PREIENI, NEZVANINI TEKST

(Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15, 40/15)F

1

Na osnovu lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na sjednici Doma naroda odranoj 18. juna 2003. godine, i na sjednici Predstavnikog doma, odranoj 27. juna 2003. godine, usvojila je

KRIVINI ZAKON BOSNE I HERCEGOVINE

OPI DIO

I GLAVA PRVA

Osnovni pojmovi

lan 1.

(1) Krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine sainjavaju krivinopravne odredbe sadrane u ovom zakonu i u drugim zakonima Bosne i Hercegovine.

(2) Teritorija Bosne i Hercegovine je suhozemna teritorija, obalno more i vodene povrine unutar njenih granica, kao i zrani prostor nad njima.

(3) Slubeno lice je izabrani ili imenovani funkcioner u organima zakonodavne, izvrne i sudske vlasti Bosne i Hercegovine i u drugim dravnim i upravnim ustanovama ili slubama koje vre odreene upravne, strune i druge poslove u okviru prava i dunosti vlasti koja ih je osnovala; lice koje stalno ili povremeno vri slubenu dunost u navedenim upravnim organima ili ustanovama; ovlateno lice u privrednom drutvu ili u drugom pravnom licu kojem je zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno vrenje javnih ovlatenja, a koje u okviru tih ovlatenja obavlja odreenu dunost; te drugo lice koje uz naknadu ili bez naknade obavlja odreenu slubenu dunost na osnovu ovlatenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.

(4) Kad je kao poinilac odreenog krivinog djela oznaeno slubeno lice, lica iz stava (3) ovog lana mogu biti poinioci tih djela ako iz obiljeja pojedinog krivinog djela ili iz pojedinog propisa ne proizlazi da poinilac moe biti samo neko od tih lica.

(5) Odgovorno lice je lice u privrednom drutvu ili u drugom pravnom licu kojem je s obzirom na njegovu funkciju ili na osnovu posebnog ovlatenja povjeren odreeni krug poslova koji se odnose na primjenu zakona ili propisa donesenih na osnovu zakona, ili opeg akta privrednog drutva ili druge pravne osobe u upravljanju i rukovanju imovinom, ili se odnose na rukovoenje proizvodnim ili nekim drugim privrednim procesom ili na nadzor nad njima. Odgovornim licem smatra se i slubeno lice u smislu stava (3) ovog lana kada su u pitanju radnje kod kojih je kao poinilac oznaeno odgovorno lice, a nisu propisane kao krivino djelo odredbama glave o krivinim djelima protiv slubene i druge odgovorne dunosti, ili odredbama o krivinim djelima koje poini slubeno lice propisanim u nekoj drugoj glavi ovog zakona ili drugim zakonom Bosne i Hercegovine.

1 Krivini zakon Bosne i Hercegovine nametnut je odlukom Visokog predstavnika i objavljen u Slubenom glasniku

BiH br. 3/03. Ispravka nametnutog zakona objavljena je u Slubenom glasniku BiH br. 32/03. Tekst zakona usvojen od strane Parlamentarrne skuptine BiH objavljen je u Slubenom glasniku BiH br. 37/03. Tekst koji je UpodvuenU su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br.54/04. Tekst koji je Uitalic i podvuen U su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br, 61/04. Tekst koji je dvostruko podvuen su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br. 30/05. Tekst koji je Upodebljan, italic i podvuen U su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br. 53/06. Tekst koji je italic i podebljan su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br, 56/06. Zakon o usvajanju izmjena Krivinog zakona objavljenih u Slubenom glasniku BiH br. 54/04, objavljen je u Slubenom glasniku BiH br. 32/07. Tekst koji je podebljan, italic i dvostruko podvuen su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br. 8/10, Tekst koji je italic su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br. 47/14. Tekst koji je italic, u plavoj boji su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br. 22/15. Tekst koji je podvuen. italic, u plavoj boji su izmjene i dopune objavljene u Slubenom glasniku BiH br. 40/15.

2

(6) Kad je kao poinilac krivinih djela oznaeno slubeno ili odgovorno lice, sva lica iz stavova (3) i (5) ovog lana mogu biti poinioci tih djela, ukoliko iz zakonskih obiljeja pojedinog krivinog djela ne proizlazi da poinilac moe biti samo neko od tih lica.

(7) Strano slubeno lice je lan zakonodavnog, izvrnog, upravnog ili sudskog organa strane drave, javni funkcioner meunarodne organizacije i njenih organa, sudija ili drugo slubeno lice meunarodnog suda.

(8) Meunarodni slubenik je civilni zaposlenik koji radi za meunarodnu organizaciju ili agenciju.

(9) Sudija porotnik je lice koje je lan kolegijalnog tijela koje ima odgovornost odluivanja o krivici optuenog lica u postupku suenja.(10) Arbitar je lice koje je, na osnovu sporazuma o arbitrai, pozvano da donese pravno obavezujuu odluku u sporu koji mu podnesu stranke sporazuma

(10) Sudija porotnik je lice koje je lan kolegijalnog tijela koje ima odgovornost odluivanja o krivici optuenog lica u postupku suenja.(10) Arbitar je lice koje je, na osnovu sporazuma o arbitrai, pozvano da donese pravno obavezujuu odluku u sporu koji mu podnesu stranke sporazuma

(11) Vojno lice, u smislu ovog zakona, je profesionalno vojno lice i lice u rezervnom sastavu, dok su na slubi u Oruanim snagama Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o slubi u Oruanim snagama Bosne i Hercegovine.

(12) Kada je slubeno lice oznaeno kao lice protiv kojeg je poinjeno krivino djelo, slubeno lice je, u smislu ovog zakona, osim lica definiranih u stavu (3) ovog lana, i vojno lice iz stava (9) ovog lana.

(13) Dijete je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navrila 14 godina ivota.

(14) Maloljetnik je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navrila 18 godina ivota.

(15) Pravno lice je, u smislu ovog zakona, Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Brko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad, opina, mjesna zajednica, svaki organizacioni oblik privrednog drutva i svi oblici povezivanja privrednih drutava, ustanova, institucije za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova, za osiguranje imovine i lica, kao i druge finansijske institucije, fond, politike organizacije i udruenja graana i drugi oblici udruivanja koji mogu sticati sredstva i koristiti ih na isti nain kao i svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravnog lica.

(16) Privredno drutvo je, u smislu ovog zakona, korporacija, preduzee, firma, partnerstvo i svaki organizacioni oblik registriran za obavljanje privredne djelatnosti.

(17) Udruenje je bilo koji oblik udruivanja tri ili vie lica.

(18) Vie lica je najmanje dva lica.

(19) Skupina ljudi je najmanje pet lica.

(20) Grupa ljudi je udruenje od najmanje tri lica koja su povezana radi izvrenja krivinih djela, pri emu svako od njih daje svoj udio u izvrenju krivinog djela.

(21) Organizirana grupa je grupa ljudi formirana radi neposrednog izvrenja krivinog djela, i koja ne mora imati formalno definirane uloge svojih lanova, kontinuitet lanstva ili razvijenu strukturu.

(22) Grupa za organizirani kriminal je grupa od tri ili vie lica koja postoji u izvjesnom vremenskom periodu i koja djeluje sporazumno s ciljem izvrenja jednog ili vie krivinih djela za koja se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko tri godine ili tea kazna, a radi sticanja materijalne koristi.

(23) Teroristika grupa je organizirana grupa koju ine najmanje tri lica, koja je formirana i djeluje u odreenom vremenskom periodu s ciljem izvrenja nekog od krivinih djela terorizma.

(24) Imovinska korist je svako ekonomsko dobro koje je direktno ili indirektno proisteklo iz krivinog djela, a sastoji se od bilo koje imovine

(25) Imovina obuhvata imovinu svake vrste, bilo da se sastoji u stvarima ili pravima, bilo materijalnu ili nematerijalnu, pokretnu ili nepokretnu, te pravne dokumente ili instrumente kojima se dokazuje pravo na imovinu ili

interes u odnosu na takvu imovinu.

(26) Tajni podatak je informacija iz oblasti javne sigurnosti, odbrane, vanjskih poslova i interesa, obavjetajne i sigurnosne djelatnosti ili interesa Bosne i Hercegovine, komunikacionih i drugih sistema vanih za dravne interese, pravosue, projekte i planove znaajne za odbrambenu i obavjetajno-sigurnosnu djelatnost, naunih, istraivakih, tehnolokih, privrednih i finansijskih poslova od vanosti za sigurnost i funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine, odnosno sigurnosnih struktura na svim nivoima dravne organizacije Bosne i Hercegovine, a koja je odreena kao tajna zakonom, drugim propisom ili opim aktom nadlenog organa donesenim na osnovu zakona ili koja je odreena kao tajni podatak u skladu s odredbama zakona i propisa o zatiti tajnih podataka. Ovaj pojam takoer ukljuuje i tajni podatak druge drave, meunarodne ili regionalne organizacije.

3

(27) Isprava ili dokument je svaki predmet koji je pogodan ili odreen da slui kao dokaz za neku injenicu koja je od znaaja za pravne odnose.

(28) Novac je metalno ili papirnato sredstvo plaanja koje je na osnovu zakona u opticaju u Bosni i Hercegovini ili u stranoj dravi.

(29) Znaci za vrijednost podrazumijevaju i strane znakove za vrijednost.

(30) Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja, kao i telefonski i drugi impulsi.

(31) Prijevozno sredstvo je svako plovilo, vozilo i letjelica, kao i bilo koje drugo sredstvo koje se moe koristiti za prijevoz u suhozemnom, vodenom ili zranom saobraaju, bez obzira na vrstu pogona.

(32) Sila je i primjena hipnoze ili omamljujuih sredstava s ciljem da se neko protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor.

(33) Opojna droga je medicinski lijek ili opasna supstanca s adiktivnim i psihotropnim svojstvima, ili supstanca koja se lako moe pretvoriti u takvu supstancu ako podlijee kontroli prema meunarodnoj konvenciji koju je Bosna i Hercegovina ratificirala, ili supstanca koju je nadlena institucija Bosne i Hercegovine ili nadlena institucija entiteta proglasila opojnom drogom.

(34) Oruje i vojna oprema su predmeti i sredstva navedeni u Zakonu o proizvodnji, uvozu i izvozu oruja i vojne opreme.

(35) Radioaktivni materijal je nuklearni materijal i ostale radioaktivne materije koje sadre nuklide koji se spontano raspadaju (proces propraen emisijom jedne ili vie vrsta jonizirajueg zraenja, kao npr. alfa, beta, neutronske estice i gama zraci), a koje zbog svojih radiolokih ili fisilnih svojstava mogu uzrokovati smrt, ozbiljne tjelesne povrede ili tetu velikih razmjera za imovinu ili okoli.

(36) Nuklearni materijal je plutonij, osim onog s koncentracijom izotopa koja prelazi 80% u plutoniju-238 ili uranij-233; uranij obogaen izotopom 235 ili 233; uranij koji sadri mjeavinu izotopa kakva se nalazi u prirodi, osim u obliku rude ili rudnih ostataka; ili bilo koji materijal koji sadri jedan ili vie gore navedenih, pri emu "uranij obogaen izotopima 235 ili 233" znai uranij koji sadri izotop 235 ili 233 ili oba u iznosu koji je takav da omjer zbira ovih izotopa prema izotopu 238 bude vei od omjera izotopa 235 prema izotopu 238 koji se javlja u prirodi.

(37) Nuklearni ureaj je svaki nuklearni eksplozivni ureaj ili svaki ureaj koji raspruje radioaktivni materijal ili emitira zraenje koje moe, zbog svojih radiolokih svojstava, prouzroiti smrt, ozbiljnu tjelesnu povredu ili tetu velikih razmjera za imovinu ili okoli.

(38) Nuklearni objekat je svaki nuklearni reaktor, ukljuujui reaktor montiran na plovilo, vozilo, letjelicu ili svemirski objekat koji se primjenjuje kao izvor energije kako bi se pokretalo takvo plovilo, vozilo, letjelica ili

svemirski objekat ili za bilo koju drugu svrhu, ili svako postrojenje ili sredstvo koje se koristi za proizvodnju,

skladitenje, preradu ili transport radioaktivnog materijala.

(39) Fiksna platforma je vjetaki otok, ureaj ili naprava koja je stalno privrena za morsko dno u svrhu istraivanja ili iskoritavanja prirodnih bogatstava ili u druge privredne svrhe.

(40) Eksplozivna naprava je:

a) eksplozivno ili zapaljivo oruje ili naprava koja je konstruirana da ili moe prouzrokovati smrt, teku tjelesnu povredu ili znatnu materijalnu tetu; ili

b) oruje ili naprava koja je konstruirana da ili moe prouzrokovati smrt, teku tjelesnu povredu ili tetu velikih razmjera oslobaanjem, irenjem ili djelovanjem otrovnih hemikalija, biolokih agensa ili otrova ili slinih materija ili radijacijom ili radioaktivnim materijalom.

(41) Holokaust je zloin genocida i zloini protiv ovjenosti poinjeni od strane njemakog nacistikog reima tokom Drugog svjetskog rata koji su kao takvi priznati u konanim i obvezujuim odlukama ili presudama Meunarodnog vojnog tribunala uspostavljenog Londonskim sporazumom od 8. avgusta 1945. godine.

(42) Masovna grobnica je neoznaeno mjesto u kojem se nalaze dva ili vie tijela ili ostaci ljudskih tijela ili mjesto na koje su takva tijela ili ostaci ljudskih tijela naknadno premjeteni, a nastala je izvrenjem krivinih djela propisanih lanovima od 171. do 180. ovog zakona.

(43) Izraavanje u jednom gramatikom rodu, mukom ili enskom, ukljuuje oba roda fizikih lica.

4

II GLAVA DRUGA

OSNOVNE ODREDBE

Osnova i granice krivinopravne prinude

lan 2.

(1) Krivina djela i krivinopravne sankcije se propisuju samo za ona ponaanja kojima se tako ugroavaju ili povrjeuju osobne slobode i prava ovjeka te druga prava i drutvene vrijednosti zajamene i zatiene Ustavom Bosne i Hercegovine i meunarodnim pravom, da se njihova zatita ne bi mogla ostvariti bez krivinopravne prinude.

(2) Propisivanje krivinih djela i vrste i raspona krivinopravnih sankcija zasniva se na neophodnosti primjene krivinopravne prinude i njenoj srazmjernosti jaini opasnosti za osobne slobode i prava ovjeka, te druge osnovne vrijednosti.

Naelo zakonitosti

lan 3.

(1) Krivina djela i krivinopravne sankcije propisuju se samo zakonom.

(2) Nikome ne moe biti izreena kazna ili druga krivinopravna sankcija za djelo koje, prije nego to je uinjeno, nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom propisano kao krivino djelo i za koje zakonom nije bila propisana kazna.

Naelo krivice

lan 3a.

Niko ne moe biti kanjen niti se prema njemu mogu izrei druge krivinopravne sankcije ako nije kriv za poinjeno krivino djelo.

Vremensko vaenje krivinog zakona

lan 4.

(1) Na uinitelja krivinog djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme uinjenja krivinog djela.

(2) Ako se poslije uinjenja krivinog djela jednom ili vie puta izmijeni zakon, primijenit e se zakon koji je blai za uinitelja.

USuenje ili kanjavanje za krivina djela prema opim naelima meunarodnog prava

Ulan 4a)

Ulanovi 3. i 4. ovog zakona ne spreavaju suenje ili kanjavanje bilo kojeg lica za bilo koje injenje ili neinjenje koje je u vrijeme kada je poinjeno predstavljalo krivino djelo u skladu s opim naelima meunarodnog prava.

Vrste krivinopravnih sankcija

lan 5.

Krivinopravne sankcije su: kazne, uvjetna osuda, mjere sigurnosti i odgojne mjere.

Svrha krivinopravnih sankcija

lan 6.

Svrha krivinopravnih sankcija je:

a) zatita drutva od izvrenja krivinih djela preventivnim uticanjem na druge da potuju pravni sistem i ne poine krivina djela te spreavanjem poinioca da poini krivina djela kao i podsticanje njegovog preodgoja;

b) zatita i satisfakcija rtve krivinog djela..

Ogranienja u izvrenju krivinopravnih sankcija

lan 7.

Uinitelju krivinog djela u izvrenju krivinopravne sankcije mogu biti oduzeta ili ograniena odreena prava samo u mjeri koja odgovara prirodi i sadrini te sankcije i samo na nain kojim se osigurava potivanje osobe uinitelja i njegovo ljudsko dostojanstvo, u skladu sa zakonom i meunarodnim pravom.

5

III GLAVA TREA

PRIMJENA KRIVINOG ZAKONODAVSTVA BOSNE I HERCEGOVINE

Primjena krivinog zakonodavstva Bosne i Hercegovine prema svakome ko na teritoriji Bosne i Hercegovine poini krivino djelo

lan 8.

(1) Krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema svakome ko poini krivino djelo na teritoriji Bosne i Hercegovine.

(2) Krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema svakome ko poini krivino djelo na domaem plovilu, bez obzira gdje se plovilo nalazilo u vrijeme izvrenja krivinog djela.

(3) Krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema svakome ko poini krivino djelo u domaem civilnom zrakoplovu dok leti ili u domaem vojnom zrakoplovu, bez obzira gdje se zrakoplov nalazio u vrijeme izvrenja krivinog djela.

Primjena krivinog zakonodavstva Bosne i Hercegovine za krivina djela poinjena izvan Bosne i Hercegovine

lan 9.

(1) Krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema svakome ko izvan njene teritorije poini:

a) bilo koje krivino djelo protiv integriteta Bosne i Hercegovine iz glave XVI (Krivina djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine) ovog zakona;

b) krivino djelo krivotvorenja novca ili krivotvorenja vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine, krivino djelo krivotvorenja znakova za vrijednost ili krivotvorenja znakova za obiljeavanje robe, mjera i utega izdatih na osnovu propisa institucija Bosne i Hercegovine iz lanova od 205. do 208. ovog zakona;

c) krivino djelo koje je Bosna i Hercegovina obavezna kanjavati prema propisima meunarodnog prava, meunarodnih ili meudravnih ugovora;

d) krivino djelo protiv slubenog ili odgovornog lica u institucijama Bosne i Hercegovine u vezi s njegovom slubom.

(2) Krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema dravljaninu Bosne i Hercegovine koji izvan teritorije Bosne i Hercegovine poini bilo koje krivino djelo.

(3) Krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema strancu koji izvan teritorije Bosne i Hercegovine prema Bosni i Hercegovini ili njenom dravljaninu poini bilo koje krivino djelo koje nije obuhvaeno odredbom stava (1) ovog lana.

(4) Krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema strancu koji izvan teritorije Bosne i Hercegovine prema stranoj dravi ili prema strancu poini krivino djelo za koje se po tom zakonodavstvu moe izrei kazna zatvora od pet godina ili tea kazna.

(5) U sluajevima iz stavova (2) i (3) ovog lana, krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primijenit e se samo ako se poinilac krivinog djela zatekne na teritoriji Bosne i Hercegovine ili joj bude izruen, a u sluaju iz stava (4) ovog lana samo ako se poinilac zatekne na teritoriji Bosne i Hercegovine i ne bude izruen drugoj dravi.

Primjena krivinog zakonodavstva Bosne i Hercegovine prema maloljetnicima

lan 10.

Krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema maloljetnicima u skladu s glavom X (Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kanjavanju maloljetnika) ovog zakona i drugim zakonima Bosne i Hercegovine.

Primjena krivinog zakonodavstva Bosne i Hercegovine na pravna lica

lan 11.

6

Krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se na pravna lica u skladu s glavom XIV (Odgovornost pravnih lica za krivina djela) ovog zakona i drugim zakonima Bosne i Hercegovine.

Iskljuenje primjene krivinog zakonodavstva Bosne i Hercegovine prema djeci

lan 12.

(1) Krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine ne primjenjuje se prema djetetu.

Primjena opeg dijela ovog zakona

lan 13.

(1) Odredbe opeg dijela ovog zakona primjenjuju se prema uiniteljima svih krivinih djela propisanih u zakonima Bosne i Hercegovine.

(2) Odredbe opeg dijela ovog zakona primjenjuju se prema maloljetnicima, osim ako zakonom nije drugaije propisano.

(3) Odredbe opeg dijela ovog zakona primjenjuju se na pravne osobe, osim ako ovim zakonom nije drugaije propisano.

IV GLAVA ETVRTA

ZASTARJELOST

Zastarjelost krivinog gonjenja

lan 14.

(1) Ako u ovom zakonu nije drukije propisano, krivino gonjenje ne moe se poduzeti kad od uinjenja krivinog djela protekne:

a) tridesetpet godina za krivino djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora;

b) dvadeset godina za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko deset godina;

c) petnaest godina za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina;

d) deset godina za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko tri godine;

e) pet godine za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko jedne godine;

f) tri godine za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora do jedne godine ili novanom kaznom.

(2) Ako je za krivino djelo propisano vie kazni, rok zastarjelosti odreuje se po najteoj propisanoj kazni.

Tok i prekid zastarjelosti krivinog gonjenja

lan 15.

(1) Zastarijevanje krivinog gonjenja poinje od dana kad je krivino djelo uinjeno. Zastarijevanje krivinog gonjenja za krivina djela trajnog karaktera poinje tei u trenutku prestanka protupravnog stanja.

(2) Zastarijevanje ne tee za vrijeme za koje se po zakonu krivino gonjenje ne moe poduzeti ili nastaviti.

(3) Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom koja se poduzima radi gonjenja uinitelja zbog uinjenog krivinog djela.

(4) Zastarijevanje se prekida i kad uinitelj, u vrijeme dok tee rok zastarjelosti, uini isto tako teko ili tee krivino djelo.

(5) Sa svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovno tei.

(6) Zastarjelost krivinog gonjenja nastupa u svakom sluaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarjelost krivinog gonjenja.

Zastarjelost izvrenja kazne

lan 16.

Ako u ovom zakonu nije drukije propisano, izreena kazna nee se izvriti kad od dana pravomonosti presude kojom je kazna izreena protekne:

a) tridesetpet godina ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora;

7

b) dvadeset godina ako je izreena kazna zatvora preko deset godina;

c) petnaest godina ako je izreena kazna zatvora preko pet godina;

d) deset godina ako je izreena kazna zatvora preko tri godine;

e) pet godine ako je izreena kazna zatvora preko jedne godine;

f) tri godine ako je izreena kazna zatvora do jedne godine ili novana kazna.

Zastarjelost izvrenja sporednih kazni i mjera sigurnosti

lan 17.

(1) Zastarjelost izvrenja novane kazne kao sporedne kazne nastupa kad protekne dvije godine od dana pravomonosti presude kojom je ta kazna izreena.

(2) Zastarjelost izvrenja mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja i mjere sigurnosti oduzimanja predmeta nastupa kad protekne pet godina od dana pravomonosti odluke kojom su te mjere izreene.

(3) Zastarjelost izvrenja mjere sigurnosti zabrane vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti nastupa kad protekne onoliko vremena koliko je sud odredio za trajanje te mjere.

Tok i prekid zastarijevanja izvrenja kazne i mjera sigurnosti

lan 18.

(1) Zastarijevanje izvrenja kazne poinje od dana pravomonosti presude kojom je kazna izreena, a u sluaju opoziva uvjetne osude, od dana pravomonosti odluke o opozivu uvjetne osude.

(2) Zastarijevanje ne tee za vrijeme za koje se po zakonu izvrenje kazne ne moe poduzeti.

(3) Zastarijevanje se prekida svakom radnjom nadlenog organa koja se poduzima radi izvrenja kazne.

(4) Sa svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovno tei.

(5) Zastarjelost izvrenja kazne nastupa u svakom sluaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarjelost izvrenja kazne.

(6) Odredbe stava 2. do 5. ovog lana primjenjuju se i na zastarjelost izvrenja mjera sigurnosti.

Nezastarivost krivinog gonjenja i izvrenja kazne

lan 19.

Krivino gonjenje i izvrenje kazne ne zastarijeva za krivina djela genocida, zloina protiv ovjenosti te ratnih zloina, kao ni za krivina djela za koja po meunarodnom pravu zastarjelost ne moe nastupiti.

V GLAVA PETA

KRIVINO DJELO

Krivino djelo

lan 20.

Krivino djelo je protupravno djelo koje je zakonom propisano kao krivino djelo, ija su obiljeja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivinopravna sankcija.

Nain uinjenja krivinog djela

lan 21.

(1) Krivino djelo moe se uiniti injenjem ili neinjenjem.

(2) Krivino djelo je uinjeno neinjenjem kad je uinitelj koji je pravno obavezan sprijeiti nastupanje zakonom opisane posljedice krivinog djela to propustio uiniti, a takvo je proputanje po djelovanju i znaenju jedanko uinjenju tog krivinog djela injenjem.

Vrijeme uinjenja krivinog djela

lan 22.

Krivino djelo je uinjeno u vrijeme kad je uinitelj radio ili bio duan raditi, bez obzira na to kad je posljedica injenja ili neinjenja nastupila.

8

Mjesto uinjenja krivinog djela

lan 23.

(1) Krivino djelo je uinjeno kako u mjestu gdje je uinitelj radio ili je bio duan raditi, tako i u mjestu gdje je posljedica injenja ili neinjenja potpuno ili djelomino nastupila.

(2) Krivino djelo je u sluaju kanjivog pokuaja uinjeno kako u mjestu gdje je uinitelj radio ili je bio duan raditi, tako i u mjestu gdje je prema njegovom umiljaju posljedica njegovog injenja ili neinjenja potpuno ili djelomino trebala nastupiti.

(3) Krivino djelo je u sluaju sauesnitva uinjeno u mjestu utvrenom u stavu 1. ovog lana i u mjestu gdje je sauesnik radio ili je bio duan raditi ili u mjestu gdje je prema umiljaju sauesnika posljedica njegovog injenja ili neinjenja trebala nastupiti.

Beznaajno djelo

lan 23a.

Nije krivino djelo ono djelo koje, iako sadri obiljeja krivinog djela odreena zakonom, zbog prirode i teine djela, ili naina izvrenja djela, ili neznatnosti ili nepostojanja tetnih posljedica, odnosno pribavljene imovinske koristi i

niskog stepena krivice poinioca, predstavlja beznaajno djelo.

Nuna odbrana

lan 24.

(1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u nunoj odbrani.

(2) Nuna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da uinitelj od sebe ili drugog odbije istovremeni ili direktno predstojei protupravni napad, a koja je srazmjerna napadu.

(3) Uinitelj koji prekorai granice nune odbrane moe se blae kazniti, a ako je prekoraenje uinio zbog jake razdraenosti ili straha izazvanog napadom, moe se i osloboditi od kazne.

Krajnja nuda

lan 25.

(1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u krajnjoj nudi.

(2) Krajnja nuda postoji kad je djelo uinjeno da uinitelj od sebe ili drugog otkloni istovremenu ili direktno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pritom uinjeno zlo nije vee od zla koje je prijetilo.

(3) Uinitelj koji sam izazove opasnost ali iz nehata, ili prekorai granice krajnje nude, moe se blae kazniti, a ako je prekoraenje uinjeno pod osobito olakavajuim okolnostima, moe se i osloboditi od kazne.

(4) Nema krajnje nude ako je uinitelj bio duan izloiti se opasnosti.

Sila i prijetnja

lan 25a.

(1) Nije krivino djelo ono djelo koje je poinjeno pod dejstvom neodoljive sile.

(2) Poinilac koji je poinio krivino djelo pod dejstvom odoljive sile ili prijetnje moe se blae kazniti.

(3) U sluaju iz stava (1) ovog lana, poiniocem krivinog djela smatrat e se lice koje je primijenilo neodoljivu silu.

Pokuaj

lan 26.

(1) Ko s umiljajem zapone injenje krivinog djela, ali ga ne dovri, kaznit e se za pokuaj krivinog djela ako se za to krivino djelo moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna, a za pokuaj drugog krivinog djela kad zakon izriito propisuje kanjavanje i za pokuaj.

(2) Uinitelj e se za pokuaj krivinog djela kazniti u granicama kazne propisane za to krivino djelo, a moe se i blae kazniti.

9

Nepodobni pokuaj

lan 27.

Uinitelj koji pokua uiniti krivino djelo nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetu, moe se osloboditi od kazne ili se moe blae kazniti.

Dobrovoljni odustanak

lan 28.

(1) Uinitelj koji je pokuao uiniti krivino djelo, ali je dobrovoljno odustao od kanjivog pokuaja, moe se osloboditi od kazne.

(2) U sluaju dobrovoljnog odustanka od kanjivog pokuaja uinitelj e se kazniti za one radnje koje ine neko drugo samostalno krivino djelo.

Sauiniteljstvo

lan 29.

Ako vie osoba, uestvovanjem u uinjenju krivinog djela ili preduzimajui to drugo ime se na odluujui nain doprinosi uinjenju krivinog djela, zajedniki uine krivino djelo, svaka od njih kaznit e se kaznom propisanom za to krivino djelo.

Podstrekavanje

lan 30.

(1) Ko drugog s umiljajem podstrekava da uini krivino djelo kaznit e se kao da ga je sam uinio.

(2) Ko drugog s umiljajem podstrekava na uinjenje krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna, a krivino djelo ne bude ni pokuano, kaznit e se kao za pokuaj krivinog djela.

(3) Kao podstrekavanje na izvrenje krivinog djela smatra se naroito: upuivanje molbe, ubjeivanje ili nagovaranje, prikazivanje koristi od izvrenja krivinog djela, davanje ili obeavanje poklona, zloupotreba odnosa podreenosti ili zavisnosti, dovoenje ili odravanje lica u stanju stvarne ili pravne zablude.

Pomaganje

lan 31.

(1) Ko drugom s umiljajem pomogne u uinjenju krivinog djela, kaznit e se kao da ga je sam uinio, a moe se i blae kazniti.

(2) Kao pomaganje u uinjenju krivinog djela smatra se osobito: davanje savjeta ili uputa kako da se uini krivino djelo, stavljanje na raspolaganje uinitelju sredstava za uinjenje krivinog djela, uklanjanje prepreka za uinjenje krivinog djela te unaprijed obeano prikrivanje krivinog djela, uinitelja, sredstava kojima je krivino djelo uinjeno, tragova krivinog djela ili predmeta pribavljenih krivinim djelom.

Granice krivice i kanjivosti sauesnika

lan 32.

(1) Sauinitelj je kriv u granicama svojeg umiljaja ili nehata, a podstreka i pomaga u granicama svog umiljaja.

(2) Sauinitelja, podstrekaa ili pomagaa koji dobrovoljno sprijei uinjenje krivinog djela sud e oslobodit od kazne.

(3) Osobni odnosi, svojstva i okolnosti zbog kojih zakon iskljuuje krivicu ili doputa osloboenje od kazne ili ublaavanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom uinitelju, sauinitelju, podstrekau ili pomagau kod kojega takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje.

VI - GLAVA ESTA

KRIVICA

Sadraj krivice

lan 33.

(1) Krivica postoji ako je poinilac u vrijeme izvrenja krivinog djela bio uraunljiv i pri tome postupao s umiljajem.

10

(2) Krivica za krivino djelo postoji i ako je poinilac postupao iz nehata, ako je to zakonom izriito predvieno.

Uraunljivost

lan 34.

(1) Nije uraunljiva osoba koja u vrijeme uinjenja krivinog djela nije mogla shvatiti znaaj svog djela ili nije mogla upravljati svojim postupcima zbog trajne ili privremene duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti ili zaostalog duevnog razvoja (neuraunljivost).

(2) Uinitelj krivinog djela ija je sposobnost da shvati znaaj svog djela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stava 1. ovog lana moe se blae kazniti (bitno smanjena uraunljivost).

(3) Kriv je uinitelj krivinog djela koji je upotrebom alkohola, droga ili na drugi nain doveo sebe u stanje u kome nije mogao shvatiti znaaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, ako je u vrijeme dovoenja u to stanje djelo bilo obuhvaeno njegovim umiljajem ili je u odnosu prema krivinom djelu kod njega postojao nehat a zakon za takvo djelo propisuje krivicu i za nehat.

(4) Bitno smanjena uraunljivost u koju se uinitelj doveo na nain iz stava 3. ovog lana ne moe biti osnov za ublaavanje kazne.

Umiljaj

lan 35.

(1) Krivino djelo moe biti uinjeno s direktnim ili eventualnim umiljajem.

(2) Uinitelj postupa s direktnim umiljajem kada je bio svjestan svog djela i htio njegovo uinjenje.

(3) Uinitelj postupa s eventualnim umiljajem kada je bio svjestan da zbog njegovog injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.

Nehat

lan 36.

(1) Krivino djelo moe biti uinjeno iz svjesnog ili nesvjesnog nehata.

(2) Uinitelj postupa iz svjesnog nehata kada je bio svjestan da zbog njegovog injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je olahko drao da ona nee nastupiti ili da e je moi sprijeiti.

(3) Uinitelj postupa iz nesvjesnog nehata kad uinitelj nije bio svjestan mogunosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio duan i mogao biti svjestan te mogunosti.

Stvarna zabluda

lan 37.

(1) Nije kriv poinilac koji poini djelo u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.

(2) Stvarna zabluda je neotklonjiva ako poinilac u vrijeme izvrenja krivinog djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonom propisanog obiljeja, ili je pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo inile dozvoljenim.

(3) Ako je uinitelj bio u stvarnoj zabludi iz nehata, postojae krivino djelo uinjeno iz nehata, ako zakon za to krivino djelo propisuje kanjavanje i za nehat.

Pravna zabluda

lan 38.

Uinitelj krivinog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno, moe se blae kazniti ili osloboditi od kazne.

VII GLAVA SEDMA

K A Z N E

Svrha kanjavanja

lan 39.

Svrha kanjavanja je:

11

a) da se izrazi drutvena osuda uinjenog krivinog djela;

b) da se utjee na uinitelja da ubudue ne ini krivina djela i podstakne njegov preodgoj;

c) da se utjee na ostale da ne ine krivina djela;

d) i da se utjee na svijest graana o pogibeljnosti krivinih djela i o pravednosti kanjavanja uinitelja.

Vrste kazni

lan 40.

Poiniocu krivinog djela koji je kriv mogu se izrei:

a) kazna zatvora;

b) kazna dugotrajnog zatvora;

c) novana kazna.

Glavna i sporedna kazna

lan 41.

(1) Kazna zatvora moe se izrei samo kao glavna kazna.

(2) Novana kazna moe se izrei i kao glavna i kao sporedna kazna.

(3) Ako su za jedno krivino djelo propisane obje kazne, samo se jedna moe izrei kao glavna.

(4) Za krivina djela uinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna moe se izrei i kad nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da e se uinitelj kazniti kaznom zatvora ili novanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.

Kazna zatvora

lan 42.

(1) Kazna zatvora ne moe biti kraa od 30 dana ni dua od 20 godina.

(2) Kazna zatvora izrie se na pune godine i mjesece, a do est mjeseci i na pune dane.

(3) Kazna zatvora iz ovog lana ne moe se izrei maloljetnicima. Maloljetnicima se moe izrei kazna maloljetnikog zatvora, pod uslovima propisanim glavom X (Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kanjavanju maloljetnika) ovog zakona. Kazna maloljetnikog zatvora po svojoj svrsi, prirodi, trajanju i nainu izvrenja jeste posebna kazna lienja slobode.

Zamjena kazne zatvora

lan 42a.

(1) Izreena kazna zatvora do jedne godine moe se, na zahtjev osuenog, zamijeniti novanom kaznom koja se plaa u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana.

(2) Kazna zatvora zamjenjuje se novanom kaznom tako to se svaki dan izreene kazne zatvora izjednaava s jednim dnevnim iznosom novane kazne ili sa 100 KM, ako se novana kazna utvruje u odreenom iznosu.

(3) Ako se novana kazna ne plati u roku iz stava (1) ovog lana, sud e donijeti odluku o izvrenju kazne zatvora.

Ako se novana kazna plati samo djelimino, izvrit e se kazna zatvora srazmjerno iznosu koji nije plaen.

Kazna dugotrajnog zatvora

lan 42b.

(1) Za najtee oblike tekih krivinih djela poinjenih s umiljajem e se propisati kazna dugotrajnog zatvora u

trajanju od 21 do 45 godina.

(2) Kazna dugotrajnog zatvora nikad se ne moe propisati kao jedina glavna kazna za pojedino krivino djelo.

(3) Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izrei poiniocu koji u vrijeme izvrenja krivinog djela nije navrio 21 godinu ivota.

(4) Kazna dugotrajnog zatvora izrie se samo na pune godine.

(5) Ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora, pomilovanje se moe dati tek nakon izdravanja tri petine te kazne.

12

Rad za ope dobro na slobodi

lan 43.

(1) Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora do jedne godine, istovremeno moe odrediti da se izreena kazna, uz pristanak optuenog, zamijeni radom za ope dobro na slobodi.

(2) Odluka da se kazna zatvora zamijeni radom za ope dobro na slobodi zasniva se na ocjeni da, uzimajui u obzir sve okolnosti koje odreuju vrstu i raspon kazne, izvrenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kanjavanja, ali istovremeno uvjetna kazna ne bi bila dovoljna za postizanje ope svrhe krivinopravnih sankcija.

(3) Rad za ope dobro na slobodi odreuje se u trajanju srazmjernom izreenoj kazni zatvora, od najmanje deset do najvie 90 radnih dana. Rok izvrenja rada za ope dobro na slobodi ne moe biti krai od jednog mjeseca niti dui od jedne godine.

(4) Odmjeravajui trajanje rada za ope dobro na slobodi kao i roka izvrenja tog rada, sud e uzeti u obzir izreenu kaznu zatvora koja se zamjenjuje i mogunosti uinitelja u pogledu njegove osobne situacije i zaposlenja.

(5) U sluaju kada osueni po isteku odreenog roka, nije izvrio ili je samo djelimino izvrio rad za ope dobro na slobodi, sud e donijeti odluku o izvrenju kazne zatvora u trajanju srazmjernom vremenu preostalog rada za ope dobro na slobodi.

(6) Zamjena kazne zatvora radom za ope dobro na slobodi moe se primijeniti i u sluajevima kada se novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora prema odredbama lana 47. (Zamjena novane kazne) ovog zakona.

(7) Rasporeivanje na rad za ope dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta vri Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, vodei rauna o sposobnostima i znanjima osuenog.

Uvjetni otpust

lan 44.

(1) Osueni koji je izdrao polovinu, te izuzetno osueni koji je izdrao jednu treinu kazne zatvora, moe biti osloboen izdravanja kazne zatvora pod uvjetom da ne uini novo krivino djelo prije isteka trajanja kazne (uvjetni otpust).

(2) Osueni koji je izdrao polovinu kazne zatvora moe biti osloboen izdravanja kazne zatvora ako se za vrijeme izdravanja kazne zatvora njegovo ponaanje popravi do te mjere da se moe opravdano oekivati da e se nakon otpusta s izdravanja kazne zatvora ponaati primjereno, a naroito da nee uiniti krivina djela. Prilikom odluivanja o uvjetnom otpustu osuenog, uzet e se u obzir njegovo ponaanje u toku izdravanja kazne kao i druge okolnosti koje ukazuju na to da je svrha kanavanja postignuta.

(3) Osueni koji je izdrao jednu treinu kazne zatvora moe biti uvjetno otputen ukoliko postoje uvjeti iz stava 1. ovog lana i ukoliko posebne okolnosti vezane za linost osuenog jasno ukazuju da je postignuta svrha kanjavanja.

(4) Osueni na kaznu dugotrajnog zatvora moe biti uvjetno otputen nakon izdrane tri petine te kazne.

Opoziv uvjetnog otpusta

lan 45.

(1) Sud e opozvati uvjetni otpust ako osueni za vrijeme uvjetnog otpusta uini jedno ili vie krivinih djela za koja mu je izreena kazna zatvora preko jedne godine ili tea kazna.

(2) Sud moe opozvati uvjetni otpust ako osueni na uvjetnom otpustu uini jedno ili vie krivinih djela za koja je izreena kazna zatvora do jedne godine. Prilikom odluivanja da li da opozove uvjetni otpust, sud naroito uzima u obzir slinost uinjenih djela, njihov znaaj, motive iz kojih su uinjena, kao i druge okolnosti koje ukazuju na prikladnost opoziva uvjetnog otpusta.

(3) Prilikom izricanja opoziva uvjetnog otpusta, sud izrie kaznu uzimajui ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Dio kazne koji je osueni izdrao prema ranijoj presudi uraunava se u izdravanje naknadne kazne, ali se vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu ne uraunava.

(4) Odredbe stavova 1. do 3. ovog lana primjenjuju se i kada se osuenom na uvjetnom otpustu sudi za krivino djelo uinjeno prije njegovog uvjetnog otpusta.

(5) Ako je osueni na uvjetnom otpustu osuen na kaznu zatvora do jedne godine i ako sud ne opozove uvjetni otpust, vrijeme uvjetnog otpusta se produava za vrijeme koje je osueni proveo na izdravanju kazne zatvora.

13

Novana kazna

lan 46.

(1) Novana kazna se izrie u dnevnim iznosima, a ako to nije mogue moe se izrei u odreenom iznosu.

(2) Ako se novana kazna izrie u dnevnim iznosima, moe iznositi najmanje pet a najvie tristoestdeset dnevnih iznosa, a za krivina djela uinjena iz koristoljublja najvie hiljadu petsto dnevnih iznosa, osim u sluajevima propisanim ovim zakonom.

(3) Ako se novana kazna izrie u odreenom iznosu, najnii iznos ne moe biti manji od 500 KM a najvii iznos ne moe biti vei od 100.000 KM, a za krivina djela uinjena iz koristoljublja iznos ne moe biti vei od 1.000.000 KM, osim u sluajevima propisanim ovim zakonom.

(4) Prilikom izricanja novane kazne za krivina djela uinjena iz koristoljublja, sud moe izrei novanu kaznu u veem iznosu od najvieg iznosa propisanog u stavu 2. i 3. ovog lana, ukoliko vrijednost protupravne imovinske koristi koju je uinitelj pribavio krivinim djelom prelazi iznos od 1.000.000 KM. U tom sluaju, uinitelju se moe izrei novana kazna u iznosu koji ne moe biti vei od dvostrukog iznosa od vrijednosti protupravne imovinske koristi koju je pribavio krivinim djelom zbog kojeg mu se izrie novana kazna.

(5) Broj dnevnih iznosa novane kazne odreuje sud primjenjujui opa pravila o odmjeravanju kazne. Visinu dnevnog iznosa sud odreuje tako to uzima u obzir visinu dnevnog dohotka uinitelja prema iznosu njegove tromjesene neto plate i njegove druge dohotke, kao i obiteljske obaveze. Prilikom odreivanja visine iznosa sud se oslanja na podatke koji u trenutku izricanja kazne nisu stariji od est mjeseci.

(6) Podatke iz prethodnih stavova ovog lana koji sudu nisu poznati osigurava optueni u roku koji odredi sud, a najkasnije do zavretka glavnog pretresa u krivinom postupku. Ako do zavretka glavnog pretresa u krivinom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne za odreivanje visine dnevnog iznosa novane kazne, novana kazna se izrie u odreenom iznosu, pri emu se primjenjuju opa pravila za odmjeravanje kazne.

(7) Najnii dnevni iznos novane kazne iznosi jednu estdesetinu a najvie jednu treinu zadnje zvanino objavljene prosjene mjesene neto plate zaposlenih u Bosni i Hercegovini, koju objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.

(8) U presudi se odreuje rok plaanja novane kazne, koji ne moe biti krai od petnaest dana ni dui od est mjeseci, ali u opravdanim sluajevima sud moe dopustiti da osueni isplati novanu kaznu i u otplatama, s tim da rok isplate ne moe biti dui od jedne godine.

(9) Novane kazne izreene i naplaene po ovom zakonu su prihod budeta Bosne i Hercegovine.

Zamjena novane kazne

lan 47.

(1) Novana kazna se ne naplauje prinudno.

(2) Ako se novana kazna ne plati u roku koji je utvren presudom, sud e bez odlaganja donijeti odluku da se novana kazna zamijeni kaznom zatvora.

(3) Novana kazna e se zamijeniti kaznom zatvora tako to e se za svaki zapoeti dnevni iznos novane kazne, odnosno ako je novana kazna bila izreena u odreenom iznosu, za svakih zapoetih 100 KM novane kazne odrediti jedan dan zatvora, s tim da ne moe prekoraiti propisanu kaznu za to djelo.

(4) Ako osueni isplati samo dio novane kazne, ostatak e se srazmjerno pretvoriti u zatvor, a ako osueni isplati ostatak novane kazne, izvrenje zatvora e se obustaviti.

Opa pravila za odmjeravanje kazne

lan 48.

(1) Sud e uinitelju krivinog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivino djelo, imajui u vidu svrhu kanjavanja i uzimajui u obzir sve okolnosti koje utjeu da kazna bude manja ili vea (olakavajue i oteavajue okolnosti), a osobito: stepen krivice, pobude iz kojih je djelo uinjeno, jainu ugroavanja ili povrede zatienog dobra, okolnosti pod kojima je djelo uinjeno, raniji ivot uinitelja, njegove osobne prilike i njegovo dranje nakon uinjenog krivinog djela, kao i druge okolnosti koje se odnose na osobu uinitelja.

(2) Kad sud odmjerava kaznu uinitelju za krivino djelo uinjeno u povratu, posebno e uzeti u obzir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela uinjena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izdrane ili oprotene kazne.

(3) Pri odmjeravanju novane kazne, sud e uzeti u obzir i imovno stanje uinitelja, vodei pri tome rauna o visini njegove plate, njegovim drugim prihodima, njegovoj imovini i o njegovim obiteljskim obavezama.

14

Ublaavanje kazne

lan 49.

Sud moe uinitelju odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili izrei blau vrstu kazne:

a) kad zakon propisuje da se uinitelj moe blae kazniti;

b) kad sud utvrdi da postoje osobito olakavajue okolnosti koje ukazuju da se i s ublaenom kaznom moe postii svrha kanjavanja.

Granice ublaavanja kazne

lan 50.

(1) Kad postoje uvjeti za ublaavanje kazne iz lana 49. (Ublaavanje kazne) ovog zakona, sud e ublaiti kaznu u ovim granicama:

a) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od deset ili vie godina, kazna se moe ublaiti do pet godina zatvora;

b) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od tri ili vie godina, kazna se moe ublaiti do jedne godine zatvora;

c) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od dvije godine, kazna se moe ublaiti do est mjeseci zatvora;

d) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od jedne godine, kazna se moe ublaiti do tri mjeseca zatvora;

e) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora do jedne godine, kazna se moe ublaiti do trideset dana zatvora;

f) ako je za krivino djelo propisana kazna zatvora bez naznake najmanje mjere, umjesto kazne zatvora moe se izrei novana kazna;

g) ako je za krivino djelo propisana novana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna se moe ublaiti do pet dnevnih iznosa a ako se izrie u odreenom iznosu do 500 KM.

(2) Pri odluivanju koliko e kaznu ublaiti prema pravilima iz stava 1. ovog lana, sud e posebno uzeti u obzir najmanju i najveu mjeru kazne propisane za to krivino djelo.

Osloboenje od kazne

lan 51.

(1) Sud moe osloboditi od kazne uinitelja krivinog djela kad to zakon izriito propisuje.

(2) Kad je sud ovlaten uinitelja krivinog djela osloboditi od kazne, moe mu kaznu ublaiti bez ogranienja propisanih za ublaavanje kazne u lanu 49. (Ublaavanje kazne) ovog zakona.

Poseban sluaj osloboenja od kazne za krivina djela poinjena iz nehata

lan 52.

Sud moe osloboditi od kazne uinitelja krivinog djela uinjenog iz nehata, kad posljedice djela tako teko pogaaju uinitelja da izricanje kazne u takvom sluaju oigledno ne bi odgovaralo svrsi kanjavanja.

Stjecaj krivinih djela

lan 53.

(1) Ako je poinilac jednom radnjom ili s vie radnji poinio vie krivinih djela za koja mu se istovremeno sudi, sud e prvo utvrditi kazne za svako od tih krivinih djela, pa e za sva krivina djela izrei jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora, jedinstvenu kaznu zatvora ili jedinstvenu novanu kaznu.

(2) Jedinstvenu kaznu sud e izrei po ovim pravilima:

a) ako je za krivina djela u sticaju sud utvrdio kazne dugotrajnog zatvora ili dugotrajnog zatvora i zatvora, jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora mora biti vea od svake pojedine utvrene kazne, ali ne smije prei 45 godina;;

b) ako je za krivina djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna zatvora mora biti vea od svake pojedine utvrene kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrenih kazni niti prijei dvadeset godina;

15

c) ako je za dva ili vie krivinih djela poinjenih u sticaju utvrdio kazne zatvora u trajanju duem od deset godina, sud moe izrei jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora koja ne smije dostii zbir pojedinanih kazni zatvora;

d) ako su za sva krivina djela u stjecaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna zatvora ne moe biti vea od osam godina;

e) ako je za krivina djela u stjecaju sud utvrdio samo novane kazne, jedinstvena kazna mora biti vea od svake pojedine utvrene novane kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrenih novanih kazni.

(3) Ako je za neka krivina djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga krivina djela u stjecaju novane kazne, izrei e jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novanu kaznu prema odredbama stava 2. take b. do d. ovog lana.

(4) Sporednu kaznu sud e izrei ako je utvrena makar za jedno krivino djelo u stjecaju, a ako je utvrdio vie novanih kazni, izrei e jedinstvenu novanu kaznu prema odredbi stava 2. take d. ovog lana.

(5) Ako je sud za krivina djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetnikog zatvora, izrei e jedinstvenu kaznu zatvora prema odredbama stava 2. take b. i c. ovog lana.

Produeno krivino djelo

lan 54.

(1) Odredbe ovog zakona o sticaju krivinih djela nee se primijeniti kada uinilac uini produeno krivino djelo.

(2) Produeno krivino djelo je uinjeno kad je uinilac s umiljajem uinio vie istih ili istovrsnih krivinih djela koja s obzirom na nain uinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu.

(3) Kada se radi o produenom krivinom djelu istih zakonskih obiljeja, sud e izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to krivino djelo. Ako se radi o istovrsnim krivinim djelima, sud e izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najtee od tih djela.

Odmjeravanje kazne osuenoj osobi

lan 55.

(1) Ako se osuenoj osobi sudi za krivino djelo uinjeno prije nego to je zapoela izdravanje kazne po ranijoj osudi, ili za krivino djelo uinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, sud e izrei jedinstvenu kaznu za sva krivina djela primjenom odredaba lana 53. (Stjecaj krivinih djela) ovoga zakona uzimajui ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna ili dio kazne koju je osueni izdrao, uraunat e se u izreenu kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora.

(2) Za krivino djelo uinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, sud e uinitelju izrei kaznu neovisno od ranije izreene kazne, ako se primjenom odredaba lana 53. ovog zakona ne bi mogla ostvariti svrha kanjavanja s obzirom na trajanje neizdranog dijela ranije izreene kazne.

(3) izbrisan

Uraunavanje pritvora i ranije kazne

lan 56.

(1) Vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako lienje slobode u vezi s krivinim djelom, uraunavaju se u izreenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu maloljetnikog zatvora ili novanu kaznu.

(2) Pri svakom uraunavanju izjednaava se dan pritvora, dan lienja slobode, dan maloljetnikog zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od 100 KM.

Uraunavanje pritvora i kazne izdrane u inostranstvu

lan 57.

Pritvor, lienje slobode u toku ekstradicijskog postupka, kao i kazna koju je uinitelj izdrao po presudi inostranog suda uraunat e se u kaznu koju izrekne domai sud za isto krivino djelo, a ako kazne nisu iste vrste, uraunavanje e se izvriti po ocjeni suda.

16

VIII GLAVA OSMA

UVJETNA OSUDA

Svrha uvjetne osude

lan 58.

Svrha uvjetne osude je da se uinitelju krivinog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom (uvjetna osuda) kojim se omoguava ostvarenje svrhe krivinopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezinog izvrenja, kad izvrenje kazne nije nuno radi krivinopravne zatite.

Uvjetna osuda

lan 59.

(1) Uvjetnom osudom sud uinitelju krivinog djela utvruje kaznu i istodobno odreuje da se ona nee izvriti ako osueni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne moe biti krae od jedne ni due od pet godina (vrijeme provjeravanja), ne uini novo krivino djelo.

(2) Pri odluivanju hoe li izrei uvjetnu osudu sud e, vodei rauna o svrsi uvjetne osude, posebno uzeti u obzir linost uinitelja, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije uinjenog krivinog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je krivino djelo uinjeno.

(3) Uvjetna osuda se moe izrei kad je uinitelju utvrena kazna zatvora do dvije godine ili novana kazna.

(4) Uvjetna osuda se ne moe izrei za krivina djela za koja se ni ublaavanjem kazne ne moe izrei kazna zatvora manja od jedne godine.

(5) Ako je uinitelju utvrena i kazna zatvora i novana kazna, uvjetna osuda se moe izrei za obje kazne ili samo za kaznu zatvora.

(6) Mjere sigurnosti, izreene uz uvjetnu osudu, izvravaju se.

Obaveze uinitelja kojem je izreena uvjetna osuda

lan 60.

(1) Sud moe u uvjetnoj osudi odrediti ispunjavanje slijedeih obaveza: da e osueni vratiti imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom, da e nadoknaditi tetu koju je prouzrokovao krivinim djelom, ili ispunjavanje druge obaveze predviene krivinim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine.

(2) Rok za ispunjenje obaveza iz stava 1. ovog lana utvruje sud u okviru odreenog vremena provjeravanja.

Opoziv uvjetne osude zbog novog krivinog djela

lan 61.

(1) Sud e opozvati uvjetnu osudu ako osueni u toku vremena provjeravanja uini jedno ili vie krivinih djela za koja je izreena kazna zatvora od dvije godine ili tea kazna.

(2) Ako osueni u vrijeme provjeravanja uini jedno ili vie krivinih djela za koja je izreena kazna zatvora u trajanju kraem od dvije godine ili novana kazna, sud e, poto ocijeni sve okolnosti koje se odnose na uinjena krivina djela i uinitelja, a posebno srodnost uinjenih krivinih djela, njihov znaaj i pobude iz kojih su uinjena, odluiti hoe li opozvati uvjetnu osudu. Pri tome sud je vezan zabranom izricanja uvjetne osude ako uinitelju za krivina djela utvrena u uvjetnoj osudi i za nova krivina djela treba izrei kaznu zatvora u trajanju vie od dvije godine (lan 59. Uvjetna osuda, stav 3. ovog zakona).

(3) Ako opozove uvjetnu osudu, sud e primjenom odredaba lana 53. (Stjecaj krivinih djela) ovog zakona izrei jedinstvenu kaznu i za ranije uinjeno i za novo krivino djelo, uzimajui kaznu iz opozvane uvjetne osude kao utvrenu.

(4) Ako ne opozove uvjetnu osudu, sud moe za novo krivino djelo izrei uvjetnu osudu ili kaznu. Ako sud ocijeni da i za novo krivino djelo treba izrei uvjetnu osudu, utvrdit e jedinstvenu kaznu i za ranije uinjeno i za novo krivino djelo primjenom odredaba lana 53. ovog zakona i odredit e novo vrijeme provjeravanja, koje ne moe biti krae od jedne ni due od pet godina raunajui od dana pravomonosti nove presude. Osuenom kojem za novo krivino djelo bude izreena kazna zatvora, vrijeme provedeno na izdravanju ove kazne ne uraunava se u vrijeme provjeravanja utvreno uvjetnom osudom za ranije krivino djelo.

17

Opoziv uvjetne osude zbog ranije uinjenog krivinog djela

lan 62.

(1) Sud e opozvati uvjetnu osudu ako poslije njezinog izricanja utvrdi da je osueni uinio krivino djelo prije nego to je uvjetno osuen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje uvjetne osude da se znalo za to krivino djelo. U tom sluaju primijenit e odredbu lana 61. (Opoziv uvjetne osude zbog novog krivinog djela) stava 3. ovog zakona.

(2) Ako sud ne opozove uvjetnu osudu, primijenit e odredbu lana 61. stava 4. ovog zakona.

Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreenih obaveza

lan 63.

(1) Sud e opozvati uvjetnu osudu i izrei izvrenje izreene kazne ako osueni u odreenom vremenu provjeravanja ne ispuni izreenu obavezu u sluajevima kada je mogao ispuniti tu obavezu.

(2) U sluaju nemogunosti ispunjavanja izreene obaveze, sud moe produiti rok za ispunjenje te obaveze ili je zamijeniti drugom odgovarajuom obavezom predvienom krivinim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, ili moe osuenog osloboditi ispunjenja izreene obaveze.

Rokovi za opoziv uvjetne osude

lan 64.

(1) Uvjetna osuda se moe opozvati u toku vremena provjeravanja.

(2) Ako osueni u toku vremena provjeravanja uini krivino djelo koje povlai opoziv uvjetne osude, a to je presudom utvreno tek poslije isteka vremena provjeravanja, uvjetna osuda moe se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja.

(3) Ako osueni u odreenom roku ne ispuni neku obavezu iz lana 60. (Obaveze uinitelja kojem je izreena uvjetna osuda) stava 1. ovog zakona, sud moe opozvati uvjetnu osudu najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja i odrediti da se izvri kazna utvrena u uvjetnoj osudi.

Uvjetna osuda sa zatitnim nadzorom

lan 65.

(1) Sud moe odrediti da se uinitelj, kome je izreena uvjetna osuda, stavi pod zatitni nadzor ako s obzirom na okolnosti uinjenja krivinog djela, osobu uinitelja, njegov raniji ivot i dranje poslije uinjenog krivinog djela smatra da e se uz odreivanje zatitnog nadzora svrha uvjetne osude i drutveno prilagoavanje osuenog bolje ostvariti.

(2) Zatitni nadzor obuhvaa ovim zakonom predviene mjere pomoi, brige, nadzora i zatite, s tim da vrijeme trajanja nadzora ne moe biti krae od est mjeseci niti due od dvije godine.

Sadraj zatitnog nadzora

lan 66.

Zatitni nadzor moe obuhvatiti ove obaveze:

a) lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi;

b) uzdravanje od upotrebe alkoholnih pia ili opojnih droga;

c) posjeivanje odreenih psihijatrijskih, psiholokih i drugih savjetovalita i postupanje po njihovim savjetima;

d) osposobljavanje za odreeno zanimanje;

e) prihvaanje zaposlenja koje odgovara strunoj spremi i sposobnostima uinitelja;

f) raspolaganje s plaom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren nain i u skladu s branim i obiteljskim obavezama.

Odreivanje zatitnog nadzora

lan 67.

(1) Sud u presudi odreuje jednu ili vie obaveza iz lana 66. (Sadraj zatitnog nadzora) ovog zakona utvrujui njihov sadraj.

(2) Prilikom odreivanja obaveza iz lana 66. ovog zakona sud e naroito uzeti u obzir godine ivota uinitelja, njegovo ope zdravstveno i duevno stanje, njegove sklonosti i navike u nainu voenja ivota, naroito u kui, koli ili na radnom mjestu, pobude iz kojih je uinio krivino djelo i ponaanje poslije uinjenog krivinog djela, njegov raniji

18

ivot, osobne i obiteljske prilike, kao i druge okolnosti koje se odnose na osobu uinitelja a od znaaja su za izbor obaveza zatitnog nadzora i njihovo trajanje.

(3) Ako u toku trajanja zatitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha zatitnog nadzora, moe zatitni nadzor ukinuti prije isteka odreenog vremena.

(4) Ako osueni kojem je izreen zatitni nadzor ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio, sud ga moe opomenuti ili moe ranije obaveze zamijeniti drugim ili produiti trajanje zatitnog nadzora u okviru vremena provjeravanja, ili opozvati uvjetnu osudu.

IX GLAVA DEVETA

MJERE SIGURNOSTI

Svrha mjera sigurnosti

lan 68.

Svrha mjera sigurnosti je da se otklone stanja ili uvjeti koji mogu utjecati da uinitelj ubudue uini krivina djela.

Vrste mjera sigurnosti

lan 69.

Uiniteljima krivinih djela mogu se izrei ove mjere sigurnosti:

a) obavezno psihijatrijsko lijeenje;

b) obavezno lijeenje od ovisnosti;

c) zabrana vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti;

d) oduzimanje predmeta.

Izricanje mjera sigurnosti

lan 70.

Sud moe uinitelju krivinog djela izrei jednu ili vie mjera sigurnosti kad postoje uvjeti za njihovo izricanje propisani ovim zakonom.

Obavezno psihijatrijsko lijeenje

lan 71.

(1) Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja izrie se uinitelju krivinog djela koji je krivino djelo uinio u stanju bitno smanjene ili smanjene uraunljivosti, ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli i ubudue djelovati na uinitelja da uini novo krivino djelo.

(2) Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja moe se izvriti, pod uvjetima utvrenim u stavu 1. ovog lana, uz izdravanje kazne zatvora ili uz rad za ope dobro na slobodi, ili uz uvjetnu osudu.

(3) Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je izreena, ali najdue do isteka izdravanja kazne zatvora ili izvrenja rada za ope dobro na slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz uvjetnu osudu.

(4) Pod uvjetima iz stava 2. ovog lana, obavezno psihijatrijsko lijeenje se moe nastaviti izvan medicinske ustanove nakon to je osueni uvjetno otputen. Ako osueni ne nastavi lijeenje, uvjetni otpust e se opozvati.

(5) Prema uinitelju krivinog djela koji se ne podvrgne psihijatrijskom lijeenju tokom vremena provjeravanja odreenog u uvjetnoj osudi, moe se postupiti prema odredbi lana 63. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja odreenih obaveza) ovog zakona.

Obavezno lijeenje od ovisnosti

lan 72.

(1) Mjera sigurnosti obaveznog lijeenja od ovisnosti moe se izrei uinitelju koji je krivino djelo uinio pod odluujuim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, ako postoji opasnost da e zbog te ovisnosti i ubudue uiniti krivina djela.

(2) Mjera sigurnosti obaveznog lijeenja od ovisnosti, pod uvjetima iz stava 1. ovog lana, moe se izrei uz istu krivinopravnu sankciju, u istom trajanju i na isti nain kako je ovim zakonom propisano za mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja.

19

(3) Pod uvjetima iz lana 71. (Obavezno psihijatrijsko lijeenje) stava 2. ovog zakona, obavezno lijeenje od ovisnosti se moe nastaviti izvan medicinske ustanove nakon to je osueni uvjetno otputen. Ako osueni ne nastavi lijeenje, uvjetni otpust e se opozvati.

(4) Prema uinitelju krivinog djela koji se ne podvrgne lijeenju od ovisnosti tokom vremena provjeravanaj odreenog u uvjetnoj osudi, moe se postupiti prema odredbi lana 63. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreenih obaveza) ovog zakona.

Zabrana vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti

lan 73.

(1) Mjera sigurnosti zabrane vrenja odreenog poziva, djelatnosti ili dunosti moe se izrei uinitelju koji je uinio krivino djelo u vezi sa svojim pozivom, djelatnou ili dunou, ako postoji opasnost da bi takvo vrenje moglo poticajno djelovati da uini novo novo krivino djelo u vezi sa svojim pozivom, djelatnou ili dunou.

(2) Mjera sigurnosti zabrane vrenja odreenog poziva, djelatnosti ili dunosti moe se izrei u trajanju koje ne moe biti krae od jedne ni due od deset godina, raunajui od dana pravomonosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno na izdravanju kazne zatvora ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere sigurnosti.

(3) Kao u sluaju iz lana 43. (Rad za ope dobro na slobodi) stava 5. ovog zakona, izvrenje kazne zatvora moe se odrediti uinitelju krivinog djela koji u toku izvrenja rada za ope dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora prekri zabranu vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti.

(4) Prema uinitelju krivinog djela koji prekri zabranu vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti tokom vremena provjeravanja odreenog u uvjetnoj osudi, moe se postupiti prema odredbi lana 63. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreenih obaveza) ovog zakona.

Oduzimanje predmeta

lan 74.

(1) Predmeti koji su na bilo koji nain, u cjelini ili djelimino, upotrijebljeni ili su bili namijenjeni da budu upotrijebljeni za poinjenje krivinog djela ili koji su nastali poinjenjem krivinog djela bit e oduzeti ako su vlasnitvo poinioca.(2) Predmeti iz stava (1) ovog lana bit e oduzeti i kad nisu vlasnitvo poinioca, ali time se ne dira u prava treih lica na naknadu tete od poinilaca.

X GLAVA DESETA

PRAVILA O ODGOJNIM PREPORUKAMA, O ODGOJNIM MJERAMA I O KANJAVANJU MALOLJETNIKA

Primjena posebnih krivinih odredaba prema maloljetnicima

lan 75.

(1) Na maloljetne uinitelje krivinih djela primjenjuju se odredbe ove glave ovog zakona, a ostale krivinopravne odredbe iz drugih zakona primjenjuju se prema maloljetnicima samo ako ne izlaze iz okvira utvrenih posebnim odredbama o maloljetnim uiniteljima krivinih djela.

(2) Posebne odredbe o maloljetnim uiniteljima krivinih djela primjenjuju se, pod uvjetima propisanim odredbama ove glave ovog zakona, i prema punoljetnim osobama kad im se sudi za krivina djela koja su uinile kao maloljetnici, a izuzetno i na osobe koje su uinile krivino djelo kao mlai punoljetnici.

Uvjeti primjene odgojnih preporuka

lan 76.

(1) Prema maloljetnom uinitelju krivinog djela mogu se primijeniti odgojne preporuke za krivina djela s propisanom novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Odgojne preporuke prema maloljetniku moe primijeniti nadleni tuitelj ili sudija za maloljetnike.

(3) Uvjeti primjene odgojnih preporuka su: priznanje krivinog djela od strane maloljetnika i njegova izraena spremnost za pomirenjem s oteenim.

Svrha odgojnih preporuka

lan 77.

Svrha odgojnih preporuka je:

a) da se ne pokree krivini postupak prema maloljetnom uinitelju krivinog djela;

20

b) i da se primjenom odgojnih preporuka utjee na maloljetnika da ubudue ne uini krivina djela.

Vrste odgojnih preporuka

lan 78.

(1) Odgojne preporuke su:

a) osobno izvinjenje oteenom;

b) naknada tete oteenom;

c) redovno pohaanje kole;

d) rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice;

e) prihvaanje odgovarajueg zaposlenja;

f) smjetaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu;

g) lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi;

h) posjeivanje odgojnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita.

(2) Odgojne preporuke iz stava 1. take a. do c. i h. ovog lana primjenjuje ovlateni tuitelj, a odgojne preporuke iz take d. do g. primjenjuje sudija za maloljetnike.

Izbor odgojnih preporuka

lan 79.

(1) Pri izboru odgojnih preporuka ovlateni tuitelj ili sudija za maloljetnike uzet e u obzir sveukupne interese maloljetnika i oteenog. Pritom e posebno voditi rauna da se primijenjenim odgojnim preporukama ne dovede u pitanje maloljetnikovo redovno kolovanje ili njegov rad.

(2) Odgojne preporuke mogu trajati najdue jednu godinu.

(3) Odgojne preporuke mogu se u toku njihovog izvravanja zamijeniti drugom ili ukinuti.

(4) Izbor i primjena odgojnih preporuka vri se u saradnji s roditeljima ili starateljima maloljetnika i organima socijalnog staranja.

Krivine sankcije prema maloljetnicima

lan 80.

(1) Maloljetnom uinitelju krivinog djela mogu se izrei odgojne mjere i odreene mjere sigurnosti, a starijem maloljetniku izuzetno se moe izrei kazna maloljetnikog zatvora.

(2) Maloljetniku koji je u vrijeme uinjenja krivinog djela navrio etrnaest, a nije navrio esnaest godina ivota (mlai maloljetnik), mogu se izrei samo odgojne mjere.

(3) Maloljetniku koji je u vrijeme uinjenja krivinog djela navrio esnaest, a nije navrio osamnaest godina ivota (stariji maloljetnik), mogu se izrei odgojne mjere pod uvjetima propisanim ovim zakonom, a izuzetno mu se moe izrei kazna maloljetnikog zatvora.

(4) Maloljetniku se mogu izrei mjere sigurnosti pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

(5) Maloljetniku se ne moe izrei uvjetna osuda.

Svrha odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora

lan 81.

Svrha odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora je da se pruanjem zatite i pomoi maloljetnim uiniteljima krivinih djela, nadzorom nad njima, njihovim strunim osposobljavanjem i razvijanjem njihove osobne odgovornosti osigura njihov odgoj, preodgoj i pravilan razvoj. Uz to, svrha kazne maloljetnikog zatvora je poseban utjecaj na maloljetnog uinitelja da ubudue ne uini krivina djela, kao i na druge maloljetnike da ne uine krivina djela.

Vrste odgojnih mjera

lan 82.

(1) Odgojne mjere su:

a) disciplinske mjere;

b) mjere pojaanog nadzora;

21

c) zavodske mjere.

(2) Disciplinske mjere izriu se maloljetnom uinitelju krivinog djela kojem nije potrebno izrei trajnije mjere odgoja i preodgoja, naroito ako je uinio krivino djelo iz nepromiljenosti ili lakomislenosti.

(3) Mjere pojaanog nadzora izriu se maloljetnom uinitelju krivinog djela kojem treba izrei trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeenja uz odgovarajui nadzor, a nije potrebno njegovo potpuno odvajanje iz dotadanje sredine.

(4) Zavodske mjere izriu se maloljetnom uinitelju krivinog djela kojem treba izrei trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeenja uz njegovo potpuno odvajanje iz dotadanje sredine. Zavodske mjere ne mogu trajati due od pet godina.

Odgojne mjere

lan 83.

Maloljetnom uinitelju krivinog djela mogu se izrei ove odgojne mjere:

a) disciplinska mjera upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike;

b) mjere pojaanog nadzora: od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja; u drugoj obitelji; ili od strane nadlenog organa socijalne zatite;

c) zavodske mjere: upuivanje u odgojnu ustanovu, u odgojno-popravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljavanje.

Izbor odgojne mjere

lan 84.

Pri izboru odgojne mjere sud e uzeti u obzir godine ivota maloljetnika, stepen njegove duevne razvijenosti, njegova psihika svojstva, njegove sklonosti, pobude iz kojih je krivino djelo uinio, dotadanji odgoj, sredinu i prilike u kojima je ivio, teinu krivinog djela te da li mu je ranije bila izreena odgojna mjera ili kazna i sve druge okolnosti koje mogu biti od utjecaja na izricanje odgojne mjere.

Upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike

lan 85.

(1) Sud e izrei odgojnu mjeru upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike kad je potrebno da se odgovarajuim kratkotrajnim mjerama utjee na osobnost i vladanje maloljetnog uinitelja krivinog djela.

(2) Maloljetnika kome je izreena mjera iz stava 1. ovog lana sud moe uputiti u disciplinski centar:

a) na odreeni broj sati u praznine dane, ali najvie etiri uzastopna praznina dana;

b) na odreeni broj sati u toku dana, ali najdue u trajanju jednog mjeseca;

c) na neprekidni boravak za utvreni broj dana, ali ne due od dvadeset dana.

(3) Pri izricanju mjere iz stava 1. ovog lana sud e voditi rauna da usljed njenog izvrenja maloljetnik ne izostane s redovne kolske nastave ili posla.

(4) U disciplinskom centru maloljetnik se moe uposliti na korisnim radovima koji odgovaraju njegovim godinama ivota, ukoliko on ili njegov staratelj na to pristanu.

(5) Pri izricanju odgojne mjere upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike, sud moe izrei i odgojnu mjeru pojaanog nadzora nadlenog organa socijalne zatite, koja se izvrava po izvrenju odgojne mjere upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike.

Pojaan nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja

lan 86.

(1) Odgojnu mjeru pojaanog nadzora roditelja, usvojitelja ili staratelja sud e izrei ako su roditelji, usvojitelj ili staratelj propustili nadzor nad maloljetnikom a u mogunosti su da takav nadzor vre.

(2) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog lana, sud moe roditelju, usvojitelju ili staretelju dati potrebne upute i naloiti im odreene dunosti u pogledu mjera koje treba preduzeti za odgoj maloljetnika, za njegovo lijeenje i za otklanjanje tetnih utjecaja na njega.

(3) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog lana sud moe odrediti da nadleni organ socijalnog staranja provjerava njeno izvravanje i ukazuje pomo roditelju, usvojitelju ili staratelju. Sud e naknadno odluiti o prestanku takvog provjeravanja, s tim da ono ne moe trajati manje od jedne ni due od tri godine.

22

Pojaan nadzor u drugoj obitelji

lan 87.

(1) Ako roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u mogunosti da nad maloljetnikom vre pojaan nadzor ili ako se od njih takav nadzor ne moe opravdano oekivati, sud e maloljetniku izrei odgojnu mjeru pojaanog nadzora u drugoj obitelji koja je voljna da ga primi i koja ima mogunosti da nad njim vri pojaan nadzor.

(2) Izvrenje odgojne mjere iz stava 1. ovog lana obustavit e se kad roditelji, usvojitelj ili staratelj steknu mogunost da nad maloljetnikom vre pojaan nadzor ili kad prema rezultatu odgoja prestane potreba za pojaanim nadzorom.

(3) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog lana sud e odrediti da za vrijeme njenog trajanja nadleni organ socijalne zatite provjerava njeno izvravanje i ukazuje potrebnu pomo obitelji u kojoj je maloljetnik smjeten.

Pojaan nadzor nadlenog organa socijalne zatite

lan 88.

(1) Ako roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u mogunosti da vre pojaan nadzor nad maloljetnikom, a ne postoje ni uvjeti za izricanje odgojne mjere pojaanog nadzora u drugoj obitelji, sud e izrei maloljetniku odgojnu mjeru pojaanog nadzora nadlenog organa socijalne zatite.

(2) Sud e naknadno odluiti o prestanku odgojne mjere iz stava 1. ovog lana, s tim da njeno trajanje ne moe biti krae od jedne ni due od tri godine. Za vrijeme trajanja ove mjere maloljetnik i dalje ostaje da ivi kod roditelja, usvojitelja ili staratelja, a pojaan nadzor nad njim vri ovlatena osoba nadlenog organa socijalne zatite.

(3) Ovlatena osoba nadlenog organa socijalne zatite brine se o kolovanju maloljetnika, njegovom zaposlenju, odvajanju iz sredine koja na njega tetno utjee, potrebnom lijeenju i sreivanju prilika u kojima ivi.

Posebne obaveze uz mjere pojaanog nadzora

lan 89.

(1) Pri izricanju neke od odgojnih mjera pojaanog nadzora iz lana 86. (Pojaan nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja), 87. (Pojaan nadzor u drugoj obitelji) i 88. (Pojaan nadzor nadlenog organa socijalne zatite) ovog zakona, sud moe maloljetniku odrediti jednu ili vie posebnih obaveza, ako je to potrebno za uspjenije izvrenje izreene mjere, s tim da te obaveze ne mogu trajati due od trajanja odgojne mjere.

(2) Sud moe maloljetniku odrediti naroito ove obaveze: osobno izvinjenje oteenom, naknada tete u okviru vlastitih mogunosti, redovno pohaanje kole, osposobljavanje za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima, uzdravanje od uivanja alkoholnih pia i opojnih droga, posjeivanje odgovarajue zdravstvene ustanove ili savjetovalita te uzdravanje od druenja s osobama koje na njega tetno djeluju.

(3) Sud moe obaveze koje je odredio naknadno ukinuti ili izmijeniti.

(4) U sluaju neispunjenja obaveza iz stava 2. ovog lana sud moe izreenu mjeru pojaanog nadzora zamijeniti drugom odgojnom mjerom.

(5) Pri odreivanju obaveza iz stava 2. ovog lana sud e maloljetnika upozoriti na posljedice iz stava 4. ovog lana.

Upuivanje u odgojnu ustanovu

lan 90.

(1) Sud e izrei odgojnu mjeru upuivanja u odgojnu ustanovu za odgoj maloljetnika maloljetniku nad kojim treba osigurati vrenje stalnog nadzora od strane strunih odgojitelja u ustanovi za odgoj maloljetnika.

(2) U odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje est mjeseci, a najvie tri godine. Pri izricanju ove mjere sud nee odrediti njeno trajanje, ve e o tome naknadno odluiti (lan 93. Obustava izvrenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama, stav 2. ovog zakona).

Upuivanje u odgojno-popravni dom

lan 91.

(1) Sud e izrei odgojnu mjeru upuivanja u odgojno-popravni dom za maloljetne uinitelje krivinih djela maloljetniku prema kojem treba primijeniti pojaane mjere preodgoja.

(2) Pri odluivanju hoe li izrei odgojnu mjeru iz stava 1. ovog lana sud e posebno uzeti u obzir teinu i prirodu uinjenog krivinog djela i okolnost jesu li maloljetniku ranije bile izreene odgojne mjere ili kazna maloljetnikog zatvora.

23

(3) U odgojno-popravnom domu maloljetnik ostaje najmanje jednu, a najvie pet godina. Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog lana sud nee odrediti njeno trajanje, ve e o tome naknadno odluiti (lan 93. Obustava izvrenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama, stav 2. ovog zakona).

Upuivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje

lan 92.

(1) Maloljetniku ometenom u psihikom ili fizikom razvoju sud moe umjesto odgojne mjere upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojne mjere upuivanja u odgojno-popravni dom izrei odgojnu mjeru upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje.

(2) Maloljetnik ostaje u ustanovi za osposobljavanje dok je to potrebno radi njegovog lijeenja ili osposobljavanja, a kad maloljetnik postane punoljetan, ponovno e se ispitati potreba njegovog daljeg zadravanja u toj ustanovi.

Obustava izvrenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama

lan 93.

(1) Kad se poslije donoenja odluke kojom je izreena odgojna mjera pojaanog nadzora ili zavodska odgojna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donoenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od utjecaja na donoenje odluke, izvrenje izreene mjere moe se obustaviti ili se izreena mjera moe zamijeniti drugom odgojnom mjerom pojaanog nadzora ili zavodskom odgojnom mjerom.

(2) Uz sluajeve iz stava 1. ovog lana, ukoliko za pojedine mjere nije ta drugo propisano, odgojna mjera pojaanog nadzora ili zavodska odgojna mjera moe se, s obzirom na postignuti uspjeh odgoja, obustaviti od izvrenja, a moe se i zamijeniti drugom takvom mjerom kojom e se bolje postii svrha odgojnih mjera.

(3) Obustavljanje od izvrenja zavodske odgojne mjere ili zamjenjivanje zavodske odgojne mjere drugom takvom mjerom izvrit e se uz sljedea ogranienja:

a) odgojna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu ne moe se obustaviti od izvrenja prije isteka roka od est mjeseci, a do isteka ovoga roka moe se zamijeniti samo odgojnom mjerom upuivanja u odgojno-popravni dom ili odgojnom mjerom upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje;

b) odgojna mjera upuivanja u odgojno-popravni dom ne moe se obustaviti od izvrenja prije isteka roka od jedne godine, a do isteka ovoga roka moe se zamijeniti samo odgojnom mjerom upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojnom mjerom upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje.

(4) Izuzetno, odgojna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojna mjera upuivanja u odgojno-popravni dom moe se obustaviti od izvrenja ili zamijeniti drugom mjerom i prije isteka rokova iz stava 3. take a. i b. ovog lana, ako posebne okolnosti koje se odnose na osobu maloljetnika oito pokazuju da je postignuta svrha tih mjera.

Ponovno odluivanje o odgojnim mjerama

lan 94.

(1) Ako je od pravomonosti odluke kojom je izreena odgojna mjera pojaanog nadzora ili zavodska odgojna mjera proteklo vie od jedne godine, a izvrenje nije zapoeto, sud e ponovno odluiti o potrebi izvrenja izreene mjere. Pri tome sud moe odluiti da se ranije izreena mjera izvri, ne izvri ili da se zamijeni nekom drugom mjerom.

(2) Odgojna mjera upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike nee se izvriti ako je proteklo vie od est mjeseci od pravomonosti odluke kojom je ova mjera izreena a njeno izvrenje nije zapoeto.

Kanjavanje starijih maloljetnika

lan 95.

Kazniti se moe samo stariji maloljetnik koji je uinio krivino djelo s propisanom kaznom zatvora teom od pet godina, a zbog tekih posljedica djela i stepena krivic ne bi bilo opravdano izrei odgojnu mjeru.

Kazna maloljetnikog zatvora

lan 96.

(1) Kazna maloljetnikog zatvora ne moe biti kraa od jedne ni dua od deset godina, a izrie se na pune godine ili na pola godine.

(2) Pri odmjeravanju kazne starijem maloljetniku za krivino djelo sud ne moe izrei kaznu maloljetnikog zatvora u trajanju duem od kazne zatvora propisane za to krivino djelo, ali sud nije vezan za najmanju propisanu mjeru te kazne.

24

Odmjeravanje kazne maloljetnikog zatvora

lan 97.

Pri odmjeravanju kazne maloljetnikog zatvora starijem maloljetniku, sud e uzeti u obzir sve okolnosti koje utjeu da kazna bude manja ili vea (lan 48. Opa pravila o odmjeravanju kazne), imajui posebno u vidu stepen duevne razvijenosti maloljetnika i vrijeme potrebno za njegov preodgoj i struno osposobljavanje.

Izricanje odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora za krivina djela u stjecaju

lan 98.

(1) Za krivina djela u stjecaju sud izrie maloljetniku samo jednu odgojnu mjeru ili samo kaznu maloljetnikog zatvora kad postoje zakonski uvjeti za izricanje te kazne i kad sud ocijeni da je treba izrei.

(2) Po odredbi stava 1. ovog lana sud e postupiti i kad poslije izreene odgojne mjere, ili kazne maloljetnikog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njihovog izricanja uinio krivino djelo.

Zastarjelost izvrenja kazne maloljetnikog zatvora

lan 99.

Kazna maloljetnikog zatvora nee se izvriti kad od dana pravomonosti presude kojom je kazna izreena protekne:

a) deset godina ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko pet godina;

b) pet godina ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko tri godine;

c) tri godine ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora do tri godine.

Izricanje krivinopravnih sankcija punoljetnim osobama za krivina djela koja su uinile kao maloljetnici

lan 100.

(1) Punoljetnoj osobi koja je navrila dvadeset i jednu godinu ivota ne moe se suditi za krivino djelo koje je uinila kao mlai maloljetnik.

(2) Ako punoljetna osoba u vrijeme suenja nije navrila dvadeset i jednu godinu ivota, moe joj se suditi samo za krivina djela s propisanom kaznom zatvora teom od pet godina. Takvoj osobi sud moe izrei samo odgovarajuu zavodsku odgojnu mjeru, s tim da e pri ocjeni hoe li izrei ovu mjeru sud uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito teinu uinjenog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog uinjenja, vladanje uinitelja, kao i svrhu te odgojne mjere.

(3) Punoljetnoj osobi moe se za krivino djelo koje je uinila kao stariji maloljetnik izrei odgovarajua zavodska odgojna mjera, a pod uvjetima iz lana 96. (Kazna maloljetnikog zatvora) ovog zakona i kazna maloljetnikog zatvora. Pri ocjeni hoe li i koju e od ovih sankcija izrei, sud e uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito teinu uinjenog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog uinjenja, vladanje uinitelja, kao i svrhu koju treba postii ovim sankcijama.

(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog lana, punoljetnoj osobi koja je u vrijeme suenja navrila dvadeset i jednu godinu ivota, sud moe umjesto kazne maloljetnikog zatvora izrei kaznu zatvora ili uvjetnu osudu. Kazna zatvora izreena u ovom sluaju ima u pogledu rehabilitacije, brisanja osude i pravnih posljedica osude isti pravni uinak kao i kazna maloljetnikog zatvora.

Izricanje odgojnih mjera mlaim punoljetnim osobama

lan 101.

(1) Uinitelju koji je kao punoljetan uinio krivino djelo, a u vrijeme suenja nije navrio dvadeset i jednu godinu ivota, sud moe izrei odgovarajuu zavodsku odgojnu mjeru ako se, s obzirom na njegovu linost i okolnosti pod kojima je krivino djelo uinio, moe oekivati da e se i odgojnom mjerom postii svrha koja bi se ostvarila izricanjem kazne.

(2) Mlaoj punoljetnoj osobi kojoj je izreena odgojna mjera sud moe, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, izrei sve mjere sigurnosti propisane ovim zakonom, osim mjere sigurnosti zabrane vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti.

(3) Izreena odgojna mjera moe trajati najvie dok uinitelj ne navri dvadeset i tri godine ivota.

25

Izricanje mjera sigurnosti maloljetniku

lan 102.

(1) Maloljetnom uinitelju krivinog djela kojem je izreena odgojna mjera ili kazna maloljetnikog zatvora mogu se, pod uvjetima propisanim zakonom, izrei mjere sigurnosti iz lana 69. (Vrste mjera sigurnosti) take a., b. i d. ovog zakona.

(2) Mjera sigurnosti obaveznog lijeenja od ovisnosti ne moe se izrei uz disciplinsku mjeru.

(3) Umjesto mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja moe se izrei odgojna mjera upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje, ako se u toj ustanovi moe osigurati lijeenje i time postii svrha ove mjere sigurnosti. Pored toga, moe se izrei i mjera sigurnosti oduzimanja predmeta.

Uinak kazne na odgojne mjere

lan 103.

(1) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne starijem maloljetniku kaznu maloljetnikog zatvora, odgojna mjera prestaje kad maloljetnik zapone izdravanje te kazne.

(2) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu maloljetnikog zatvora ili kaznu zatvora najmanje godinu dana, odgojna mjera prestaje kada ta osoba zapone izdravanje kazne.

(3) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu zatvora u kraem trajanju od jedne godine, sud e u presudi odluiti hoe li se po izdranoj kazni nastaviti izvrenje izreene odgojne mjere ili e se ta mjera ukinuti.

Uinak odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora

lan 104.

(1) Odgojne mjere i kazna maloljetnikog zatvora ne posljeduju pravnim posljedicama osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava iz lana 114. (Vrste pravnih posljedica osude) stava 2. ovog zakona.

(2) Na osobe koje izdravaju odgojnu mjeru upuivanja u odgojno-popravni dom ili kaznu maloljetnikog zatvora primjenjuju se odredbe lana 108. (Rad osuenih osoba) ovog zakona.

Evidencija o izreenim odgojnim mjerama

lan 105.

(1) Evidenciju o izreenim odgojnim mjerama vode nadleni organi socijalne zatite na temelju propisa koje donosi organ nadleno za poslove socijalne zatite u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj ili Brko Distriktu Bosne i Hercegovine.

(2) Podaci o izreenim odgojnim mjerama mogu se dati samo sudu, tuilatvu, organima unutranjih poslova i organima socijalne zatite u vezi s krivinim postupkom koji se vodi protiv osoba kojima su izreene odgojne mjere.

XI GLAVA JEDANAESTA

OPE ODREDBE O IZVRENJU KRIVINOPRAVNIH SANKCIJA

Izvrenje kazne zatvora i kazne dugotrajnog zatvora

lan 106.

(1) Kazna zatvora i kazna maloljetnikog zatvora izvravaju se u zatvorenim, poluotvorenim ili otvorenim ustanovama za izdravanje kazne.

(2) Kazna dugotrajnog zatvora izvrava se u zatvorenim ustanovama za izdravanje kazne.

Granice izvrenja kazni

lan 107.

Osoba prema kojoj se izvrava kazna liava se prava ili se ograniava u pravima, u skladu sa zakonom, samo u granicama nunim da bi se ostvarila svrha pojedinih kazni.

Rad osuenih osoba

lan 108.

(1) Osoba osuena na kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili kaznu maloljetnikog zatvora, koja je sposobna za rad, moe raditi ukoliko ona na to pristane.

26

(2) Ako osuena osoba trai ili pristane na rad, rad e joj se omoguiti.

(3) Rad osuene osobe treba da bude koristan i da bude usklaen sa savremenim nainom vrenja iste vrste rada na slobodi, prema strunim i drugim sposobnostima osuenog.

Izvravanje kazne maloljetnikog zatvora

lan 109.

(1) Prema starijem maloljetniku, dok ne navri osamnaest godina ivota, kazna maloljetnikog zatvora izvrava se u posebnim kazneno-popravnim ustanovama za maloljetnike. Prema osobi koja je navrila osamnaest godina ivota ali nije navrila dvadeset i tri godine ivota (mlaa punoljetna osoba) kazna maloljetnikog zatvora se izvrava u posebnim ustanovama za mlae punoljetne osobe, odnosno u posebnom odjeljenju ustanove u kojoj se kazna izvrava prema punoljetnim osobama, pri emu se osigurava da mlae punoljetne osobe ne dou u kontakt sa starijim zatvorenicima. Prema osobi koja je navrila dvadeset i tri godine ivota prije kraja izdravanja kazne, ostatak kazne se izvrava u kazneno-popravnoj ustanovi za odrasle.

(2) Prema mlaoj punoljetnoj osobi kazna se moe izvravati u kazneno-popravnoj ustanovi za maloljetnike sve dok je to potrebno radi zavretka njenog kolovanja ili strunog osposobljavanja. Meutim, prema mlaoj punoljetnoj osobi kazna se ne moe ni u kojem sluaju izvravati u kazneno-popravnoj ustanovi za maloljetnike, ako bi to bilo na koji nain bilo tetno za maloljetne osobe prema kojima se izvrava kazna maloljetnikog zatvora u toj ustanovi.

(3) Izbor posla za osuenog maloljetnika vri se prema njegovim sposobnostima i sklonostima za odreenu vrstu posla, u cilju strunog osposobljavanja, a u skladu s mogunostima koje postoje u kazneno-popravnoj ustanovi za maloljetnike. Mlaoj punoljetnoj osobi e se takoe omoguiti obrazovanje i struno osposobljavanje, b