ku]ice za ptice - naturaviva.hr · [umska crvenperka nastanjuje parkove, vo}njake, ve}e vrtove i...
TRANSCRIPT
V E S N A T U T I [
K U ] I C E Z A P T I C E
Javna ustanova za upravljanje zašti}enim prirodnim vrijednostima Karlova~ke županije 2008
3
Velik broj pti~jih vrsta koje se gnijezde u dupljama ili raznim pukotinama prihva}aju ku}ice za gnije`|enje. U Hrvatskoj se gnijezdi 50-tak vrsta duplja{ica ili poluduplja{ica, a ve}inu mo`emo privu}i na gnije`|enje u odgovaraju}e ku}ice.
Duplja[ice su ptice koje za gnije`|enje odabiru duplje u drve}u. Ulazni otvor u duplju malen je i veli~inom uglavnom odgovara veli~ini ptice - otvor je obi~no velik tek toliko da ptica kroz njega normalno prolazi. Duplja{ice su uglavnom ptice {umskih stani{ta, a najbrojnije su u starim {umama bogatim drve}em s dupljama. Duplja{ice su, na primjer: velika, plavetna, crnoglava i jelova sjenica, ~vorak, brgljez, djetli}i, `une, golub duplja{ i neke vrste sova.
Djetli}i i `une su jedine duplja{ice koje same u drve}u bu{e duplje za gnije`|enje.
Gnijezde se u dupljama koje kopaju naj~eš{}e u natrulim dijelovima stabala,
ali i zdravim mek{im vrstama drveta. O njima ovisi ~itav niz {umskih ptica, tzv.
sekundarnih duplja{ica (sjenice, muharice, sove, … ) koje nisu o mogu}nosti
same bu{iti duplje ve} za gnije`|enje koriste njihove napu{tene duplje.
Veliki djetli} je naš naj~e{}i djetli}. Naseljava razli~ite tipove {uma, vo}njake,
vrtove, parkove i šumarke. ^esta je stanarica kontinentalne Hrvatske, dok je u
priobalju rje|i. Hrani se uglavnom kukcima i njihovim li~inkama koje skuplja po
kori i ispod kore stabla. Zimi se tako|er hrani sjemenkama i plodovima. Polog
se sastoji od 47 jaja, a inkubacija traje 1013 dana. Na jajima le`e i mu`jak i `enka.
Mladi su sposobni za let sa 2024 dana starosti. Djetli}i i `une rijetko prihva}aju
ku}ice za duplja{ice. Ku}ice moraju biti ispunjene polieuranskom masom, osim
dijela neposredno uz ulaznu rupu i postavljene relativno visoko na deblo (na
minimalno 34 m visine).
KU]ICE ZA PTICE
Veliki djetli}, pti} u gnijezdu
Plavetna sjenica
foto
: Dav
or
]ik
ovi
}
foto
: Dar
ko P
od
rave
c
CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
UDK
TUTI[, Vesna Ku}ice za ptice / Vesna Tuti{ ; Zagreb : izdava~, 2008
ISBN 953-xxxxxxxxx
naslov KUĆICE ZA PTICE
autor dr. sc. Vesna Tutiš
izdava~ Javna ustanova za upravljanje za{ti}enim
prirodnim vrijednostima Karlova~ke županije
za izdava~a Darka Spudi}
urednica Vesna Tuti{
dizajn i grafička priprema GoreDesignGroup, Zagreb
tisak Kerschoffset, Zagreb
naklada 4000 primjeraka
Ovaj publikacija tiskana je u okviru projekta „[kole promotori
za{ti}enih prirodnih vrijednosti Karlova~ke `upanije“. Nositelj
projekta je Javna ustanova za upravljanje za{ti}enim prirodnim
vrijednostima Karlova~ke županije.
Projekt je proveden u suradnji s Upravom {uma Podru`nica
Karlovac, Veleu~ili{tem u Karlovcu –Odjel lovstva i za{tite
prirode, turisti~kim zajednicama gradova i op}ina Karlova~ke
`upanije, Turisti~kom zajednicom Karlova~ke `upanije,
Gradskim muzejom grada Karlovca i Ekolo{kim dru{tvom PAN.
U provedbi projekta sudjelovali su u~enici i profesori iz jedanaest
{kola s podru~ja karlova~ke `upanije: O[ Kamanje iz Kamanja;
O[ Dragojle Jarnevi}, O[ Grabrik i Prirodoslovne {kole iz
Karlovca; O[ Katarine Zrinski iz Krnjaka; O[ Ivane Brli}
Ma`urani} i Gimnazije Bernardina Frankopana iz Ogulina; O[
Slave Ra{kaj iz Ozalja; O[ Skakavac iz Skakavca; Srednje {kola iz
Slunja i O[ @akanje iz @akanja.
Financijsku potporu projektu pru`ili su: Karlova~ka `upanija,
Fond za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost i tvrtka
Holcim Hrvatska.
Zahvala autora:
Najtoplije se zahvaljujem Davoru ]ikovi}u, Borisu Debogovi}u,
Miroslavu Dev~i}u, Darku Ivanu Grlici, Davoru Krnjeti, Kre{imiru
Leskovaru, Ivici Loli}u, Kre{imiru Mandi}u, Darku Podravcu
i Vesni Zadravec {to su ustupili svoje fotografije te tako
omogu}ili da ova publikacija bude bogato ilustrirana.
Portalu www.ptice.net zahvaljujem se {to mi je preko
osobnih stranica autora olak{ao pronala`enje fotografija.
[umska crvenperka nastanjuje parkove, vo}njake, ve}e vrtove i otvorene {ume.
U Hrvatskoj je rasprostranjena u unutra{njosti, no nije osobito brojna. Hrani se
uglavnom kukcima (leptirima i njihovim gusjenicama te kornja{ima) i paucima.
U pologu je obi~no 5-7 jaja, a inkubacija traje 12-16 dana. Pti}i mogu letjeti u
dobi od 14-15 dana. Prihva}a razli~ite ku}ice – i ku}ice za duplja{ice i ku}ice za
poluduplja{ice. Vrlo su osjetljive na uznemiravanje.
[umska sova naj~e{}a je sova u
Hrvatskoj. [iroko je rasprostranjena.
Naseljava razli~ite tipove {uma,
parkove, vo}njake i naselja. Ne
gradi gnijezdo, nego se gnijezdi
u dupljama. Ako nema duplji,
gnijezdi se u napu{tenim gnijezdima
vrana, svraka, kobaca, vjeverica ili
{kanjaca, povremeno i na tavanima
ili u dimnjacima. U pologu je obi~no
3-5 jaja, inkubacija traje 28-30 dana.
Pti}i napu{taju gnijezdo u dobi od
25-30 dana, a za let su sposobni sa
32-37 dana starosti.
Stoga su u dana{nje vrijeme populacije mnogih duplja{ica smanjuju, a neke su od tih vrsta i ugro`ene, npr. planinski djetli}, golub duplja{, zlatovrana. Nedostatnost prirodnih duplji mo`emo, barem djelomi~no, nadomjestiti postavljanjem ku}ica za gnije`|enje koje ve}ina duplja{ica vrlo rado prihva}a.
U moderno ure|enim parkovima, vrtovima i vo}njacima stabala s dupljama gotovo da i nema, pa se u njima gnijezdi vrlo malo ptica duplja{ica – mnogo manje nego {to je optimalno s obzirom na koli~inu raspolo`ive hrane.
Uobi~ajene metode ure|ivanja {uma uklju~uju redovitu sje~u suhih i o{te}enih stabala pa je prirodnih duplji danas i u {umama malo.
Mali djetli}, mu`jak
Crvenrepka, mu`jak
[umska sova, mladi u gnijezdu
foto
: Dav
or
Krn
jeta
foto
: Dav
or
Krn
jeta
foto
: Dar
ko P
od
rave
c
4 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 5
poluDuplja[ice se gnijezde u dupljama ili u pukotinama u zidovima, strmim obalama, stijenama i sli~nim zaklonjenim mjestima, a neke katkada se gnijezde i na otvorenijim mjestima. Ulazni otvor u duplje ili pukotine u kojima se gnijezde poluduplja{ice obi~no je znatno ve}i od ptice. Poluduplja{ice su vjetru{a, ~iope, vijoglav, zlatovrana, mrka crvenrepka, pal~i}, crvenda}, gorska i bijela pastirica i dr.
Vjetru{a je na{ naj~e{}i sokol. Rasprostranjena je u cijeloj Hrvatskoj. Nastanjuje
otvorene predjele, mozai~ke seoske krajolike, a nalazimo je i u gradovima.
Hrani se prete`ito sitnim sisavcima, osobito voluharicama, krupnijim kukcima,
sitnim pticama i gmazovima. Ne gradi gnijezdo nego se gnijezdi u pukotinama
i rupama u stijenama i liticama, vi{im zgradama te u gnijezdima drugih ptica
(vrane, svrake i sl.). U pologu obi~no ima 3-6 jaja. Inkubacija traje 27-29 dana, a
pti}i mogu letjeti u dobi od 27-32 dana. Prihva}a poluotvorene ku}ice koje treba
postaviti visoko u kro{nju, na 4-5 m visine. Osobito rado prihva}a ku}ice na
otvorenim, poljodjelskim predjelima gdje nema mjesta za njihovo gnije`|enje.
Ku}ice tu mo`emo postaviti na stupove, na 2-3 m visine. Sa strane ku}ice za
vjetru{u dobro je pri~vrstiti pre~ku da bi odrasle ptice i pti}i mogli slijetati na nju.
Na dno ku}ice treba staviti gran~ica i suhe mahovine gotovo do razine ulazne
rupe.
Muharica je relativno malobrojna gnjezdarica Hrvatske. Hrani se kukcima,
prete`ito muhama, no lovi i p~ele, ose i leptire. Plijen uglavnom lovi u letu.
Gnijezdo gradi u pukotinama u drve}u ili zidovima. Godi{nje ima 1-2 legla. Polog
se sastoji od 4-5 jaja. Inkubacija traje 12-14 dana, a pti}i mogu letjeti u dobi od
12-16 dana. Katkad je mo`emo privu}i na gnije`|enje u poluotvorene ku}ice s vrlo
niskom prednjom stranicom.
Vjetru{a
Muharica fo
to: I
vica
Lo
li}
foto
: Kru
no
slav
Man
di}
Iako se ku}ice naj~e{}e izra|uju za sitne pjevice, sjenice, ~vorke, muharice i sl., ku}ice vrlo dobro prihva}aju i krupnije ptice, na primjer: {umska sova, jastreba~a, kukuvija, planinski }uk, sivi }uk, vjetru{a, ~avka, golub duplja{ i dr.
U naru{enim prirodnim uvjetima ~ak katkad i ptice koje normalno same bu{e vlastite rupe za gnije`|enje, npr. crna `una i veliki djetli}, prihva}aju ku}ice za gnije`|enje.
U suvremenu {umarsku praksu sve vi{e prodiru spoznaje o potrebi da se {umama gospodari tako da se {to vi{e zadr`i njihova prirodnost. Mnogo je ekonomi~nije i ekolo{ki opravdanije {umom upravljati tako da se duplja{icama osigura dovoljno mjesta za gnije`|enje, nego da se kontrola {tetnika provodi skupim i ~esto {tetnim kemijskim sredstvima.
Duplja{icama u vrtovima i vo}njacima pomo}i }emo tako da ne sije~emo stare vo}ke s dupljama, ali i postavljanjem ku}ica za gnije`|enje. Tako mo`emo pove}ati broj sjenica i drugih duplja{ica. Time doprinosimo ne samo za{titi tih ptica, nego i za{titi na{ih vo}njaka, povrtnjaka i cvjetnjaka od raznih {tetnika.
Ku}ice za gnije`|enje ptica mogu biti raznih oblika i izra|ene od razli~itih materijala. Va`no je da ku}ice one budu jeftine i jednostavne, ali ~vrste i kvalitetne. Primjenom jednostavnih shema prikazanih u ovoj bro{uri mo`emo napraviti mnogo kvalitetnih i funkcionalnih ku}ica.
Ku}ice za gnije`|enje izra|uju se naj~e{}e u nekoliko osnovnih modela. Modeli izra|eni prema prilo`enim crte`ima mogu se prilagoditi ve}ini ptica - mijenja se samo veli~ina ku}ice i veli~ina ulaznog otvora.
O veli~ini i obliku ku}ice, veli~ini otvora i stani{tu u kojem su ku}ice postavljene ovisi koje }e se vrste u njima nastaniti.
foto
: Kre
{im
ir L
esko
var
foto
: Dav
or
Krn
jeta
foto
: Dav
or
Krn
jeta
Velika sjenica
Gnijezdo kosa u ku}ici
^vorak u ku}ici
6 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 7
Duplja{ice su vrlo va`ne za normalno funkcioniranje {umskih ekosustava. To su uglavnom vrste koje se prete`ito hrane jajima, li~inkama i odraslim kukcima (djetli}i, sjenice) ili glodavcima (sove) te imaju va`nu ulogu u kontroli brojnosti vrsta koje se smatraju {tetnicima u {umama.
Da bi ptice mogle {tititi {umu od {tetnika, njihove populacije moraju biti brojne i stabilne. To se ostvaruje upravljanjem {umom tako da im se osigura dovoljno prirodnih mjesta za gnije`|enje. Zato se u {umi treba ostavljati ve}i broj su{aca i o{te}enih stabala. U mladim i srednjodobnim {umama, gdje nema dovoljno velikih stabala, postavljanje ku}ica pomo}i }e gnije`|enju duplja{ice .
Jedan par sjenica, na primjer, s prosje~no 8 pti}a u leglu, dnevno pojede oko
1000 li~inki. Tijekom svega 20 dana, koliko je pti}ima potrebno do izlijetanja iz
gnijezda, obitelj sjenica ulovi ~ak 20.000 li~inki.
PREMALA SLIKA
Velika sjenica
Mrka crvenperka, `enka
[umska sova
foto
: Mir
osl
av D
ev~i
}
foto
: Ves
na
Zad
rave
c
foto
: Dav
or
Krn
jeta
Ku}ica od dasaka za duplja{iceKu}ice je najbolje raditi od daska debljine 2 do 2,5 cm (najmanje 1,5 cm), koje }e pticama osigurati dovoljnu toplinsku izolaciju.
Po`eljno je da se ku}ice izra|uju od suhih dasaka, da nakon izrade ne bi su{enjem i stezanjem drva u njima nastale ne`eljene pukotine.
Leglo velike sjenice u ku}ici
foto
: Dav
or
Krn
jeta
Kad god je to mogu}e, s obzirom na materijal kojim raspola`emo, ku}icu treba «krojiti» tako da godovi budu postavljeni okomito – tako }e se ki{a lak{e slijevati s ku}ice i ona }e dulje trajati.
8 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 9
Plavetna sjenica na gnijezdu u ku}ici
Kos
foto
: Dav
or
Krn
jeta
Materijal za izradu ku}ica
Ku}ice se mogu izraditi od razli~itih materijala: drva, betona i sl. Zbog izvrsnih izolacijskih svojstava drvo je izrazito najbolji i naj~e{}i materijal. Dobre su sve vrste drva, meko i tvrdo, osim {perplo~e i iverice. Ku}ice se nipo{to ne smiju izra|ivati od metala i plastike jer ti materijali ne pru`aju nikakvu toplinsku izolaciju. Od plastike se mogu na~initi neki dijelovi ku}ica – npr. krov. Naj~e{}e se izra|uju ku}ice od dasaka, ali izvrsne su i ku}ice od {upljih ili punih trupaca.
Omiljena stani{ta plavetne sjenice listopadne su {ume, `ivice, vrtovi, parkovi. Hrani se kukcima i paucima, a zimi i
sjemenkama. Gnijezdo gradi u dupljama, rupama u stupovima, zidovima i sl. Obi~no ima jedno leglo godi{nje. U pologu je
naj~e{}e 10-12 jaja. Inkubacija traje 13-16 dana. Na jajima le`i samo `enka koju za to vrijeme hrani mu`jak - i vi{e od 1000 puta
u istom danu. Mladi mogu letjeti s 16-22 dana. Rado naselja ku}ice za duplja{ice i uz veliku sjenicu vjerojatno }e biti naj~e{}i
stanovnik u na{im ku}icama.
Kos je {iroko rasprostranjen u Hrvatskoj. Obitava u razli~itim {umama i {ikarama, kao i u drugim stani{tima s barem malo
grmlja: parkovima, vrtovima, vo}njacima, naseljima. Hrani se kukcima, gujavicama i pu`evima, a tako|er i razli~itim bobicama
i vo}em, ponajvi{e u jesen i zimu. Gnijezda grade uz debla manjih stabala ili u grmlju, ~esto i na zgradama, ogradama i sl, a
povremeno i na tlu. Obi~no imaju 2-3 legla godi{nje. U pologu je 3-5 jaja, inkubacija traje 12-14 dana. Na jajima le`i `enka.
Pti}i su za let sposobni sa 13-19
dana, ali gnijezdo napu{taju dok
jo{ ne mogu letjeti. Kos katkad
prihva}a poluotvorenu ku}icu s
vrlo niskom prednjom stranicom.
Ku}icu trebamo postaviti na
skrovito mjesto – na zid ku}e ili
na ogradu obraslu grmljem ili
penja~icama. Ku}icu je dovoljno
staviti na 1-2 m visine. fo
to: K
re{i
mir
Les
kova
r fo
to: V
esn
a Za
dra
vec
Velika sjenica nastanjuje {ume, podru~ja obrasla ra{trkanim drve}em i grmljem,
parkove, vo}njake, vrtove i naselja. To je na{a najbrojnija i najrasprostranjenija
sjenica, gnijezdi se {irom Hrvatske. Prete`ito se hrani kukcima (osobito
gusjenicama i kornja{ima) te paucima, a zimi sjemenkama i plodovima. Gnijezda
gradi u dupljama, rupama u zidovima, u cijevima ograda i sl., a vrlo rado prihva}
a ku}ice za gnije`|enje. Naj~e{}e ima dva legla godi{nje. U pologu je obi~no 5 do
12 jaja. Inkubacija traje 12-15 dana, a pti}i su sposobni za let sa 16-22 dana starosti.
Rado prihva}a ku}ice za duplja{ice.
Ku}ica od trupaca za duplja{ice
Ku}ice izra|ene od trupaca imaju izvrsna izolacijska svojstva i osobito su korisne za sitne ptice, primjerice za sjenice. Vrlo su dopadljive i dobro se uklapaju u okolinu.
Te ku}ice mogu se izraditi iz komada prirodno {upljega drva ili iz klada ~vrstog, punoga drva. Za izradu takvih ku}ica mogu se rabiti i okrajci s korom koji ostaju pri piljenju debla, a koji se mogu nabaviti u pilani po povoljnim cijenama.
Izraditi ku}icu iz {upljega drva obi~no je lak{e, no valja paziti da se rade samo iz ve} sru{enih stabala ili grana. Pogre{no je posje }i {uplje stablo ili granu da bismo dobili materijal za izradu “zgod nih” ku}ica. Ru{enjem takvih stabala uni{tavaju se pri rodne duplje koje uvijek imaju prednost pred umjetno postavljenim ku}icama!
10 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 11
Leglo kosa u ku}ici
Velika sjenica Velika sjenica u ku}ici
Plavetna sjenica
foto
: Dav
or
Krn
jeta
Ku}ica od dasaka za poluduplja{iceKu}ica od dasaka za poluduplja{ice u osnovi je vrlo sli~na ku}ici za duplja{ice. Razlika je u jedino u tome {to te ku}ice imaju ve}e ulazne otvore – otvorena je polovica prednje strane ku}ice.
foto
: Dav
or
Krn
jeta
foto
: Ves
na
Zad
rave
c fo
to: V
esn
a Za
dra
vec
Krov
Krov je najbolje izraditi od tvrdoga drva koje je otpornije na vlagu i isu{ivanje. Ako krov radimo od mekoga drva mo`emo ga pokriti ljepenkom (ter-papirom), {to }e produljiti njegovo trajanje.
Najbolje je da krov natkriva prednju stranu i bo~ne stranice ku}ice tvore}i strehu, koja unutra{njost ku}ice bolje {titi za lo{eg vremena.
Dobro je da je krov ku}ice i nako{en tako da “pada” prema naprijed. Tako se osigurava otjecanje vode - voda se ne zadr`ava na krovu pa se on lak{e su{i i drvo manje truli, a manje je i proki{njavanje i vla`enje unutra{njosti ku}ice.
Nagib krova mo`e se osigurati tako da bo~ne daske ispilimo ukoso. To malo ote`ava izradu ku}ice. Drugi je na~in jednostavniji - ku}icu pri~vrstimo na deblo tako da visi prema naprijed. Ku}icu je potrebno blago nakositi prema naprijed i zato da se sprije~ilo padanje ki{e kroz ulaznu rupu.
Vijoglav je jedina djetlovka koja ne kopa duplje nego se gnijezdi u starim
dupljama ostalih djetli}a i drugim {upljinama u deblu. Obitava u otvorenim
{umama, vo}njacima, i parkovima. U Hrvatskoj je {iroko rasprostranjen.
Prete`ito se hrani mravima, ali lovi i druge kukce. Obi~no ima 1-2 legla godi{nje.
Polog ~ini 7-10 jaja. Inkubacija traje 12-14 dana, a perna}enje mladih 18-22 dana.
Rado se gnijezdi u ku}icama za duplja{ice.
12 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 13
Izrada kućice za dupljašice iz punog drva / Izrada kućice za sjenice
Za izradu ku}ice uzmemo kladu promjera drva od 23 cm i ispilimo je na potrebnu du`inu (oko 30 cm).
S jednog kraja klade otpilimo «kri{ku» {irine 2,5 cm. Ona }e poslu`iti za dno ku}ice.
Unutarnji dio dobivenih ~e tvrtina izre`emo tako da ostane vanjski dio trupca po-kriven korom debljine 4-5 cm.
1
5
4
3
2
6
7
8
9
Kladu raskolimo na dva dijela.
Na popre~nom presjeku klade najbolje je nacrtati smjernice za rezanje. U sredini klade nacrtamo kvadrat veli~ine 13x13 cm (mo`e i manji – 11x11 cm) {to }e odgovarati unutarnjim mjerama ku}ice.
Jednu od dobivenih ~etvrtina (to }e biti stra`nja
stranica ku}ice) ~avlima pri~vrstimo na
drvenu letvu dulju od visine ku}ice.
Svrdlom izbu{imo 3 ili 4 rupe kroz koje treba
zabiti ~avle. ^avle zabijemo tako da su glavice
s unutarnje strane.
Dobivene polovice raskolimo na pola.
U jednoj od dobivenih ~etvrtina (to }e biti
prednja stranica ku}ice) probu{imo rupu `eljenog
promjera (2,8 cm).
Na vrhu i na dnu dobivene ~etvrtine debla spojimo valovitim limovima za spajanje ili drugim tipovima spojnica u oblu ku}icu s dupljom.
Nakon spajanja ~etvrtina s donje strane
na ku}icu pribijemo dno, a na gornju stranu pri~vrstimo
krov tako da se mo`e prema potrebi otvoriti.
foto
: Kre
{im
ir L
esko
var
Vijoglav
Gdje?Ku}ice mo`emo postavljati u vrtove, vo}njake ili u {umu. Postavljamo ih u mirnije dijelove vrtova ili vo}njaka. Ku}ice ne smijemo postavljati u neposrednoj blizini hranilica za ptice – ptice koje dolaze na hranilicu uznemirivat }e ptice koji se poku{avaju gnijezditi. Hranilice ~esto privla~e i ptice grabljivice, {to dodatno ugro`ava ptice u tako smje{tenoj ku}ici.
Na koju visinu?Za ve}inu pjevica ku}ice je dovoljno postaviti na 1,5 do 2 m visine. U parkovima je po`eljno stavljati ku}ice iznad 2 metra da bi bile te`e dostupne. Vrste koji se gnijezde u poluotvorenim ku}icama (npr. kos, siva muharica, crvenda}) za gnije`|enje vi{e vole skrovita mjesta, pa je ku}ice za te ptice najbolje pri~vrstiti na drvo, zid ili ogradu obraslu biljkama penja~icama ili grmljem. Visina na koju je ku}ica postavljena manje je va`na od koli~ine pokrova. Crvenda}i se mogu gnijezditi blizu tla, a i visoko u br{ljanu. Neke vrste vole visoko postavljene ku}ice – npr. za djetli}e ku}ice treba postaviti na najmanje 3 do 4 m visine.
Broj i razmak između kućicaVe}ina pjevica teritorijalne su vrste, o ~emu treba voditi ra~una pri postavljanju ku}ica. Ako ku}ice postavimo previ{e gusto, mnoge }e ostati prazne. Dobro je prvo postaviti nekoliko ku}ica i ravnomjerno ih rasporediti, a zatim postupno izme|u njih dodavati nove ku}ice. Najbolje je ako je razmak izme|u ku}ica u vrtu oko 10-15 m, a u {umi ne{to ve}i, 25 m u bjelogori~nim i 40-50 m u crnogori~nim {umama.
Kamo okrenuti ulaz kućice?
Ku}ice treba postaviti na sjenovito mjesto, za{ti}eno od direktnoga sunca i vjetra tako da je ulaz zaklonjen od izravnih sun~evih zraka, jakog vjetra i ki{e. Nije dobro ako sun~eve zrake “tuku” izravno u ku}icu jer mo`e do}i do pregrijavanja.
Postavljanje kućica
Poljski vrabac {iroko je rasprostranjen u Hrvatskoj. ^est je u kontinentalnim
podru~jima, a rijedak u priobalju. Obitava uz naselja, po poljodjelskim
povr{inama, predjelima s ra{trkanim drve}em, u rijetkim otvorenim {umama.
Odrasle ptice hrane se sjemenkama i kukcima, ali pti}e hrane isklju~ivo kukcima
Gnijezda grade u dupljama, u rupama na zgradama i sl. Godi{nje imaju 1-3 legla.
U pologu je obi~no 3-6 jaja, inkubacija traje 11-14 dana, a pti}i mogu letjeti s 15-20
dana. Rado prihva}a ku}ice za duplja{ice. Dru`evni su – ~esto se gnijezde u
rahlim kolonijama pa stoga mo`emo postaviti vi{e ku}ica, jednu do druge.
14 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 15
Drenaža
Iako nagib krova i streha smanjuju mogu}nost ula`enja ki{e u ku}icu, za jakih i dugotrajnih ki{a voda mo`e prodrijeti unutra. Da bi se sprije~ilo zadr`avanje vode u ku}ici, treba osigurati drena`u, {to se posti`e bu{enjem rupa (promjera 6-7 mm) na dnu ku}ice.
Zaštita kućica
Gotove ku}ice mo`emo premazati kvalitetnim i za ptice ne{kodljivim sredstvom za za{titu drva na bazi vode (npr. Sadolinom), da bi se pove}ala njihova otpornost i osigurala trajnost. Ku}ice se premazuju samo s vanjske strane, a dio neposredno oko ulazne rupe najbolje je ostaviti nepremazanim. Nakon za{tite drva, ku}ice treba ostaviti nekoliko dana da se dobro provjetre i osu{e. Postavljaju se potpuno suhe ku}ice.
Mrka crvenrepka {iroko je
rasprostranjena u Hrvatskoj.
Primarno je gnjezdarica
stjenovitih planinskih predjela
gdje se gnijezdi po stijenama i
liticama. Prilagodila se `ivotu u
ljudskim naseljima te pro{irila
i u gradove, gdje se gnijezdi u
pukotinama pod krovovima
i u zidovima zgrada ili drugih
objekata. Hrani se uglavnom
kukcima, ali lovi i paukove te
gujavice. Obi~no ima 2 legla
godi{nje. U pologu je naj~e{}e 4-6
jaja, a inkubacija traje 13-17 dana.
Pti}i mogu letjeti u dobi od 12-19
dana. Prihva}a poluotvorene ku}
ice za gnije`|enje koje je najbolje
postaviti na ku}u, gara`u, {tagalj
i sl., najbolje neposredno ispod
krova.
foto
: Ivi
ca L
oli}
foto
: Ivi
ca L
oli}
Poljski vrabacMrka crvenrepka, mu`jak
Nakon ~i{}enja, ku}ice je najbolje nekoliko tjedana ostaviti otvorenim da bi se dobro provjetrile. Da bi se mogle ~istiti, ku}ice moraju se mo}i otvoriti, {to se naj~e{}e posti`e ugradnjom krova, dna ili stranice koji se mogu otvoriti.
Kada postavljati ku}ice?
Ku}ice mo`emo postavljati tijekom cijele godine, no najbr`e }e biti zauzete ako ih postavimo u jesen, a najkasnije u sije~nju. Mnoge potencijalne gnjezdarice (npr. sjenice i brgljezi) stanarice su, te ve} u velja~i i o`ujku izabiru teritorij za gnije`|enje.
Trebamo li u ku}icu dodavati materijal za gradnju gnijezda?
Ve}ina vrsta sama skupljaju materijal za gradnju svojega gnijezda te ku}ice za njih ostavljamo praznim. Iznimka su sove i vjetru{a koje same ne grade svoja gnijezda. U ku}ice namijenjene sovama dobro je staviti sloj suhog li{}a, sijena ili krupne piljevine.
^i{}enje i odr`avanje ku}ica
Ku}ice trebamo redovito ~istiti. Ako ~i{}enje zanemarujmo, nakon nekoliko godina one }e biti pune gnijezde}eg materijala i neprikladne za gnije`|enje. Najbolje ih je ~istiti odmah nakon gnije`|enja, a najkasnije u rujnu ili listopadu. Staro gnijezdo i materijal koji izvadimo iz ku}ica dobro je spaliti, {to }e pomo}i uni{tavanju parazita i njihovih jaja{aca. Dobro je da pri ~i{}enju nosimo gumene rukavice, jer neki paraziti ptica mogu ugristi i ~ovjeka, te uzrokovati crvenilo i svrbe`.
16 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 17
Pričvršćivanje kućica
Ku}icu treba pri~vrstiti na stablo tako da je stabilna i ne mo`e pasti. Mo`emo je pri~vrstiti `icom koju omotamo oko debla i ku}ice, ~avlima je pribiti za deblo ili objesiti na granu. Za pri~vr{}ivanje ku}ica najbolje je rabiti nehr|aju}u `icu, ~avle ili vijke. Povremeno treba provjeriti stoje li ku}ice jo{ uvijek ~vrsto te treba li `icu kojom je ku}ica povezna otpustiti da ne bi urasla u drvo.
Ako se ku}ica postavlja pribijanjem na deblo, dobro je na stra`nju stranu ku}ice (tj. stra`nju dasku) pribiti ~vrstu letvu tako da ona viri po 10 cm s gornje i donje strane ku}ice. Kroz dio letve koji viri iznad i ispod ku}ice ~avlima se ku}ica pri~vrsti za stablo. Tako ku}ica ne}e biti naslonjena na deblo i lak{e }e se su{iti, {to }e produ`iti njezino trajanje.
U vrtovima u kojima nema odgovaraju}ega drve}a za vje{anje ku}ica, ku}ica se mo`e pri~vrstiti na zid, stupove ograda i sl. Nastojite da to budu zasjenjena mjesta.
Ku}ice za duplja{ice najbolje je postaviti tako da stoje okomito ili blago nagnute prema naprijed da bi se smanjila mogu}nost da ki{a pada u nju. Ku}ice za poluduplja{ice dobro je nagnuti malo prema nazad, da bi se jaja i pti}i zadr`ali u stra`njem dijelu ku}ice.
foto
: Dar
ko Iv
an G
rlic
a
foto
: Bo
ris
Deb
og
ovi
}
Plavetna sjenica
A (cm) B1 x B2 (cm) C (cm) D (m)
L golub duplja{ Columba oenas 45 20 x 20 15 4 - 5
K }uk Otus scops 30 20 x 23 6 2,5 - 4
L mali }uk Glaucidium pa––sserinum 40 16 x 16 4-6 2 - 4
L planinski }uk Aegolius funereus 35 20 x 20 9 x 11
J sivi }uk Athene noctua 40 18 x 18 7 >1
K {umska sova Strix aluco 40 30 x 30 16 3 - 5
L jastreba~a Strix uralensis 50 40 x 40 18-20 5 - 7
J pupavac Upupa epops 25 16 x 16 6,5 > 1,5
J vijoglav Jynx torquilla 20 13 x 13 3,5 x 4,5 3 - 6
J mali djetli} Picoides minor 20 13 x 13 3,2 2 - 4
J crvenoglavi djetli} Picoides medius 30 13 x 13 4,5 >3
K veliki djetli} Picoides major 35 14 x 14 5 >3
L troprsti djetli} Picoides tridactylus 25 14 x 14 4,5 0,6 - 2,5
J crna `una Dryocopus martius 40 20 x 20 10 >3
J siva `una Picus canus 40 15 x 15 6 >3
J zelena `una Picus viridis 40 18 x 18 6 >3
J {umska crvenrepka Phoenicurus phoenicurus 25 13 x 13 3,5 2 - 4
K bjelovrata muharica Ficedula albicollis 20 13 x 13 2,8 2 - 3
J crnoglava sjenica Parus palustris 15 10 x 10 2,5 1 - 2
J planinska sjenica Parus montanus 15 10 x 10 2,5 1 - 2
J jelova sjenica Parus ater 15 10 x 10 2,5 1 - 2
L kukmasta sjenica Parus cristatus 15 10 x 10 2,8 2 - 3
K velika sjenica Parus major 20 13 x 13 2,8 2 - 3
K plavetna sjenica Parus caeruleus 15 10 x 10 2,5 2 - 3
K brgljez Sitta europaea 20 13 x 13 3,2 2 - 4
K vrabac Passer domesticus 20 13 x 13 3,2 2 - 3
K poljski vrabac Passer montanus 20 13 x 13 2,8 2 - 3
K ~vorak Sturnus vulgaris 20 13-20 4,5 3 - 5
K ~avka Corvus monedula 45 20 x 20 15 >5
A1 (cm) A2 (cm) B1 x B2 (cm) D (m)
K vjetru{a Falco tinnunculus 15 30 50 x 30 4 - 5
J gorska pastirica Motacilla cinerea 10 20 13 x 13
K bijela pastirica Motacilla alba 10 20 13 x 13 1 - 3
J vodenkos Cinclus cinclus 5 20 13 x 13
K pal~i} Troglodytes troglodytes 5 15 10 x 10 0,5 - 1
K crvenda} Erithacus rubecula 5 15 10 x 10 0,5 - 1
K kos Turdus merula 2,5 20 20 x 20 1 - 2
K mrka crvenrepka Phoenicurus ochruros 7,5 15 10 x 10 1 - 4
K muharica Muscicapa striata 2,5 10 10 x 15 2
D
18 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 19
Veli~ina ku}ice
Modeli ku}ica opisani u ovoj knji`ici zadovoljit }e ve}inu ptica. Mo`emo ih prilagoditi raznim vrstama mijenjaju}i veli~inu ku}ice i promjer ulaznog otvora. Savjete o veli~ini i dizajnu ku}ica navedene u ovoj knji`ice treba shvatiti kao osnovne smjernice za njihovu izradu. Ptice su oportunisti i prihvatit }e ku}ice koje dimenzijama pone{to odstupaju od onih navedenih u tablicama. Na primjer, ku}ica za duplja{ice s ulaznim otvorom promjera 28 mm pogodna je za plavetnu, veliku i jelovu sjenicu te poljskog vrapca. Ku}ica s ne{to ve}im otvorom (promjer 32 mm) pogodna je za sjenice i poljskog vrapca, ali i za brgljeza, malog djetli}a i vrapca. U malo ve}e ku}ice, promjera dna oko 17 cm, dubine 20-30 cm i s ulaznim otvorom promjera oko 50 mm naselit }e se vijoglav, ~vorak ili }uk.
Ho}e li neka vrsta ptice biti privu~ena u ku}icu, ne ovisi samo o tipu ku}ice i veli~ini ulaznog otvora nego i o njezinoj lokalnoj rasprostranjenosti i brojnosti. U tablicama su navedene ~este i {iroko rasprostranjene vrste u Hrvatskoj (ozna~ene sa J), lokalno rasprostranjene ili rijetke (ozna~ene sa K) te neke vrlo lokalno rasprostranjene ili vrlo rijetke vrste (ozna~ene sa L).
U tablicama nisu navedene mjere ku}ica za vrste kojima su potrebne posebno dizajnirane ku}ice, npr. za kratkoljunog i dugokljunog puzavaca ili kukuviju. Djetli}i i `une rijetko prihva}aju ku}ice. Bu{enje duplje je za ove vrste dio svadbenog rituala pa one prihva}aju samo ku}ice ispunjene poliuretanskom
pjenom, “nabijenom” piljevinom ili sl. Planinska sjenica }e tako|er prihvatiti samo ispunjene ku}ice.
@elite li postaviti ku}icu za neku od vrsta koje ovdje nije navedena ili imate dodatnih pitanja vezanih uz oblik, veli~inu ili na~in postavljanja ku}ica, slobodno se javite na adresu Zavoda za ornitologiju, rado }emo Vam pomo}i.
Za daljnje ~itanje preporu~amo:
Bolund, L. (1987): Nest Boxes for the Birds of Britain and Europe. Sainsbury Publishing Ltd., 250 pp.
du Feu, C. (1989): Nestboxes. BTO Guides 20. British Trust for Ornithology, Beech Grove, Tring, 72 pp.
du Feu, C. (2003): The BTO Nestbox Guide. BTO Guides 23. British Trust for Ornithology, The Nunnery, Thetford, 77 pp.
Ako ne poznajete dovoljno ptice i niste sigurni koja se vrsta ptica naselila u ku}icu koju ste postavili, pomo}i }e Vam vodi~ za odre|ivanje ptica Ptice Hrvatske i Europe koji je 1999. g. izdalo Hrvatsko ornitolo{ko dru{tvo.
Zavod za ornitologiju
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Gunduli}eva 24, 10000 Zagreb, tel.: 4825-402, 4825-400
[email protected] ili [email protected]
foto
: Ivi
ca L
oli}
Bijela pastirica
foto
: Ves
na
Zad
rave
c
Bijela pastirica
Mo`e ovdje neki kra}i tekst o
bijeloj pastirici? Ili da stavimo
drugu sliku?
Jesu li ku}ice koje mo`emo kupiti u trgovinama dovoljno dobre?
Na tr`i{tu postoje razli~ite ku}ice za ptice – neke su odli~ne, a druge su lo{e i neprikladne za ptice. Kvalitetu ku}ice mo`emo procijeniti slijede}i osnove preporuke u ovoj knji`ici: trebamo provjeriti je li drvo od kojih je ku}ica na~injena dovoljno debelo (najmanje 1,5 cm), je li dubina i veli~ina ku}ica odgovaraju}a za ptice kojima su namijene, mogu li se otvoriti da bi se mogle ~istiti i sl. Ako ku}ice za duplja{ice nisu dovoljno duboke, grabe`ljivci }e lak{e dohvatiti pti}e kroz ulaznu rupu, a i pti}i mogu ispasti iz gnijezda prije nego {to su sposobni za let.
Izbjegavajte ku}ice koje imaju puno ukrasa ili {tapi} za slijetanje ispred ulaza u ku}icu – to tako|er olak{ava grabe`ljivcima da do|u do sadr`aja ku}ice. Tako|er izbjegavajte ku}ice koje su `ivih boja i lako uo~ljive. Najbolju za{titu pticama pru`aju ku}ice koje se dobro uklapaju u okoli{. Ne kupujte ku}ice koje su na~injene od metala ili plastike. Nikada ne kupujte ku}icu koja je istovremeno i ku}ica i hranilica – to je pticama neprihvatljivo. U prodaji se mogu na}i i ku}ice na~injene od posebnog materijala, tzv. drvenoga betona. To su odli~ne i vrlo trajne ku}ice, no obi~no su i znatno skuplje nego ostale ku}ice.
[to ako ku}ice ostanu nenastanjene?
Postavljene ku}ice ptice katkad odmah zauzmu, ali ~e{}e one ostaju prazne godinu ili dvije dok se ptice na njih ne naviknu. Ako ku}ica niti nakon nekoliko godina nije zauzeta (3-4 godine za manje ptice, 6 ili vi{e godina za krupnije ptice) najbolje ju je premjestiti. Naj~e{}e ku}ice ostaju prazne zato {to su postavljene na mjesta na kojima su izlo`ene prevelikom uznemiravanju ili na mjesta gdje nema dovoljno hrane, jer je premalo drve}a, grmlja i sl. Ako u vrt postavimo previ{e ku}ica, neke }e tako|er ostati prazne.
mala slika
^vorak je ~esta gnjezdarica nizinske Hrvatske, u gorskoj i priobalnoj Hrvatskoj
rijedak je i malobrojan. Gnijezdi se u otvorenim {umama, na rubovima {uma, u
vo}njacima, velikim parkovima, po ra{trkanom drve}u uz poljodjelske povr{ine.
Svejed je. Za gnije`|enja u njegovoj prehrani prevladavaju kukci i njihove li~inke,
a pti}e u gnijezdu uop}e ne hrane biljnom hranom. Ljeti i u jesen jede dosta
mekog vo}a, a zimi u prehrani prevladavaju sjemenke. Gnijezda gradi u dupljama,
katkad u pukotinama stijena i zgrada. Godi{nje ima 1-2 legla. U pologu je obi~no
4-6 jaja, a inkubacija traje 11-15 dana. Pti}i su za let sposobni s oko 21 dan. Rado
nastanjuje ku}ice za duplja{ice, a osobito voli duboke ku}ice postavljene prili~no
visoko na stablo.
20 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 21
Preuređivanje pukotina i drugih šupljina u duplje za gniježđenje
Postoje mnoge prirodne pukotine, {upljine i duplje koje nisu pogodne za gnije`|enje duplja{ica, no koje uz malo domi{ljatosti i truda mo`emo prilagoditi i pretvoriti u atraktivne i kvalitetne duplje za gnije`|enje. Na primjer, duplje u kojima se zadr`ava voda i koje zbog toga nisu pogodne za gnije`|enje ptica mo`emo «popraviti», odnosno isu{iti.
Kroz deblo do dna duplje trebamo izbu{iti jednu ili vi{e rupica da bi voda mogla istjecati. Nakon {to se duplja ocijedi, o~istimo nakupljeni talog i kroz probu{ene rupice umetnemo plasti~ne cjev~ice ~ime }emo osigurati trajno cije|enje. Najbolje je da cjev~ice vire iz debla oko pola centimetra. Povremeno ih trebamo o~istiti da se ne bi za~epile. Dno duplje trebamo oblo`iti slojem oblutaka na koji stavimo sloj strugotina ili komadi}a kore
drveta. Takvom drena`om osigurat }emo da gnijezdo ostane nepoplavljeno nakon obilnijih ki{a.
Ulaznu rupu u duplju mo`emo smanjiti stavljanjem drvenoga poklopca na kojem izbu{imo rupu `eljne veli~ine.
Prije nego se odlu~ite na «ure|ivanje» takvih {upljina, dobro razmislite da ne biste na~inili {tetu. Ako u blizini nema potoka ili nekog drugog stalnog izvora vode, nemojte dirati takve {upljine – one mogu imati ve}u vrijednost kao pojilice za ptice i druge `ivotinje nego kao duplje za gnije`|enje.
foto
: Dar
ko Iv
an G
rlic
a
^vorak, pti}i u duplji
[to ako grabe`ljivci uni{tavaju polog ili leglo u ku}ici?
Razni grabe`ljivci ugro`avaju ptice u ku}icama – ma~ke, kune, lasice, vjeverice, vrane, {ojke, katkad ~ak i djetli}i. Ptice je te{ko „obraniti“ od napada tih grabe`ljivaca.
Ku}ica od trupca ili deblje daske (2,5 cm) pru`a bolju za{titu nego ku}ica od tanje daske.
Ulaz u ku}icu mo`emo oja~ati metalnom plo~icom ili komadom daske. Kroz «deblji» ulaz ma~ke }e te`e dohvatiti sadr`aj ku}ice, a metalna plo~ica sprije~it }e djetli}a da pro{iri rupu. Ta oja~anja treba pri~vrstiti tako da budu priljubljena uz dasku da ne bi ostale pukotine u koje bi se ptice mogle zaglaviti prstima ili perjem.
Ptice mo`emo za{tititi i pokrivanjem krova ku}ice trnjem ili bodljikavom `icom. Za{titu }e pru`iti i pojasevi na~injeni od bodljikave `ice ili skliskih metalnih plo~a ako ih stavimo na stablo iznad i ispod ku}ice.
Vrlo se ~esto ispred ulaza u duplju stavlja {tapi} da bi ptice na njega mogle slijetati. Iako ptice rado koriste takav {tapi}, on im nije potreban. [tovi{e, istra`ivanja su pokazala da takvi {tapi}i stanovnicima ku}ica vi{e {tete nego koriste jer olak{avaju grabe`ljivcima pristup do legla u ku}icama.
22 KU]ICE ZA PTICE KU]ICE ZA PTICE 23
Preporuke
Ako planirate postaviti samo nekoliko ku}ica za gnije`|enje ptica u svom vrtu ili vo}njaku slobodno to u~inite bez konzultacije sa stru~njacima. Va`no je jedino da osigurate kvalitetne ku}ice, da ih postavite na odgovaraju}e mjesto i ne ometate ptice tijekom gnije`|enja.
Ako planirate postaviti ve}i broj ku}ica u velik vo}njak ili {umu, savjetujte se sa stru~njakom ornitologom. Postavljenje ve}eg broja ku}ica mo`e znatno utjecati na brojnost ptica na podru~ju gdje ih postavljate pa je va`no voditi ra~una da se postavljanjem ve}eg broja ku}ica za jednu vrstu ne ugrozi opstanak neke druge vrste koja dolazi na tom podru~ju.
Kad postavljamo ve}i broj ku}ica za gnije`|enje, dobro ih je ozna~iti brojevima, a polo`aje ku}ica ucrtati na kartu.
[umska sova rado se gnijezdi u ku}icama. Ku}ice za tu vrstu, me|utim, treba postavljati samo u {umu, osobito u srednjodobne i
mla|e {umske sastojine u kojima za {umsku sovu ima dovoljno plijena, ali malo mjesta za gnije`|enje. U vo}njacima, vrtovima i
naseljima nije dobro poticati gnije`|enje {umske sove postavljanjem ku}ica – time mo`emo {tetiti drugim, ugro`enijim vrstama
sova – npr. sivom }uku. U naseljima i vo}njacima najbolje je postavljati ku}ice za }uka, sivog }uka i kukuviju – to su uobi~ajena
stani{ta tih vrsta koje dobro koegzistiraju zajedno, a kojima brojnost sve vi{e opada.
Crnoglava sjenica obitava u listopadnim {umama, parkovima, vo}njacima i
velikim vrtovima s dobro razvijenim slojem grmlja. Najbrojnija je u prostranim,
bogatim dobro strukturiranim hrastovim i bukovim {umama. U prolje}e i ljeto
hrani se kukcima, paucima, pu`evima, gujavicama i sl. U drugim dijelovima
godine jede i sjemenke, plodove i sl. Pti}e prete`ito hrani gusjenicama. Gnijezdo
gradi u dupljama, katkad u rupama u zidovima i sl. U pologu je obi~no 7-10 jaja.
Inkubacija traje 13-15 dana, a pti}i su sposobni za let sa 17-20 dana.
Prihva}a ku}ice za duplja{ice.
Postoje i posebne ku}ice i platforme za gnije`|enje grabljivica. Postavljanje takvih ku}ica zahtjevan posao za koji je potrebno dobro poznavanje biologije pojedinih vrsta i stanja njihovih populacija. Male ku}ice za pjevice mo`e izraditi i postaviti gotovo svatko.
foto
: Dav
or
Krn
jeta
foto
: Dav
or
Krn
jeta
foto
: Bo
ris
Deb
og
ovi
}
Crnoglava sjenica
Ve}ina ptica vrlo je osjetljiva na uznemiravanje tijekom gnije`|enja, a osobito za vrijeme dok le`e na jajima i neposredno nakon izvaljivanjamladunaca iz jajeta. Velika sjenica, na primjer, vrlo je osjetljiva i mo`e napustiti gnijezdo. Uznemiravanje mo`e upla{iti i pti}e koji zbog toga mogu napustiti gnijezdo prerano i stradati kao `rtve grabe`ljivaca. Zbog toga ne zavirujte u ku}ice tijekom gnije`|enja.
@elite li doznati koje vrste koriste va{e ku}ice, koristite dalekozor. Tako iz daljine mo`ete pratiti zbivanja u ku}ici i oko nje: kad je po~ela gradnja gnijezda, hrani li mu`jak `enku koja je na gnijezdu, kada mladi napu{taju gnijezdo i dr. Prilikom ~i{}enja ku}ica u jesen mo}i }ete vidjeti i od ~ega je gnijezdo napravljeno, ima li ima kakvih ostataka hrane i sl.
Bijela pastirica naj~e{}e obitava uz slatke vode, ali prilagodila se i na
antropogena stani{ta te je danas ~esto mo`emo na}i po selima.
Rasprostranjena je u ~itavoj Hrvatskoj. Hrani se prete`ito kukcima,
no lovi i paukove, pu`eve i gujavice.
Gnijezdo gradi u rupama i pukotinama u obalama, liticama, zidovima,
zgradama. Obi~no ima dva legla godi{nje. Polog se sastoji od 3-5 jaja.
Inkubacija traje 14 dana, a mladi operna}uju sa 14 dana. Za gnije`|enje prihva}
a poluotvorenu ku}icu s niskom prednjom stranicom, a mo`emo je postaviti na
zid ku}e, ispod krova ili na zidanu vrtnu ogradu. Najbolje je ako ku}icu postavimo
uz gustu vegetaciju - br{ljan ili druge penja~ice. Mo`emo je postaviti relativno
nisko – na oko 1 m visine.
Javna ustanova za upravljanje zašti}enim prirodnim vrijednostima Karlova~ke županije
Fond za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost
Grad Karlovac Karlova~ka `upanija
Holcim
Ne ometajte ptice tijekom gnije`|enja!
mala slika fo
to: K
rist
ijan
Man
di}
Pupavac na ulazu u duplju