kruženje vode u prirodi
DESCRIPTION
Kruženje vode u prirodi. Хидролошки циклус. Ветар. Кондензација. Падавине. Глечери. Транспирација. Испаравање. Испаравање. ОКЕАН. Подземне воде. Отицање. Језера. Агрегатна стања воде. Провођење топлоте (кондукција). Конвекција. Термал. У з објашњење ефекта испаравања. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Kruženje vode u Kruženje vode u prirodiprirodi
Хидролошки циклус
Падавине
ВетарКондензација
Отицање
ОКЕАН
Језера
Подземне воде
Глечери
ТранспирацијаИспаравање
Испаравање
Агрегатна стања воде
Провођење топлоте (кондукција)
Конвекција
Термал
Уз објашњење ефекта испаравања
Максималан притисак водене паре
Faze u kruženju vodeFaze u kruženju vode. Topljenje, isparavanje, kondenzacija, sublimacija. . Topljenje, isparavanje, kondenzacija, sublimacija. Latentna toplota.Latentna toplota.
Vodena paraVodena para se u atmosferi transportuje molekularnom difuzijom i se u atmosferi transportuje molekularnom difuzijom i turbulentnim transportom (konvekcijom)turbulentnim transportom (konvekcijom)
Za potrebe određivanja Za potrebe određivanja vodnog bilansavodnog bilansa, isparavanje sa velikih površina , isparavanje sa velikih površina se izračunava pomoću neke od empirijskih formula ili iz jednačine se izračunava pomoću neke od empirijskih formula ili iz jednačine energetskog bilansaenergetskog bilansa
Pritisak vodene parePritisak vodene pare. Ako se ovaj element izračuna, na osnovu njega . Ako se ovaj element izračuna, na osnovu njega mogu da se izračunaju i svi drugi elementi vlažnosti vazduha.mogu da se izračunaju i svi drugi elementi vlažnosti vazduha.
Kruženje vode u prirodiKruženje vode u prirodi
Dnevni hod elemenata vlažnosti vazduhaDnevni hod elemenata vlažnosti vazduha
Pritisak vodene parePritisak vodene pare – ima dva tipa – ima dva tipa
Iznad mora i okeana odgovara dnevnom hodu temperature vazduha. Iznad mora i okeana odgovara dnevnom hodu temperature vazduha. Maksimum se javlja oko 14 h, a minimum pred izlazak Sunca. Dešava Maksimum se javlja oko 14 h, a minimum pred izlazak Sunca. Dešava se cele godine iznad vode, a zimi iznad kopna.se cele godine iznad vode, a zimi iznad kopna.
Leti iznad kopna u umerenim širinama ima dva maksimuma (u 09 h i Leti iznad kopna u umerenim širinama ima dva maksimuma (u 09 h i 21 h) i dva minimuma (u 04 h i 15 h)21 h) i dva minimuma (u 04 h i 15 h)
Kruženje vode u prirodiKruženje vode u prirodi
Dnevni hod elemenata vlažnosti vazduhaDnevni hod elemenata vlažnosti vazduha
Relativna vlažnost vazduha i temperaturaRelativna vlažnost vazduha i temperatura
Kruženje vode u prirodiKruženje vode u prirodi
Kruženje vode u prirodiKruženje vode u prirodi
Godišnji hod elemenata vlažnosti vazduhaGodišnji hod elemenata vlažnosti vazduha
Pritisak vodene pare – prati godišnji hod temperature vazduhaPritisak vodene pare – prati godišnji hod temperature vazduha
Relativna vlažnost vazduha – suprotan od godišnjeg hoda temperatureRelativna vlažnost vazduha – suprotan od godišnjeg hoda temperature
Kondenzacija Kondenzacija vodene pare u vodene pare u atmosferiatmosferi
Uslovi za kondenzaciju vodene pare u atmosferiUslovi za kondenzaciju vodene pare u atmosferi (kad zasićen vazduh (kad zasićen vazduh postaje prezasićen?):postaje prezasićen?):
kada Tkada Ta a opada pri konstantnom pritisku popada pri konstantnom pritisku paa= const.= const.
kada je Tkada je Ta a = const., a pritisak p= const., a pritisak paa raste raste
kada se pri pkada se pri paa= const. i T= const. i Ta a = const. Povećava količina vodene pare= const. Povećava količina vodene pare
Situacije u atmosferi pri kojima dolazi do kondenzacije vodene Situacije u atmosferi pri kojima dolazi do kondenzacije vodene parepare
dodir vlažnog vazduha sa hladnim telima (rashlađena Zemlja i predmeti na dodir vlažnog vazduha sa hladnim telima (rashlađena Zemlja i predmeti na njoj)njoj)
gubljeje toplote usled radijacije (noćno hlađenje tla i naležućeg vazduha)gubljeje toplote usled radijacije (noćno hlađenje tla i naležućeg vazduha) adijabatsko širenje vazduha i hlađenje do tačke roseadijabatsko širenje vazduha i hlađenje do tačke rose mešanje toplih i hladnih vazdušnih masamešanje toplih i hladnih vazdušnih masa
Procesi koji dovode do kondenzacije vodene pareProcesi koji dovode do kondenzacije vodene pare - (svi gore - (svi gore pobrojani) tj. svi procesi koji snižavaju temperaturu vlažnog vazduhapobrojani) tj. svi procesi koji snižavaju temperaturu vlažnog vazduha
Kondenzacija vodene pare u atmosferiKondenzacija vodene pare u atmosferi
MaglaMagla
Magla nastajeMagla nastaje kondenzacijom vodene pare u prizemnom sloju vazduha koja kondenzacijom vodene pare u prizemnom sloju vazduha koja dovodi do zamućenosti atmosfere i smanjenja vidljivosti na 1 kmdovodi do zamućenosti atmosfere i smanjenja vidljivosti na 1 km
Sastav magleSastav magle vodene kapljice na temperaturi većoj od 0 vodene kapljice na temperaturi većoj od 0 ooCC prehlađene kapljice vode na temperaturi manjoj od 0prehlađene kapljice vode na temperaturi manjoj od 0 o oCC ledeni kristali na temperaturi manjoj od -10 ledeni kristali na temperaturi manjoj od -10 ooCC
Način postankaNačin postanka::
magle vazdušnih masa magle vazdušnih masa frontalne maglefrontalne magle
Vrste magliVrste magli radijacioneradijacione magle isparavanjamagle isparavanja advektivneadvektivne gradske maglegradske magle čađevinečađevine
Advektivne magleAdvektivne magle nastaju pri vetru čija brzina nije veća od 10 m/s i koji nanosi nastaju pri vetru čija brzina nije veća od 10 m/s i koji nanosi topao i vlažan vazduh na hladnu površinutopao i vlažan vazduh na hladnu površinu
Radijacione magleRadijacione magle – pri hlađenju zemljine površine i vazduha koji na nju naleže – pri hlađenju zemljine površine i vazduha koji na nju naleže dolazi do hlađenja vazduha do tačke rose. Vidljivost je 150-500 m, nastaje noću i u dolazi do hlađenja vazduha do tačke rose. Vidljivost je 150-500 m, nastaje noću i u zoru, a nestaje 10-11 hzoru, a nestaje 10-11 h
MaglaMagla
OblaciOblaci
OblaciOblaci su vidljivi produkti kondenzacije ili sublimacije vodene pare koji su su vidljivi produkti kondenzacije ili sublimacije vodene pare koji su nagomilani na nekoj visini nagomilani na nekoj visini
Iz njih se pojavljuju Iz njih se pojavljuju padavinepadavine i javljaju i javljaju nepogodenepogode
Utiču na dotok kratkotalasnog i dugotalasnog zračenja na površinu Zemlje Utiču na dotok kratkotalasnog i dugotalasnog zračenja na površinu Zemlje a time na a time na vodnivodni i i energetskienergetski bilans bilans
Veoma se razlikuju po Veoma se razlikuju po izgledu,izgledu, strukturi strukturi ii mestu nastanka mestu nastanka
OblaciOblaci
Podela oblaka prema spoljašnjem izgledu:Podela oblaka prema spoljašnjem izgledu:
gomilasti (kumulusi)gomilasti (kumulusi) slojeviti (stratusi)slojeviti (stratusi) perjasto-pramenasti (cirusi)perjasto-pramenasti (cirusi) slojevito-gomilasti (stratokumulusi)slojevito-gomilasti (stratokumulusi)
Podela oblaka po mestu nastankaPodela oblaka po mestu nastanka
visoki – cirusi, cirokumulusi, cirostratusi visoki – cirusi, cirokumulusi, cirostratusi oblaci srednjeg sloja - altokumulusi, altostratusioblaci srednjeg sloja - altokumulusi, altostratusi niski – stratokumulusi, stratusi, nimbostratusi, kumulonimbusiniski – stratokumulusi, stratusi, nimbostratusi, kumulonimbusi
Podela oblaka po fizičkom sastavuPodela oblaka po fizičkom sastavu (na osnovu konstitutivnih (na osnovu konstitutivnih elemenata)elemenata)
potpuni kristali u vidu iglicapotpuni kristali u vidu iglica potpuni kristali i skelet od suvog snegapotpuni kristali i skelet od suvog snega kristalni skelet i sitne kapljice maglekristalni skelet i sitne kapljice magle sitne kapljice magle (poluprečnik manji od 0,05 mm)sitne kapljice magle (poluprečnik manji od 0,05 mm) sitne kapljice (poluprečnika od 0,05 do 0,5 mm)sitne kapljice (poluprečnika od 0,05 do 0,5 mm) kišne kapljice (poluprečnika od 0,5 do 5 mm)kišne kapljice (poluprečnika od 0,5 do 5 mm)
OblaciOblaci
visoki oblaci: cirusi, cirokumulusi, cirostratusi visoki oblaci: cirusi, cirokumulusi, cirostratusi
OblaciOblaci
oblaci srednjeg sloja - altokumulusi, altostratusioblaci srednjeg sloja - altokumulusi, altostratusi
OblaciOblaci
niski – stratokumulusi, stratusi, nimbostratusi, kumulonimbusiniski – stratokumulusi, stratusi, nimbostratusi, kumulonimbusiOblaciOblaci
http://www.serbianmeteo.com/site/index.php?page=niski-oblaci
KumulusiKumulusi – – konvektivni oblaci koji nastaju lokalnim uzdizanjem toplih delića konvektivni oblaci koji nastaju lokalnim uzdizanjem toplih delića vazduha u uslovno nestabilnoj atmosferivazduha u uslovno nestabilnoj atmosferi
KumulonimbusiKumulonimbusi – – nastaju iz velikih i snažno razvijenih kumulusa stalnom nastaju iz velikih i snažno razvijenih kumulusa stalnom evolucijom, tj. stalnim konvektivnim kretanjem. Ova konvektivna kretanja su evolucijom, tj. stalnim konvektivnim kretanjem. Ova konvektivna kretanja su posledica velike labilnosti u atmosferi koja je izazvana naglim opadanjem posledica velike labilnosti u atmosferi koja je izazvana naglim opadanjem temperature vazduha u donjim slojevima atmosferetemperature vazduha u donjim slojevima atmosfere..
StratusiStratusi nastaju uslednastaju usled radijacije vazdušnih masaradijacije vazdušnih masa mešanja toplog i hladnog vazduha na donjoj granici inverzionog slojamešanja toplog i hladnog vazduha na donjoj granici inverzionog sloja uzdizanja sloja magle usled zagrevanja zemljine površine ili povećanja brzine uzdizanja sloja magle usled zagrevanja zemljine površine ili povećanja brzine
vetravetra
Stratusi i stratokumulusi su najpogodniji za delovanje u cilju izazivanja Stratusi i stratokumulusi su najpogodniji za delovanje u cilju izazivanja veštačkih padavinaveštačkih padavina
OblaciOblaci
PadavinePadavine