m2: PrenosinPrns infdviti: u prstr u vrmn Rnin Rni blici Gvini i uU srdnjmprns imvkvg bd Plimut Gdin 179lini) izmintrvlim smfrsk lkm lkmunin udlnim TelegrafTelegraf (odudaljenost. Optikitel Prvi telegraZa vrijeme Lyona je izmniza tornjevljudska posa Svaka pozicslovu te suporuke. Torelativno maprethodni iprimijetila ssignale nakbi primijetiporuka irila

hnl

nformacijrmci k

ru, pri mu nu, mu s

inikmu

tlkmunikun mricm vijku, niz

m mnu dbvjtvnjd Lndn.

92, frncuski u Lil i Pd dst dlini np

munikci

ikci su bm mstim,

d grke rijeZa razliku od

legraf

afski sistemi francuske remislio i izgr

va sa pokretnada.

cija pokretniu kodovi moornjevi su baloj udaljeno naredni torsignale koje jon odreenola ove signaa s jednog na

kikvi

ja ni

ptrbn svjd trn

nikcin

kci ukluci, dk su dimvi trnjv d mg bi tkm. innjr Klriz. u

d 30 km. Kutn 1880

blst ludsk bin putm

i tele, dalekod telefona, te

su koristili oevolucije, Claradio novi sisnim elementi

ih elemenataorali biti razbili izgraenosti kako bi sranj u nizu.je slao jedan

og vremena. ale i takoera drugi kraj n

rkmun

blik svrm

mksimlnni zpisi

ndlinu

uu dimn smni signli bn vrhvim d prnsm npd p

d p sutim, vi smK psljdi.

dltnsti km lktrinih

o, i grapheinelegraf ne pre

optiki prenoaude Chappestem koji se ima kojima j

a je odgovarmijenjeni pr

ni na uzviese iz svakog . Nakon ton toranj, ponPosada nareih ponavlja

niza.

1

nikciu

mn kmuni

smnjiti vrij

u

signl i bubbili krini brd su k sm dnpnsk rmd

grdi prvi mfri su zic uptrb

s bvi ph signl.

n, pisati) je urenosi glas ne

s poruka. e, ininjer iz sastojao od e upravljala

rala jednom rije prenosa enjima i na tornja vidio

o bi posada navljala bi te ednog tornja ala. Tako se

usvrm

ikci, m

jm ptrbn

bnjv. Bubu Sjvrn

rini k nn znk infrd n nglsk

fiksn sistmhtjvli bu lktring

prnnjm

reaj odnosnego pojedina

nmdru

s, kk

n z prns

njvi su s kmrici i Kinin z prrmci. dku, kd n

m z vizulnuun prtg tlgrf,

pruk izm

no sistem za a slova uz pom

apeov (Cha

utvu

u istrii, t

s drn in

kristili u Kini. nnj prun d pznniz trnjv p

u tlgrfiu tr i skup psljdnj k

u dv ili vi

prenos porumo odreen

appe) telegra

tk i dns

nfrnci

frici, Nv

uk. vkvtih primjrprni signl

(smfrsktrnjv n

kmrciln

i krisnik

uka na velikunog koda.

af

s

v l

u

Ovaj sistem Problem ovsvakom tornOptiki telekoristi jak ruz pomo k Elektrini Razvoj elekjednostavni Prvi pravi Birmingem Kod elektrise vri prenobje strane posebna sprza primanjatako da se e

Ovi signali uz pomo psimboli) i ta Morze je zposeban kodmjeavina taOvaj kod (upotrebi.

Telefon Telefon (iz prima i prento prenosi kojeg korisnPostoje tri (fiksni telefkoji koristeVoIP veze vezom.

m je omogua

vih prvih telenju morao biegrafi se korireflektor kojikojeg se pren

telegraf

ktriciteta je s i stabilni eleelektrini tei izgraen je

nog telegranos poruke po ove elektrirava, od kojia poruka. Zaelektrini sign

se registrujupapirne trakeako dolazi do

za upotrebu d u kojem seaaka i linija(takozvani M

grkog: telenosi zvuk (uelektrini si

nika telefonaosnovna na

fon), koji je pe ili analogn(iz englesko

avao mnogo b

grafa je bio titi angairan iste i danas, i se naizmjenosi poruka.

tvorio osnovektrini sisteelegraf je poe 1838. godin

afa su dvije tovezane elekine linije sih jedna slua slanje porunali alju ele

u s druge ste na koju seo prenosa po

sa svojim e za svako sloa. Morzeov kod

e = udaljen i uglavnom ljuignal preko

a sa skoro bilina kojima povezan kab

ne ili digitalnog Voice ove

bri prenos p

to to se nisuveliki broj ljnaroito u m

nino pali i g

ve za elektrim za prenos

ovezivao Lone.

take izmeuktrinom linise nalazi poi za slanje auke se kod pektrinom lin

trane linije (e ispisuju priruke.

aparatom izovo abecede

d) je jo i d

fon = glas) judski glas) s

sloenog sislo kojim drugse neki kor

lovima s jednne signale; ser IP to zna

2

poruka u odn

u mogli korisjudi.

moreplovstvugasi. Ovo ga

ni telegraf. poruka te je

ondon i

u kojih ijom. S o jedna a druga prenosi nijom.

(obino imljeni

zmislio koristi

danas u

je ureaj za jednog mjes

stema telefogim. risnik telefon

dnom odreensatelitski teleai "glas pre

nosu na dotad

stiti po noi i

u, gdje se za enje i paljen

Samuel More naredne god

Morse

komunikacijsta na drugo nskih mrea

na povezujenom fizikomefoni, koji keko Internet

d koritene k

ili loem vrem

prenos porunje svjetla od

rse je 1832. gdine za ovaj i

eov telegraf

Morzeov

ju na daljinui obratno. V

a koji omogu

e na telefonsm lokacijomkoriste teleko

protokola")

kurire na kon

menu, te to

uka na kratkedgovara odre

godine uspioizum dobio i

f iz 1837. god

v kod

u, koji se korVeina telefouuje komun

sku mreu: tm; beini i ra

omunikacijskkoje se kor

njima.

je u

e udaljenostienom kodu

o razviti prvii patent..

dine

risti tako toona radi takonikaciju bilo

tradicionalniadio telefoni,ke satelite; iriste Internet

i u

i

o o o

i , i t

1875. godieksperimentsluajno dizvuk. Bell jgovorei:"Nuradili?" Tmagnetnomnapravljen krova zgradpreko telefPotrebni ste

Izmeu krajili kombinacDonedavnosu ustaljeni"tradicionaltelefonima, povezuju na Elektrom Neke vrste Postoje dvanain da ontalasi utiu Elektromagprolaze kro

Svi talasi proptim ime(rentgen). O

Elektromagelektrine sproizvevi elektrine stSvako naelekroz prostodinamiku pr

ine, dok jet na telegrafsirnuo elinuje uo taj zvNe dirajte nTada je otkr

m proizvodi prvi telefon

de na dva spfona bila je mi!"

jnjih korisnikcijom istih. , kad bi se ri irom svijelne", fiksne

jer imaju da baznu stani

magnetno

talasa prena tipa takvihna poinje da

na estice tgnetni talasoz nju.

renose energenom nazivaOna moe da

gnetne talasstruje u magradio talase truje kroz prektrisanje proor brzinom sromjene kret

e Alexanderfskim porukau oprugu kovuk u drugojnita! Recitrio da elipromjenljivu. Prva teleforata nie. Prje: "Gospod

ka, poveziva

reklo telefon,eta, pri emtelefone. Zadomet uglavicu koja je po

zraenje

ose energijuh talasa.Traa vibrira podtako da mati, kao to su

giju kroz proa zraenje. Pa se prostire

se je teorijskgnetnim polji

koje je detrovodnik (timomjenom brzsvjetlosti i otanja naelekt

r Graham ma, njegov poja je proizj sobi i odmte mi ta na ica treu struju. Ve

fonska linija rva reenica dine Watson

anje se moe

, uglavnom bmu se od moa razliku od vnom od nekotom poveza

ielektrom

u kroz maternsverzalni (

d pravim ugloerija poinje

u na primer X

ostor. ElektrPrimjeri ove ee i kroz vaku

ki predvidioima i obrnuttektovao sa

me demonstrizine kretanjaosobine odgotrisanja.

3

Bell radio pomonik je zvela zvonki mah dotrao

ste upravo eperei nad e sutra je vodila je s

izgovorena ne, doite!

ostvariti pre

bi se misliloobilnih telefo

mobilnih telkoliko metarana kabelima

magnetni

riju tako to(popreni) taovima u odne da vibrira X-zraci (rentg

romagnetni energije su suum, gde ne

o James Mato. Kasnije jdrugog kraj

iravi primitia generie eleovarajueg e

Prvi tele

eko optikog

o na fiksni teona ak oeklefona, beira ili nekoli

a na fiksnu te

italasi

o ine da maalasi utiu n

nosu na pravau istom sm

gen zraci) ne

talasi prenosvjetlosni talaema nikakve

axwell pokuje Heinrich

aja svoje labivan oblik anektromagnetelektromagn

efon koji je izAlexander G

vlakna, mik

lefon. Beikuje da na ni se uglavniko desetakaelefoniju.

aterija vibrirna sitne estiac talasa. Loeru u kojeme utiu na m

ose specijalnasi, radio-talae materije.

avajui da oRudolf Her

boratorije jedntene). no polje. Ovetnog talasa

izradio kotskGraham Bell

krovalova, sa

ni i mobilni kraju potpun

vnom smatraja metara i u

ira. ice neke ma

ongitudinalnm se kreu i materiju da

ni oblik enerasi, mikrotal

objasni efekrtz potvrdiodnostavnom

va informacija su direktno

ki fiziar l

atelitske veze

telefoni sadno zamijeneju "fiksnim"

uglavnom se

aterije na tajni (paralelni)

sami talasi.vibrira, ve

rgije koji selasi i X-zraci

kte indukcijeo ovu teoriju

oscilacijom

ja se prostireo vezane za

e

d e " e

j ) .

e i

e u

m

e a

Kao to ostalas takoomoguavakomunikacOsobine eleCijeli opseggama zraemikrovalno

Osnovne veOsnovne ve-amplituda -frekvencija-talasna (va-faza talasa -brzina iren

osnovn

Talasna duTalasna duelektromagn FrekvencijFrekvencijafrekvencije Talasna du

gdje su: f-frekvencijV-brzina pr Brzina proU vakuumudijelovi speatoma, pri svjetlosti.

cilujua elee moe daajui transfcija. ektromagnetng talasnih denje, rendge zraenje i ra

eliine elekt

eliine elektr

a alna) duina

nja

ne veliine e

uina () uina definisnetnog talasa

a (f) a je broj punielektromagn

ina elektrom

ja elektromagrostiranja elek

stiranja (c)u se elektromektra mogu aemu talas

ektrina stru u nekom pfer inform

nog zraenja duina elektrensko zraenadiotalase(r

romagnetno

omagnetnog

Slikakelektromagne

sana je kaoa promijeni z

ih promjena pnetnih talasa magnetnih tal

gnetnih talasktromagnetn

magnetni talaapsorbovati, prestaje da

uja u provoprovodnikuacije od e

zavise od njromagnetnognje, ultraljuradiovalove)

og talasa

g talasa su:

kojapokazujetskog talasa

o najmanje za 2. Ona se

polja elektropostoji direk

lasa pri njiho

sa nih talasa kro

si prostiru brodnosno rasse kree pr

4

odniku mou indukuje eemitora ka

jegove talasng zraenja naubiasto zra.

jea:

rastojanje de zbog toga m

omagnetnih tktna zavisnosovom prostira

=V/f

oz datu sredin

rzinom svjetsipati pri haoravolinijski p

tal

e da proizvelektrinu s

a prijemnik

ne duine. aziva se eleenje, vidlji

dvije take moe izraav

alasa u jedinst. anju kroz ne

nu

tlosti, dok seotinom kretapa je percep

lasna duina

talasni ugao

vede elektrostruju iste oku, to je

ktromagnetnivu svjetlost

u prostoru vati jedinicom

nici vremena.

ku sredinu se

pri prolaskuanju estica pcija da se

o

omagnetni toscilacije, n

osnov svi

ni spektar. Ot, infracrven

izmeu kom duine me

. Izmeu tala

e rauna po f

u kroz gasovusljed efektkree sporij

talas, takavna taj nainih beinih

On obuhvatano zraenje,

ojih se fazaetrom.

asne duine i

formuli:

ve ili tenostia ekscitacijeje od brzine

smjerirenjatalasa

v n h

a ,

a

i

i e e

5

Brzina prostiranja izraenog elektromagnetnog talasa praktino je jednaka brzini svjetlosti i iznosi 299.760 km/s. Izmeu talasne duine, frekvencije i brzine prostiranja talasa postoji fizika veza koja se matematiki izraava:

=c/f f=c/ c=f.

Elektromagnetno zraenje je kombinacija oscilujueg elektrinog i magnetnog polja koja zajedno putuju kroz prostor u obliku meusobno okomitih talasa. Ovo zraenje je nosilac elektromagnetne interakcije (sile) i moe se interpretirati kao talas ili kao estica, u zavisnosti od sluaja. estice koje kvantifikuju elektromagnetno zraenje su fotoni. Ako imamo provodnik u kome naelektrisanje osciluje, generisani elektormagnetni talas e imati istu frekvenciju oscilovanja. Alternativno, ako elektromagnetno zraenje gledamo kao emisiju estica (fotona), energija koju one nose je direktno vezana za talasnu duinu, odnosno uestalost talasa. to je vea uestalost to je vea energija fotona. Taan odnos je opisan Plankovom relacijom E = h gdje je E energija fotona h je Plankova konstanta, a je frekvencija talasa. Radio Radio je beini prenos signala koritenjem elektromagnetskih valova kojima su frekvencije nie od frekvencija infracrvene svjetlosti, pa se prema tome zovu i radio valovi. Otkrie radio-talasa 1887. godine Hajnrih Herc je pokazao da se elektromagnetni talasi mogu prostirati na veliku daljinu. U svom eksperimentu pokazao je da se radio-talasi mogu odailjati, prostirati slobodno kroz prostor, a zatim prikupljati u istom obliku u kojem su poslati.

Model emitera i kolektora radio-talasa

Isprva se energija promjenjivog elektro-magnetnog polja (radio-talasa) pretvara u elektrinu energiju, a zavrni izlaz je obino u obliku zvuka (zvunik) ili prikaza na ekranu (radar). Radio-prijemnik je elektronski ureaj kojim se iz niza elektromagnetskih signala indukovanih u anteni prijemnika, izdvaja, pojaava i detektuje signal korisne informacije. Informacija se prenosi sistematskim menjanjem neke osobine radio-talasa, kao to je amplituda, frekvencija ili faza. To menjanje se zove modulacija. Takav elektrini signal se onda uvodi u rezonantno kolo koje je prikljueno na emisionu antenu, odakle se emituju radio talasi u prostor.

Radio valovdiskontinuitdogaa i odpojaavaju i Informacijatalasa, kao To se mijenTakav elekprikljuen nKada se elevalova, ono

To se moeto vea kodemodulacij Radio-prijemkao dijelov Kakojedo Pitanje ko jeIpak, dolje David E. Hzahtjeve u vIzmeu 189Nije objavioAleksandarOvaj ureaj1895. godinGuglielmo Atlantskog se bavila komu je Vrhoipak otvoren Obino se k Reginald Fstanica mogsamo jedna

vi putuju kroteti, kao to d povrine Zi alju nazad

a se prenosi to je amplitu

njanje zove mktrini signana radio odaektrini prov

o indukuje na

detektirati i oliina energija. Potom se

mnici se primvi sklopa), da

olodojepr

e izumio rade biti nabroj

Hughes je pvezi poznava93. i 1894. Ro svoje rezulr Stepanovij je opisan kne.

Marconi joceana i 190

omercijalnomovni sud SAne neka pitan

kae da je rad

essenden i Lglo slati signradio stanica

oz homogen pje ionosfera

emlje. Kadad prema Zem

sistemskimuda, frekven

modulacija. al se onda uilja, odaklevodnik nae

aizmjeninu s

transformiragije radio vale dobije elekt

mjenjuju za paljinsku kont

ronalaskar

dio, tada nazvjani glavni n

rvi prenio Manja prirodnoRoberto Lanltate do 1900 Popov je 1

kao detektor

edan je od 09. godine dom upotrebomAD-a oduzeonja, pa je mo

dio roen je

Lee De Foreale i istovrema zauzimala

prostor (zraka u Zemljinose radio val

lji.

m mijenjanjemcija ili faza.

uvodi u reze se alju rade u elektromstruju u prov

ati u zvuk ililova u antentrini signal k

prijem radio-trolu ureaja

radija?Niko

van beina tnaunici i izu

Morseov kodog principa ildell de Mou

0., ali je kasn1894. naprav

munja i pre

pionira radobio Nobelov

m radio prenoo patentno poete prouiti

1913 pokraj

est pronali meno biti pricijeli raspon

6

k ili vakuum)oj atmosferilovi usmjere

m neke oso

zonantni sklodio valovi u pmagnetnom pvodniku.

i drugi signalnu prijemnikkoji sadri n

-difuznog proa, radio-komu

olaTeslair

telegrafija, jeumitelji koji s

d beino 18li procesa kojura, brazilsk

nije pribavio vio prvi ureaedstavljen je

diotelegrafijevu nagradu zosa. Do 1943pravo i dodi i sami protu

New Yorka,

su princip aisutno u eter

n spektra).

) pravolinijsk, dolazi do

e ka komunik

obine radio

op koji je prostor. polju radio

l koji nosi inka, a zatim izneku korisnu

ograma, teleunikaciju, rad

radio

e kontraverznsu doprinijel

878. godineji je predmet

ki sveenik ibrazilske i amaj koji je u pRuskom fiz

e. Ostvario jza taj doprino3. godine sm

dijelio ga Niumaiti gleda

, a redovito j

amplitudskeru (za razliku

ki, u svim prodbijanja, a kacijskom sa

Radionformaciju nazvri proces informaciju.

vizijskog prdio-astronom

no. li razvoju rad

. Meutim, t novog fenoi znanstvenikmerike pate

prijamnom skzikom i hem

je prvi prenos nauci. Osn

matran je izukoli Tesli. ajui i analiz

e prenoenje

e modulaciju od prijanje

ravcima. Ukoa isto takvo atelitu, oni se

o iz 1920. goa nain da se obrnut od m.

rograma (slimiju i u druge

dija:

njegov rad omena. k, vrio je ekente. klopu sadramijskom dru

nos radio vnovao je prvumiteljem rSama odluk

zirajui detalj

e poelo u SA

e, pa je takeg obinog r

oliko postojeodbijanje see tu hvataju,

odine e prvo uhvatimodulacije -

ike i zvuka, e svrhe.

nije ispunio

ksperimente.

vao koherer.tvu 7. maja

alova prekovu firmu kojaradija, kadaka ostavila jelje.

AD-u 1920.

o vie radioradija gdje je

e e ,

i -

o

.

. a

o a a e

o e

Edwin Armuzrokovane Nikola TeslOn je prvi rpredajnoj i tada definisZa ovaj svoenergije.

In this patewhich was energy tranconductive Bilo je vie1943. godin

mstrong otkrie elektrinom

la slubeni jrazvio i objasprijemnoj anan kao "beioj pronalaza

ents TESLA in resonant

nsmission thfor electrical

e sudskih prene

o je radio s m opremom i

je pronalazasnio nain prnteni te javnini prenos pak je dobio p

writes of a connection

hrough the ul currents.

esuda i tubi

frekvencijskatmosferskim

a radija. roizvodnje rano predstaviopodataka." patent br. 64

grounded hiwith a symmupper atmos

i zbog paten

7

kim modulam uticajima.

adio frekveno principe ra

45576 za ur

igh frequencmetrical, grosphere, whic

ntnih prva na

acijama, pa j

ncija, principadija i preno

reaj opisan

cy emitter wiounded resonch in great

a beini pre

je signal pos

usklaenih ros signala na

kao ureaj

ith a highly nant circuit (

heights bec

enos i radio

stao otpornij

rezonantnih a velike dalj

j za prenos

elevated bal

(receiver) to comes more

(a zadnja i v

i na smetnje

sklopova u ine, koji je

elektrine

ll electrode enable the and more

vaea) je iz

e

z

The Marconrecover damwere issuedheld that th16, of the infringed. Itthe Lodge pvoid by an i.... .... The Tesla pcircuit systmtuned to theTesla's appdevice by upressure of wireless comHis specifivaluable udistances Tesla's spectransformersimilarly couthe art thatelectrical retransmittingthe length othe receiverantenna, i.eof the transprimary coisynchronism Tesla thus acausing oscand the synthe antennawith similar

ni Company bmages for infd to Marconihe Marconi reMarconi pat

t gave judgmpatent was vmproper disc

patent No. 64m, having twe same frequaratus was

using the rara very high

mmunicationications deuses-as, fo...' 11 cifications disr, to a closeupled to a ct the open anesonance witg apparatus' of wire in ther, so that 'the., so that thsmitter. The l or system

m with the tra

anticipated tcillations of thnchronizationa circuit or br adjustment

brought this fringement o, a third, Noeissue patentent No. 76ment for petvalid and infrclaimer.

45,576, applwo circuits eauency. devised prim

rified atmospvoltage. But, which is declare: 'The r instance,

sclosed an aed charging losed detectnd closed cirth each otheare 'carefullye secondary e points of h

he antenna cspecificationA with its sansmitting co

the followinghe desired fr

n of the two both. By this t, he anticipa

suit in the Cof four Unitedo. 609,154, tnt was not in3,772, are iitioner on thringed, and t

ied for Septech at transm

marily for thephere at high

he also recoependent upo

apparatus , when it i

arrangement circuit at th

tor circuit. Hrcuits in the tr. His specify synchronizwinding of t

highest potencircuit will bens further stsecondary C oil or system

g features of requency, cocircuits by thand the add

ated the fou

8

Court of Claid States patto Lodge, an

nfringed. It hinvalid; and his claim in tthat the Flem

ember 2, 189mitter and rec

e transmissih elevations ognized that on the transm

s which I hais desired t

of four cirche transmitteis patent alstransmitting fications statzed.' They dethe oscillationtial are made resonant totate that 'the(of the rece

m AC.'

f the Marconoupled, throuhe proper disded disclosur circuit tune

ims pursuantents. Two, Nnd a fourth, held also that

that Claim the sum of $ming patent

97 and allowceiver, and r

on of energas a conduchis apparatumission of elave shownto transmit

uits, an opeer, and an oso in- [320 Usystem and e that the 'pescribe the mon transformede to coincido the frequene results weeiver) was c

i patent: A cugh a transfosposition of tre of the twed [320 U.S

t to 35 U.S.CNo. 763,772,

No. 803,684t the claims 16 of the p

$42,984.93 wwas not infr

wed March 20recommende

y to any forctor when suus could, withectrical enerwill obviou

t intelligibl

n antenna ciopen antennU.S. 1, 15]

in the receivprimary and method of acer in the trade with the ency develope

ere particulararefully adju

charging circormer, with tthe inductanco-circuit arra. 1, 16] co

C. 68, 35 U. and reissue4, to Fleminin suit, othepatent is vawith interest.ringed and w

0, 1900, disced that all fou

rm of energubjected to thout changergy. usly have mle message

ircuit couplena circuit at structed thoving system secondary c

chieving this nsmitter, anelevated termed in the charly satisfactousted so as

cuit in the trathe open antce in either tangement inombination o

S.C.A. 68, toe No. 11,913g. The court

er than Claimalid and was. It held thatwas rendered

closed a four-ur circuits be

y-consumingthe electrica

e, be used for

many otheres to great

d, through athe receiver

ose skilled inshould be in

circuits in theby adjustingd similarly in

minals' of thearging circuitory when theto vibrate in

ansmitter fortenna circuitthe closed othe receiver

of Marconi. A

o , t

m s t d

-e

g l r

r t

a r n n e g n e t e n

r , r r A

9

feature of the Marconi combination not shown by Tesla was the use of a variable inductance as a means of adjusting the tuning the antenna circuit of transmitter and receiver. This was developed by Lodge after Tesla's patent but before the Marconi patent in suit. ... ... The inescapable fact is that Marconi in his basic patent hit upon something that had eluded the best brains of the time working on the problem of wireless communication-Clerk Maxwell and Sir Oliver Lodge and Nikola Tesla. Genius is a word that ought to be reserved for the rarest of gifts. I am not qualified to say whether Marconi was a genius. Certainly the great eminence of Clerk Maxwell and Sir Oliver Lodge and Nikola Tesla [320 U.S. 1, 63] in the field in which Marconi was working is not questioned. They were, I suppose, men of genius. The fact is that they did not have the 'flash' (a current term in patent opinions happily not used in this decision) that begot the idea in Marconi which he gave to the world through the invention embodying the idea. But it is now held that in the important advance upon his basic patent Marconi did nothing that had not already been seen and disclosed.

... Kao to moete procjeniti sud je donosio odluku o nizu inovacija, proces je sadravao mnotvo detalja, pa dajemo i dio presude: injenica je da je Marconi je u svojoj osnovnoj verziji patenta smislio neto to je promaklo najveim umovima koji su radili na problemu beine komunikacija: -Clerk Maxwell i Sir Oliver Lodge i Nikole Tesle. Genije je rije koja bi trebala biti rezervirana za najrjee darove. Nisam kvalificiran rei da li Marconi je genij. Dakako, velike eminencije i zasluge ljudi kao to su Clerk Maxwell, Sir Oliver Lodge i Nikola Tesla u podruju u kojem Marconi je radio ne dovode se u pitanje. Oni su, pretpostavljam, ljudi genija. injenica je da oni nisu imali "Bljesak" (sadanji termin u patentnom pravu koji ne smatram najsretnijim za korienje u ovoj odluci) da praktino primjene svoje ideje. Ali smatramo da je vano naglasiti da Marconi nije izumio i uinio nita to ranije da se nije bilo vieno i objavljeno. ...

... i normalno izdvojena miljenja i sumnje: I have little doubt, in so far as I am entitled to express an opinion, that the vast transforming forces of technology have rendered obsolete much in our patent law. For all I know the basic assumption of our patent law may be false, and inventors and their financial backers do not need the incentive of a limited monopoly to stimulate [320 U.S. 1, 64] invention. But whatever revamping our patent laws may need, it is the business of Congress to do the revamping. We have neither constitutional authority nor scientific competence for the task. r. Justice ROBERTS joins in this opinion. Mr. Justice RUTLEDGE, dissenting in part.

Daljinsko Ovaj izum jIzmeu ostaDo ovog oureajem koPatent broj brod s dalj1898. On jkoji se konbrod i seriju

Ova tehnoliskoristila usvjetskom rpreplavili tr

oupravlja

je nastao kaoalog, Tesla je

otkria doaoji sesastoja

613809 je jinskim upraje za tu prilintroliu seriju svjetla na b

logija se nijuglavnom vratu, Nijemcrite, naroi

anje

o nastavak Tee dao nemjer

o je razvijaao od veeg b

prvi proizvavljanjem kiku iskoristiojom prekidabrodu koja su

e dugo korvojska s nauci su napravto u domeni

eslinog istrarljiv doprino

ajui sistem broja primopod s daljnin

kojeg je Teslo par jakih aa, elektrin

u se napajala

istila nakon umom da svili prvi tenkograniavan

10

ivanja o rados i u oblasti

za daljinskpredajnih elemnskim upravla demonstriakumulatora;ni motor koj

iz akumulat

Tesle, no stvori daljink na daljins

nja ljudskih s

diju. raunarstva

ko upravljanjmenata.

vljanjem, zvairao kako ra radio signaji je pokretatora.

mi moemonski upravljasko upravljasloboda.

: patentirao j

je

an di le ao

o vidjeti kakanu vojnu tanje, i nakon

je I(AND) lo

ko je ove Ttehnologiju. n toga su o

ogiko kolo.

Tesline idejeU Drugom

vakvi izumi

e m i

GramofoNijemac Emkoja je takoudubljenje dnazvao je gr

prvobi Gramofonskzvuka, kojesredita plocolima, takobrzinu plobroju audio Danas gramRazlog je reprodukcij

Magneto MagnetofonPrvi magnepraktino isPri snimanj(elektromagizaziva magPri oitavanstruja se dalMagnetofonElektronski koristi za zaglave za pismagnetsku vnje oitavajMagnetska slojem.

onigramomil Berliner noe snimala dok se igla kramofon.

itni gramofon

ka ploa, vine je zapisanoe. Kroz razo imamo vee u minuti:

kanala ("Momofon, kao an

toplina zvom koja je v

ofon

n je elektronetofon napravsti kao i kod kju elektromognet) prima gnetizaciju trnju proces jelje pojaava n se sastoji dio pretvaapis na magnsanje i itanjevrpcu napriju podaci. vrpca je p

ofonskepnastanjen u Vi reprodukovkod cilindra

n

nil (kada je o moduliran

zvoj ove tehnliine 12 co33, 45, 78,

ono", "Stereonalogni izvorvuka za raz

vie humana

nski ureaj zvio je Danakasnijeg kasotor pokreepromjenjive

rake koja proe obrnut, magi reproduciraod elektrons

ara zvuk u netsku trakue. Mehaniked ili natrag

plastina s n

loeVaingtonu jvala zvuk. Bpri vertikaln

mod

izraena odnjem spiralnnike zapisa rla (12-inch),kapaciteta (

o", "Quardopr doivljava mzliku od diga.

za snimanje ic Valdemar etofona.

e magnetofon elektrine s

olazi u skladugnetizirana ta u zvunikuskih i mehanelektrinu epomou ele

ki dio s elektrdok se na nj

nanijetim fe

11

e 1888. godiBerliner upotrnom urezivan

derni gramof

d polivinilnone brazde korazvijene su , 10, 7, itd. (Long play -phonic", itd).malu renesangitalnog, pa

i reprodukciPoulsen (V

nsku traku ksignale kojeu s trenutnimtraka induciru. nikih dijeovenergiju i iektromagnetsromotorom vju zapisuju il

eromagnetsk

ine konstruisrebio ravan nju kretela g

fon

g klorida), ioje zapoinju

razliite velIsto tako po- dugo svira. nsu i nije pot

a nerijetko l

iju zvuka. Raldemar Pou

koja prolazi e pretvara u m elektrinimra struju u gl

va. stu ske vrti li s

kim

sao je i patendisk i iglu k

gore-dole i sv

gr

ili ploa je vu na rubu pliine ploa stoji podjelanje), reprodu

tpuno zamroljubitelji mu

adi na princulsen) 1898.

pored magnpromjenjivo

m signalom. lavi za itanj

Magnet

ntirao mainukoja je urezivvoju mainu

ramofonska

vrsta analogploe i zavri obino se

a u odnosu nukcijske kva

o. uzike insisti

cipu magneti godine. Pri

netofonske go magnetsko

je (elektrom

tofon iz 1942

u koja govorivala spiralno koja govori

ploa

nog uvanjaavaju blizuizraavaju u

na rotacijskualitete, te po

raju na ba

izacije trake.incip rada je

glave. Glavao polje. Ovo

agnetu), a ta

2.

i o i

a u u u o

. e

a o

a

AudioividSredinom pAudio trakestrani dok s

Kasniji urepopularnijihPrvobitno, oCD znaio kaseta ipak dalje se mnoUvrjeeno jdezintegriu

SociolokiGramofon, nekoliko napTako je Masasvim uobiMnogo je prPopularnostHimna - sveDanas se mstrana - jedn Posljedice uodvajanja inovih veza rituala i konodnosno ''zvkao reprodumodernog (commodifi Razvoj i irlako dostupfilma, uvedkupe radio tehnologije Osnivanjem

deokaseterolog vijekae su prvobitne nisu pojavi

Audioedjaji koristih do sada. ovaj format kraj njegovenije mrtva...ogo koriste ue miljenje d

u.

iaspektimuploe i kaspomena o vaartin Luther iajena (za vrimjera o vat muzikih feeana pjesma

muzika "uvuknostavni njen

utjecaja masozvoaa od i barijera izmnteksta ivovijezde''; uvoukcije/kopije

trita, odication).

renje fonograpan zahvaljujden je novi m

ili fonogra1980-ih, i

m MTV-ja 19

a kao mediji no bile irinile trake vei

o kasetofon ili su razlii

svoju irokue dvadesetog. Mnoge kuu automobilimda e audio k

uzikeete su preva

anosti muzikpostavljao j

vie slojeve dnosti muzikestivala godia - jedan je okla" u nau ni oblici (zvo

ovnih medijaprodukta; u

meu publiktno-ciklikihoenje i desie ili tumaenjdnosno proc

ama tokom 1jui brojnim

masovni medam, ali u mintenzivirala 981. inauguri

za pamenjee 1/8 ina (0ih duina.

ite tehnike

u primenu je godinje vlade trenutno imma i kamionkasete biti u u

ashodno namke sa socioloje muziku oddrutva). ke i njenoj ulnama ne jenj

od osnovnih dokolinu pa j

ona, sirene, z

a i njihova puvoenje nove i izvoaa

h izvedbi; neigniranje stuja izvedbe, tecesima raci

1920-ih poduzajednikim

dij za muzikumogunosti d

se produkirala se i kult

12

e audio i vide0.32 cm) om

OrigChrodrugkvalfrekvopre

za redukciju

naao u arhdavine, bio jmaju makar j

nima zbog njiupotrebi jo

mjenjeni za okog aspektadmah iza te

lozi u drutvujava, a Evrovdravnih simje nekad i nzvidaljke) e

posredovanjavih dimenzij; tendencija eprimjereno

udijskog snime naposljetkuionalizacije,

udarao se s pm sluanjima u, posebice kda si povre

kcija i pristtivacija muzi

eo zapisa kormoguavaju

ginalne trakeomium Dioxge smese meiteta zvuka.ventne "biasmu za snimau uma, tak

hiviranju snime to najpopujedan ovakavihove imunonekih 10 god

reprodukcijua kao dopunuologije, a u

u i ivotu ovvizija proiru

mbola. ne primjeujeesto su nam

a na muziku ja komercijaza odvajanjenaglaavanj

manja kao auu - podvrgav

birokratiza

pojavom radina javnim m

koristan u doemeno priutupanost vikog spota k

ristile su se ki 30 ili 45 m

traka kasu bile Fer

xide (CrO2) etalnih supst

Hrom kass" zahteve, ianje. ko da je "D

maka sa gramularniji audiov uredjaj sa sti na udare dina ili dok s

u muzikih u Teme1. prolosti je

vjeka. uje pojam Ev

emo, jer nas neophodni.

raznolike sualnih razmatem masovnoe i izdvajanj

utonomne umvanje muzikacije te stv

ija koji je zajmjestima. 19osezanju potte kino ulaizualno-kontkao nezavisn

kasete. minuta stereo

aseta ritte (Fe2O3) a upotrebltanci u cilju sete su imali zahtevale

Dolby" posta

mofonskih po format do velikim broji vibracije. se stare trake

djela pa e

muzuika ed

vrope duboko

doista okru

u i vrlo duboktranja u muz

o-medijiziranje solistiko

mjetnike forke produkcijevaranja pot

jedno s fono930-ih, irenjtroaa presiaznice. Razvtekstualiziran

ne umjetnike

o snimka po

) ali kasnijeljavane su i

poboljanjale drugaijesofisticiranu

ao jedan od

loa. Iako jesada. Audio

jem kaseta. I

e konano ne

mo date tek

dukacija bila

o u Aziju.

uuje sa svih

ke: fenomenziku; pojava

ne muzike odg interpreta,

rme, umjestoe zahtjevimatrone robe

ogramom bioem zvunogromanih da

vojem videone muzike..e forme.

o

e i a e u

d

e o I

e

k

a

h

n a d , o a e

o g a o .

Krajem XXMuzika printenzivnijamiliona dolmali, lokalncijenama!). U pogledu vZnaajnija posebice odkontrolnim ''starih mediKasete su k Iako su viete implikacsluatelja. Npojedinih kuPrijedlog Moralnim, pisdiversne formuzikim sPrigovori puljudskog djeBenjamina umjetnikogza koje vie

Televizij Televizija spokretnih slosim cijelogodnosno firmPrvi koji jelektricitetugledanje, slMeutim, ntada nije ustrebalo ga jkilometara, Osnovni prsignal pogofilma koji sninformacijurazlaganjem("skeniranjeubrzo zamimagnetskimpoluprovodnvie digitaln

X. st. ojaalarodukcija koa, to znai lara. Pojavomni izvoai sTime je i po

vlasnitva i zrevolucija ud 1970-ih gi konzumac

ija'' poput prasnije zamje

e-manje jasnije i efekti v

Nekolicina seulturnih prak

Marshalla Msmenim ili erme svijesti trukturama iublike ili suelovanja. Arkoji piui

g djela i to ue nije neopho

a

skraeno TVlika, bilo u g televizijskomu koja imaje smislio riu u Parizu 19lika, prikaz,) nije bilo dovospijelo: prenije samo nasa svi smo sv

rincip televiodan za prijennima sliku n

u o pokretnojm slike na poje"). U poetkijenjeno elek

m poljem (eleni elementi nih tehnika (L

a su dva proojom su rukda se na pr

m novih medsami producio prvi puta omzatite vlasniu kontroli mgodina nadaljcijskim obrarimjerice filmenili jedanko

ne glavne tenvezani uza ne argumenataksi odreen scLuhana daelektronskimi kulture, d

i procesima. u na raun porgument kojio filmu (19

unitenjem auodno prisustv

V, opti je nacrno-bijeloj og sistema i ta dravnu konije televizij900. godine. smislio term

oljno smislitio je prvu testaviti dalje vjedoci kako izije je pretvnos, te obrnu

na dvodimenzoj slici na saojedinane linku razvoja toktronskom zektronska cijs prenosom LCD, TFT, p

oturjena trekovodile mulrodukciju i pdija, naroitoiraju ploe zmogueno dakih prava, o

muzikoproilje, irenjemascima nadzoma, televizije

jeftini CD-o

ndencije razvnj, bili su tea sve vie blisamom prirod

razliiti mem nainima tdalje je razvi omanjkanja pi je sociolok

936), sugeriure jedinstvevo izvoaa,

aziv za skuptehnici ili utelevizijski pncesiju za emja bio je ruOn je spajaj

min televizija.ti ime, kot Jelevizijsku sl

usavravati,je nastavilo varanje pokuti proces kozionalni medamo jednu dnije koje se no se radilo mzrakom uprajev). Danas naboja (CCD

plazma).

13

enda vezanalti-nacionalnpromociju po kaseta, posza beznaajna se javno probrasci se muizvodnih sre

m kaseta kaoora, obrascim

e i radija. ovi.

voja masovniemom raspraii sredinjojdom tehnoloediji, posebntransmisije, pijao John Sh

prostora za nko osjetljivije da je mehenog, autentive se naje

p tehnologijau boji, popraprijemnik (obmitiranje TVuski naunik

ajui grku i . John Logie Bliku na udalj tako se uskdalje.

kretne slike od prikaza. Zdij, televizijadimenziju. Tnalaze jedna

mehanikim pavljanom elese za snimaD), a za prik

a uz financirne kompanijpojedinih izdstalo je ne sa

no male novredstave supkuzike indus

edstava dolao nove mikrma koji su

ih medija i mava ne iskljuj ideji tehnol

ogije koju korno oni obuhposjeduju in

hepherd poku

neke druge bji od onog Mhanika reprinog objektaee konzumi

a koje omoguenih zvukobino ga zov programa (Rk Konstantinlatinskiu rije

Baird postigenost od nekkoro tih nek

u elektriniZa razliku oda mora svestio se postieispod druge

putem. To jeektrinim ilianje koriste ikaz postoji i

ranje masovne, postala je

danja troilo amo mogueane svote (ukulture i drustrije razlikuja je sa irenro-medijske bili puno de

muzike, samiuivo znanstvlokog determriste. hvatnijih, irntrinzina svuavajui ob

bitne faktore,McLuhanovorodukcija draa to se moira putem teh

uuju snimanm. Rije tel

vemo televizoRTRS, RTS, n Perskyl, ne, gr. tele

ao je 25. 10.koliko metarkoliko metar

i d i e e e i i i

Televizij

no-medijizire sve vie ki po nekoli

e ve i uobiu usporedbi tvene manjiju od mjesta njem novih forme s proecentraliziran

i detalji njihvenika, ve minizma d

rih kategorijvojstva koja bjasniti razli

, poput politog jest argumastino izmije primjeniti hnikih poma

nje, emitovalevizija moeor), te televizCNN, RTL,

na Prvom k= daleko +

.1925. ono ra. Princip jera pretvorilo

jski prijamni

ane muzike.kapitalistikiiko desetakaajeno, da sis prijanjim

ine. do mjesta. tehnologija,

odukcijskim,niji od onih

hova razvoja,i izvoaa i

da je karakter

ja, prikazaniuslovljavajuite pristupe

tikih borbi iment Walteraijenila statusi na muzikuagala.

anje i prijeme oznaavatizijsku mreu, Sport...). kongresu o lat. visio =

to nikom doe postavljen,

o u nekoliko

ik iz 1958.

. i a i

m

, , h

, i r

i u e

i a s u

m i u

o ,

o

14

AnalognaidigitalnatelevizijaAnalogno emitovanje znai da je slika sadrana u samom radio talasu. Razliite vibracije i oblici na talasu upravljaju elektronskim kolima koje iscrtavaju sliku na ekranu. Nedostatak analognog pristupa je u tome to se usljed smetnji kvalitet smanjuje. Oblik i neravnine na radio talasima se mijenjaju usljed smetnji i umova i zbog toga je nemogue da se kvalitet analognog signala potpuno sauva. Pitanje je samo koliki e se gubitak kvaliteta primetiti na slici prenesenoj anlognim putem. to je vie umova to analogni signal sve vie gubi kvalitet i slka postaje sve prljavija. Digitalno emitovanje znai da signal u stvari prenosi digitalne podatke. Ti digitalno podaci su zapravo video signal u nekom formatu slino kao video fajlovi na raunarau. Digitalni signal tumae kodeci i pretvaraju ga u sliku koja se zatim prosljeuje na ekran. Digitalni signal takodje prenosi i podatke vezane za proveru i korekciju greaka tako da se mogunost netanog tumaenja signala jo vie smanjuje Analogna televizija je jo prisutna u veini drava svijeta. U upotrebi je nekoliko video standarda za format slike i nain kodiranja boje: PAL - prenosi se 25 slika (50 poluslika) u sekundi koje imaju po 625 linija SECAM - 25 slika (50 poluslika) s 625 linija NTSC - 30 slika (60 poluslika) s 525 linija Noviji ureaji za prijem podravaju sva tri standarda i imaju mogunost izbora odvojene po kanalima. Ako se koristi televizija krivog standarda, koji ne podrava prijemnik, i dalje e se vidjeti slika, ali e doi do pomaka boja (to obino daje crno-bijelu ili titravu sliku). Digitalna televizija postaje ili je ve postala prevlaujui standard. Emituje se bilo putem satelita, zemaljskih odailjaa ili kabovski. Postie se vea rezolucija slike od analogne TV (525/625 linija analogna - 1080 linija navie HDTV). Osim toga, ovo omoguuje i mnoge napredne usluge. Kvaliteta slike i zvuka je heneralno bolja od analogne. Meutim, digitalna televizija po svojoj definiciji ima vrlo lijepu sliku i ton do otre granice, kada signal postaje previe distortiran. Analogna televizija ima blagi prelaz, dok kod digitalne ili ima signala ili ga nema. Kad ga ima, moe ga biti u prekidima (digitalne smetnje) ili, ako je jaina signal preko 50% posto (teoretski, u praksi 65% jaine signala je potrebno) to se smatra kvalitetnim digitalnim signalom. Veina ureaja za digitalni prijem ima ugraene vizualne indikatore jaine signala. Po samom svom nainu rada, digitalni signal je manje podloan "analognim" smetnjama (prirodni ili umjetni um ("brum")) i zbog toga daje bolje rezultate pri slabijem signalu. Najbitniji naini prenosa digitalnog televizijskog signala su zemaljski DVB-T, kabelski DVB-C i satelitski DVB-S.

SatelitskatelevizijaSatelitska televizija je televizija iji se signal emituje sa vetakih satelita koji krue oko zemlje. Primanje signala se obavlja posredstvom satelitske antene i receivera satelitske televizije. Antena mora biti precizno usmjerena u tano odreeni satelit da bi hvatala signal sa njega. poto se sateliti kreu jednakom brzinom kao zemlja, oni praktino stoje u donosu na poloaj naih antena pa se njihova pozicija moe saznati iz tabela, asopisa o satelitskoj televiziji itd. Satelitska televizija moe biti i digitalna i analogna. Veina novih satelita i novih kanala su digitali ali jo uvijek postoje i anlogni kanali na nekim satelitima.

KablovskatelevizijaTo je televizija iji signal se kroz kablove prenosi od provajedera kablovske televizije do korisnika (gledaoca). Kablovska televizija moe biti i digitalna i analogna. U oba sluaja kvalitet slike bude dobar ali digitalni prenos ipak ima prednosti jer standardno omoguava neke naprednije mogunosti. napominjemo da se digitalna kablovska televizija pojavile tek pre nekoliko godina. Mnogi provajderi kablovske televizije su tek poeli sa digitalnim prenosom. DVB-C (Digital Video Broadcasting - Cable) je standard za digitalno emitovanje kablovske televizije. Svi evropski provajderi kablovske televizije koji su preli na digitalno emitovanje, koriste DVB-C standard.

15

IPTV(internetprotocolTelevision)Ovo je nova vrste televizije. Televizijski signal se prenosi u obliku digitalnih podataka putem internet mree, od provajdera IPTV televizije do korisnika. korisnici moraju imati brzu internet vezu i IPTV prijemnik koji se spaja na televizor. IPTV je za korisnike veoma slina kablovskoj televiziji. Isto se od provajdera dobija prijemnik. Prijemnik takoe ima svoj daljinski upravlja. I najvanije dostupni progranmski paketi koej moete gledati ovim putem su veoma slini sadrajima kablovske televizije. najee se radi o istim Tv kanalima. Prednost IPTV televizije je to koristi mnogo vie naprednih i interaktivnih mogunosti koje omoguava internet. IPTV je digitalna jer se internetom mogu slati samo digitalni podaci.

WebtelevizijaWeb televizija je prikazivanje TV programa na web stranicama (internet stranicama). Pojednostavljeno reeno treba samo da posjetiti web stranicu neke web televizije i na njoj moete gledati taj program. Nedostatak je to su web televizije esto malih rezolucija. Video velike rezolucije pravi ogroman protok podataka i tako stvara ogromne trokove servera. Takoe za web televiziju visoke rezolucije i posjetioci bi morali imati veoma brz internet da bi mogli nesmetano pratili TV program. Web televizije su uvek digitalne: Poto su web stranice dio interneta a internet je potpuno digitalan, to znai da je sve to se nalazi na web stranici prikaz digitalnih podataka.

MobilnatelevizijaTelevizija predviena za gledanje na mobilnim telefonima i slinim malim mobilnim ureajima. Za mobilnu televiziju u evropi se koriste dva standarda: DVB-H i DMB. Oba su u poetnim fazama primjene. Mobilni telefoni sa mogunou prijema ovakvog Tv signala su tek poeli da se proizvode. Za pekivati je da e mobilna televizija uskoro komercijalno zaivjeti. Mobilna televizija je samo digitalna: Svi standardi za mobilnu televiziju predviaju samo digitalni signal. Tako da e svaka mobilna televizija koja se pojavi biti digitalna.

Roboti Teslin brod kojim se upravljalo daljinski smatra se jednim od prvih robota. Tesla je bio nazivan ocem robotike", tako da ga moemo smatrati krivcem za praktino sve, od popularnog robota R2D2 pa sve do Google autombila koji se sami voze.

R2D2 SF robot

Google samoupravljajui automobil Robot (od ekog - rob, robota, rabota - teak, prisilan rad) je elektro-mehanika jedinica koja je u stanju da autonomno, po nekom programu, ili pod kontrolom oveka izvodi odreene zadatke. Roboti se koriste za izvoenje zadataka opasnih, tekih ili napornih za ljude. Na primer sakupljanje nuklearnog otpada ili slaganje velikog broja ica prema boji, kao i repetitivne poslove gde se zahteva istrajnost i preciznost, kao to je sklapanje motora i asije automobila. Roboti koji imaju oblik ljudskog tijela se jo zovu humanoidni roboti. Ako je uz ovo jo i svrha da se po njihovim ostalim karakteristikama, kao to su kretanje, govor, gestikulacije itd, to vie priblie ljudskim biima, radi se o androidima. Ovaj termin se ipak ee sree u naunoj fantastici.

16

Inteligenciju koju robot poseduje ini u stvari program ili sistem programa, koji odreuje sposobnost robota da prepozna odreene situacije i da se u njima snae ili ih rijava, ponaajui se na pravi nain ili ak iz sopstvenog iskustva ui kako da se snalazi u novim situacijama i rijeava nove probleme. Ova vrsta inteligencije se zove jo i vijetaka inteligencija i predstavlja zasebnu granu nauke. Izraz robot se prvi put pominje u drami Karela apeka R.U.R. Razvojem tehnologije, danas se robotizacija primjenjuje u industriji, proizvodnji, medicini, te mnogim drugim djelatnostima. Ono emu su Japanci, koji prednjae u razvoju robotike, posvetili posebnu panju je stvaranje takozvanog humanoidnog robota. Njegovo e obavljanje zadataka biti na najviem moguem nivou uz jednu iznimku. Robotska umjetna inteligencija razvija se u jednom novom smjeru. Kako bi stroj koji e obavljati razne uslune djelatnosti bio to sliniji samom ovjeku, radi se na razvoju robota koji e biti sposobni komunicirati s ljudima. Razvoj takve vrste robota omoguit e zamjenjivanje ljudske radne snage u sektorima gdje to do sada nije bilo mogue. Japanski strunjaci naglaavaju kako se robotizacija ne provodi kako bi strojevi zamijenili ljude. Koritenjem njihovih usluga u line svrhe, kao to je obavljanje kuanskih poslova, uenje, uvanje djece, pa ak i zamjena za partnera japanski strunjaci smatraju kako e ljudi imati vie vremena posvetiti se prioritetnim aktivnostima u ivotu.

Optikidiskovi Kod optikog zapisa obino govorimo o zapisu na optiki disk. Optiki diskovi se po svojem obliku i grai razlikuju prema vrsti koritenog optikog zapisa. Optiki disk je tanka okrugla ploa koja nosi optiki zapis. Zbog tipine primjene gdje su podatci obino zvuni zapis ili zapis pokretnih slika, to povlai da se podatci itaju u duem neprekinutom nizu, podatci su ogranizirani kao spiralni trag koji poinje od sredine optike ploe. Optiki zapis se prvo koristio za pohranjivanje pokretnih slika u ranim 1960-tim godinama. Danas je iroko rasprostranjeni nain za pohranu podataka zbog dostupnosti uredaja za zapisivanje i itanje, kao i po cijeni pristupanih praznih medija. Optiki diskovi doivljavaju razliite modifikacije pa se kao nasljednik klasinih CD i DVD diskova smatraju Blu ray diskovi. Blu-ray diskovi koji se koriste za skladitenje HD filmova i igara trenutno mogu uskladititi izmeu 25GB i 50GB podataka. Mikro-holografski diskovi mogu uskladititi vie podataka nego DVD ili Blu-ray diskovi zbog toga to skladite informacije na disk u tri dimenzije za razliku od ostalih.

Novimediji Istri mdi m s pdliti u nklik fz: 1) primrni mdii (vjk i njgv gvr, pkrt, pls, ritul), 2) skundrni mdi (pis min, tmprsk prs), 3) lktrnski mdi (rdi, pl , kst, tlvizi, film, tlfn, fks), 4) digitlni mdi (kmputr, -mail, intrnt, www) Po Murovom zakonu prve dvije faze su davna praistorija. Trea faza je davna istorija u najboljem sluaju srednji vijek.. etvrta faza se strahovito brzo mijenja i svakih par godina ono to se ini novim zavrava na otpadu kao zastarjelo. Trenutni razvoj interneta mijenja koncept raunara i on prestaje biti PC (lini) i postaje sve vie mreni. Tako i svi mediji koji se ne oslanjaju na internet se koriste sve ee samo kao alternativni ili kao sigurnosni.

Internet Internet je vzvukom. Intkomuniciraj

Neki od naj IstorijarazPrenoenje iskoristio TDarthmouthte takoer mainu sa dglavnog raInternet je nsekretarijataZanimljivo Sputnik, odosnivaju ageJedan od istzadrati kombude vojna mogunost mrea. Komutacijasadre izvosvoj cilj. AkU narednimprotokola i mu ime NCARPA je tehnologijomdizajnirati ta1969. godinBarbari te UARPANet jInternet, ipaInformacijeOsnovna pkomunikacigodini Mini Jedan od naraunari, koVerovatno ja (Network

velika raunternet je globju pomou In

popularnijih

zvojainterinstrukcija TY, odnosno

h univerzitetaprimio rezudijeljenim vunara, te pomnastao pod oka odbrane, kaje da je pov

d strane Sovenciju ARPAtraivakih zmandu i konmrea, dovlansiranja p

a paketa prer i odrediteko se neki pam godinamaostalog mre

CP Netoworelela da ism paketnog akvu mreu ne UniverzitUniverzitet Uje ustvari prak je bila prve su po prvi prednost ovaionu liniju, aistarstvo odb

ajveih napreoji su bili povje najvaniji Control Pro

narska mreabalno dostupnternet Proto

h dijelova inte

netaizmeu rauo tele-mainua u Novom Hltate istim p

vremenom samou glavnokriljem Agenao nain da sod za osnivavjetskog SavA. zadataka oventrolu nad svoljno decent

projektila za

dstavlja dijee informacijeaket izgubi ua primarni rnog softverrk Control Prspita da li r

prenosa (pakoja e moitet KalifornijUtaha su biliretea dana

va mrea takvput bile djelj

akvog nainaa paketi mogbrane SAD je

edaka projekvezani u mretrenutak u r

otocol) na TC

a i sistem za pna mrea kookola (IP).

erneta su: W

unskih mainu za kucanjeHampshireu putem. Tek a prikljueniog raunara nncije za naprse postigne vanje ARPANveza 1957.

agencije bioojim snagamtralizovana dizvoenje p

eljenje podate, i prosljeiv

bilo kom trerazvoj odnora. Krajem 19rotocol. raunari na acket switchi bzo da preuja u Los Ani prikopani njeg Interneve vrste. jene na manja razmjene gu da pronale osnovalo m

kta ARPANEei, mogli da azvoju internCP/IP (Trans

17

a jednostavnuoju ini vie m

World Wide W

na se prvi pe, pomou kona njegom "1964. godin

im terminalina kojeg su predne odbramvojna premoNET projekta

godine. Kao

o je da se utvma i projektilda eventualnprotivnapada

taka u pakevanje od raenutku, poilosio se na k970. radna g

raznim lokhing). U to usmjeri saobrngelesu, SRIna ARPANe

eta, iako je

nje cjeline - ppodataka je

laze najboljumreu pod naz

ET-a bio je rkomuniciraj

neta bio u 19smission Co

u i efektivnumeusobno p

Web, E-mail

put desilo 19oje je poslao"Complex Nne, istraivalma. U osno

prikopani dombene istri kroz stimula u stvari biloo odgovor n

vrdi na koji nlima nakon nni napad na ka. Sutina ov

te ili datagrunara do raljalac ga mokompletiranj

grupa za mre

kacijama movrijeme se praaj i zaobiI u Standforet mreu kojbila puno o

pakete i tek e to nekol

u putanju krozivom ARPA

razvoj zajednju jedan sa d983.godini, kntrol Protoco

u komunikacpovezanih m

i P2P file sha

940. godine o instrukcije

Number Calculi sa Dartmovi terminali

obijali rezultaivake projeklaciju napretko lansiranje pna to, Sjedin

nain bi amenuklearnog nkljune amervakve mree

rame, njihovunara dok ie ponovo poje funkcionae zavrava

ogu da budupostavljalo pe vorove krdu, Univerzja je koristila

ogranienija

onda upuiviko korisnikoz mreu spoANET.

nikog jezikrugim.

kad je tadanjol / Internet

ciju sa tekstomanjih i veih

aring.

kada je Gesa njegovogulator"-u u Noutha su izu su iskorita

tate natrag nakte (DARPAka u nauci i tprvog vjetanjene Ameri

erike vojne napada. Cilj jerike gradove je paketna

vo obeleavainformacija oslati. alnosti kominicijalni pro

du meusobnpitanje da likoji su van fuzitet Kaliforna 50 kbit/s mnego global

vane drugim ka mogu daojenih voro

ka (protokola

nja mrea preProtocol), t

om, slikom ih mrea koje

eorge Stibitzg Model K izNew York-u,umili glavnuavali resursea terminal.

A) amerikogtehnologiji. kog satelitaike Drave

snage mogleje trebalo dave ne ugrozi komutirana

anje tako dane stigne na

munikacionogotokol i daje

no povezanii je mogueunkcije. nije u Santamrena kola.lna mrea

raunarima.a dijele istuova. U 1969.

a) na kom su

ela sa NCP-to je znacilo

i e

z z ,

u e

g

a e

e a i a

a a

g e

i e

a .

. u .

u

-o

18

prelazak na tehnologiju kakva se i danas koristi. Vinton Cerf, koji je sa Robertom Kanom stvorio TCP/IP protokol, jednom je rekao: Stvorili smo protokol koji ce se koristiti i u velikom mreama s velikom brojem racunara, protokol koji ce nositi Internet budunosti, to je znacilo da mora biti fleksibilan kako bi razliite mree mogle funkcionisati u zajednikom okruenju. S obzirom na to da je upotreba protokola TCP/IP bila veoma jednostavna, na ARPANET se prikljuivao sve vei broj raunara. Poetkom devedesetih godina uvode se nove usluge i protokoli. Upravo nastankom WWW-a (World Wide Web), koji e kasnije postati najpoznatija i najvie koriena usluga (servis) na Internetu, poinje prava eksplozija povezivanja na Internet. Prvo javno predstavljanje interneta kakvog danas poznajemo doivio 1990-tih godina. U augustu 1991 CERN u vicarskoj je predstavio web sajt. Web je u osnovi razvijen kako bio omoguio lako deljenje informacija izmeu naunika koji rade na razliitim Univerzitetima i institutima irom sveta. Prvi web severi su bili smeteni u evropskim laboratorijama, pri emu je samo nekoliko korisnika imalo pristup Next platformi na kojoj se bazirao prvi web browser, pri emu je postojala i druga verzija koja je bila laka za instaliranje i prilagoena korisniku. Tim Berners-Lee poeo stvaranje HTML, HTTP te prve web stranice na CERN-u u vicarskoj. Nacionalni Centar za "Supercomputing Applications" je objavio Mosaic web pregleda, a 1994 godine se poveava interes javnosti za Internet koji je do sad bio iskljuivo akademsko/tehnike prirode. Internet je sve vie uzimao maha, tako da je 1990-tih integrisao veinu tadanjih postojeih javnih raunarskih mrea, to je ostvareno najvie zahvaljujui nedostatku mjerodavne centralne administracije to je omoguilo nesmetan rast mree, kao i prilino slobodnu prirodu Interneta i njegovih protokola. Poslovni svijet i mediji poinju da primjeuju veliinu i mogunosti Interneta, tako da poinje njegova komercijalizacija. Na Internet se spajaju razne vladine i obrazovne institucije iz svih dijelova sveta. Sve vie firmi postavlja na Internet svoje web stranice i 1994. se pojavljuju prve on-line prodavnice u kojima je mogue kupovati preko Interneta. NSFNet se 1995. vraa svojoj prvobitnoj ulozi istraivake i naune mree, a okosnica Interneta postaju komercijalni davaoci usluga (Internet Service Provider). World Wide Web postaje najpopularnija i najkorienija usluga i prva po broju prenesenih podataka. Krajem devedesetih godina razvijaju se nove tehnologije i usluge, kao to su pretraivai Interneta (search engines), Internet telefonija, elektronska trgovina (e-commerce), portali, on-line bankarstvo, prenos slike i videa u realnom vremenu itd. Internet u sebi nosi kljunu tehnoloku ideju ideju mree otvorene arhitekture. U ovom konceptu, izbor neke mrene tehnologije nije diktiran odreenom arhitekturom, ve je ostavljeno korisniku da slobodno odabere tehnologiju i povee se sa ostatkom mree preko meta nivoa - meumrene arhitekture (Internetworking architecture). tajeWeb,ataInternet?

Za one koji nisu paljivo itaki predhodno poglavlje Web nije isto to i Internet, ve samo jedan od mnogih komunikacionih servisa baziranih na Internetu. Kako bi lake razumjeli moemo se posluiti analogijom sa globalnim sistemom puteva. Kod Interneta kao i kod sistema puteva, tri elementa su glavna:

fizike konekcije (putevi i kablovi), odgovarajue ponaanje(pravila kretanja i Internet protokoli) i servisi (elektronska pota, WWW, prenos podataka itd).

Kablovi mogu biti razliitog prenosnog kapaciteta, tako npr. jedna telefonska linija ima kapacitet od 56kbps, dok optiki kablovi mogu prenostiti na hiljade miliona bitova u sekundi. Meutim samo povezivanje raunara kablovima nije dovoljno da bi mogli medjusobno da komuniciraju,kao uostalom i kod ljudi da bi

meusobno paketa podaprotokol odkomunikaci(TCP/IP). KkomuniciratWorld Widodgovaraju

Struktura

Internet radsve vee opminimum. Kta je klijenZa klijent skoji se izvrpodijeljen nJedan dio organizacijuistih njihovse na raundio je kokorisnikovoda se koristna posluipretraivanj

Zato posluKako bi korne smije senezavisno oRaunarsk(ini ili beKomunikac- Server je u- Korisnik - Server odgkorisnika (O

priali morataka izmednosno skupioni protokolKada imamti. de Web (Wu internet st

interneta

di na principuptereenje mrKlijent/servent server moserver modelrava na po

na dva dijela.tog progr

u podataka im korisnica

nara koja zovorisniki po (lokalno) ri podatcima itelju. Cilj je i dobavljan

uitelji morarisnici moglie mijenjati. o njihovoj lokka mrea imini) uz pomcija izmeu u stanju ekaalje zahtjev govara na upOdgovor).

raju da korisu raunara,

p pravila ponl koji se kori

mo kablove

WWW) je satranicu.

Ovdje emo d

u ponude razree, bilo je per model poodel? l moemo reojedinanim . rama slui kako bi om

ama. Taj diovemo poslurogram (claunalo, a os posluiteljmu je da

nje podataka

aju imati stai pristupiti sePojedinanokaciji. a ulogu posmo kojeg onraunara k

anja (sleep mputem mree

pit (uspjeno

ste isti jezik.a da bi to b

naanja, kakisti u tu svrhkao i prot

mo jedan o

dati samo osnov

znih usluga. Kpotrebno izrakazao se naj

ei da je to praunarima

za prikuplmoguio dos programa p

itelj(server)lient) insta

omoguuje koa iako fizki

a korisniku a sa servera.

alne (statikerveru (posluom serveru m

rednika, sluni komunicir

korisnika i semode) i eka d

e do posluitili neuspjen

19

. Internet zabilo mogue

ko bi taj prehu nazava se tokol za nj

od mnogih I

v modela a ozbi

Kako poveaaditi programprikladnijim

program i da je

ljanje i stupnost

postavlja ). Drugi

alira na orisniku i ne radi

olaka

ke) IP adreseuitelju) uvijmoe pristup

ui za poveziraju. ervera odvijda korisnik utelja traei ono) i prelazi

apravo prenoe raunari menos podatakTransmissio

jihovo kori

Internet serv

iljnija analiza s

anje broja ramsku podrku

m da udovolji

e? ek kad im zapiti (zatraiti

ivanje server

a se na sljeduspostavi konodreenu uslu stanje ek

osi podatke kmoraju da koka uopte bion Control Prenje, rau

visa koji na

strukture ostavlj

aunara spojeu koja e opttim zahtjevi

atreba neka ui uslugu) vi

ra i korisnika

ei nain. ntakt s njim tlugu od njega

kanja za sljed

kablovima uoriste isti koio mogu. Orotocol/Inter

unari mogu

a na zahtev

ljamo za neke d

enih na intertereenje mreima.

usluga, IP adie korisnika

a osiguravaju

te zatrai usla (Upit)

dei upit isto

u vidu malihmunikacioni

Odgovarajuirnet Protokol

meusobno

v isporuuje

druge predmete.

net uzrokujeee svesti na

dresa serveraa od jednom

ui im medij

lugu.

og ili drugog

h i i l o

e

.

e a

a m

j

g

20

Ponovo emo se vratiti na Temu1 sa dva mala socioloka dodatka o internetu: Internetiproblemrazgranienja?Internet se moe posmatrati i kao novi domen drutvenosti, u kome nisu pretpostavljene fizike realnosti. Time bi se ukazalo na kvalitete internet komunikacije, na one kvalitete koje u velikoj meri pomeraju granice smisla i to u 3 kategorije: 1. Drutveno - tehniko - svi novi elektronski mediji uestvuju u promjeni kulture; tehnologija je shvaena kao svojevrstan produetak ljudskog mozga. 2. Realno - virtuelno - jedan od glavnih fenomena jeste pomjeranje granica izmeu realnog i virtuelnog. 3. Javno - privatno - internet je u pravom smislu rijei privatni domen, produetak svijesti, toliko anoniman i privatan, da drutveni identitet gotovo gubi svaku vezu sa postojeim atributima. Problemi razgranienja ukazuju na injenicu da internet potkrepljuje tezu o prelomljenom identitetu. Ukoliko je tehniki svijet zaseban univerzum, a internet virtuelna stvarnost, novi model komunikacije predstavlja mogunost za projekciju osloboene imaginacije. InternetiproblemidentitetaInternet prua mogunost korisnicima da budu ono to su oduvek eljeli. Postoji razlika izmeu stvarnog i predstavljanja identiteta na internetu. U okviru sajber komunikacije moe se izgraivati persona i namjerno simulirati odreena komunikativna situacija i motivacioni sistem koji je uslovljava. Internet omoguava u potpunosti anonimnu komunikaciju1, mnogi ljudi se odluuju da uestvuju u njoj svojim anonimnim ulogama, to sa svoje strane predstavlja primat fantazija nad motivacijom za stvarnim socijalnim kontaktom. Internet kultura zanemaruje prirodu motivacija korisnika, kao i pitanje o socijalnom statusu, obrazovanju, nacionalnosti... Ili samo omoguava da prosjean korisnik interneta ove probleme ne primjeti? Prema nekim teoretiarima, kako mnogi ljudi provode slobodno vrijeme u virtuelnim prostorima, skloni su da sve manje ansi daju stvarnom ivotu.

1koimalopoznajetehnologijuneesesloitisaovakvompostavkomVELIKIBRATimamogunosttotalnekontrole,aliteorijezavjere izatituprivatnostiostaviemozanekedrugeanalize,ovdjesegovoriopercepcijianonimnostikojuvelikaveinakorisnikainternetaima