kv plakati 2012 a4 - sve pdf
TRANSCRIPT
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
1/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
Antika(grka knjievnost)
Knjievnopovijesno razdoblje
od 8. st. pr. Kr. (Homer) do 476. g.(pad Zapadnoga Rimskog Carstva)
Klasino razdoblje(oko 450. g. pr. Krista 323. g. pr. Krista)
Atena je kulturno i politiko sredite. Usreditu je knjievnoga stvaralatva o-vjek, a djela se bave aktualnim i ope-
ljudskim problemima. Dominiraju dram-ske vrste (tragedija i komedija).
Grka tragedijaTeme su uglavnom iz mitova.
Likovi su mitoloki junaci visokih mo-ralnih naela koji slijede svoje uzvieneideale, ali upravo to ih vodi u propast.Dakle, tragedija ima tragian zavre-takne zato to je tragiki junaknetoskrivio, nego zato to je djelovao u skla-du sa svojim naelima. U tom je njego-va tragika krivnja.
Tema se obrauje uzvienim stilom.
Cilj izvoenja tragedije jest katarza, tj.proienje osjeaja kod gledatelja. Dokatarze dolazi jer gledatelj proivljavas likovima sve to se zbiva na sceni tetako postaje bolji i plemenitiji.
Sooklo(496. 406. g. pr. Krista))
ANTIGONA
Sofoklo prikazuje ljudekakvi bi trebali biti.
KONTEKST
antika
grka knjievnost
tragedija dionizijske sveanosti
KNJIEVNOTEORIJSKIPOJMOVI
tragedija
likovi
dramski sukob
kompozicija
dijalog
monolog
katarza
AUTOR
uvodi treega glumca, a timeomoguuje sloeniju radnju
lik je idealiziran, ali ima iljudske mane neodlunost,patnju
DRAMSKA RADNJA (kompozicija)
Uvod: U dijalogu Antigone i Izmene vidljiva je Antigonina odlunostda prekri Kreontovu naredbu i pokopa brata Polinika.
Zaplet: Straari dovode Antigonu pred Kreonta.Kulminacija: Antigona se ne boji Kreonta i smatra da je ispravno
postupila. Kreont nareuje da ju ivu zazidaju. Hemon moli oca daodustane od kazne, ali Kreont to ne eli.
Peripetija: Tiresija upozorava Kreonta da se bogovi ljute zbognjegovih odluka (nepokopan Polinik, zatvorena Antigona) i Kreontga odluuje posluati.
Rasplet: Glasnik objanjava to se dogodilo u grobnici: Antigona seobjesila, Hemon se ubio.Nakon te vijesti ubija se Euridika. Kreont ostaje sam.
DRAMSKI SUKOB
boanski zakoni (Antigona) iljudski zakoni (Kreont)
Antigona kao tragina junakinja:njezina tragika krivnja vodi ju usmrt
Kreont kao vladar koji se postavioiznad boanskih zakona i zatomora biti kanjen.
AKTUALNOST DJELA
altruizam
rtvovanje za blinje
pojedinci koji se postavljaju iznad(nepisanih, ali moralnih) zakona
LIKOVI
Antigona
Kreont
Izmena
Tiresija
Hemon
Euridika
zbor/kor staracatebanskih
Eshil(525. 456. g. pr. Krista)
Sofoklo(496. 406. g. pr. Krista)
Euripid(485./4. 406. g. pr. Krista)
Uvodi drugoga glumca. Uvodi tre}ega glumca.
tragiki junak
tragika krivnja
tragian zavretak
uzvien stil
Znaajketragedije
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
2/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
Knjievnopovijesno razdoblje
renesansa (15. i 16. st.)
preporod europske kulture
Kontekst
izumi i otkria: kompas, tiskarskistroj, otkrie Amerike
razvitak gradova (trgovina, obrt)
obnova antike kulture
Renesansa
Spoznaj sama sebe, o boanskirode u ovjejem duhu!
(M. Ficino)
Ne djeci u ruke dinare. Dinar u mladu djetetu bi-jesni kao zli duh, da zna, u inspiritanu ovjeku.
U sredi{tu su slikeAtenska {kolagr~ki filozofi Platon i Aristotel.Platon upire prstom prema gore (svijet ideja), a Aristotel dr`iruku u ravnini sa zemljom (isti~e va`nost fizi~koga svijeta).Platon i Aristotel zajedno simboliziraju anti~ki ideal jedinstvaduha i tijela, koji renesansa nastoji obnoviti.
Renesansni stil oponaanje antikih uzora
svjetovne teme
ovjeku sreditu zanimanja(renesansni humanizam)
psiholoka karakterizacija lika
pregledna kompozicija
odmjerenost, jasnoa
Knjievne vrste
renesansni ep
renesansni roman(viteki, pastoralni,pikarski)
renesansna drama:
eruditna (uena) komedija(commedia erudita)
komedija umijea(commedia dell arte)
esej
lirske vrste (petrarkizam)
Marin Dri(1508. 1567.)
najvei hrvatskikomediogra
DUNDO MAROJEKomedija prikazana u vijenici od kompanjije Pomet-druina
lju
di
nazbil
jiljudin
ahvao
Dubrovnik,16. st.
renesansne aniteze
mladost starost selo grad razum ludost
gospodari slugeDundo Maroje Bok~iloMaro Marojev PopivaLaura PetrunjelaUgo Tude{ak Pomet
otac,s
tar
ost,
{kr
tost
sin,m
lado
st
,
rasip
nos
t
gospodari
ljudi nahvao
MARO DUNDO MAROJE
ERUDITNA
KOMEDIJA
DVA PROLOGA
LIKOVI
5 inova
stalni likovi (krtac, zaljubljeni mladi, lukavi sluga)renesansne antiteze
Prolog negromanta Dugoga Nosa (podjela ljudi na ljude nazbilj i ljude nahvao)
Prolog (sadraj komedije)
stalni likovi: krti starac (Dundo Maroje), zaljubljeni mladi (Maro Marojev),lukavi sluga (Pomet)
POMET: Ma se je trijeba s bremenom akomodavat; trijeba je bit vjertuozu tkohoe renjat na svijetu. Kralj je ovjek od ljudi, kad se umije vladat. (...)Trijeba je bit pacijent i ugodit zlu bremenu, da se pak dobro brijemeuiva. (...)
Pomet Trpeza
sluga bogatoga njemakog plemia Uga Tudeka
glavni lik (utjecaj N. Machiavellija) njegov je pogled nasvijet zasnovan na vrlini i ortuni
ivotna ilozoija: hedonizam
samo sposoban ovjek poput njega moe vladati drugim
ljudima
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
3/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
Knjievnopovijesno razdoblje
javlja se krajem 18. stoljea, a punuafrmaciju doivljava od 1800. do 1840. g.
prva moderna knjievna epoha
Kontekst
Francuska revolucija, Napoleonovaosvajanja, nacionalni pokreti
opa drutvena melankolija kaoposljedica razoaranja u suvremenedrutvene vrijednosti
razoarani pojedinac osjea neskladizmeu sebe i svijeta, izdvaja se od
drutva i trai mir u prirodi romantiar je proet svjetskom boli(osjeaj tuge i malodunosti zbognesklada ideala i stvarnosti) koja raa kultpatnje
Romantiarske teme
osobne preokupacije (intima, ljubav)
buntovnitvo i odmetnitvo
priroda (egzotini pejsa)
mistine i okultne teme
nacionalne teme (povijest i olklor)
Romantiarska poetika
umjetnik kao genijalni nadahnutipojedinac
kult osjeaja
subjektivizam
sloboda knjievnoga izraza: prodorlirskoga u epiku i dramu (epistolarniroman, roman u stihu)
Romantizam
PATNJE MLADOGA WERTHERA
Johann Wolgang Goethe(1749. 1832.)
tvorac weimarske klasikeglavni predstavnik pokretaSturm und Drang
WERTHER ROMANTIARSKI
LIK
VRSTA
STIL
KOMPOZICIJA
osjeajan mladi intelektualac (predimenzionirana osjeajnost)
umjetnik idealist plemenit
neprilagoen drutvu: kada naie na prepreke (problem), povlai se u svoj svijet
esto patetian u izjavama i djelovanju
pesimistian, autodestruktivan
Verterizam je pojava koja oznauje svjetonazor i ivotni stil po uzoru na lik mladoga Werthera.
epistolarni roman (roman u obliku pisama)
emocionalan, proet lirizmom, patetian, retorian
Obraanje izdavaa itatelju (pripovjeda u 3. licu): izvjeuje itatelja oautentinosti pisama i trai od njega suosjeanje za Werthera.
Prvi dio: svibanj 1771. rujan 1771.(pripovjeda u 1. licu)
Vrijeme radnje: proljee, ljeto.
Sadraj: Werther je doputovao u provincijski gradi kako bi sredio neke obiteljskeposlove. U idilinoj prirodi provodi sretne trenutke. Na seoskom plesu upoznajeLottu i atalno se zaljubljuje. Lottin je zarunik Albert na putu, a Werther nastoji tovie vremena provoditi u njezinu drutvu.
Nakon Albertova povratka i zajednikih druenja Werther je odluio otputovati kakobi zaboravio Lottu.
Drugi dio: listopad 1771. prosinac 1772.(pripovjeda u 1. licu)
Vrijeme radnje: uglavnom jesen i zima.
Sadraj: Werther se nakon odlaska zaposlio, ali i u novoj je sredini nezadovoljan . Naposlu doivljava neugodnost zbog pripadnosti niem, tj. graanskom staleu teodluuje napustiti slubu.
ezne za Lottom i vraa se u Wahlheim iako zna da se ona u meuvremenu udala zaAlberta. Pokuava to vie vremena provoditi s njom, ali uvia da je Lotta podvojenaizmeu odanosti muu i svojih osjeaja prema Wertheru. Nesretan zbog nemoguno-sti ostvarenja svoje ljubavi, Werther je poinio samoub ojstvo.
Ljubav
Za romanti~are je ona najsvetije du-hovno stanje, stapanje du{a, o~itovanje
bo`anskoga u du{ama ljudi.Jedino lju-bav ~ini ~ovjeka potrebnim na ovom svi-
jetu, izjavljuje Werther. Ipak, ona je~esto fatalna i ne dopu{ta kompromis.Romanti~arska je vizija ljubavi tragi~na.
U Patnjama mladoga Werthera u liku glavnoga junakaispreple}u se tri romanti~arske teme: LJUBAV, PRIRODAi UMJETNOST.
Patnje mladoga
Werthera
LJUBAV PRIRODA
UMJETNOST
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
4/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
crnimaak
p r azno
v
j
e
r
je
Plu
ton
(
v
l
a
d
ar s
vijeta m rt v i h
)
ug
riz (dem on ko ji ul
azi u
ov
j
e
ka
)
Knjievnopovijesno razdoblje
javlja se krajem 18. stoljea, a punuafrmaciju doivljava od 1800. do 1840. g.
prva moderna knjievna epoha
Kontekst
Francuska revolucija, Napoleonovaosvajanja, nacionalni pokreti
opa drutvena melankolija kaoposljedica razoaranja u suvremenedrutvene vrijednosti
razoarani pojedinac osjea neskladizmeu sebe i svijeta, izdvaja se oddrutva i trai mir u prirodi
romantiar je proet svjetskom boli(osjeaj tuge i malodunosti zbognesklada ideala i stvarnosti) koja raa kultpatnje
Romantiarske teme
osobne preokupacije (intima, ljubav)
buntovnitvo i odmetnitvo
priroda (egzotini pejsa)
mistine i okultne teme
nacionalne teme (povijest i olklor)
Romantiarska poetika
umjetnik kao genijalni nadahnutipojedinac
kult osjeaja
subjektivizam
sloboda knjievnoga izraza: prodorlirskoga u epiku i dramu (epistolarniroman, roman u stihu)
Romantizam
enja za neim dalekim i nedostinim tipinaje za romantiare. eznuli su tako za prolimvremenima za srednjim vijekom, na primjer,koji su vrlo cijenili, za razliku od prosvjetitelj-stva. Romantiari su, osim toga, eznuli za da-
lekim kulturama Orijentom i njegovom mi-stikom, primjerice. Inae, privlaila ih je no,sumrak, stare ruevine, natprirodni elementi.Zaokupljala ih je takozvana mrana stranaivota, to jest ono nejasno, neugodno, zago-netno.
(Jostein Gaarder, Sofijin svijet)
Racionalno vienje neke iracionalne sile to je najvea koncentracija strave.(E. A. Poe)
Edgar Allan Poe(1809. 1849.) ameriki knjievnik
F.Goya:Spavanjerazumastvaranemani
Ton novele
stalno smjenjivanjeracionalnoga iiracionalnoga
Tema
ovjekova svijest ipodsvijest
Iracionalni motivi:
ugriz maka (demon koji ulazi u pripovjedaa) poar u noi divovski lik maka s omom oko vrata na zidu koji nije sruen u poaru pojava drugoga crnog maka bijela mrlja koja sve vie slii vjealima zazidani maak koji otkriva ubojstvo
KOMPOZICIJA
UVODNI DIO (ispovijest ovjeka koji eka izvrenje smrtne kazne): (...) Ali sutra mi je umrijeti, i danas elimolakati sebi duu. Neposredna mi je namjera podastrijeti svijetu, jednostavno, saeto i bez popratnih primjedbi,niz obinih svakidanjih zbivanja. Svojim su me posljedicama ta zbivanja uasavala ta su me zbivanja muila ta su me zbivanja unitila.
SREDINJI DIO (retrospekcija) psiholoka analiza glavnoga lika:
zloduh neumjerenosti (alkohol)
duh nastranosti (ini ono to zna da ne smije) privrenost drugoga maka u pripovjedau izaziva ljutnju,
a potom i mrnju: Da mi jedna nerazumna zvijer ijeg samsudruga s prezirom umorio da mi jedna nerazumna zvijer nanese meni, ovjeku, stvorenom na sliku i priliku Svevinjeg Boga toliko nepodnoljiva jada!
zloin (silazak u podrum)
reakcija zloinca: hladnokrvno planiranje kako se rijeiti eninatijela
otkrivanje zloina: pripovjeda se ne moe oteti pobjednikomraspoloenju i kuca po zidu u kojem je zazidao suprugu.
Pripovjeda se od dobra ovjeka i ljubitelja ivotinja podutjecajem alkohola i duha nastranosti pretvorio u drugaijuosobu. Promjena u pripovjedaevu karakteru kljuni je trenutak unoveli.
ZAVRNI DIO (obrat): Nakon kucanja po zidu iznutra se uje plapa krik: jezovit, ali pobjedniki (kao iz pakla od prokletih dua ili od
zlih duhova koji se raduju muci tih dua). Policajci rue zid: vide le,a na njegovoj glavi crvenih, razjapljenih usta i s jednim jedinim, ra-splamsanim okom, sjedila je ona gnusna zvijer ija me prepredenostnamamila na umorstvo, i iji me izdajniki glas izruio krvniku.
Pjesnik strave i uasa, raspaljene mate i bolesnih ivaca, stvorio je fantastian i morbidan svijetkoji je u Charlesu Baudaleireu naao oduevljenog poklonika i genijalnog prevodioca. Poe je i uhrvatskoj knjievnosti imao velikoga oboavatelja Antuna Gustava Matoa.
(Nikola Milievi)
CRNI MAAK
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
5/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
Gustave Flaubert(1821. 1880.)
najvei rancuskimajstor stila
zaetnik psiholokogarealizma
Realistika poetika
knjievnici polaze od promatranjai prouavanja drutva tenjaza objektivnim prikazivanjemvanjskoga svijeta (vidljive stvarnosti)
umjetnost je oponaanje prirode
knjievnik je znanstvenik kojianalizom dolazi do spoznaje
analitika metoda (analitiko--spoznajna uloga knjievnosti)
naela: istinitost, tipinost,objektivnost
Psiholoki realizam
tip realizma u kojem se istiepsiholoka karakterizacija, tj.unutarnja proivljavanja glavnoga
junaka ili nekoliko vanijih likova
Knjievne vrste
prevladavaju novela, pripovijetka iroman
roman preuzima ulogu epa i postajezrcalo stvarnosti (Stendhal)
Knjievnopovijesno razdoblje
realizam (1830. 1870.)
vodee nacionalne knjievnosti:rancuska, ruska, engleskaknjievnost
Kontekst (duhovna podloga)
doba razvoja industrije, stjecanjakapitala, razvijanja gradova
procvat znanosti (osobito prirodnih)
ideja o svemoi znanosti kojamoe rijeiti nagomilane drutveneprobleme
materijalistika flozofja (pozitivizam prouavanje injenine stvarnosti)
Realizam
Da, gospodine, roman je kao ogledalo kojeovjek prenosi cestom. U njemu ete vidjetikako se odraava tren nebesko plavetnilo, atren blato drumskih kaljua. Zar ete ovjekakoji u svom kou nosi ogledalo optuiti da je
nemoralan? Njegovo ogledalo odraava bla-to, a vi optuujete ogledalo! Bilo bi mnogobolje da optuite cestu na kojoj je ta kaljua, ajo vie nadglednika cesta koji doputa da sevoda ustoji i da se stvaraju kaljue.
(Stendhal, Crveno i crno)
Roman Gospoa Bovarypoeo se objavljivati u nastavcima, ali prije nego to je tiskan u cijelosti, optuenje zbog nemorala, raskalaenosti i poetiziranja brakolomstva. Na sudskom procesu odranom u Parizu1857. godine vjeti je odvjetnik uspio obraniti Flaubertovo djelo koje je dobilo doputenje za tiskanje.
Emma Bovary mlada je, lijepa iromantina ena, ki imunogaseoskog gazde, odgojena u sa-mostanu.
Svoje zamisli o ivotu i ljubavigradi na temelju romantiarskeliterature koju je itala za vrije-me kolovanja.
Udaje se za Charlesa, estito-ga, ali nezanimljivog lijenikakoji ju oboava te oni zapoi-nju zajedniki ivot u rancu-skoj provinciji. Nakon nekogvremena Emma poinje pro-pitivati svoj brak i ivot.
Razoarana monotonijom branogaivota, Emma sreu o kakvoj je italau literaturi pokuava pronai u ljubav-nicima (Lone, Rodolphe). U poetku
je sretna, ali ljubavnici ne opravdavajunjezina oekivanja.
Prezaduena i ostavljena, Emma sve vietone. ivot zavrava samoubojstvom.
GOSPOA BOVARYpredmet prikazivanja
naelo istinitosti naelo tipinosti
kompozicija
pripovjeda
detaljno opisivanje
Gospoa Bovary
(rancuski realistiki roman)
malograansko
drutvo u rancuskojprovinciji
poticaj: novinski lanakiz crne kronike
tip nezadovoljne provincijalke
tip malograanina, provincijalca
tip lihvara
kronoloka, trodijelna
bez izraenihkompozicijskih aza (pouzoru na jednolinoprotjecanje ivota)
sveznajui i potpuno neutralan
nikad se ne vidi u tekstu i nekomunicira s itateljem
Bovarizam oznauje nemonu enju osrednjih duhova prema visinama, odnosno ovjekovu sklonost da,poput Emme, smatra kako je roen za neto bolje od onoga to mu ivot donosi.
detalji opisane zbilje estodobivaju metaorikaznaenja
sceninost opisa, slikarskiopisi, flmska tehnika montaeu masovnim scenama
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
6/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
ZLOIN I KAZNA
Knjievnopovijesnorazdoblje
realizam (1830. 1870.)
vodee nacionalne
knjievnosti: rancuska,ruska, engleskaknjievnost
Knjievne vrste
prevladavaju novela,pripovijetka i roman
Realizam
Fjodor Mihajlovi Dostojevski(1821. 1881.) Mene nazivaju psihologom: to nije tono, ja sam samo
realist u viem smislu rijei, tj. ja slikam svu dubinu o-vjekove due.
(Dostojevski o sebi)
Jedna smrt za stotinu ivota!
Samo sam jednu obinu gnjidu ubio, Sonja,beskorisnu, odvratnu, tetnu gnjidu.
sredinja tema etiko pitanje:Ima li ovjek pravo u ime viih ciljevaubiti drugoga ovjeka?
Raskoljnikovljeva teorija po kojojse ljudi dijele na niu i viuvrstu, a iznimnim pojedincima sve
je doputeno (Jedna smrt za stotinuivota) jer su oni pokretaka snagaovjeanstva
STILSKA OBILJEJA(realistika, modernistika)
detaljno opisivanje prostora i likova
pripovjedaki postupci: unutranji monolog, dijalog, pripovijedanje, opisivanje
opis prostora oblikuje lik: naglaava njegove osobine (socijalna uvjetovanost lika)
modernistika obiljeja: literarno oblikovan ivot samih ideja, esejistiki elementi (flozoske ideje),subjektivno vrijeme, nepouzdani pripovjeda (uz pripovijedanje u 3. licu), unutranji monolog
elementi simbolizma (san, halucinacije, groteska)
LIKOVI
likovi su tipovi (nositelji zajednikih osobina):
Rodion Romanovi Raskoljnikov siromani student eljandrutvene afrmacije
Sonja prostitutka, ena s dna drutvene ljestvice; ena patnica
psiholoko-socijalna motivacija lika
likovi su zastupnici odreene ideje: flozosko-etika karakterizacija lika
KOMPOZICIJA, FABULA
abula je oblikovana oko ubojstva(slinost s abulom kriminalistikogaromana)
pregledna radnja (preteito kronoloka,uz povremene retrospekcije)
abularni tijek:
priprema za ubojstvo
ubojstvo
psiholoko slamanje Raskoljnikovakoji je stalno na rubu priznavanjazloina
VRSTA ROMANA
psiholoki roman
socijalni (drutveni) roman
roman ideja
TEMA
elja za drutvenom afrmacijom pitanje ovjekova identiteta
pitanje ovjekove odgovornosti
najznaajniji prethodnik moderne proze
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
7/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
Milutin Cihlar Nehajev(1880. 1931.)javlja se kao odgovor na realistiku
poetiku objektivnoga pristupa temi iknjievnika kao analitiara drutvenihzbivanja
u knjievnost se uvodi subjektivizam
pisci se bave psihologijom junaka
junak nije vie samo drutveno ve iduhovno, intelektualno bie
teite se prebacuje s vanjskogasvijeta na unutranje proivljavanjelika
Modernistika proza
U sreditu su uglavnom likovi intelektua-
laca kakve je u knjievnost uveo Janko Le-skovar. To su pasivni pojedinci koji se neuklapaju u drutvenu sredinu, zaokuplje-ni su svojim unutranjim ivotom, a uglav-nom zavravaju tragino.
Dezintegracija realistike proze
abula vie nije primarna
prevladavaju opisi stanja likova(psihologizacija)
impresionistiki pejsa psiholoko stanjelika predstavljeno je slikom pejsaa
BIJEG
stilska obiljeja:
deabularizacija
psiholoka analiza
unutranji monolog
Autorsko pripovijedanje na mnogimse mjestima prekida monolozimaglavnoga lika, pismima, ulomcimadnevnika.
Sadraj romana predstavlja unutarnju analizuure Andrijaevia, traenje odgovora na pita-nje to je dovelo do njegova sloma.
Budui da je Andrijaevi poraen i prije negoto je poela radnja, preostaje jo samo od-matanje flma: autoanaliza, traenje uzrokapropadanja, prekapanje po prolosti, misa-ona aktivnost.
Kao literarni tip Andrijaevi i nije neka novost: on je samo modernizirana varijanta suvinog ovjeka,lika koji je tematiziran u brojnim ruskim romanima 19. stoljea. Rije je o talentiranim sanjarima, ljudimaznaajna intelektualnog potencijala, ali koji zbog imanentnih slabosti nisu dorasli problemima prakti-nog ivota i zahtjevima sredine u kojoj djeluju. Njihova je osnovna znaajka pasivnost, preosjetljivost,egoizam, neurotinost, nesposobnost konormistike socijalizacije, predisponiranost za poraz.
(Kreimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine)
Osnovni se sukob smjeta unutar lika; na-
petost je u samom karakteru, u njegovojunutranjoj slojevitosti.Svekoliki svijet promatra se iznutra, krozoptiku samo jednog lika.
U trenucima kada treba donijeti vane ivot-ne odluke, kada se od njega oekuje akcija,Andrijaeviu nedostaje volje i energije i on
se preputa snatrenju i kontemplaciji.
Bijeg je roman lika. U njegovu je sreditu sudbina ureAndrijaevia, intelektualca koji zavrava tragino usukobu sa sredinom, ali i sa samim sobom.
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
8/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
PREOBRAZBA
Franz Kaka(1883. 1924.)
klasik modernizma
Najznaajnija djela
pripovijetke :
Preobrazba
Seoski lijenik
Umjetnik u gladovanju
romani:
Proces
Dvorac
Amerika
Knjievnopovijesnorazdoblje
avangarda (1910. 1930.)
Avangardni smjerovi
uturizam (Italija, Rusija)
ekspresionizam (Austrija,Njemaka)
nadrealizam (Francuska)
Pobuna protiv tradicije(poetika osporavanja)
Avangarda
Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio iz nemirna sna, ustanovio
je da se u svom krevetu pretvorio u golema kukca.
TEMATIKA
GLAVNI LIK
KOMPOZICIJA
STILSKAOBILJEJA(magijski realizam)
doivljaj dehumaniziranoga svijeta kao mjesta tjeskobe i okrutnosti
odnosi unutar obiteji (nerazumijevanje, nemogunost komunikacije)
trgovaki putnik Gregor Samsa
tri dijela u kojima se prati postupnost preobrazbe
1. fzika preobrazba
2. promjena glasa (nemogunost komunikacije)
3. suavanje vida i odnosa prema prostoru
hladno, neutralno pripovijedanje: sve se biljei vrlo precizno i objektivno, opisisu detaljizirani i slikoviti
stvaralaki postupak utemeljen na paradoksu: spaja se nespojivo (realistino iantastino), ali to nikoga ne zauuje
elementi ekspresionizma (strah, tjeskoba) i nadrealizma (san, halucinacije)
tjeskobna, kafkijanska atmosera
Probuditi spavae i ukazati im na istinskiivot. (temeljna poruka Kafkina djela)
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
9/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
Knjievnopovijesno razdoblje
AVANGARDA
hrvatski ekspresionizam(1914. 1928.)
Kontekst
Prvi svjetski rat, poratno razdoblje
ekspresionizam kao umjetnikiodgovor na postojee stanje
Poetika ekspresionizma
pobuna protiv kulta ljepote
antimimetiko naelo: Umjetnostnijepreslika iskustvenog svijeta
umjetnik u djelu daje unutranju(duhovnu) stvarnost, ekspresiju
autonomija boje njome seizraava duhovna stvarnost, ovisnasamo o umjetniku
PREOBRAENJA (1920.)
Tematika
pjesniki svijet otvaraprogramatskim pjesmama PjesniciiMoja preobraenja
sredinji dio zbirke ine pjesme kojeobrauju razliite teme ljubav,smrt, tijelo, pjesnitvo, odnosprema Bogu ...
zbirka zavrava pjesmama Opomenai Budui, svevremenskim porukamaupuenim imaginarnom itatelju
Stilska obiljeja
krtost izraza racionalizacija rijei,eliptian izraz
boja kao simbol (jake boje, kontrasti)
dojam krika (saetost, glagoli)
slobodni stih
uglavnom nema interpunkcije
grafki izgled pjesme (ukazuje nasadraj)
initelji pjesnikoga ritma
duljina stihova
zvune fgure: asonanca, aliteracija,onomatopeja
ponavljanja
opkoraenje, prebacivanje, prijenos
grafki raspored stihova
Antun Branko imi(1898. 1925.)
pjesnik, esejist, kritiar
Iskazati i oglasiti sve krikove ovoga svijeta!
Dua stvari govori dui ovjeka. Ako svaki ovjek ne uje ono to govore stvari, zar to znai da stvari negovore ovjeku?
(Vijavica, 1918.)
Pjesnik je isto i osjetljivo ogledalo u kojem se prelama mrano lice stvarnosti. On ne protestira, on suosjea, izjednauje se,preuzima sudionitvo u oajanju, u krugovima koji se zatvaraju.
(Jure Katelan)
PjesniciPjesnici su uenje u svijetu
Oni idu zemljom i njihove oi
velike i nijeme rastu pored stvari
Naslonivi uhona utanje to ih okruuje i mui
pjesnici su vjeno treptanje u svijetu
Moja preobraenjaJa pjevam sebe kad iz crne bezdane i mune noi
iznesem blijedo meko lice u kristalno jutro
i pogledima plivam preko polja livada i voda
Ja pjevam sebe koji umrem na dan bezbroj puta
i bezbroj puta uskrsnem
O boe daj me umorna od mijna
preobrazi u tvoju svijetlu nepromjenljivu i vjenu zvijezdu
to s dalekog e neba nou sja
u crne muke nonih oajnika
motivi PJESNICI
metafore ^U\ENJETREPTANJE
aktivni
SVIJET motivi
]UTANJE metafore([UTNJA)
pasivan i tajanstvenpje
snicisuvje~notreptanjeu
svij
etu
uh
o,}u
tanje(okru uje,m
u~
i)o~i
(velik
e,nijeme)rastupo
red
stvar
iPjesnicisu ~u|enjeu svijetu
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
10/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
HercegovinaJa koraam livadama plav od sutona
Na rubu livada je kua parnog mlina
Iz daljine
to je krvlju namrljana uglasta i gruba
slikarija na nebu
I to god blie sem, sve glasnije viu
nebrojene uarene opeke
Ko ne zna, mislio bi da seljaci slave kakvu slavu
Ispod breuljaka crni vlak se vue
odmjereno udara
i vri
svoj dolaz jo dalekoj nevidljivoj stanici
No i ja na brdu
Poda mnom naas izrone iz mraka
kue stabla dvorita i njive
I opet utonu u mraku
ko u svijes
Iz tame u me gleda nekoliko svijetlih bijelih prozora:
ko nekoliko bijelih sveanih asova
iz crnog ivota ljudi
Antun Branko imi(1898. 1925.) pjesnik, esejist, kritiar
Kljuni pojmovi
pjesnikova ekspresija
duhovna stvarnost
simbolika boje
krtost izraza
grafki raspored stihova
odsutnost interpunkcije slobodni stih
pjesniki ritam
Naslikana ptica nije ptica nego:slika. Realno tlo (pjesnikov ivot,biografija) i pjesniko tlo (stva-ralatvo) to su dvije razliitestvarnosti.
(Jure Katelan)
PREOBRAENJA (1920.)
Vizualna slika (osjetilnastvarnost) preobraavase u pjesnikovoj svijestiu ekspresiju (duhovnustvarnost).
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
11/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
Miroslav Krlea(1893. 1981.)
GOSPODA GLEMBAJEVI
TEMATIKA
LIKOVI
STILSKA OBILJEJA
KOMPOZICIJA
MJESTO RADNJE,VRIJEME RADNJE
Prikazujui uspon i pad Glembayevih, koji su potekli od meimurskih seljaka, azloinima, prijevarama i enidbama popeli se na vrh drutvene ljestvice i postalizagrebaka gospoda, Krlea ukazuje na slom Austro-Ugarske Monarhije: slom uglembajevskom salonu odraz je sloma koji zahvaa Monarhiju u cjelini.
U prvom se planu nalaze psiholoki produbljeni likovi, lanovi obitelji Glembay:
Naci (Ignjat Jacques) Glembay bankar, tajni savjetnik Barunica Castelli-Glembay njegova druga supruga
Leone Glembay Ignjatov sin iz prvoga braka sestra Angelika udovica starijega Glembayeva sina Ivana.
klasina dramska struktura (tri ina, potivanje pravila trojnoga jedinstva) dramska napetost rezultat je dramskoga sukoba (odnosa meu
likovima, sukoba unutar lika)
govorna karakterizacija likova (agramerski obojen njemaki jezik)
naturalistika obiljeja (bioloka mot ivacija glavnih likova)
vrsta: psiholoka drama
U odnosu prema itavoj trilogiji, drama Gospoda Glembajeviekspozicija je u kojoj ne upoznajemo samo mnoga lica koja su se te jubilarne noi nalau domu Glembaya nego i itavu historiju Glembajevih. U prvom inu to je upoznavanje jo u punom sjaju, a muti ga samo Leonov sarkazam predobiteljskim portretima: tek u drugom, kada izmeu oca i sina zapoinje dugo odgaani obraun, die se potpuno zavjesa u glembajevsku prljavti-nu, otkrivaju se detalji nekih smrti, bankrotstva, histerija, koji su bili pod obiteljskim dekorom sakriveni za profane oi, kao obiteljske tajne. Trei inve je poetak brodoloma.
(Marijan Matkovi)
Dramska radnja na sceni nije kvantitativna. () Ne moedakle biti dobre drame bez unutarnjeg psiholokog vo-lumena kao glazbala i dobrog glumca kao sviraa koji natom glazbalu svira.
(Miroslav Krlea)
Dramska se radnja odvija na jednom mjestu (palaa imune bankarske obiteljiGlembay) u svega nekoliko sati (izmeu 1 i 5 sati ujutro).
Suavanjem prostora i vremena, pozornost je usmjerena na odnose meu likovima,na njihova psiholoka proivljavanja.
glembajevska priroda daniellijevska priroda
razum
duhovno
ljudsko
nagon
tjelesno
animalnoLeone
unutarnji sukob
vanjski sukob
Ostali su likovi odreeni socijalno i psiholoki. U njihovim se dijalozima otkriva licemjernost i nemoral drutvenoga kruga kojemu Glembayevi pripadaju.
U sreditu je dramske radnje lik Leonea Glembaya. Temom povratka sina u zaviaj otvara se prostor za psiholoki sukob (izmeu likova i unutar lika), a istovremeno sepokree radnja otkrivanjem tajni iz prolosti. Leoneov je lik poveznica svih elemenata drame.
1. in: Leone Silberbrandt
2. in: Leone otac
3. in: Leone barunica Castelli
glembajevska priroda daniellijevska priroda
Leone
Simbolistiko-ekspresionistikaaza (ciklus legendi)
Legenda Maskerata Kraljevo Kristoor Kolumbo Michelangelo Buonarroti Adam i Eva
Ekspresionistiko-realistikaaza(ratni ciklus)
Galicija (kasnije U logoru)
Vujak
Golgota
Psiholoka aza (analitiko-realistike
drame) ciklus o Glembajevima U agoniji
Gospoda Glembajevi
Leda
Aretej ili Legenda o svetoj Ancili, rajskojptici(posljednja Krleina drama)
Drame
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
12/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
Miroslav Krlea(1893. 1981.) POVRATAKFILIPA LATINOVICZA
Novele
Hrvatski bog Mars
Novele
Romani Tri kavalira gospoice Melanije
Povratak Filipa Latinovicza
Na rubu pameti
Banket u Blitvi
Zastave
Pripovjedna prozaMiroslava Krlee
povratak
umjetnost
likovi
egzistencijalna tema(traganje za vlastitim identitetom)
Povratak Filipa Latinovicza
djetinjstvo
Otuenje, ivana rastrojenost, kriza identiteta, raspad svih vrijednosti, ra-zoaranje europskom kulturom i civilizacijom, umjetniko klonue to jeduhovni prtljag s kojim se Latinovicz vraa iz svijeta ne bi li, u ponovnomkontaktu sa zaviajnom podlogom i oivljenim uspomenama iz djetinjstva,akumulirao novu ivotnu i umjetniku snagu. Zato se i moe rei da je slikarev
dolazak u rodni kraj povratak fiziki i povratak psihiki: bijeg od civilizacijevelikih sivih gradova i sentimentalna potraga za izgubljenim uporitem, ivot-nom neposrednou i svjeinom prvih emocija.
(Kreimir Nemec)
U romanu se oituje Krleina elja za tematiziranjem kljunih europskih intelektualnih ideja i etikih dilema, a na razinioblikovnog postupka oita je snana veza s Proustom (duga reenica zasiena detaljnim opisima boja, zvukova i mirisa,neprekidne reevokacije prolih zbivanja).
(Velimir Viskovi)
majka
rodni grad
Karolina
Kostanjevec
bordel
stari oslikani paravan
Filip
povratak nakon 23 godine
do`ivljaj zavi~aja
odnos prema tjelesnom
majka
povratak
zavi~aja
nom
do`ivljaj
ema tjeleodnos pr
ma a
Fili Filip
Kiryales (Filipov alter ego, njegova podsvijest):Svaku Filipovu misao utemeljenu naumjetnikom doivljaju svijeta Kiryales ruilogikom racionalne svijesti.
U sreditu je romana Filipova svijest: on jehipersenzibilan intelektualac, umjetnik, ovjekkojega mui tenja za samospoznajom.
Osjeaj egzistencijalne tjeskobe oduzima mu moumjetnikoga izraavanja.
Sav je u suprotnostima: u njemu se sukobljavajutjelesno i duhovno, umjetniko i racionalno,primitivno i civilizacijsko.
Postupci Baloanskoga motivirani su bioloki: onrtvuje svoju graansku egzistenciju i odrie se svegazbog otkria tjelesnoga. Njime vladaju animalninagoni koji kulminiraju u zavrnici romana.
Majka, Boboka slini likovi
naglaena tjelesnost
psihoanalitiki pristup
Promatrajui svijet oima slikara, Filip naglaava vanostboje u doivljavanju svijeta: eli na slikarskom platnuizraziti slikarski doivljaj svijeta kao simultanitet ovjekovesvijesti (sliku, zvuk). U romanu se nalaze brojne digresije oslikarstvu, uporabi boje, pristupu temi iz pozicije umjetnika.
Stoga se Povratak Filipa Latinovicza moe odrediti kao
roman o umjetniku i umjetnosti, ime se uklapa utradiciju europskoga romana 1. polovice 20. stoljea.
Roman se sadrajno moe podijeliti na dva dijela: u prvomdijelu dominira retrospekcija (povratak u prolost), a u drugomdijelu prikazuje se kostanjevaka sredina i pripovijedanje teeuglavnom linearno.
Osnovno je obiljeje kompozicije njezina dramska struktura:nakon ekspozicije (Filipov povratak) niu se prizori punidramatike (Filip majka, Boboka Filip Baloanski, Filip
Kiryjales), a roman zavrava dramatinim krvavim raspletom.
Panonija
zaviaj
Roman Povratak Filipa Latnovicza (1932.) prvi je moderni hrvatski roman. U njegovu je sreditu lik slikara Filipa Latinovicza koji se nakon mnogo vremena vraa u rodnigrad u potrazi za vlastitim identitetom.
kompozicija
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
13/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
Albert Camus(1913. 1960.)
Albert Camus dobitnikje Nobelove nagrada zaknjievnost 1957. godine.
Knjievnopovijesno razdoblje
traje od etrdesetih dosedamdesetih godina 20. stoljea
Obiljeja
obnavlja se dijalog s tradicijom:knjievnici se vraaju velikimknjievnim temama (odnospojedinca i drutva pojedinacu suvremenoj civilizaciji, smisaopostojanja knjievnosti, smisaoljudske povijesti)
knjievnost se ispreplee sflozofjom
knjievna tehnika: prodor esejizmau roman
Kasnimodernizam
Prije mnogo godina rezimirao sam Stranca reenicom za koju znam da je paradoksalna: U naem drutvu svaki ovjek koji ne plae na pogrebu svoje majke izvrgava se opasnostida bude osuen na smrt. Htio sam samo rei da je junak te knjige osuen zato to ne pristaje sudjelovati u igri. U tom je smislu on stranac u drutvu u kojem ivi, on lunja postrani, po periferiji svog privatnog ivota, osamljenikog i senzualnog. I zato su itatelji u napasti da ga smatraju izgubljenim bijednikom. Meutim, predodba o tom liku bila bi to-nija, odnosno bila bi blia onome to je autor elio, kad bi se itatelj upitao u kakvoj to igri Mersault ne eli sudjelovati. (...) On govori ono to jest, on odbija prikrivati svoje osjeaje, adrutvo se zbog toga odmah osjea ugroeno. Trae, na primjer, od njega da kae kako ali zbog poinjenog zloina, prema ve posveenoj formuli. On im odgovara da, to se togatie, osjea vie nezadovoljstvo nego pravo aljenje. I ta ga nijansa stoji glave.
(iz Camusova predgovora amerikom izdanju Stranca)
Stvaralatvo Alberta Camusa(Od apsurda do pobune)
Camusovo se stvaralatvo moepodijeliti na ciklus apsurda (djelakojima se naglaava nihilizam uvremenu kada djela nastaju) i na cikluspobune.
Ciklus apsurda Stranac(roman) Mit o Siziu (esej) Kaligula (drama)
Ciklus pobune Kuga (roman) Pobunjeni ovjek(esej) Opsadno stanje, Pravednici(drame)
Knjievnost je za njeganapor da se izrazi besmi-slenost ivota i svijeta.Ona je ovjekovo povla-teno iskustvo lucidno-sti, pokuaj oblikovanjastvari i dosezanje ljepote.
(Jere Tarle)
SIZIFOV POSAO = @IVOT
APSURD
Rje{enje?
PRIHVA]ANJE SVOJE STIJENE,TJ. SVOJE SUDBINE
Filozofja apsurda Mit o Siziu
Zato ivjeti? to ovjeku ostaje nakon raspada kranskih i graanskihvrijednosti? Ta se pitanja javljaju kada ovjek osjea da mu je prirodastrana, a svijet neprijateljski. Tada se javlja nepremostiv jaz izmeu o-vjeka i svijeta: ovjek se u svijetu osjea strancem, svoje postojanjedoivljava besmislenim i u njemu se javlja osjeaj apsurda svijeta i vla-stitoga postojanja.
Polazei od apsurda kao jedine izvjesnosti, ovjek na sebe (poput Sizia)preuzima patnju ivljenja u svijetu bez boga i smisla. Takav jejunak ap-surda Sizi.
Meutim, kada se (u trenutku svijesti) Sizi iznova vraa kamenu i ponov-no ga gura, on prihvaa ivot i jai je od svoje sudbine: Nema sudbine kojase ne bi mogla nadmaiti prezirom. Dakle, temeljni je ljudski stav upravootpor protiv apsurda jer ovjek mora svome ivotu dati smisao.
STRANAC
TEMA
KOMPOZICIJA
KARAKTERIZACIJA LIKA(tehnika redukcije)
VRSTA
prikaz ivota kao besmislenog i apsurdnog
ovjekova otuenost ovjek kao stranacu svijetu
Roman je podijeljen u dva dijela: u prvom se dijelu prikazuje Mersaultov ivot kaoivot slobodnoga ovjeka, a u drugom njegov ivot u zatvoru te osuda.
Camus unosi promjene u karakterizaciju lika: itatelj oekuje psiholoku razradu lika,ali ona izostaje. Prikazujui Mersaultov psihiki ivot, Camus se koristi tehnikomredukcije svodi njegov psihiki ivot na elementarno, tj. na osjetilne dojmove. Takose lik kree samo u jednoj vremenskoj dimenziji u sadanjosti.
roman lika
egzistencijalistikiroman
Mersault je predstavnik otuenoga ovjeka: doivljavajui ivot kao besmisleno postojanje, on je otuen od drutva,ravnoduan je prema svim njegovim institucijama.
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
14/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
Kompozicija
Haulden Caulfeld, sedamnaestogodinjak,na poetku romana nalazi se na lijeenju ipria o dogaajima, odnosno krizi koju je
proivio prole godine (uoi Boia) kada je(ponovno) izbaen iz privatne kole jer nijepoloio zavrni ispit iz veine predmeta.
Holden Caulfeld
srednjokolac iz New Yorka inteligentan, ali emocionalno nezreo
izbaen iz privatne kole (kritika autoriteta,licemjerja, naina ponaanja u koli, snobizma)
odluuje napustiti internat prije vremena pa odlaziu grad
luta gradom i susree se sa svijetom odraslih
Pripovjeda
pripovijedanje u 1. licu (ispovijest glavnoga lika)
nepouzdani pripovjeda: odraava nain na kojiHolden vidi i doivljava svijet
Nain izraavanja (jezik)
primjeren pripadnicima njegove generacije
blizak usmenom izraavanju (govoru)
urbani sleng
Naslov romana
Sad svejedno, stalno zamiljam mnogo male djece kako se igraju u jednom velikom itnom polju. Na tisue male djece, anikoga u blizini... nikog odraslog, mislim... osim mene. A ja stojim na samom rubu jedne grozne provalije. to mi je dunost,trebam uloviti svakoga tko se zaleti prema provaliji... hou rei, ako netko tri ne gledajui kuda ide, ja moram iskrsnuti od-nekud i uloviti ga. To je sve to bih radio itavog dana. Da budem takav neki lovac u itu. Znam da je to ludo, ali je to jedinoto bih doista elio biti.
(Lovac u itu)
Svijet odraslih (New York)
licemjerje
lane vrijednosti
lani autoriteti
svijet zabave: hoteli, barovi,prostitucija,opijanje
Jerome David Salinger(1919. 2010.)
LOVAC U ITU
Jerome David Salinger
ameriki knjievnik
(roen u New Yorku)sudjelovao u Drugom svjetskom ratu
Lovac u itu (1951.)
zaetnikproze u trapericama
Proza u trapericama
Mislim time rei da su traperice stav, a nehlae.
(U. Plenzdorf: Nove patnje mladoga W.)
Proza u trapericama naziv je za popularnuprozu koja nastaje ezdesetih godina prologastoljea kao opreka intelektualistikoj prozi.Naziv je dobila po trapericama odjevnompredmetu tipinom za mladu generaciju kojuta proza opisuje.
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
15/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
Samotni ivot tvoj
Suknja
Prah
Aneo
Kotane zvijezde
Benito Floda von Reltih
RukeZagrljaj
Rukenovelistika
zbirka
U prvom izdanju objavljene su jo tri novele ( Mrtve due i U znakuvage kasnije uklopljene u roman Kiklop te Karneval prebaenau zbirku Ponienje Sokrata), a u konanu autorsku redakciju zbirkeuklopljena je uvodna novela Samotni ivot tvoj.
Pripovjedna proza
Novele
Pod balkonima Ruke (1953.) Ponienje Sokrata
Romani
KiklopZajednika kupka Never more
Drame
AlbatrosGlorija
Politeia ili Inspektorove spletke Pustinja
Kazaline kritike i eseji
Geste i grimase Nevesele oi klauna
Jo jedno zvonce s groblja; ovo je danas valjda posljednje, ve pada sumrak.A onaj kome zvoni ve je u kutiji kao lutka, kao da ga alju na dar nekom lu-aku to pravi kolekcije tih stranih igraaka.
(Ranko Marinkovi)No koliko god duh bio dominantan i inventivan u svojim dovijanjima, ipak se obraa ruci da zanjega radi.
(Ranko Marinkovi, Traktat o ruci)
U noveli su dijelovi tijela antropomorfzirani (ruke, noge, obraz), asve je uklopljeno u stvaran kontekst (Drugi svjetski rat).
Naglasak je u noveli na unu-tranjem majstorovu proiv-ljavanju. Iako pokuava samsebe zavarati, bolesni maj-stor sve jasnije uvia da jeLojz neiskren, da samo ekanjegovu smrt.
Time majstorov ivot postaje bez-vrijedan, a Lojzek postaje osobakoja mu to daje na znanje, osobakoja nasljeuje njegov posjed, alii njegov ivot (majstorova supru-ga Frida).
prolazak Djevojice i Djeaka, Djeakovadrskost (pljuvanje), okrutnost Desne(udara Djeaka), dolazak Oca
Pad: Dvije okrvavljene ruke naasaltu.
Pomirenje i zajedniki odlazak:A Obraz tada pljune u njih, da biih oprao od blata i krvi.
Tematska rije: ast (Kada joj je povrijeena ast, Desna djeluje potpisuje
smrtnu presudu, udara ...)Metaoraokrvavljene ruke ovdje dobiva doslovno znaenje.
ruke se ujedinjuju tijekomfzikoga sukoba s Ocem
Ironian smisao novele
Lojz je pravo lice anela (nad-grobnoga spomenika maj-storu) sve je privid, stvarna
je samo sebinost.
Upravo zbog toga majstor nemoe zavriti svoj nadgrobnispomenik kojim bi izrazio sebekao umjetnika umjesto izrazalica koji je elio dobiti (tuga, sna-ga anela), aneo na spomeni-ku imao je glupavo, prijetvornoLojzekovo lice.
ANEO RUKE
Aneo je pria oklesaru Albertu Knezu, knezu meu klesarskimobrtnicima, majstoru kojega su i neki kipari smatrali umjetni-kom. Istovremeno, to je novela koja se bavi temom ivota kaoironije: majstor smatra da je pomogao malome Lojzu, a Lojzga se, kao odrastao ovjek, samo elio to prije rijeiti.
Zavrni dio incident na ulici
Lijeva
raspjevana, emotivna
ne zna pisati i itati, ali znadrati knjigu
ne vjeruje rijeima: oneprevare ovjeka, ovjek e-sto kae ono to ne misli(Rijei su maska.)
nije izgubila vezu s prirodom
Lijeva ide za intuicijom, po-
kretom, nasluenim, a ne iz-govorenim.
Desna
ozbiljna, razumna
zna pisati (iako ne zna itati), zna li-stati knjigu ...
vjeruje rijeima
vodi konverzaciju, nastupa, iri hori-zonte
postavila se izmeu ovjeka i prirode
pazi da netko ne uvrijedi ast
potpisuje smrtne presude
Desna je racionalna: ona radi, ini idjeluje.
...
S doputenjem lijeve rijei nie desna
i mrlja se iri a sparno je ljeto:
fratri hoda Issom a mladost obijesna
u prainu baca sve to nam je sveto,
a i to bi drugo: podsmjeljiva usta(kad nam glas ostari i snaga kad susta)
upravljat e svijetom ko posljednjom slamkom:
to smo mi ivotu to nismo, jor Ranko? ...
(Jaka Fiamengo,Zaviajna pjesma (Ranku
Marinkoviu, Melkioru vikom))
KOMPOZICIJA
Uvodni dio: pripovjeda gleda ispred sebe (ovjeka ije su) rukeprebaene na lea, iznad zadnjice, kako se odmaraju jedna u drugoj.Lijeva se mazi u n aruju desne, spretnije, snanije, pametnije, ozbiljnije.
Sredinji dio: pripovjeda prati razgovor, a kasnije i svau Lijeve i Desne.
s
m
i
je
h
n
a
d
ap
s
u
r
d
o
m
Jo jedno zvonce s groblja; ovo je danas valjda posljednje, ve pada sumrak.A onaj kome zvoni ve je u kutiji kao lutka, kao da ga alju na dar nekom lu-
aku to pravi kolekcije tih stranih igraaka.
ko a rin kovii ianNo koliko god duh bio dominantan i inventivan u svojim dovijanjima, ipak se obraa ruci da zn r ii.
(Ranko Marinkovi, raktat o ruc
U noveli su dijelovi tijela antropomorfzirani (ruke, noge, obraz), asve je uklopljeno u stvaran kontekst (Drugi svjetski rat).
Naglasak je u noveli na unu-tranjem majstorovu proiv-ljavan u. Iako pokuava samsebe zavarati, bolesni maj-stor sve jasnije uvia da jeLojz neiskren, da samo ekanjegovu smrt.
Time majstorov ivot postaje bez-vrijedan, a Lojzek postaje osobakoja mu to daje na znanje, osobakoja nasljeuje njegov posjed, alii njegov ivot (majstorova supru-ga Frida).
prolazak Djevojice i Djeaka, Djeakovadrskost (pljuvanje), okrutnost Desne(udara Djeaka), dolazak Oca
Pomirenje i zajedniki odlaza
Tematska rije: ast (Kada joj je povrijeena ast, Desna djeluje potpisuje
mrtnu presudu, udara ...)Meta oraokrvavljene ruke ovdje dobiva doslovno znaenje.
ruke se ujedinjuju tijekomfzikoga sukoba s Ocem
Ironian smisao novele
Lojz je pravo lice anela (nad-robnoga spomenika maj-
storu) sve je privid, stvarnaje samo sebinost.
Upravo zbog toga majstor nemoe zavriti svoj nadgrobnispomenik kojim bi izrazio sebekao umjetnika umjesto izrazalica koji je elio dobiti (tuga, sna-ga anela), aneo na spomeni-ku imao je glupavo, prijetvornoLojzekovo lice.
ANEO UKE
Aneo je pria oklesaru Albertu Knezu, knezu meu klesarskimobrtnicima, majstoru kojega su i neki kipari smatrali umjetni-kom. Istovremeno, to je novela ko a se bavi temom ivota kaoironije: majstor smatra da je pomogao malome Lojzu, a Lojzga se, kao odrastao ovjek, samo elio to prije rijeiti.
Zavrni dio incident na ulici
Li eva
aspjeva , e otii na
ne zna is ti i iit i, al znadr at nk ji u
ne vje j rij i : oneprprev rva v ek , ovjek e-sto kak o o ne misli( ij ie s maska.)
nije i ubilila v zus prirod
Lij a iide z intuicijom, o-
r t m, n, aslluenim, a ne iizz-orenim...
Desn
a,,, mn
zna pisati (iakon zna itati), z li-stati knjigu ...
vjeruje rijeima
vodi konverzaciju, nastupa, iri h ri-
s e
i da netk ne uvvrije i i ast
po is rtn presude
esn e rar cionalna:a: na radi, ini idjel je.
K
MP
ZICIJ Uvodni dio: pripovjeda gleda ispred sebe (ovjeka ije su) ruke
prebaene na lea, iznad zadnjice, kako se odmaraju jedna u drugoj.Lijeva se mazi u n aruju desne, spretnije, snanije, pametnije, ozbiljnije.
Sredinji dio: pripovjeda prati razgovor, a kasnije i svau Lijeve i Desne
Pad: Dvije okrvavljene ruke nasaltu.
raz a a p une u n , ai oprao o ata i rvi.
s
m
i
e
h
n
a
d
ap
u
r
d
m
Ranko Marinkovi
(1913. 2001.)RUKEviki Voltaire
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
16/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
Samotni ivot tvoj
Suknja
Prah
Aneo
Kotane zvijezde
Benito Floda von Reltih
RukeZagrljaj
Rukenovelistika
zbirka
Ranko Marinkovi
(1913. 2001.) RUKE
Pripovjedna proza
Novele
Pod balkonima Ruke (1953.) Ponienje Sokrata
Romani
KiklopZajednika kupka Never more
Drame
AlbatrosGlorija
Politeia ili Inspektorove spletke Pustinja
Kazaline kritike i eseji
Geste i grimase Nevesele oi klauna
...
Uz limenu glazbu, bubnjeve, fanfare
pod krabuljom smijeha iskri nujna sjeta:
to e od nas biti kad se posve spare
samotni na ivot, sjena vrueg ljeta?
Ironijom treba branit dah ivotakad ivot iscuri i usud nas smota
i iznova pitat, ustro i potanko:
to smo mi ivotu to nismo, jor Ranko? ...
(Jaka Fiamengo,Zaviajna pjesma (Ranku
Marinkoviu, Melkioru vikom))
PRAH
ZAGRLJAJ
Poetak novele neobino pred-stavljanje lika jezinom igrom:Ah,
pozna ga, pozna ga! To je ono oblo,pravilno n kao krila galeba. Na n juje upozoravao neka ga ne pie unjegovoj adresi kao u. On nije Tou-ko, nije Jaukiu, Japanac. On je Jan-kin, Tonko plemeniti Jankin, a ne
neki tamo Touko Jau-Kiu, Kiu-iu,iu-Micu (...).
U sreditu je novele lik starogaudaka Tonka pl. Jankina kojinije mogao ni nakon jedanaestgodina preboljeti svoju velikuljubav Anu. Sadraj je noveleusmjeren na pokazivanje nje-gova unutranjeg svijeta.
Pripovjeda
Marinkovi polazi od Pirandellove teze da jeovjekovo ja rascijepljeno na bezbroj linosti.U svojoj je noveli uveo tri uloge: autorskoja,pripovjedakoja i treeja.
Kompozicija novele
Uvodni dio: pisac pokuava neto napisati, a pripovjeda ga promatra. Nakon neuspjelog poku-aja pisanja (samo prva reenica) pisac izlazi na ulicu
Sredinji dio: pisac izlazi, gleda ljude na ulici i razmilja o tome kako odabrati temu za djelo.
Stvarnost (ulica, obala)
jor Bepo i jorBernardo
inanc andar andar (sam hodaobalom), a pisac ga prati
pisac zagrli andara izabrao je TEMU
Zavrni dio: Posljednje stranice novele propituju odnos umjetnosti i ivota. Temeljno je pitanjesimbolike zagrljaja na kraju novele.
Plaio si mi matu, razgonio i prodirao reenice jo dok su se raale u glavi, trovao mi sve izvore misli ... Mata mi se uljala pod-vijena repa dok si se ti epurio po svijetu, bjeala od tebe, od onoga to ti doista jesi i to se deava zbog tebe i sklanjala se pobrijanicama, po trafikama, motala se ok o nogu smijenim starcima, udacima, prosjacima, prosjaila i krala k omadie ivota narubu stvarnosti, ali ovo tu, ovo ovako ... u posljednjem zagrljaju nije mogla smisliti. A sad se, gle, to i dogodilo, ali napisati vie
ne mogu! Moram te drati i umrijeti ... (Zagrljaj)
Crna mrlja(Knjievnost i drutvo)
Kapljica tinte (METONIMIJAKNJIEVNOSTI) razlijeva sepo papiru (IVOT).
kin, Tonko plemeniti Jankin, a ne
neki tamo Touko Jau-Kiu, Kiu- iu,iu-Micu (...).
Zavretak novele simbolino pokazauje kako Tonko pripada ne-kom drugom vremenu, a sada se naao u zagrljaju novoga dobakoje je promijenilo sve ono do ega mu je nekada bilo stalo.
Marinkovi uvodi pirandelovski potez lika koji se eli izboriti zaigranje svoje uloge do kraja.
Drugi je sloj novele odnos staroga i novoga vremena: staro jevrijeme predstavljeno likovima Tonka i starice (na brodu), anovo vrijeme likom geometra, Anina mua.Ana je poveznica tih dvaju vremena: ona je istovremeno ideali-zacija staroga vremena i obinost novoga vremena.
Novela bi moga imati i drugi naslov, zapravo citat iz djela koji najbolje opisuje Tonko-vo psihiko stanje: ... na munoj stazi jedne prolosti (s koje je vrijeme ispralo svu bjelinu).
zacija staroga vremena i obinost novoga vremena.
Zavretak novele simbolino pokazauje kako Tonko pripada ne-
autorskoja
(lik, knjievnik kojipokuava pisati)
pripovjedako ja
(pripovjeda kojivodi dijalog s likom,tj. autorskimja)
treeja
sam knjievnik RankoMarinovi koji pie novelu
Oemu
pisati?
(tematika)
Svemoe
postati
temom
:
STVARNOSTse
rastvarapred
tobomkaolepeza
;proetaj
pogledom
uokolo,
svi
viu
izgledalitamene,
mene!
Misleda
jeto
ala,
to
ti
kaniuiniti.
Utebeje
pogled
mesarski:
bira
ovna
zartvenikUMJETNOSTI
.
(Zagrljaj)
(posljednja novela u zbirci)
Tema
pisanje opservacija, pro-matranje, analiza postupka
Umjetnost otvara vie mogunosti nego stvarnost, ali stvarnost sugerira da se izmiljeni likovi doivljavaju kao zbiljski,granice su krhke i jedva uoljive, postoji samo trajni dijalog izmeu zbilje i umjetnosti, odnosno pripovjedaa i CrneMrlje s poetka prie. (Julijana Matanovi)
Zagrljaj je narativna slika kljunog literarno-humanistikogproblema i metode Marinkovieve umjetnosti uope.
(Bruno Popovi)
viki Voltaire
-
7/23/2019 Kv Plakati 2012 a4 - Sve PDF
17/17
KNJI@EVNI VREMEPLOV
Antun oljan(1932. 1993.)
Proza u trapericama
Mislim time rei da su traperice stav, a nehlae.
(U. Plenzdorf: Nove patnje mladoga W.)
Proza u trapericama naziv je za popularnuprozu koja nastaje ezdesetih godina prologa
stoljea kao opreka intelektualistikoj prozi.
Obiljeja:
prikazivanje generacije mladih, inteligentnihljudi bez ciljeva, planova i sigurnebudunosti
nezadovoljni su svijetom, ne priznajudrutvene vrijednosti
ograuju se od malograanske kulture kojudoivljavaju kao kulturu odraslih
sveznajui pripovjeda zamjenjujese nepouzdanim pripovjedaem kojipripovijeda u 1. licu
u jezik se unosi sleng, kolokvijalni urbanigovor i dijalekt
naslov romana
Za druge, znao sam, nema vie pravog povratka.Nisu se imali kamo vratiti, ostavljeni u bespuu, iz-gubljeni. Za njih vie nita nije moglo poeti iz po-etka, kao ni za ovog ratra ovdje, na kraju puta,ostaje da umre. Ovo to je za Roka bio samo kra-tak izlet, za njih je bilo konano putovanje nakonkojeg se ne putuje vie.
Lutanje alegorijsko traganje za identitetom i osobnom slobodom
() i vidio sam jasno, sve jasnije, da je svijet u koji sam stigao isti onaj svijet iz kojeg sam krenuo, vidio samda stojim na rotoru krajolika, u samom sreditu kruga, i shvatio sam da nisam nigdje drugdje nego na svo-me mjestu.
I to sam drugo mogao nego da ga prihvatim? to mi je, nakon svega, preostalo? Pognuo sam glavu i zako-raivi u krajolik prihvatio sam kamenu stazu pod nogama (. ..), prihvatio sam cijeli taj dobro poznati, banal-ni i jalovi krajolik koji mi je bio pred oima sve otkako smo krenuli na ovaj pohod.
... ovdje kretanje, osvajanje prostora, po-staje samo sebi svrhom, upravo poputbesmislena ali upornoga kotrljanja ka-menja uz brijeg Camusovu Siziu.
(Kreimir Nemec)
Panika i apatija su Prokrustova posteljana kojoj se raspinje duh moje genera-cije kae prvoosobni pripovjeda na
jednome mjestu u romanu i tako ulaziu bit problema umorne mladosti koja
nije sposobna nijednog trena ivjeti uemocionalnoj stabilnosti i duhovnojravnotei. Njoj je eskapizam imanentan,pa zato ni ovdje kao u Izdajicama, nijevaan cilj nego sam proces kretanja.
(Kreimir Nemec)
Sve je u izletnikoj pustolovini oljanovemale skupine od poetka bilo promae-no i apsurdno, ali kao da je bilo neizbje-no, sudbinski predodreeno. To vijugavotraganje za neim neodreenim djelujepoput sna i zapravo je projekcija egzi-stencijalne strepnje i neuhvatljivosti ljud-ske egzistencije. (...)
Krajnji ishod pustolovine nije nimaloohrabrujui: kretanje se zapravo odvija uzaaranom krugu, pitanja o smislu osta-
ju bez odgovora, a na kraju puta/ivotaeka nas nitavilo.
(Kreimir Nemec)
Knjievnopovijesno razdoblje
1952. g. 1969. g.
Drugamoderna
KRATKIIZLET
tri tematska plana romana
roman s egzistencijalistikomtemom
roman o izgubljenoj generaciji(model proze u trapericama)
politika alegorija
egzistencijalistika simbolika
putovanje potraga zaidentitetom, traenje smisla ivota
prepreke na putu ivotniproblemi, odluke i izbori
kruno gibanje uzaludnost ivota
kratki izlet ivot
likovi
pripovjeda: mladi novinar,
sudionik ekspedicije, predstavnikumorne mladosti
Roko ostali lanovi ekspedicije stari ratar
kompozicija
uokvirena pripovjedaevimrazmiljanjima o Roku
kronoloki prati tijek ekspedicije islijedi model pikarskoga romana
vrsta
egzistencijalistiki roman(s elementima drugih proznih modela)