Baština sjeveroistočne Bosne VIII

269

Emil MUJKIĆ, BA

KUĆA SJEVEROISTOČNE BOSNE, IZLOŽBA TRADICIONALNE BOSANSKE

STAMBENE ARHITEKTURE

Pored zaštite, očuvanja i korištenja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa,

jedna od osnovnih djelatnosti JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i

prirodnog naslijeđa TK jeste i prezentovanje kulturno-historijskih dobara, odnosno

širenje svijesti o postojanju i značaju istih kod šire javnosti. U tu svrhu je izložba

tradicionalne bosanske stambene arhitekture na području Tuzlanskog kantona, Kuća

sjeveroistočne Bosne, u protekle dvije godine postala jedna od najkonstantnijih

Zavodovih aktivnosti. Nakon svog prvog predstavljanja, u augustu 2014. godine u

Galeriji Mandžić u Tuzli, izložba je kontinuirano predstavljana u opštinama Tuzlanskog

kantona, ali i šire. Nakon Tuzle, mogla se pogledati i u Srebreniku, Tešnju, Lukavcu,

Banovićima, Živinicama, Kalesiji i Gračanici.

Sl. 1. Plakat za izložbu „Kuća sjeveroistočne Bosne“

Primjetan je i kontinuiran napredak u pogledu sadržaja koji izložba nudi

posjetiocima. Pored sedamnaest izložbenih panoa (deset sa detaljnim opisima i

arhitektonskim karakteristikama svake od deset kuća prikazanih izložbom i sedam sa

uopštenim podacima o tipologiji, materijalizaciji i razvoju stare bosanske kuće)

autorice Tijane Veljković, vanjske saradnice Zavoda, izložbu su u početku činile i dvije

makete starih bosanskih kuća: Suljagića konak u Špionici, općina Srebrenik i kuća Mare

Popović, u Varoši, općina Gračanica, dok je danas tu deset maketa. Uz dvije pomenute,

Baština sjeveroistočne Bosne VIII

270

radi se o kućama porodica Junuzović (Banovići Selo, općina Banovići), Kabarić (Vrtage

– Gračanica, općina Živinice), Čamdžić (Puračić, općina Lukavac), Muhić (Goletići,

općina Kladanj), Smajlović (Ćehaje, općina Srebrenik), Hodžić (Mala Brijesnica, općina

Doboj-Istok), Gradaščević (Gradačac, općina Gradačac) i Bugilović (Gornja Tuzla,

općina Tuzla). Četiri od pomenutih deset starih kuća proglašene su i nacionalnim

spomenicima Bosne i Hercegovine (Popović, Suljagić, Gradaščević i Čamdžić). Makete

kuća su, po uputama uposlenika Zavoda, izradili učenici profesorice Jasminke Dropić iz

Mješovite srednje građevinsko-geodetske škole u Tuzli.

Zavod je izložbu redovno organizovao u saradnji sa lokalnim kulturnim

institucijama, poput biblioteka ili Kulturnih centara. Tako je saradnja sa JU Javna

biblioteka Lukavac rezultirala prikazivanjem izložbe čije svečano otvorenje je bilo

upriličeno 15. oktobra 2015. godine. Pored brojnih zaljubljenika u historiju i starine,

gosti na otvorenju izložbe bili su i učesnici međunarodnog savjetovanja „Arhivska

praksa 2015“, ispred čijeg organizatora, Arhiva TK, se prisutnima obratio mr. sc. Omer

Zulić, direktor Arhiva. O izložbi i saradnji Zavoda i Javne biblioteke Lukavac, iz koje se

kasnije izrodila i velika naučna konferencija „Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe

općine Lukavac“, govorili su direktori dvaju pomenutih institucija, Benjamin

Bajrektarević i Nihada Fajić, dok je čast da izložbu zvanično proglasi otvorenom pripala

dr. Dževdetu Osmanbegoviću, predsjedavajućem OV Lukavac. Za koncepciju izložbene

postavke zaslužni su bili Semir Hadžimusić i Munisa Kovačević, stručni saradnici

Zavoda i Mihad Sakić iz Javne biblioteke Lukavac. Prigodan kulturno-zabavni program

priredili su članovi GKUD Lukavac.

Sl. 2. Detalj sa otvorenja izložbe u Lukavcu (august 2015. godine)

Izložba je nakon Lukavca „otputovala“ u Banoviće (19. novembar 2015. godine),

tačnije u prostorije JU Javna biblioteka Banovići. Među brojim gostima našao se i

tadašnji ministar obrazovanja nauke, kulture i sporta TK, Izet Jagodić. Zvanično je

izložbu otvorenom proglasio Adem Mostarlić, zamjenik načelnika općine Banovići, a

prisutnima su se obratili i prof. dr. Mirsad Kunić sa Filozofkog fakulteta Univerziteta u

Baština sjeveroistočne Bosne VIII

271

Tuzli i Edis Hodžić, direktor JU Javna biblioteka Banovići, koji je zajedno sa Munisom

Kovačević, Emilom Mujkićem i Samidom Latifovićem, stručnim saradnicima pri

Zavodu, bio zaslužan i za izgled izložbene postavke.

Uslijedilo je javno predstavljanje izložbe u prostorijama Bosanskog kulturnog

centra Živinice. Otvorenje je upriličeno 14. decembra 2015. godine, uz prisustvo

brojnih eminentnih imena iz svijeta nauke (prof. dr. emeritus Salih Kulenović; prof. dr.

Nusret Mujagić, dipl. ing. arh, koji je održao govor o staroj bosanskoj stambenoj gradnji;

Suad Avdagić, sekretar OV Živinice, koji je zvanično otvorio izložbu i koji je, inače, dobar

dio vlastitog likovnog stvaralaštva posvetio upravo starim bosanskim kućama, itd.), ali

i mladih zaljubljenika u kulturu i histotriju – otvorenju su prisustvovali i učenici Srednje

građevinsko-geodetske škole u Tuzli, koji su, kao što je navedeno u uvodu, zaslužni za

izradu maketa deset kuća predstavljenih izložbom.

Sl. 3. i 4: Izložba Kuća sjeveroistočne Bosne u

Banovićima i Živinicama (novembar, decembar

2015. godine)

Epitet „putujuće izložbe“ Kuća sjeveroistočne Bosne nastavila je opravdavati i u

2016. godini. Povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 29.

februara 2016. godine, u prostorijama Bosanskog kulturnog centra „Alija Izetbegović“

Kalesija upriličeno je novo svečano otvorenje izložbe. U uvodnom dijelu ceremonije,

održanom u kino sali BKC-a, prisutnima su se obratili direktor BKC-a, Mufid Klinčević i

prof. dr. Mirsad Kunić sa Filozofskog fakulteta u Tuzli, koji je sa stručnog aspekta

govorio o fenomenu tradicionalne bosanske stambene gradnje i o važnosti očuvanja

graditeljskog naslijeđa. Ovom prilikom ostvarena je i saradnja sa nekoliko okolnih

osnovnih škola, pa su tako svoju prezentaciju o tradicionalnoj gradnji na prostoru

Kalesije i o mogućnostima zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa održale

učenice O.Š. „Tojšići", profesora Ekrema Sakića. Također su, pored Zavodovih, izloženi

i eksponati i makete koje su radili učenici osnovnih škola u Kalesiji, Vukovijama,

Memićima, Raincima i Tojšićima. Nakon što su u kino sali posjetioci pogledali film o

Baština sjeveroistočne Bosne VIII

272

staroj bosanskoj arhitekturi, koji Zavod prikazuje na svakom otvorenju izložbe, prešli

su u galerijski prostor BKC-a, gdje su mogli pogledati izložbu i druge pomenute makete.

Nakon Kalesije, izložba je „dom“ našla u Gračanici, tačnije prostorijama

tamošnjeg Bosanskog kulturnog centra. Svečano otvorenje upriličeno je 7. aprila 2016.

godine i bilo je dio bogatog kulturnog programa posvećenog obilježavanju Dana

oslobođenja Gračanice u Drugom svjetskom ratu. Za koncepciju izložbene postavke bili

su zaslužni Emil Mujkić, stručni saradnik Zavoda za historijsko naslijeđe, te ispred BKC-

a Gračanica Edin Šaković, stručni saradnik za kulturno-historijsko naslijeđe. Brojnim

gostima, među kojima se našao i načelnik općine Gračanica, Nusret Helić, obratili su se

i nešto više o samo izložbi i starobosanskoj stambenoj gradnji uopšte rekli prof. dr.

Mirsad Kunić i direktor Zavoda, Benjamin Bajrektarević, koji je izložbu i zvanično

proglasio otvorenom.

Sl. 5. i 6: Detalji sa otvorenja izložbe u Kalesiji i Gračanici (februar i april 2016. godine)

U svakoj od navedenih opština izložba je ostajala otvorena tridesetak dana,

unutar kojih su zabilježene brojne organizovane i nasumične posjete. Posebno raduju

posjete učenika, koji se kroz izložbu na neki način po prvi puta u svojim životima

susreću sa pojmom kulturno-historijskog naslijeđa njihove domovine. Stoga se može

zaključiti da Kuća sjeveroistočne Bosne uspješno ispunjava svoj osnovni cilj –

prezentovanje dijela kulturno-historijskog naslijeđa našeg kraja i širenje kod

stanovništva svijesti o postojanju i značaju tog naslijeđa.

Sve ceremonije svečanih otvorenja izložbe bile su medijski dobro propraćene.

Lokalne televizijske kuće su emitujući priloge o izložbi dale svoj doprinos ostvarenju

njenih gore pomenutih ciljeva. Pored toga, za Zavod je od velikog značaja i saradnja sa

određenim kulturnim i naučnim institucijama, koja se svakim novim organizovanjem

ove izložbe učvršćuje ili u nekim slučajevima tek uspostavlja.

Budući planovi Zavoda vezani za ovu izložbu odnose se prije svega na njeno

dalje prezentovanje po opštinama Tuzlanskog kantona. Neki termini već su unaprijed

dogovoreni, neki načelno, a izvjesno je da će izložba u skorijoj budućnosti ponovo biti

prikazivana i van granica TK, ali i Federacije BiH.