevnim iznosima.

(2) Broj dnevnih iznosa ne moe biti manji od deset, niti vei od tristaezdeset dana. Broj dnevnihiznosa za uinjeno krivino djelo odmjerava se na osnovu optih pravila za odmjeravanje kazne iz lana42 ovog zakonika.

(3) Visina dnevnog iznosa novane kazne utvruje se dijeljenjem razlike izmeu prihoda i nunihrashoda uinioca krivinog djela u protekloj kalendarskoj godini sa brojem dana u godini, s tim to jedandan novane kazne ne moe biti manji od pet eura niti vei od hiljadu eura.

(4) Do iznosa novane kazne sud e doi mnoenjem odmjerenog broja dnevnih iznosa sa utvrenomvrijednou jednog dnevnog iznosa.

(5) U cilju utvrivanja vrijednosti novanog iznosa sud moe da zahtijeva podatke od banaka ili drugihfinansijskih ustanova, dravnih organa i pravnih lica koji su duni da dostave traene podatke i ne moguse pozivati na zatitu poslovne ili druge tajne.

(6) Ukoliko se ne mogu pribaviti vjerodostojni podaci o prihodima i rashodima uinioca krivinogdjela ili ukoliko on ne ostvaruje nikakav prihod ali je vlasnik imovine ili nosilac imovinskih prava, sud ena osnovu raspoloivih podataka po slobodnoj procjeni utvrditi visinu jednog dnevnog iznosa novanekazne.

(7) Odredbe lana 39 st. 3 do 9 ovog zakonika primjenjuju se u sluaju kada se novana kazna izrieu skladu sa odredbama ovog lana.+ Vidi:l. 10. Zakona - 47/2006-1.l. 15. Zakona - 25/2010-1.

Rad u javnom interesu

lan 41

(1) Rad u javnom interesu moe se izrei za krivina djela za koja je propisana novana kazna ilizatvor do pet godine.

(2) Rad u javnom interesu ne moe biti krai od ezdeset asova niti dui od trista ezdeset asova iodreuje se za vrijeme koje ne moe biti krae od trideset dana, niti due od est mjeseci.

(3) Ova kazna se izrie uz pristanak uinioca krivinog djela i ne moe biti dua od ezdeset asova utoku jednog mjeseca.

(4) Rad u javnom interesu je svaki onaj drutveno koristan rad kojim se ne vrijea ljudskodostojanstvo i ne vri se u cilju sticanja dobiti.

(5) Prilikom izricanja ove kazne sud e voditi rauna o vrsti uinjenog krivinog djela, kao i o linostiuinioca.

(6) Ukoliko uinilac ne vri rad u javnom interesu, ova kazna e se zamijeniti kaznom zatvora, takoto e svakih zapoetih ezdeset asova rada u javnom interesu zamijeniti kaznom zatvora u trajanju odjednog mjeseca.+ Vidi:l. 16. Zakona - 25/2010-1.

2. Odmjeravanje kazne

Opta pravila o odmjeravanju kazne

lan 42

(1) Sud e uiniocu krivinog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za todjelo, imajui u vidu svrhu kanjavanja i uzimajui u obzir sve okolnosti koje utiu da kazna bude manjaili vea (olakavajue i oteavajue okolnosti), a naroito: stepen krivice, pobude iz kojih je djelouinjeno, jainu ugroavanja ili povrede zatienog dobra, okolnosti pod kojima je djelo uinjeno, ranijiivot uinioca, njegove line prilike, njegovo dranje poslije uinjenog krivinog djela, a naroito njegovodnos prema rtvi krivinog djela kao i druge okolnosti koje se odnose na linost uinioca.

(2) Pri odmjeravanju novane kazne sud e posebno uzeti u obzir i imovno stanje uinioca.

(3) Okolnost koja je obiljeje krivinog djela ne moe se uzeti u obzir i kao oteavajua, odnosnoolakavajua okolnost, izuzev ako prelazi mjeru koja je potrebna za postojanje krivinog djela iliodreenog oblika krivinog djela ili ako postoje dvije ili vie ovakvih okolnosti, pa je samo jednadovoljna za postojanje teeg, odnosno lakeg oblika krivinog djela.

Posebna okolnost za odmjeravanje kazne za krivino djelo uinjeno iz mrnje

lan 42a

Ako je krivino djelo uinjeno iz mrnje zbog pripadnosti rasi, vjeroispovjesti, nacionalne ili etnikepripadnosti, pola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta drugog lica, tu okolnost sud e cijeniti kaooteavajuu, osim ako to nije propisano kao obiljeje osnovnog ili teeg oblika krivinog djela.+ Vidi:l. 3. Zakona - 40/2013-59.

Povrat

lan 43

Kad sud odmjerava kaznu uiniocu za krivino djelo koje je uinio poslije izdrane, oprotene ilizastarjele kazne ili osloboenja od kazne, po proteku roka za opozivanje uslovne osude ili poslijeizreene sudske opomene, moe tu okolnost uzeti kao oteavajuu, cijenei pri tom naroito teinu ranijeuinjenog krivinog djela, da li je ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, da li su oba djela uinjena izistih pobuda, okolnosti pod kojima su djela uinjena i koliko je vremena proteklo od ranije osude,odnosno od izreene, oprotene ili zastarjele kazne, osloboenja od kazne, od proteka roka zaopozivanje ranije uslovne osude ili od izreene sudske opomene.+ Vidi:l. 17. Zakona - 25/2010-1.

+ Sudska praksa

Viestruki povrat

lan 44

(1) Za krivino djelo uinjeno sa umiljajem za koje je propisana kazna zatvora sud moe izrei stroukaznu od propisane, pod sljedeim uslovima:

1) ako je uinilac ranije bio dva ili vie puta osuivan za krivina djela sa umiljajem na kaznu zatvoraod najmanje jednu godinu i pokazuje sklonost za vrenje krivinih djela;

2) ako od dana otputanja uinioca sa izdravanja ranije izreene kazne do izvrenja novog krivinogdjela nije proteklo pet godina.

(2) Stroa kazna ne smije prei dvostruku mjeru propisane kazne ni dvadeset godina zatvora.

(3) Pri ocjeni da li e izrei kaznu strou od propisane sud e naroito uzeti u obzir broj ranijih osuda,srodnost uinjenih krivinih djela, pobude iz kojih su uinjena, okolnosti pod kojim su uinjena, kao i

potrebu da se radi ostvarivanja svrhe kanjavanja izrekne takva kazna.

Ublaavanje kazne

lan 45

Sud moe uiniocu krivinog djela izrei kaznu ispod granice propisane zakonom ili blau vrstu kazne,kad:

1) zakon predvia da se uinilac moe blae kazniti;

2) zakon predvia da se uinilac moe osloboditi od kazne, a sud ga ne oslobodi od kazne;

3) utvrdi da postoje naroito olakavajue okolnosti i ocijeni da se i sa ublaenom kaznom moepostii svrha kanjavanja.+ Sudska praksa

Granice ublaavanja kazne

lan 46

(1) Kad postoje uslovi za ublaavanje kazne iz lana 45 ovog zakonika, sud e ublaiti kaznu u ovimgranicama:

1) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor u trajanju od pet ili vie godina,kazna se moe ublaiti do dvije godine zatvora;

2) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor u trajanju od tri ili vie godina,kazna se moe ublaiti do jedne godine zatvora;

3) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor od dvije godine, kazna se moeublaiti do est mjeseci zatvora;

4) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor od jedne godine, kazna semoe ublaiti do tri mjeseca zatvora;

5) ako je za krivino djelo kao najmanja kazna propisan zatvor ispod jedne godine, kazna se moeublaiti do trideset dana zatvora;

6) ako je za krivino djelo propisana kazna zatvora bez naznaenja najmanje mjere, umjesto zatvoramoe se izrei novana kazna;

7) ako je za krivino djelo propisana novana kazna sa naznaenjem najmanje mjere, kazna se moeublaiti do est stotina eura.

(2) Kad je sud ovlaen da uinioca krivinog djela oslobodi od kazne moe mu kaznu ublaiti, bezogranienja propisanih za ublaavanje kazne.+ Sudska praksa

Osloboenje od kazne

lan 47

(1) Sud moe osloboditi od kazne uinioca krivinog djela samo kad to zakon izriito predvia.

(2) Sud moe osloboditi od kazne i uinioca krivinog djela uinjenog iz nehata kad posljedice djelatako teko pogaaju uinioca da izricanje kazne u takvom sluaju oigledno ne bi odgovaralo svrsikanjavanja.

(3) Sud moe osloboditi od kazne i uinioca krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora do petgodina, ako poslije izvrenog krivinog djela, a prije nego to je saznao da je otkriven, otkloni posljedicedjela ili nadoknadi tetu prouzrokovanu krivinim djelom.

Sticaj krivinih djela

lan 48

(1) Ako je uinilac jednom radnjom ili sa vie radnji uinio vie krivinih djela za koja mu seistovremeno sudi, sud e prethodno utvrditi kazne za svako od tih djela, pa e za sva ta djela izreijedinstvenu kaznu.

(2) Jedinstvenu kaznu sud e izrei po sljedeim pravilima:

1) ako je za neko od krivinih djela u sticaju utvrdio kaznu zatvora od etrdeset godina izrei e samotu kaznu;

2) ako je za krivina djela u sticaju utvrdio kazne zatvora, povisie najteu utvrenu kaznu, s tim dajedinstvena kazna ne smije dostii zbir utvrenih kazni, niti prei dvadeset godina zatvora;

3) ako su za sva krivina djela u sticaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna nemoe biti vea od deset godina zatvora;

4) ako je za krivino djelo u sticaju utvrdio samo novane kazne, izrei e jednu novanu kaznu uvisini zbira utvrenih kazni, s tim da ona ne smije prei dvadeset hiljada eura, odnosno sto hiljada eurakada su jedno ili vie krivinih djela izvreni iz koristoljublja, a ako je utvrdio samo novane kazne udnevnim iznosima ona ne smije prei iznos od tri stotine ezdeset hiljada eura;

5) ako je za krivina djela u sticaju utvrdio samo kazne rada u javnom interesu, izrei e jednu kaznurada u javnom interesu u visini zbira utvrenih asova rada, s tim da ona ne smije prei tri stotineezdeset asova, a vrijeme u kojem se rad mora obaviti ne smije biti due od est mjeseci

6) ako je za neka krivina djela u sticaju utvrdio kazne zatvora, a za druga djela novane kazne, izreie jednu kaznu zatvora i jednu novanu kaznu po odredbama ta. 2 do 4 ovog stava.

(3) Novanu kaznu kao sporednu kaznu sud e izrei ako je utvrena makar i za jedno krivino djelou sticaju, a ako je utvrdio vie novanih kazni, izrei e jednu novanu kaznu po odredbi stava 2 taka 4ovog lana.

(4) Ako je sud za krivina djela u sticaju utvrdio kazne zatvora i maloljetnikog zatvora, izrei ekaznu zatvora kao jedinstvenu kaznu primjenom pravila predvienih u stavu 2 taka 2 ovog lana.+ Vidi:l. 12. Zakona - 47/2006-1.l. 1. Zakona - 32/2011-1.

+ Sudska praksa

Produeno krivino djelo

lan 49

(1) Produeno krivino djelo ini vie istih ili istovrsnih krivinih djela uinjenih u vremenskojpovezanosti od strane istog uinioca i koja predstavljaju cjelinu zbog postojanja najmanje dvije odsledeih okolnosti: istovjetnosti oteenog, istovrsnosti predmeta djela, korienja iste situacije ili istogtrajnog odnosa, jedinstva mjesta ili prostora izvrenja djela ili jedinstvenog umiljaja uinioca.

(2) Krivina djela upravljena protiv linosti mogu initi produeno krivino djelo samo ako su uinjenaprema istom licu.

(3) Ne mogu initi produeno krivino djelo ona djela koja po svojoj prirodi ne doputaju spajanje ujedno djelo.

(4) Ako produeno krivino djelo obuhvata lake i tee oblike istog djela smatrae se da jeproduenim krivinim djelom uinjen najtei oblik od uinjenih djela.

(5) Za produeno krivino djelo sud moe izrei strou kaznu od propisane ako produeno krivino

djelo ine najmanje tri krivina djela koja ispunjavaju uslove iz stava 1 ovog lana.

(6) Stroa kazna ne smije prei dvostruku mjeru propisane kazne ni dvadeset godina zatvora.

(7) Krivino djelo koje nije obuhvaeno produenim krivinim djelom u pravosnanoj sudskoj presudipredstavlja posebno krivino djelo, odnosno ulazi u sastav posebnog produenog krivinog djela.+ Vidi:l. 18. Zakona - 25/2010-1.

+ Sudska praksa

Odmjeravanje kazne osuenom licu

lan 50

(1) Ako se osuenom licu sudi za krivino djelo uinjeno prije nego to je zapoelo izdravanje kaznepo ranijoj osudi ili za krivino djelo uinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora ili maloljetnikogzatvora, sud e izrei jedinstvenu kaznu za sva krivina djela primjenom odredaba lana 48 ovogzakonika, uzimajui ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna ili dio kazne koju je osueni izdraouraunae se u izreenu kaznu zatvora.

(2) Za krivino djelo uinjeno u toku izdravanja kazne zatvora ili maloljetnikog zatvora sud euiniocu izrei kaznu, nezavisno od ranije izreene kazne, ako se primjenom odredaba lana 48 ovogzakonika, s obzirom na teinu krivinog djela i neizdrani dio ranije izreene kazne, ne bi mogla ostvaritisvrha kanjavanja.

(3) Osueni koji za vrijeme izdravanja kazne zatvora ili maloljetnikog zatvora uini krivino djelo zakoje zakon propisuje novanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine, kaznie se disciplinski.+ Sudska praksa

Uraunavanje pritvora i ranije kazne

lan 51

(1) Vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako drugo lienje slobode u vezi sa krivinim djelomuraunavaju se u izreenu kaznu zatvora, maloljetnikog zatvora, kaznu rada u javnom interesu i novanukaznu.

(2) Ako je krivini postupak voen za vie krivinih djela u sticaju, a pritvor nije odreen za svako odnjih, vrijeme provedeno u pritvoru uraunava se u izreenu kaznu zatvora, maloljetnikog zatvora, kaznurada u javnom interesu i novanu kaznu za krivino djelo za koje je okrivljeni osuen.

(3) Zatvor ili novana kazna koju je osueni izdrao, odnosno platio za prekraj ili privredni prestup,kao i kazna ili disciplinska mjera lienja slobode koju je izdrao zbog povrede vojne discipline uraunavase u kaznu izreenu za krivino djelo ija obiljeja obuhvataju i obiljeja prekraja, privrednog prestupa,odnosno povrede vojne discipline.

(4) Pri svakom uraunavanju izjednaava se dan pritvora, dan lienja slobode, dan maloljetnikogzatvora, dan zatvora, osam asova rada u javnom interesu i dvadeset pet eura novane kazne.+ Vidi:l. 12. Zakona - 47/2006-1.

+ Sudska praksa

GLAVA ETVRTA

MJERE UPOZORENjA

1. Uslovna osuda i sudska opomena

Svrha uslovne osude i sudske opomene

lan 52

(1) Mjere upozorenja su: uslovna osuda i sudska opomena.

(2) U okviru opte svrhe krivinih sankcija (lan 4 stav 2), svrha uslovne osude i sudske opomene jeda se prema uiniocu krivinog djela ne primijeni kazna za laka krivina djela, kad to nije nuno radikrivinopravne zatite i kad se moe oekivati da e upozorenje uz prijetnju kazne (uslovna osuda) ilisamo upozorenje (sudska opomena) dovoljno uticati na uinioca da vie ne vri krivina djela.+ Vidi:l. 2. Zakona - 32/2011-1.

+ Sudska praksa

Uslovna osuda

lan 53

(1) Uslovnom osudom sud uiniocu krivinog djela utvruje kaznu i istovremeno odreuje da se onanee izvriti, ako osueni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne moe biti krae od jedne niti due od petgodina (vrijeme provjeravanja) ne uini novo krivino djelo.

(2) Sud moe u uslovnoj osudi odrediti da e se kazna izvriti i ako osueni u odreenom roku nevrati imovinsku korist pribavljenu izvrenjem krivinog djela, ne naknadi tetu koju je prouzrokovaokrivinim djelom ili ne ispuni druge obaveze predviene u krivinopravnim odredbama. Rok zaispunjenje tih obaveza utvruje sud u okviru odreenog vremena provjeravanja.

(3) Mjere bezbjednosti, izreene uz uslovnu osudu, izvravaju se.+ Sudska praksa

Uslovi za izricanje uslovne osude

lan 54

(1) Uslovna osuda se moe izrei kad je uiniocu utvrena kazna zatvora u trajanju do dvije godine.

(2) Za krivina djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju od deset godina ili tea kazna nemoe se izrei uslovna osuda.

(3) Uslovna osuda se ne moe izrei ako nije proteklo vie od pet godina od pravosnanosti osudekojom je uiniocu izreena kazna za umiljajno krivino djelo. Uslovna osuda se ne moe izrei uiniocukome su ve izreene dvije uslovne osude.

(4) Pri odluivanju da li e izrei uslovnu osudu sud e, vodei rauna o svrsi uslovne osude, posebnouzeti u obzir linost uinioca, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije izvrenog krivinog djela,stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je djelo uinjeno.

(5) Ako je uiniocu utvrena i kazna zatvora i novana kazna, uslovna osuda moe se izrei samo zakaznu zatvora.+ Vidi:l. 19. Zakona - 25/2010-1.

+ Sudska praksa

Opozivanje uslovne osude zbog novog krivinog djela

lan 55

(1) Sud e opozvati uslovnu osudu, ako osueni u vrijeme provjeravanja uini jedno ili vie krivinihdjela za koja je izreena kazna zatvora od dvije godine ili u duem trajanju.

(2) Ako osueni u vrijeme provjeravanja uini jedno ili vie krivinih djela za koja je izreena kaznazatvora manja od dvije godine ili novana kazna, sud e, poto ocijeni sve okolnosti koje se odnose nauinjena krivina djela i uinioca, a posebno srodnost uinjenih krivinih djela, njihov znaaj i pobude izkojih su uinjena, odluiti da li e opozvati uslovnu osudu. Pri tome sud je vezan zabranom izricanjauslovne osude, ako uiniocu za krivina djela utvrena u uslovnoj osudi i za nova krivina djela trebaizrei kaznu preko dvije godine zatvora (lan 54 stav 1).

(3) Ako opozove uslovnu osudu, sud e, primjenom odredaba lana 48 ovog zakonika, izreijedinstvenu kaznu zatvora i za ranije uinjeno i za novo krivino djelo, uzimajui kaznu iz opozvaneuslovne osude kao utvrenu.

(4) Ako ne opozove uslovnu osudu, sud moe za novo uinjeno krivino djelo izrei uslovnu osudu ilikaznu. Osuenom, kome za novo krivino djelo bude izreen zatvor, vrijeme provedeno na izdravanjuove kazne ne rauna se u vrijeme provjeravanja utvreno uslovnom osudom za ranije djelo.

(5) Ako sud nae da i za novo krivino djelo treba izrei uslovnu osudu, primjenom odredaba lana48 ovog zakonika, utvrdie jedinstvenu kaznu i za ranije uinjeno i za novo krivino djelo i odredienovo vrijeme provjeravanja koje ne moe biti krae od jedne ni due od pet godina, raunajui od danapravosnanosti nove presude. Ukoliko osueni u toku novog vremena provjeravanja ponovo uinikrivino djelo, sud e opozvati uslovnu osudu i izrei kaznu zatvora, primjenom odredbe stava 3 ovoglana.

Opozivanje uslovne osude zbog ranije uinjenog krivinog djela

lan 56

(1) Sud e opozvati uslovnu osudu, ako poslije njenog izricanja utvrdi da je osueni izvrio krivinodjelo prije nego to je uslovno osuen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje uslovne osude da seznalo za to djelo. U tom sluaju primijenie odredbu lana 55 stav 3 ovog zakonika.

(2) Ako sud ne opozove uslovnu osudu, primijenie odredbu lana 55 stav 4 ovog zakonika.

Opozivanje uslovne osude zbog neispunjenja odreenih obaveza

lan 57

Ako je uslovnom osudom osuenom odreeno ispunjenje neke obaveze iz lana 53 stav 2 ovogzakonika, a on ne ispuni tu obavezu u roku odreenom u presudi, sud moe, u okviru vremenaprovjeravanja, produiti rok za ispunjenje obaveze ili moe opozvati uslovnu osudu i izrei kaznu koja jeutvrena u uslovnoj osudi. Ako utvrdi da osueni, iz opravdanih razloga, ne moe da ispuni postavljenuobavezu, sud e ga osloboditi od ispunjenja te obaveze ili je zamijeniti drugom odgovarajuomobavezom predvienom zakonom.

Rokovi za opozivanje uslovne osude

lan 58

(1) Uslovna osuda moe se opozvati u toku vremena provjeravanja. Ako osueni u tom vremenu uinikrivino djelo koje povlai opozivanje uslovne osude, a to je presudom utvreno tek poslije istekavremena provjeravanja, uslovna osuda moe se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana kadje proteklo vrijeme provjeravanja.

(2) Ako osueni u odreenom roku ne ispuni neku obavezu iz lana 53 stav 2 ovog zakonika, sud

moe, najdocnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja, odrediti da seizvri utvrena kazna u uslovnoj osudi.

Uslovna osuda sa zatitnim nadzorom

lan 59

(1) Sud moe odrediti da se uinilac kome je izreena uslovna osuda stavi pod zatitni nadzor zaodreeno vrijeme u toku vremena provjeravanja.

(2) Zatitni nadzor obuhvata zakonom predviene mjere pomoi, staranja, nadzora i zatite.+ Vidi:l. 13. Zakona - 47/2006-1.

Uslovi za odreivanje zatitnog nadzora

lan 60

(1) Kad izrekne uslovnu osudu, sud moe odrediti da se uinilac stavi pod zatitni nadzor, ako se, sobzirom na njegovu linost, raniji ivot, dranje poslije izvrenog krivinog djela, a naroito njegovodnos prema rtvi krivinog djela i okolnosti izvrenja djela, moe oekivati da e se zatitnim nadzorompotpunije ostvariti svrha uslovne osude.

(2) Zatitni nadzor odreuje sud u presudi kojom izrie uslovnu osudu i odreuje mjere zatitnognadzora, njihovo trajanje i nain njihovog ispunjavanja.

Sadrina zatitnog nadzora

lan 61

Zatitni nadzor moe obuhvatiti jednu ili vie od sljedeih obaveza:

1) javljanje organu nadlenom za izvrenje zatitnog nadzora u rokovima koje taj organ odredi;

2) osposobljavanje uinioca za odreeno zanimanje;

3) prihvatanje zaposlenja koje odgovara sposobnostima i sklonostima uinioca;

4) ispunjavanje obaveza izdravanja porodice, uvanja i vaspitanja djece i drugih porodinih obaveza;

5) uzdravanje od posjeivanja odreenih mjesta, lokala ili priredbi, ako to moe biti prilika ilipodsticaj za ponovno vrenje krivinih djela;

6) blagovremeno obavjetavanje o promjeni mjesta boravka, adrese ili radnog mjesta;

7) uzdravanje od upotrebe droge ili alkoholnih pia;

8) lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi;

9) posjeivanje odreenih profesionalnih i drugih savjetovalita ili ustanova i postupanje po njihovimuputstvima;

10) otklanjanje ili ublaavanje tete priinjene krivinim djelom, a naroito izmirenje sa rtvomuinjenog krivinog djela.

Izbor mjera zatitnog nadzora

lan 62

Pri izboru obaveza iz lana 61 ovog zakonika i odreivanja njihovog trajanja, sud e naroito uzeti uobzir godine ivota uinioca, njegovo zdravstveno stanje, sklonosti i navike, pobude iz kojih je izvrio

krivino djelo, dranje poslije izvrenog krivinog djela, raniji ivot, line i porodine prilike, uslove zaispunjenje naloenih obaveza, kao i druge okolnosti koje se odnose na linost uinioca, a od znaaja suza izbor mjera zatitnog nadzora i njihovo trajanje.

Trajanje zatitnog nadzora

lan 63

(1) Vrijeme trajanja mjera zatitnog nadzora odreuje se u okviru roka provjeravanja utvrenog uuslovnoj osudi.

(2) Zatitni nadzor prestaje opozivanjem uslovne osude.

(3) U toku trajanja zatitnog nadzora sud moe, s obzirom na ostvarene rezultate, pojedine obavezeukinuti ili zamijeniti drugim.

(4) Ako u toku trajanja zatitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha ove mjere, moe zatitninadzor ukinuti prije isteka odreenog vremena.

Posljedice neispunjavanja obaveze zatitnog nadzora

lan 64

Ako osueni kome je izreen zatitni nadzor ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio, sud gamoe opomenuti ili moe ranije obaveze zamijeniti drugim ili produiti trajanje zatitnog nadzora u okviruvremena provjeravanja ili opozvati uslovnu osudu.

Sudska opomena

lan 65

(1) Sudska opomena moe se izrei za krivina djela za koja je propisan zatvor do jedne godine ilinovana kazna, a uinjena su pod takvim olakavajuim okolnostima koje ih ine naroito lakim.

(2) Za odreena krivina djela i pod uslovima predvienim zakonom sudska opomena moe se izrei ikad je propisan zatvor do tri godine.

(3) Sudsku opomenu sud moe izrei za vie krivinih djela uinjenih u sticaju, ako za svako od tihdjela postoje uslovi iz st. 1 i 2 ovog lana.

(4) Pri odluivanju da li e izrei sudsku opomenu sud e, vodei rauna o svrsi sudske opomene,posebno uzeti u obzir linost uinioca, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije izvrenja krivinogdjela, a naroito njegov odnos prema rtvi krivinog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima jedjelo uinjeno.

(5) Sudska opomena ne moe se izrei vojnim licima za krivina djela protiv Vojske Crne Gore.+ Vidi:l. 20. Zakona - 25/2010-1.

GLAVA PETA

MJERE BEZBJEDNOSTI

Svrha mjera bezbjednosti

lan 66

U okviru opte svrhe krivinih sankcija (lan 4 stav 2), svrha mjera bezbjednosti je da se otklone

stanja ili uslovi koji mogu biti od uticaja da uinilac ubudue vri krivina djela.

Vrste mjera bezbjednosti

lan 67 Uiniocu krivinog djela mogu se izrei ove mjere bezbjednosti:

1) obavezno psihijatrijsko lijeenje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi;

2) obavezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi;

3) obavezno lijeenje narkomana;

4) obavezno lijeenje alkoholiara;

5) zabrana vrenja poziva, djelatnosti i dunosti;

6) zabrana upravljanja motornim vozilom;

7) oduzimanje predmeta;

8) protjerivanje stranca iz zemlje;

9) javno objavljivanje presude.

10) zabrana pribliavanja;

11) udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje.+ Vidi:l. 4. Zakona - 40/2013-59.

Izricanje mjera bezbjednosti

lan 68 (1) Sud moe uiniocu krivinog djela izrei jednu ili vie mjera bezbjednosti kad postoje uslovi za

njihovo izricanje predvieni ovim zakonikom.

(2) Obavezno psihijatrijsko lijeenje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi i obavezno psihijatrijskolijeenje na slobodi neuraunljivom uiniocu izriu se samostalno. Uz ove mjere mogu se izrei zabranavrenja poziva, djelatnosti i dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i oduzimanje predmeta.

(3) Mjere iz stava 2 ovog lana mogu se izrei uiniocu krivinog djela ija je uraunljivost bitnosmanjena, ako mu je izreena kazna ili uslovna osuda.

(4) Obavezno lijeenje narkomana, obavezno lijeenje alkoholiara, zabrana vrenja poziva,djelatnosti i dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, oduzimanje predmeta i javno objavljivanjepresude mogu se izrei ako je uiniocu izreena kazna, uslovna osuda, sudska opomena ili je uinilacosloboen od kazne.

(5) Protjerivanje stranca iz zemlje moe se izrei ako je uiniocu izreena kazna ili uslovna osuda.

(6) Zabrana pribliavanja i udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje mogu se izrei ako jeuiniocu izreena kazna zatvora ili novana kazna

(7) Za krivina djela u sticaju mjera bezbjednosti e se izrei ako je utvrena za jedno od krivinihdjela u sticaju.+ Vidi:l. 5. Zakona - 40/2013-59.

Obavezno psihijatrijsko lijeenje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi

lan 69

(1) Uiniocu koji je krivino djelo uinio u stanju bitno smanjene uraunljivosti sud e izrei obaveznopsihijatrijsko lijeenje i uvanje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi, ako, s obzirom na uinjenokrivino djelo i stanje duevne poremeenosti, utvrdi da postoji ozbiljna opasnost da uinilac uini teekrivino djelo i da je radi otklanjanja ove opasnosti potrebno njegovo lijeenje u takvoj ustanovi.

(2) Ako su ispunjeni uslovi iz stava 1 ovog lana, sud e izrei obavezno lijeenje i uvanje uzdravstvenoj ustanovi uiniocu koji je u stanju neuraunljivosti uinio protivpravno djelo predvieno uzakonu kao krivino djelo.

(3) Mjeru iz st. 1 i 2 ovog lana sud e obustaviti kad utvrdi da je prestala potreba za lijeenjem iuvanjem uinioca u zdravstvenoj ustanovi.

(4) Mjera iz stava 1 ovog lana izreena uz kaznu zatvora moe trajati i due od izreene kazne.

(5) Uiniocu koji je krivino djelo izvrio u stanju bitno smanjene uraunljivosti i koji je osuen nakaznu zatvora, vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uraunava se u vrijeme trajanja izreenekazne. Ako je vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi krae od trajanja izreene kazne, sud e, poprestanku mjere bezbjednosti, odrediti da se osueni uputi na izdravanje ostatka kazne ili da se pusti nauslovni otpust. Pri odluivanju o putanju na uslovni otpust sud e, pored uslova iz lana 37 ovogzakonika, naroito uzeti u obzir uspjeh lijeenja osuenog, njegovo zdravstveno stanje, vrijemeprovedeno u zdravstvenoj ustanovi i ostatak kazne koju osueni nije izdrao.

Obavezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi

lan 70

(1) Uiniocu koji je u stanju neuraunljivosti uinio protivpravno djelo odreeno u zakonu kaokrivino djelo, sud e izrei obavezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi, ako utvrdi da postoji ozbiljnaopasnost da uinilac uini protivpravno djelo koje je u zakonu predvieno kao krivino djelo i da je radiotklanjanja ove opasnosti dovoljno njegovo lijeenje na slobodi.

(2) Mjera iz stava 1 ovog lana moe se izrei i neuraunljivom uiniocu prema kojem je odreenoobavezno psihijatrijsko lijeenje i uvanje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi kad sud, na osnovurezultata lijeenja, utvrdi da vie nije potrebno njegovo uvanje i lijeenje u takvoj ustanovi, nego samonjegovo lijeenje na slobodi.

(3) Pod uslovima iz stava 1 ovog lana sud moe izrei obavezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi iuiniocu ija je uraunljivost bitno smanjena, ako mu je izreena uslovna osuda ili je na osnovu lana 69stav 5 ovog zakonika puten na uslovni otpust.

(4) Obavezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi moe se povremeno sprovoditi i u odgovarajuojzdravstvenoj ustanovi, ako je to potrebno radi uspjenijeg lijeenja, s tim da povremeno lijeenje uustanovi ne moe neprekidno trajati due od petnaest dana, niti ukupno due od dva mjeseca.

(5) Obavezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi traje dok postoji potreba lijeenja, ali ne due od trigodine.

(6) Ako se u sluaju iz st. 1 do 3 ovog lana uinilac ne podvrgne lijeenju na slobodi ili gasamovoljno napusti ili i pored lijeenja nastupi opasnost da ponovo uini protivpravno djelo predvienou zakonu kao krivino djelo, tako da je potrebno njegovo lijeenje i uvanje u odgovarajuojzdravstvenoj ustanovi, sud moe izrei obavezno psihijatrijsko lijeenje i uvanje u takvoj ustanovi.

Obavezno lijeenje narkomana

lan 71

(1) Uiniocu koji je uinio krivino djelo usljed zavisnosti od upotrebe opojnih droga i kod kojegpostoji ozbiljna opasnost da e usljed ove zavisnosti i dalje da vri krivina djela, sud e izrei obaveznolijeenje.

(2) Mjera iz stava 1 ovog lana izvrava se u ustanovi za izvrenje kazne ili u odgovarajuoj

zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj ustanovi i traje dok postoji potreba za lijeenjem, ali ne due odtri godine.

(3) Kad je mjera iz stava 1 ovog lana izreena uz kaznu zatvora, ona moe trajati due od vremenaizreene kazne, ali njeno ukupno trajanje ne moe biti due od tri godine.

(4) Vrijeme provedeno u ustanovi za lijeenje uraunava se u kaznu zatvora.

(5) Kad je mjera iz stava 1 ovog lana izreena uz novanu kaznu, uslovnu osudu, sudsku opomenu iliosloboenje od kazne izvrava se na slobodi i ne moe trajati due od tri godine.

6) Ako se uinilac, bez opravdanih razloga, ne podvrgne lijeenju na slobodi ili lijeenje samovoljnonapusti, sud e odrediti da se mjera prinudno izvri u odgovarajuoj zdravstvenoj ili drugojspecijalizovanoj ustanovi.+ Sudska praksa

Obavezno lijeenje alkoholiara

lan 72

(1) Uiniocu koji je uinio krivino djelo usljed zavisnosti od upotrebe alkohola i kod kojeg postojiozbiljna opasnost da e usljed ove zavisnosti i dalje da vri krivina djela, sud e izrei obaveznolijeenje.

(2) Mjera iz stava 1 ovog lana izvrava se u ustanovi za izvrenje kazne zatvora ili u odgovarajuojzdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj ustanovi i traje dok postoji potreba za lijeenjem, ali ne due odizreene kazne zatvora.

(3) Vrijeme provedeno u ustanovi za lijeenje uraunava se u kaznu zatvora.

(4) Kad je mjera iz stava 1 ovog lana izreena uz novanu kaznu, uslovnu osudu, sudsku opomenu iliosloboenje od kazne izvrava se na slobodi i ne moe trajati due od dvije godine.

(5) Ako se uinilac, bez opravdanih razloga, ne podvrgne lijeenju na slobodi ili lijeenje samovoljnonapusti, sud e odrediti da se mjera prinudno izvri u odgovarajuoj zdravstvenoj ili drugojspecijalizovanoj ustanovi.

Zabrana vrenja poziva, djelatnosti i dunosti

lan 73

(1) Sud moe uiniocu krivinog djela zabraniti vrenje odreenog poziva, odreene djelatnosti ili svihili nekih dunosti vezanih za raspolaganje, korienje, upravljanje ili rukovanje tuom imovinom ili zauvanje te imovine, ako se opravdano moe smatrati da bi njegovo dalje vrenje takve djelatnosti biloopasno.

(2) Sud odreuje trajanje mjere iz stava 1 ovog lana, koje ne moe biti krae od jedne niti due oddeset godina, raunajui od dana pravosnanosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru,odnosno u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je izvrena mjera bezbjednosti ne uraunava u vrijeme trajanjaove mjere.

(3) Ako izrekne uslovnu osudu, sud moe odrediti da e se ta osuda opozvati, ako uinilac prekrizabranu vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti.

Zabrana upravljanja motornim vozilom

lan 74 (1) Uiniocu krivinog djela kojim se ugroava javni saobraaj sud moe izrei zabranu upravljanja

motornim vozilom.

(2) Pri izricanju mjere iz stava 1 ovog lana sud odreuje na koje se vrste i kategorije vozila zabranaodnosi.

(3) Mjeru iz stava 1 ovog lana sud moe izrei, ako nae da teina uinjenog djela, okolnosti podkojima je djelo uinjeno ili ranije krenje saobraajnih propisa od strane uinioca pokazuju da je opasnoda on upravlja motornim vozilom odreene vrste ili kategorije.

(4) Sud odreuje trajanje mjere iz stava 1 ovog lana, koje ne moe biti krae od tri mjeseca niti dueod pet godina, raunajui od dana pravosnanosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru,odnosno u ustanovi u kojoj se izvrava mjera bezbjednosti ili vaspitna mjera ne uraunava u vrijemetrajanja ove mjere.

(5) Uiniocu krivinog djela kojim se ugroava javni saobraaj koje je za posljedicu imalo smrtjednog ili vie lica, sud moe izrei mjeru iz stava 1 ovog lana bez vremenskog ogranienja (trajno) akomu je ve bila izricana ova mjera bezbjednosti.

(6) Ako izrekne uslovnu osudu, sud moe odrediti da e se ta osuda opozvati, ako uinilac prekrizabranu upravljanja motornim vozilom.

(7) Zakonom se moe odrediti obavezna zabrana upravljanja motornim vozilom.+ Vidi:l. 21. Zakona - 25/2010-1.l. 6. Zakona - 40/2013-59.

Oduzimanje predmeta

lan 75

(1) Predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvrenje krivinog djela ili koji su nastaliizvrenjem krivinog djela mogu se oduzeti, ako su svojina uinioca.

(2) Predmeti iz stava 1 ovog lana mogu se oduzeti i kad nijesu svojina uinioca, ako to zahtijevajurazlozi bezbjednosti ljudi ili imovine ili razlozi morala ili kada i dalje postoji opasnost da e bitiupotrijebljeni za izvrenje krivinog djela, a time se ne dira u pravo treih lica na naknadu tete oduinioca.

(3) Zakonom se moe odrediti obavezno oduzimanje predmeta i uslovi za njihovo oduzimanje.

(4) Zakonom se moe odrediti obavezno unitavanje oduzetih predmeta.+ Vidi:l. 14. Zakona - 47/2006-1.l. 22. Zakona - 25/2010-1.

+ Sudska praksa

Protjerivanje stranca iz zemlje

lan 76 (1) Sud moe stranca koji je uinio krivino djelo protjerati sa teritorije Crne Gore za vrijeme od

jedne do deset godina ili zauvijek, ako je krivino djelo uinio u povratu (lan 43).

(2) Pri ocjeni da li e izrei mjeru iz stava 1 ovog lana sud e uzeti u obzir prirodu i teinu uinjenogkrivinog djela, pobude zbog kojih je krivino djelo uinjeno, nain izvrenja krivinog djela i drugeokolnosti koje ukazuju na nepoeljnost daljeg boravka stranca u Crnoj Gori.

(3) Vrijeme trajanja protjerivanja rauna se od dana pravosnanosti odluke, s tim da se vrijemeprovedeno u zatvoru ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere.

(4) Mjera iz stava 1 ovog lana ne moe se izrei uiniocu koji bi u zemlji u koju bi bio protjeranmogao biti izloen muenju ili neovjenom ili poniavajuem postupanju ili koji uiva drugu zatitu uskladu sa potvrenim meunarodnim ugovorima.

+ Vidi:l. 3. Zakona - 32/2011-1.l. 7. Zakona - 40/2013-59.

Javno objavljivanje presude

lan 77

(1) Pri osudi za krivino djelo uinjeno putem medija ili za krivino djelo koje je prouzrokovaloopasnost za ivot ili zdravlje ljudi a objavljivanje presude bi doprinijelo da se otkloni ili umanji taopasnost sud moe odluiti da se o troku osuenog istim putem ili na drugi odgovarajui nain objavisudska presuda u cjelini ili u izvodu.

(2) Zakonom se moe odrediti obavezno objavljivanje presude. U tom sluaju sud e odluiti putemkojeg medija e se presuda objaviti i da li e se objaviti u cjelini ili u izvodu.

(3) Javno objavljivanje presude izvrie se najkasnije u roku od trideset dana od dana pravosnanostipresude.+ Vidi:l. 15. Zakona - 47/2006-1.l. 23. Zakona - 25/2010-1.

Zabrana pribliavanja

lan 77a

(1) Uiniocu krivinog djela protiv polne slobode, krivinog djela nasilje u porodici ili u porodinojzajednici i krivinog djela rodoskrvnjenje ili nekog drugog krivinog djela kojim se ugroava ivot ilitijelo nekog lica ili krivinog djela neovlaena proizvodnja, dranje i stavljanje u promet opojnih drogasud e izrei zabranu pribliavanja rtvi ili drugom licu ili grupi lica ili odreenom mjestu kad postojiopasnost da bi uinilac prema tim licima ili na tom mjestu mogao ponovo da izvri isto ili istovrsnokrivino djelo.

(2) Sud odreuje trajanje mjere iz stava 1 ovog lana, koje ne moe biti krae od jedne niti due odpet godina, raunajui od dana pravosnanosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru neuraunava u vrijeme trajanja ove mjere.

(3) Po proteku jedne godine od poetka izvrenja mjere iz stava 1 ovog lana, sud moe, na predlogosuenog lica, obustaviti njeno izvrenje ako utvrdi da vie ne postoji opasnost iz stava 1 ovog lana.

(4) Sud e o pravosnano izreenoj mjeri iz stava 1 ovog lana obavijestiti posebnu organizacionujedinicu ministarstva nadlenog za poslove pravosua koja vri nadzor nad sprovoenjem uslovnogotpusta.+ Vidi:l. 8. Zakona - 40/2013-59.

Udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje

lan 77b

(1) Uiniocu krivinog djela nasilja u porodici ili u porodinoj zajednici sud e izrei udaljenje iz stanaili drugog prostora za stanovanje ako postoji opasnost da bi uinilac mogao ponovo izvriti to krivinodjelo.

(2) Sud odreuje trajanje mjere iz stava 1 ovog lana, koje ne moe biti krae od tri mjeseca niti dueod tri godine, raunajui od dana pravosnanosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru neuraunava u vrijeme trajanja ove mjere.

(3) Lice kome je izreena mjera iz stava 1 ovog lana duno je, u prisustvu policijskog slubenika

odmah po pravosnanosti presude, da napusti stan ili neki drugi stambeni prostor koji ini zajednikodomainstvo.

(4) Po proteku est mjeseci od poetka izvrenja mjere iz stave 1 ovoga lana, sud moe, na predlogosuenog lica, obustaviti njeno izvrenje ako utvrdi da vie ne postoji opasnost iz stava 1 ovog lana.

(5) Sud e o pravosnano izreenoj mjeri iz stava 1 ovog lana obavijestiti posebnu organizacionujedinicu ministarstva nadlenog za poslove pravosua koja vri nadzor nad sprovoenjem uslovnogotpusta i organ uprave nadlean za poslove policije.+ Vidi:l. 8. Zakona - 40/2013-59.

Prestanak mjere bezbjednosti na osnovu sudske odluke

lan 78

(1) Sud moe odluiti da prestanu mjere bezbjednosti zabrane vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti izabrane upravljanja motornim vozilom, ako su protekle tri godine od dana njihovog primjenjivanja.

(2) Pri ocjeni da li e odrediti prestanak mjere bezbjednosti iz stava 1 ovog lana sud e uzeti u obzirponaanje osuenog poslije osude, da li je naknadio tetu prouzrokovanu krivinim djelom, da li jevratio imovinsku korist steenu izvrenjem krivinog djela i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanostprestanka tih mjera.

GLAVA ESTA

ODREDBE O MALOLjETNICIMA

1. Osnovne odredbe

Vaenje posebnih krivinopravnih odredaba za maloljetnike

lan 79

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Iskljuenje krivinih sankcija prema djeci

lan 80

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Vaspitni nalozi

- prestao da vai -

+ Vidi:

l. 16. Zakona - 47/2006-1.l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Svrha vaspitnih naloga

lan 80b

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 16. Zakona - 47/2006-1.l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Vrsta vaspitnih naloga

lan 80c

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 16. Zakona - 47/2006-1.l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Izbor vaspitnog naloga

lan 80d

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 16. Zakona - 47/2006-1.l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Primjena vaspitnih naloga

lan 80e

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 16. Zakona - 47/2006-1.l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Krivine sankcije prema maloljetnicima

lan 81

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Svrha vaspitnih mjera i maloljetnikog zatvora

lan 82

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

2. Vaspitne mjere

Vrste vaspitnih mjera

lan 83

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Izbor vaspitne mjere

lan 84

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Izricanje vaspitnih mjera

lan 85

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Ukor

lan 86

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Upuivanje u vaspitni centar za maloljetnike

lan 87

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Pojaan nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staraoca

lan 88

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Pojaan nadzor od strane organa starateljstva

lan 89

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Pojaan nadzor uz dnevni boravak u ustanovi za vaspitavanje maloljetnika

lan 90

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Posebne obaveze uz pojaan nadzor

lan 91

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 17. Zakona - 47/2006-1.l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Upuivanje u vaspitnu ustanovu

lan 92

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Upuivanje u vaspitno-popravni dom

lan 93

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Uslovni otpust iz vaspitno-popravnog doma

lan 94

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Upuivanje u posebnu ustanovu za lijeenje i osposobljavanje

lan 95

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Obustava izvrenja i zamjena izreene vaspitne mjere drugom vaspitnom mjerom

lan 96

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Ponovno odluivanje o vaspitnim mjerama

lan 97

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Izricanje vaspitne mjere za krivina djela u sticaju

lan 98

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Davanje podataka o izreenim vaspitnim mjerama

lan 99

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

3. Maloljetniki zatvor

Kanjavanje starijih maloljetnika

lan 100

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Maloljetniki zatvor

lan 101

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Uslovni otpust sa izdravanja kazne maloljetnikog zatvora

lan 102

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Odmjeravanje kazne maloljetnikog zatvora

lan 103

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Odmjeravanje kazne maloljetnikog zatvora za krivina djela u sticaju

lan 104

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 18. Zakona - 47/2006-1.l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Zastarjelost izvrenja kazne maloljetnikog zatvora

lan 105

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Prestanak vaspitne mjere usljed izricanja kazne maloljetnikog zatvora

lan 106

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Dejstvo kazne na vaspitne mjere

lan 107

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Dejstvo vaspitnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora

lan 108

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

Izricanje mjera bezbjednosti maloljetnicima

lan 109

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

4. Primjena odredaba o maloljetnicima prema punoljetnim licima

Izricanje krivinih sankcija punoljetnim licima za djela koja su uinila kaomaloljetnici

lan 110

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 19. Zakona - 47/2006-1.l. 189. Zakona - 64/2011-1.

+ Sudska praksa

Izricanje vaspitnih mjera mlaim punoljetnim licima

lan 111

- prestao da vai -

+ Vidi:l. 189. Zakona - 64/2011-1.

+ Sudska praksa

GLAVA SEDMA

ODUZIMANjE IMOVINSKE KORISTI

lan 112

(1) Niko ne moe zadrati imovinsku korist pribavljenu protivpravnim djelom koje je u zakonuodreeno kao krivino djelo.

(2) Korist iz stava 1 ovog lana oduzee se, pod uslovima predvienim ovim zakonikom i sudskomodlukom.+ Vidi:l. 24. Zakona - 25/2010-1.

Uslovi i nain oduzimanja imovinske koristi

lan 113

(1) Od uinioca e se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koji supribavljeni krivinim djelom, a ako oduzimanje nije mogue uinilac e se obavezati da plati novaniiznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi.

(2) Od uinioca krivinog djela moe se oduzeti i ona imovinska korist za koju postoji osnovanasumnja da je steena kriminalnom djelatnou, osim ako uinilac ne uini vjerovatnim da je njenoporijeklo zakonito (proireno oduzimanje).

(3) Oduzimanje imovinske koristi iz stava 2 ovog lana moe se primijeniti ako je uinilacpravosnano osuen za:

1) neko od krivinih djela uinjenih u okviru kriminalne organizacije (lan 401a);

2) neko od sljedeih krivinih djela:

- protiv ovjenosti i drugih dobara zatienih meunarodnim pravom uinjenih iz koristoljublja;

- pranja novca;

- neovlaene proizvodnje, dranja i stavljanja u promet opojnih droga;

- protiv platnog prometa i privrednog poslovanja i protiv slubene dunosti, uinjenih iz koristoljubljaza koja je propisana kazna zatvora od osam godina ili tea kazna.

(4) Imovinska korist oduzee se ukoliko je steena u periodu prije i/ili poslije izvrenja krivinog djelaiz stava 3 ovog lana do pravosnanosti presude, kada sud utvrdi da vremenski kontekst u kojem jesteena imovinska korist i druge okolnosti konkretnog sluaja opravdavaju oduzimanje imovinskekoristi."

(5) Imovinska korist pribavljena krivinim djelom oduzee se i od lica na koje je prenesena beznaknade ili od lica koje je znalo da je imovinska korist pribavljena krivinim djelom ili je to moglo i biloduno da zna.

(6) Ako je krivinim djelom pribavljena imovinska korist za drugog ta korist e se oduzeti.+ Vidi:l. 25. Zakona - 25/2010-1.

Zatita oteenog

lan 114

(1) Ako je u krivinom postupku usvojen imovinskopravni zahtjev oteenog, sud e izreioduzimanje imovinske koristi samo ukoliko ona prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev oteenog utom iznosu.

(2) Oteeni koji je u krivinom postupku u pogledu svog imovinskopravnog zahtjeva upuen naparnicu moe traiti da se namiri iz oduzete imovinske koristi, ako pokrene parnicu u roku od estmjeseci od dana pravosnanosti odluke kojom je upuen na parnicu i ako u roku od tri mjeseca od danapravosnanosti odluke kojom je usvojen njegov imovinskopravni zahtjev zatrai namirenje iz oduzeteimovinske koristi.

(3) Oteeni koji u krivinom postupku nije podnio imovinskopravni zahtjev moe zahtijevatinamirenje iz oduzete imovinske koristi, ako je radi utvrivanja svog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku odtri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom je izreeno oduzimanje imovinske koristi, a najdalje uroku od tri godine od dana pravosnanosti odluke o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od trimjeseca od dana pravosnanosti odluke kojom je usvojen njegov imovinskopravni zahtjev zatrainamirenje iz oduzete imovinske koristi.+ Vidi:l. 4. Zakona - 32/2011-1.

GLAVA OSMA

PRAVNE POSLjEDICE OSUDE

Nastupanje pravnih posljedica osude

lan 115

(1) Osude za odreena krivina djela ili na odreene kazne mogu imati za pravnu posljedicu

prestanak, odnosno gubitak odreenih prava ili zabranu sticanja odreenih prava.

(2) Pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za krivino djelo uiniocu izreena novanakazna, uslovna osuda, ako ne bude opozvana, sudska opomena ili kad je uinilac osloboen od kazne.

(3) Pravne posljedice osude mogu se predvidjeti samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim supredviene.

Vrste pravnih posljedica osude

lan 116

(1) Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak odreenih prava su:

1) prestanak vrenja javnih funkcija;

2) prestanak radnog odnosa ili prestanak vrenja odreenog poziva ili zanimanja;

3) gubitak odreenih dozvola ili odobrenja koja se daju odlukom dravnog organa ili organa lokalnesamouprave.

(2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava su:

1) zabrana sticanja odreenih javnih funkcija;

2) zabrana sticanja odreenog zvanja, poziva ili zanimanja ili unapreenja u slubi;

3) zabrana sticanja ina vojnog starjeine;

4) zabrana dobijanja odreenih dozvola ili odobrenja koja se daju odlukom dravnih organa ili organalokalne samouprave.

Poetak i trajanje pravnih posljedica osude

lan 117

(1) Pravne posljedice osude nastupaju danom pravosnanosti presude.

(2) U sluaju da posle pravosnanosti presude, na osnovu koje su nastupile pravne posljedice osude,ta presuda bude izmijenjena po vanrednom pravnom lijeku, nastupanje ili dalje trajanje pravnihposljedica osude usklauje se sa novom odlukom.

(3) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava mogu se propisati utrajanju najdue do deset godina.

(4) Vrijeme provedeno na izdravanju kazne ne uraunava se u vrijeme trajanja pravne posljediceosude.

(5) Rehabilitacijom prestaju pravne posljedice osude predviene u lanu 116 stav 2 ovog zakonika.

GLAVA DEVETA

REHABILITACIJA, PRESTANAK PRAVNIH POSLjEDICAOSUDE I DAVANjE PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE

+ Vidi:l. 20. Zakona - 47/2006-1.

Opti pojam rehabilitacije

lan 118

(1) Rehabilitacijom se brie osuda i prestaju sve njene pravne posljedice, a osueni se smatraneosuivanim.

(2) Rehabilitacija nastaje ili na osnovu samog zakona (zakonska rehabilitacija) ili po molbi osuenoglica na osnovu sudske odluke (sudska rehabilitacija).

(3) Rehabilitacijom se ne dira u prava treih lica koja se zasnivaju na osudi.

Zakonska rehabilitacija

lan 119

(1) Zakonska rehabilitacija se daje samo licima koja prije osude na koju se odnosi rehabilitacija nijesubila osuivana ili koja su se po zakonu smatrala neosuivanim.

(2) Zakonska rehabilitacija nastaje, ako:

1) lice koje je oglaeno krivim, a osloboeno od kazne ili kojem je izreena sudska opomena, u rokuod godinu dana od pravosnanosti presude, ne uini novo krivino djelo;

2) lice kojem je izreena uslovna osuda, u vrijeme provjeravanja i u roku od godinu dana po istekuroka provjeravanja, ne uini novo krivino djelo;

3) lice koje je osueno na novanu kaznu, kaznu rada u javnom interesu ili kaznu zatvora do estmjeseci, u roku od tri godine od dana kad je ta kazna izvrena, zastarjela ili oprotena, ne uini novokrivino djelo;

4) lice koje je osueno na kaznu zatvora preko est mjeseci do jedne godine, u roku od pet godinaod dana kad je ta kazna izvrena, zastarjela ili oprotena, ne uini novo krivino djelo.

(3) Zakonska rehabilitacija ne nastaje ako sporedna kazna jo nije izvrena ili ako jo traju mjerebezbjednosti.

Sudska rehabilitacija

lan 120

(1) Sudska rehabilitacija moe se dati licu koje je osueno na kaznu zatvora preko jedne do dvijegodine, ako u roku od pet godina od dana kad je ta kazna izdrana, zastarjela ili oprotena ne uini novokrivino djelo.

(2) Licu koje je osueno na kaznu zatvora preko dvije do tri godine sudska rehabilitacija moe se datiako u roku od osam godina od dana kad je ta kazna izdrana, zastarjela ili oprotena ne uini novokrivino djelo.

(3) U sluaju iz st. 1 i 2 ovog lana sud e dati rehabilitaciju ako nae da je osueno lice svojimvladanjem zasluilo rehabilitaciju i ako je, prema svojim mogunostima, naknadilo tetu prouzrokovanukrivinim djelom, pri emu je sud duan da uzme u obzir i sve druge okolnosti od znaaja za davanjerehabilitacije, a posebno prirodu i znaaj djela.

(4) Sudska rehabilitacija ne moe se dati ako sporedna kazna jo nije izvrena ili ako jo traju mjerebezbjednosti.

Sudska rehabilitacija lica koje je vie puta osuivano

lan 121

Licu koje je vie puta osuivano sud moe dati rehabilitaciju samo ako su ispunjeni uslovi iz l. 119 i120 ovog zakonika u pogledu svakog krivinog djela za koje je osueno. Pri ocjeni da li e u ovakvom

sluaju dati rehabilitaciju sud e uzeti u obzir okolnosti iz lana 120 stav 3 ovog zakonika.

Prestanak pravnih posljedica osude

lan 122

(1) Kad proteknu tri godine od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne, sud moe odluiti daprestane pravna posljedica osude koja se odnosi na zabranu sticanja odreenog prava, ukoliko ve nijeprestala usljed rehabilitacije.

(2) Pri odluivanju o prestanku pravne posljedice osude sud e uzeti u obzir ponaanje osuenogposlije osude, da li je naknadio tetu prouzrokovanu krivinim djelom i vratio imovinsku korist steenuizvrenjem krivinog djela, kao i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka pravneposljedice osude.

Davanje podataka iz kaznene evidencije

lan 123

(1) Kaznena evidencija sadri line podatke o uiniocu krivinog djela, podatke o krivinom djelu,podatke o kazni, uslovnoj osudi, sudskoj opomeni, oslobaanju od kazne i oprotenoj kazni, kao ipodatke o pravnim posljedicama osude. U kaznenu evidenciju se unose i kasnije izmjene podatakasadranih u kaznenoj evidenciji, podaci o izdravanju kazne, kao i ponitenje evidencije o pogrenojosudi.

(2) Evidencija o vaspitnim mjerama sadri sljedee podatke: line podatke o maloljetnim uiniocima,podaci o krivinom djelu, podatke o vaspitnim mjerama koje su primijenjene i izvrene, kao i ostalepodatke koji se odnose na primjenu vaspitnih mjera.

(3) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati samo sudu, dravnom tuiocu i organu upravenadlenom za poslove policije u vezi sa krivinim postupkom koji se vodi protiv lica koje je ranije biloosueno, organu za izvrenje krivinih sankcija i organu koji uestvuje u postupku davanja amnestije,pomilovanja, rehabilitacije ili odluivanja o prestanku pravnih posljedica osude, kao i organimastarateljstva, kad je to potrebno za vrenje poslova iz njihove nadlenosti.

(4) Podaci iz kaznene evidencije mogu se, na obrazloen zahtjev, dati i dravnom organu, privrednomdrutvu, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako jo traju pravne posljedice osude ili mjere bezbjednosti iako za to postoji opravdani interes zasnovan na zakonu.

(5) Niko nema prava da trai od graanina da podnosi dokaz o svojoj osuivanosti ili neosuivanosti.

(6) Graanima se, na njihov zahtjev, mogu davati podaci o njihovoj osuivanosti ili neosuivanostisamo ako su im potrebni radi ostvarivanja njihovih prava u inostranstvu.+ Vidi:l. 21. Zakona - 47/2006-1.l. 26. Zakona - 25/2010-1.

GLAVA DESETA

ZASTARJELOST

Zastarjelost krivinog gonjenja

lan 124

Ako u ovom zakoniku nije drukije odreeno, krivino gonjenje ne moe se preduzeti kad protekne:

1) dvadeset pet godina od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora

od etrdeset godina;

2) dvadeset godina od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvorapreko petnaest godina;

3) petnaest godina od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora prekodeset godina;

4) deset godina od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora prekopet godina;

5) pet godina od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko trigodine;

6) tri godine od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko jednegodine;

7) dvije godine od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora do jednegodine ili novana kazna.

(2) Ako je za krivino djelo propisano vie kazni, zastarjelost se odreuje prema najteoj propisanojkazni.+ Vidi:l. 22. Zakona - 47/2006-1.l. 27. Zakona - 25/2010-1.

+ Sudska praksa

Tok i prekid zastarijevanja krivinog gonjenja

lan 125

(1) Zastarijevanje krivinog gonjenja poinje od dana kad je krivino djelo uinjeno. Ukolikoposljedica krivinog djela nastupi kasnije, zastarijevanje krivinog gonjenja poinje od dana kada jeposljedica nastupila

(2) Zastarijevanje ne tee za vrijeme za koje se po zakonu gonjenje ne moe otpoeti ili nastaviti.

(3) Zastarijevanje krivinog gonjenja za djelo uinjeno na tetu maloljetnog lica ne tee dok to lice nenavri osamnaest godina.

(4) Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom koja se preduzima radi otkrivanjakrivinog djela ili radi otkrivanja i gonjenja uinioca zbog uinjenog krivinog djela.

(5) Zastarijevanje se prekida i kad uinilac u vrijeme dok tee rok zastarjelosti uini isto tako teko ilitee krivino djelo.

(6) Svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovo da tee.

(7) Zastarjelost krivinog gonjenja nastaje u svakom sluaju kad protekne dvostruko vrijeme koje sepo zakonu trai za zastarjelost krivinog gonjenja.+ Vidi:l. 23. Zakona - 47/2006-1.l. 28. Zakona - 25/2010-1.

+ Sudska praksa

Zastarjelost izvrenja kazne

lan 126

(1) Ako u ovom zakoniku nije drukije odreeno, izreena kazna ne moe se izvriti kad protekne:

1) dvadeset godina od osude na kaznu zatvora preko petnaest godina;

2) petnaest godina od osude na kaznu zatvora preko deset godina;

3) deset godina od osude na kaznu zatvora preko pet godina;

4) pet godina od osude na kaznu zatvora preko tri godine;

5) tri godine od osude na kaznu zatvora preko jedne godine ili kaznu rada u javnom interesu;

6) dvije godine od osude na kaznu zatvora do jedne godine ili na novanu kaznu.

(2) Izvrenje kazne zatvora od etrdeset godina ne zastarijeva.+ Vidi:l. 24. Zakona - 47/2006-1.

Zastarjelost izvrenja sporedne kazne i mjere bezbjednosti

lan 127

(1) Zastarjelost izvrenja novane kazne kao sporedne kazne nastaje kad protekne dvije godine oddana pravosnanosti presude kojom je ta kazna izreena.

(2) Zastarjelost izvrenja mjere bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja na slobodi,obaveznog lijeenja narkomana, obaveznog lijeenja alkoholiara i oduzimanja predmeta nastaje kadprotekne pet godina od dana pravosnanosti odluke kojom su te mjere izreene.

(3) Zastarjelost izvrenja mjera bezbjednosti zabrane vrenja poziva, djelatnosti i dunosti, zabraneupravljanja motornim vozilom i protjerivanja stranca iz zemlje nastaje kad protekne vrijeme za koje su temjere izreene.

(4) Izvrenje mjere bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovine zastarijeva, ali ako je od pravosnanosti presude kojom je mjera bezbjednosti izreena proteklo vieod pet godina, a izvrenje nije zapoeto, sud e ispitati da li je izvrenje ove mjere jo uvijek potrebno.

Tok i prekid zastarijevanja izvrenja kazne i mjere bezbjednosti

lan 128

(1) Zastarijevanje izvrenja kazne poinje od dana kad je presuda kojom je kazna izreena postalapravosnana, a ako je uslovna osuda opozvana - od dana kad je odluka o opozivanju postalapravosnana.

(2) Ako je aktom amnestije ili pomilovanja ili odlukom suda po vanrednom pravnom lijeku izreenakazna smanjena, vrijeme potrebno za nastupanje zastarjelosti odreuje se prema novoj kazni, ali se tokzastarjelosti rauna od ranije pravosnane presude.

(3) Zastarijevanje ne tee za vrijeme za koje se po zakonu izvrenje kazne ne moe preduzeti.

(4) Zastarijevanje se prekida svakom radnjom nadlenog organa koja se preduzima radi izvrenjakazne.

(5) Svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovo da tee.

(6) Zastarjelost izvrenja kazne nastaje u svakom sluaju kad protekne dvostruko vrijeme koje se pozakonu trai za zastarjelost izvrenja kazne.

(7) U sluaju nastupanja zastarjelosti iz stava 6 ovog lana zapoeto izvrenje kazne obustavlja se.

(8) Odredbe st. 2 do 5 ovog lana shodno se primjenjuju i na zastarjelost izvrenja mjerebezbjednosti.

Nezastarivost krivinog gonjenja i izvrenja kazne

lan 129 Krivino gonjenje i izvrenje kazne ne zastarijevaju za krivina djela predviena u l. 264 do 276b,

401, 401a, 422 do 424 i 426 do 431 ovog zakonika, kao ni za krivina djela za koja po potvrenimmeunarodnim ugovorima zastarjelost ne moe da nastupi.+ Vidi:l. 9. Zakona - 40/2013-59.Ispravku - 56/2013-31.

GLAVA JEDANAESTA

AMNESTIJA I POMILOVANjE

Amnestija

lan 130

(1) Licima koja su obuhvaena aktom amnestije daje se osloboenje od krivinog gonjenja ilipotpuno ili djelimino osloboenje od izvrenja kazne, zamjenjuje se izreena kazna blaom kaznom,daje se rehabilitacija ili se ukidaju pojedine ili sve pravne posljedice osude.

(2) Amnestijom se mogu ukinuti sljedee mjere bezbjednosti: zabrana vrenja poziva, djelatnosti idunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i protjerivanje stranaca iz zemlje.

Pomilovanje

lan 131

(1) Pomilovanjem se poimenino odreenom licu daje osloboenje od krivinog gonjenja ili potpunoili djelimino osloboenje od izvrenja kazne, zamjenjuje se izreena kazna blaom kaznom ili uslovnomosudom, daje se rehabilitacija, odreuje krae trajanje odreene pravne posljedice osude ili se ukidajupojedine ili sve pravne posljedice osude.

(2) Pomilovanjem se moe ukinuti ili odrediti krae trajanje mjere bezbjednosti zabrana vrenjapoziva, djelatnosti i dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i protjerivanje stranca iz zemlje.

Dejstvo amnestije i pomilovanja na prava treih lica

lan 132

Davanjem amnestije ili pomilovanja ne dira se u prava treih lica koja se zasnivaju na osudi.

GLAVA DVANAESTA

VAENjE KRIVINOG ZAKONODAVSTVA CRNE GORE

+ Vidi:l. 29. Zakona - 25/2010-1.

Vremensko vaenje krivinog zakonodavstva

lan 133 (1) Na uinioca krivinog djela primjenjuje se zakon koji je vaio u vrijeme izvrenja krivinog djela.

(2) Ako je poslije izvrenja krivinog djela izmijenjen zakon, jednom ili vie puta, primijenie se zakonkoji je najblai za uinioca.

(3) Na uinioca krivinog djela koje je odreeno zakonom sa odreenim vremenskim trajanjemprimjenjuje se taj zakon, bez obzira na to kad mu se sudi, ako tim zakonom nije drukije odreeno.

(4) Mjere bezbjednosti i vaspitne mjere propisane novim zakonom mogu se primijeniti na uinioca,ako nijesu za njega nepovoljnije od onih koje su se mogle primijeniti prema zakonu koji je vaio uvrijeme izvrenja djela.+ Vidi:l. 10. Zakona - 40/2013-59.

+ Sudska praksa

Vaenje krivinog zakonodavstva na teritoriji Crne Gore

lan 134

(1) Krivino zakonodavstvo Crne Gore vai za svakog ko na njenoj teritoriji uini krivino djelo.

(2) Krivino zakonodavstvo Crne Gore vai i za svakog ko uini krivino djelo na domaem brodu,bez obzira gdje se brod nalazi u vrijeme izvrenja djela.

(3) Krivino zakonodavstvo Crne Gore vai i za svakog ko uini krivino djelo u domaem civilnomvazduhoplovu ili u domaem vojnom vazduhoplovu, bez obzira gdje se vazduhoplov nalazio u vrijemeizvrenja krivinog djela.+ Vidi:l. 25. Zakona - 47/2006-1.l. 30. Zakona - 25/2010-1.

Vaenje krivinog zakonodavstva Crne Gore za uinioce odreenih krivinih djelaizvrenih u inostranstvu

lan 135 Krivino zakonodavstvo Crne Gore vai za svakog ko u inostranstvu uini krivino djelo iz l. 357 do

369, l. 371 do 374 i l. 447 do 449 ovog zakonika ili iz lana l. 258 i 268 ovog zakonika, ako sefalsifikovanje odnosi na novac koji je u vrijeme izvrenja krivinog djela bio zakonsko sredstvo plaanjau Crnoj Gori.+ Vidi:l. 31. Zakona - 25/2010-1.l. 11. Zakona - 40/2013-59.

Vaenje krivinog zakonodavstva Crne Gore za dravljanina Crne Gore koji uinikrivino djelo u inostranstvu

lan 136

(1) Krivino zakonodavstvo Crne Gore vai za dravljanina Crne Gore i kad u inostranstvu uini kojedrugo krivino djelo, osim krivinih djela navedenih u lanu 135 ovog zakonika, ako se zatekne nateritoriji Crne Gore ili joj bude izruen.

(2) Pod uslovima iz stava 1 ovog lana krivino zakonodavstvo Crne Gore vai i za uinioca koji jepostao dravljanin Crne Gore poslije izvrenja krivinog djela.+ Vidi:l. 26. Zakona - 47/2006-1.l. 32. Zakona - 25/2010-1.

Vaenje krivinog zakonodavstva Crne Gore za stranca koji uini krivino djelo uinostranstvu

lan 137 (1) Krivino zakonodavstvo Crne Gore vai i za lice koje nije dravljanin Crne Gore koje van

teritorije Crne Gore uini prema njoj ili njenom dravljaninu krivino djelo i kad nijesu u pitanju krivinadjela navedena u lanu 135 ovog zakonika ili uini krivino djelo iz l. 276a, 276b, 422, 422a, 423 i424 ovog zakonika, u ije izvrenje je na bilo koji nain ukljuen dravljanin Crne Gore, ako se zateknena teritoriji Crne Gore ili joj bude izruen.

(2) Krivino zakonodavstvo Crne Gore vai i za lice koje nije dravljanin Crne Gore koje premastranoj dravi ili prema strancu uini u inostranstvu krivino djelo za koje se po zakonu zemlje u kojoj jeuinjeno moe izrei kazna zatvora od etiri godine ili tea kazna, ako se zatekne na teritoriji Crne Gore,a ne bude izruen stranoj dravi. Ako ovim zakonikom nije drukije odreeno, sud u takvom sluaju nemoe izrei teu kaznu od one koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je krivino djelo uinjeno.+ Vidi:l. 33. Zakona - 25/2010-1.l. 5. Zakona - 32/2011-1.l. 12. Zakona - 40/2013-59.

Posebni uslovi za krivino gonjenje

lan 138 (1) Ako je u sluaju iz lana 134 ovog zakonika pokrenut ili dovren krivini postupak u stranoj

dravi, krivino gonjenje u Crnoj Gori preduzee se samo po odobrenju Vrhovnog dravnog tuiocaCrne Gore.

(2) U sluaju iz lana 134 ovog zakonika krivino gonjenje stranca moe se, pod uslovomuzajamnosti, ustupiti stranoj dravi.

(3) U sluaju iz l. 136 i 137 ovog zakonika krivino gonjenje se nee preduzeti, ako:

1) je uinilac potpuno izdrao kaznu na koju je u inostranstvu osuen;

2) je uinilac u inostranstvu pravosnanom presudom osloboen ili mu je kazna zastarjela ilioprotena;

3) je prema neuraunljivom uiniocu u inostranstvu izvrena odgovarajua mjera bezbjednosti;

4) se za krivino djelo po stranom zakonu krivino goni po zahtjevu oteenog, a takav zahtjev nijepodnesen.

(4) U sluaju iz l. 136 i 137 ovog zakonika krivino gonjenje e se preduzeti samo kad se zakrivino djelo kanjava i po zakonu zemlje u kojoj je djelo uinjeno, osim za krivina djela iz l. djela izl. 268, 276a, 276b, 422, 422a, 423 i 424 ovog zakonika. Kad se u sluaju iz l. 136 i 137 stav 1 ovogzakonika, po zakonu zemlje u kojoj je djelo uinjeno za to krivino djelo ne kanjava, krivino gonjenjese moe preduzeti samo po odobrenju Vrhovnog dravnog tuioca.

(5) U sluaju iz lana 137 stav 2 ovog zakonika, ako je u pitanju djelo koje je u vrijeme kad jeizvreno smatrano krivinim djelom prema optim pravnim naelima priznatim u meunarodnom pravu,gonjenje se moe preduzeti u Crnoj Gori po odobrenju Vrhovnog dravnog tuioca