libre 05 hd lat
DESCRIPTION
Linux MagazineTRANSCRIPT
PPrreeddssttaavvlljjaammoo
MMaannjjee GGNNUULLiinnuuxx
ddiissttrriibbuucciijjee
LIIBBRREESeptembar 201 2
ČČaassooppiiss oo sslloobbooddnnoomm ssooffttvveerruu
broj
05
Creative Commons Autorstvo-Nekomerci jalno-Deliti pod istim uslovima 30 Srbi ja
Slackware 28 09 201 2
Objavl jen je Slack-ware 1 4 Zajednosa desktop vari-jantom objavl jenaje i ARM verzi ja
Mozilla 7 1 0 201 2
91 01 2 će biti obja-vl jene nove verzi jeMozillainih progra-ma Firefox 16Thunderbird 16
LiBRE časopis o slobodnom softveru2
NovostiSeptembar je doneo malo zatišje
pred buru u smislu objavl j ivanja
novih verzi ja vel ikih distribuci ja Za
kraj septembra i za ceo oktobar na-
javl jeno je mnogo novih verzi ja na-
jvećih distribuci ja Mi imamo nameru
da im posvetimo pažnju da ih te-
stiramo i objavimo naše utiske
Pošto znamo da ćemo u oktobru biti
zatrpani poslom iskoristi l i smo
septembar za uvođenje novina
U grafici primeti l i ste promenil i smo
format PDF-a i u skladu sa tim red-
izajniral i smo naslovnu stranicu
Nadamo se da ovim časopis ni je
mnogo izgubio na čitl j ivosti na
ekranu I dal je će biti moguće za-
hvaljujući PDF čitačima čitati
uporedo po dve stranice bez sk-
rolovanja i moguće je štampati po
dve stranice na A4 formatu na kućn-
im štampačima Mi smo ovako dobil i
format koji možda i pretvorimo u
štampano izdanje u budućnosti
Postoj i par promila mogućnosti da
časopis u nekom trenutku i štam-
pamo kao brošuru i l i kao godišnjak
Iako je verovatnoća mala ipak smo
se spremil i i za tu mogućnost
Postal i smo aktivni i na društvenim
mrežama Otvorene su
httpstwittercomLiBRE_magazin
i Google+ stranica
httpsplusgooglecom
1 1 381 231 71 43365684546
Ove stranice su još u izradi al i
uskoro će proraditi u punom kapa-
citetu i donosiće vesti iz sveta
slobodnog softvera kao i vesti koje
se tiču samog projekta LiBRE
časopisa U pripremi je i Pinterest
stranica
Proslavi l i smo i mali jubi lej Od
početka objavl j ivanja časopisa do
danas preuzeto je sa našeg sajta
preko 1 0000 kopija časopisa To zn-
ači da je svaki do sada objavl jeni
broj preuzet prosečno u 2000
primeraka To je sasvim lep uspeh
za ovako mlad časopis
Od avgustovskog broja svojim
čitaocima smo ponudi l i i probni broj
ePUB-a Iako je još rano reći kol iko
je stvarna potreba za ovakvim
izdanjem mi smo veoma zadovoljni
brojem preuzimanja ePUB-a U
Reč urednika
Septembar 2012 3
ovom broju ePUB će biti lepši a
nadamo se i kvalitetni j i od probnog
broja
I ubuduće ćemo se truditi da bu-
demo još bolj i lepši i aktuelni j i
Hvala svima na poverenju i što
nas pratite
Do čitanja
LiBRE tim
Broj 05Periodika izlaženja mesečnik
Glavni i odgovorni urednikNikola Hardi
Izvršni urednikAleksandar Stanisavljević
Glavni lektorŽeljko Šarić
LekturaAleksandar StanisavljevićRomeo MlinarVladimir PopadićŽeljko Pavkov
RedakcijaBojan BogdanovićGoran MekićGavrilo ProdanovićMarko MatoševićStefan NožinićŽeljko PopivodaMihajlo BogdanovićMišo JovanovićVladimir CicovićMarko Kostić
Grafička obradaZlatan VasovićDejan Maglov
KontaktIRC floss-magazinna ircfreenodeorg
E-poštalibrelugonsorg
Moć slobodnog
softvera
LiBRE broj 05
LiBRE časopis o slobodnom softveru4
LiBRE vesti str 6
Puls slobode str 8
Aktivizam
Dan slobode softvera -
Dan posle str 8
Predstavljamo str 1 1
Manje GNULinux
distribucije str 1 1
Pod bdquomanjimldquo distribuci jama podra-zumevamo prvenstveno live distribuci ječi ja iso sl ika ne prelazi 1 00 MB Kaotakve mogu se učitati direktno u RAM pase veoma brzo izvršavaju
AjaXplorer -
Vaš lični oblakhellip str 1 4
hellipne baš kišni al i jedno lepo iupotreblj ivo bdquoskladište u oblakuldquo U pitanjuje program AjaXplorer u svojoj poslednjojverzi j i 422 koj i možemo instal irati ipodesiti u sopstvenoj reži j i
Kako da str 1 6
Mala škola
Scribus 1 4 (4 deo) str 1 6
U dosadašnjim nastavcima male školesmo se uglavnom upoznavali saScribusom Vreme je da krenemo sakonkretnim radom na kreiranju našegPDF časopisa
Administracija Linuks sistema
Praćenje performansi
sistema (1 deo) str 20
Oslobađanje str 26
1 0 zabluda i grešaka
novih korisnika Linuksa str 26
Ako ste na Linuks prešl i bez pripremekoja podrazumeva bar osnovno upozna-vanje sa načinom rada Linuksanajverovatni je ćete biti zbunjeni dru-gači j im načelima u tretiranju programasistema datoteka i hi jerarhi je fascikl i Predstavićemo deset najčešćih grešakakoje prave novi korisnici Linuksa
Вести
LiBRE Sadržaj
Septembar 2012 5
Internet Relay Chat str 29
Slobodni
profesionalac str 32
Slobodan softver u nauci str 32
Internet mreže i
komunikacije str 35
Cyber kriminal ndash 3 deo str 35
Nastavl jamo seri jal prdstavl janjem Cyberkriminalnih grupa alata i dostupnošćuistih
Sam svoj majstor str 38
Multimedija
GNULinux DAW (4 deo) str 38
Grafika
Foto uređivanje i grafički
dizajn na Linuksu ndash 1 deo
Opremanje softverom str 41
Ukoliko ste fotograf i l i grafički dizajner apritom koristite i l i ćete koristiti neku odLinuks distribuci ja tada je jasno da jeopremanje softverom prvi korak doodličnog rada
Mobilni kutak str 44
Google Currents str 44
Smešne strane str 49
LiBRE broj 05
LiBRE časopis o slobodnom softveru6
Pinta
27 septembar 201 2
Program Pinta je dobioažuriranje koje donosi im-provizovane alate i LayerBlending Nova verzi ja je1 4
Koristan l ink
httpwwwomgubuntucouk201 209graphics-app-pinta-update-brings-im-proved-tools-layer-blending
Ubuntu
27 septembar 201 2
Objavl jen je Ubuntu 1 21 0Beta 2 sa opci jama UnityPreview novim Dash an-imaci jama i bez Unity 2Dokruženja radne površiNajavl jena je opci ja za fi-nalnu verzi ju koja vam da-
je rezultate pretrage sa Amazonove webprodavnice
Koristan l ink
httpwwwomgubuntucouk201 209ubuntu-1 2-1 0-beta-2-released
Tizen
28 septembar 201 2
Izašao je novi Tizen SDKu verzi j i 20 Alpha U SDKpaketu se nalazi i izvornikod Tizena
Koristan l ink
httpswwwtizenorgblogstsg201 2tizen-20-alpha-sdk-and-source-code-re-lease
Minitube
28 septembar 201 2
Desktop YouTube programMinitube je dobio nove op-ci je fi l triranja pretrage iYouTube Fix Zanimlj iv
dodatak je i prečica Ctrl+R koja vamomogućava pristup fi l terima pretrage
Koristan l inkhttpwwwomgubuntucouk201 209desktop-youtube-app-minitube-adds-search-fi l tering-youtube-fix
LiBRE vesti
Septembar 2012 7
Slackware
28 septembar 201 2
Objavl jen je Slackware 1 4sa novim kernelomnovi j im verzi jama pro-grama novi je verzi jegrafičkih okruženja kao ivel iki broj raznih ažurir-anja Zajedno sa desktop
vari jantom objavl jena je i ARM verzi ja
Koristan l ink
httpslackwarecom
Open webOS
29 septembar 201 2
HP je objavio OpenwebOS 1 0 koji dosta pod-seća na stari zatvoreni
webOS koji je mrtav i zamenjen saotvorenom verzi jom Predstavl jen je naHPTouchSmart PC
Koristan l inkhttpwwwphoronixcomscanphppage=news_itemamppx=MTE5NTA
Mozilla
7 oktobar 201 2
9 oktobra 201 2 se ob-javl juju nove verzi je Moz-illa-inih programa Firefox(verzi ja 1 6) Thunderbird(verzi ja 1 6) i SeaMonkey(verzi ja 21 3) Sva tri pro-
grama će biti bazirani na GECKO-u 1 6
Koristan l ink
httpswiki mozi l laorgReleases
LiBRE prijatelji
LiBRE broj 05
LiBRE časopis o slobodnom softveru8
Autori Zlatan Vasović Dejan Maglov
Dan slobode softvera (engl SFD ndashSoftware Freedom Day 1 509201 2)
je došao i prošao Ostalo je da sumiramoutiske i rezultate druženja
Ove godine zvanično je SFD obeležen u73 države širom sveta u organizaci j i 334lokalne zajednice i u isto tol iko gradovasveta Dan slobode softvera je obeleženprigodnim predavanjima radionicama ipri jatnim druženjima pristal ica slobodnogsoftvera i gosti ju koj i su dolazi l i iz radozn-alosti da saznaju više o slobodnomsoftveru
SFD je po peti put obeležen u Srbi j i Prviput grad domaćin je bio Beograd Gradovidomaćini u predhodnim okupljanj ima po-vodom SFD su bi l i Novi Sad Niš i Prišt-ina
U galeri j i O3ONE 1 509201 2 u 1 2
časova okupile su se pristal ice slobodnogsoftvera i znatižel jnici da u pri jatnoj i op-uštenoj atmosferi razmene informacije inovosti iz sveta slobodnog softvera
Programom proslave Dana slobodnogsoftvera je bi lo predviđeno niz predavanjai prezentaci ja sa ci l jem boljegupoznavanja javnosti sa slobodnimsoftverom kao i sa trenutnim aktivnostimai budućim planovima lokalnih zajednica uci l ju popularizaci je slobodnog softvera uSrbi j i U zvaničnom delu aktivno suučestvovale zajednice
Ubuntu Srbi ja Mozilla Srbi ja LinuxMint Srbi ja LibreOffice Srbi ja Wikimedia tim Srbi ja LiBRE tim LUGoNS Slackware Srbi ja neformalna grupa SUNCE Open Solaris Srbi ja IllumosOpenindi-ana Srbi ja
Open Web Application Security Project(OWASP)
Srbi ja Zvanični program je započeo u 1 3časova kratkim uvodom o tome šta je
Aktivizam
DDaann sslloobbooddee ssooffttvveerraaDan posle
Puls slobode
Septembar 2012 9
ustvari FLOSS i slobodan softver Opšteoduševljenje svih prisutnih je izazvalaprezentaci ja bdquoUvod u FLOSSldquo najmlađegpredavača Zlatana Vasovića (1 1 godinaLiBRE tim) pa ko još može da kaže dana mladima svet ne ostaje
U delu predstavl janja najpopularni j ih pro-grama ekipa Mozilla Srbi je u sastavu Os-kar Ivanić Boris Prpić i Aleksa Rodićpredstavi la je Mozilla-u i njene projektePredstavl jeni su Firefox Thunderbird i na-jnovi j i Mozilla-in projekat Firefox OS Usl ičnom sti lu uz stalna prekidanja publikesa podpitanj ima nastavio je Goran Rakićiz LibreOffice Srbi ja sa predstavl janjempaketa programa Libre Office Obaveštenismo o novostima koje se tiču pribl ižavanjau smislu kompatibi lnosti između Libre Of-fice i MS Office Libre Office je dobiovećinu funkci ja predviđenih docx stand-ardom a u najnovi joj verzi j i i MS Officedobija mogućnost čitanja ODF slobodnogformata
Jedna od tema ovogodišnjeg SFD u Sr-bi j i koja je pobudi la vel iko interesovanjepublike je upotreba slobodnog softvera uobrazovanju Igor Popov je održaoprezentaci ju o MOOC-u U prevodu nasrpski MOOC - masovno slobodno on-l ine obrazovanje Iako ova tema nijedirektno vezana za slobodni softver in-direktno slobodni softver omogućava on-line obrazovanje koje postaje masovna
pojava u svetu Online obrazovanje jošni je ni u svetu u potpunosti izjednačenosa formalnim obrazovanjem Polaznici on-line kurseva ne mogu da dobiju odgova-rajuće sertifikate o završenim kursevimaSmisao ovakvog obrazovanja je da sepoveća dostupnost znanja kao veomabitnog resursa što većem broju l judi magde se oni nalazi l i u svetu Ova tema nijebi la predviđena programom da budecentralna i najbitni ja al i je pobudi la vel ikointeresovanje prisutne publike koja je sadodatnim komentarima i podpitanj imaproduži la diskusi ju i učini la je jednom odvažni j ih tema na ovogodišnjem SFD-u
Da na okupljanju ne bude sve potpunoslobodno i da slobodi treba postaviti nekegranice podsetio nas je Nikola Milošević(OWASP Srbi ja) svojom prezentaci jombdquoInformaciona bezbednost u Srbi j i i OpenSource rešenjaldquo Težište ove prezentaci jeje na povećanju sigurnosti web programaweb lokaci ja i web naloga
Deo SFD posvećen lokalnim zajednicamaSrbi je imao je čast da svojom prezentaci-jom otvori Nikola Milosavljević (Open Sol-aris Srbi ja - Illumos i Openindiana) Nikola nas je podsetio da u svetu slobod-nog softvera ne egzistira samoGNULinux već da postoje i drugarešenja Open Solaris projekat je jedno odrešenja Od njega smo imali pri l iku dačujemo kako projekat zatvorenog kodaSolaris (Sun computers) može da
Dan slobode softvera
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 0
postane i opstane kao Open Source pro-jekat Open Solaris i šta je Illumos i Open-indiana
U istom sti lu al i sa manje podataka poštose radi o mnogo poznati j im projektima unastavku su se predstavi le Ubuntu Srbi ja(Nikola Hardi) LUGoNS (Goran Mekić)Slackware Srbi ja (Bojan Popović) i LinuxMint Srbi ja (Vladimir Kramar)
Da napomenemo da je Nikola Hardi u parrečenica prisutnima predstavio i naščasopis
Zvanični deo programa SFD je svoj imvelikim iskustvom vodio LadislavUrošević Ako zanemarimo male prob-leme tehničke prirode (koji su propraćenišalama) zvanični deo ovogodišnjeproslave Dana slobodnog softvera uBeogadu može da dobije visoku prelaznu
ocenu
Kao šlag na torti došlo je neformalnodruženje Tada su prisutni razmenjival isvoja iskustva diskutovali o raznim tem-amahellip Mogle su se čuti rasprave o sam-om događaju GNULinux distribuci jamahardveru serverima i sl
Video snimci sa događaja
[1 ] httpwwwustreamtvrecor-ded2542631 7
Prezentaci je u PDF formatu
[1 ] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le9-uvod-u-floss
[2] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le8-informaciona-bezbednost-u-srbi j i
[3] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le7-masovni-onl ineotvoreni-kurs
Puls slobode
Septembar 2012 1 1
Autor Gavri lo Prodanović
Pod bdquomanjimldquo distribuci jama podra-zumevamo prvenstveno live dis-
tribuci je či ja iso sl ika ne prelazi 1 00 MBKao takve mogu se učitati direktno uRAM pa se veoma brzo izvršavajuTakođe se mogu pokrenuti na slabi jemhardware-u što ih čini odl ičnim izborom zastari je računare i netbookove Nemajupopularna grafička okruženja kao što suGNOME il i KDE već neki ldquolaganirdquo win-dow manager a sa njima dolaze pro-grami za osnovne namene koje ne trošemnogo hardverskih resursa Pred-stavićemo vam Damn Small Linux SliT-az i TinyCore Linux
Damn Small Linux
Nakon višegodišnjeg sna DSL se vratio uigru sa svojom 41 1 verzi jom Ono što gačini posebnim jeste kernel verzi je 2431 istari j i programi pa se može pokrenuti namašini od 32MB RAM-a Pri pokretanjuovog sistema dočekaće nas JoeWM UzDSL dolaze svi programi koji će nam bitipotrebni u svakodnevnom radu kao što jeuređivač teksta internet pregledač PDFpregledač muzički plejer i sl ično Od in-ternet pregledača na raspolaganju je
Firefox u nešto stari joj verzi j i a tu je i DilloOvu distribuci ju možemo kompletnu učitatiu RAM što će da poveća performanse atu se nalaze dpkg i apt jer je DSL izvedeniz Knoppixa
SliTaz
ISO sl ika SliTaz Linuksa iznosi nepunih35 MB Grafički doživl jaj obezbedićeOpenBox sa panelima na vrhu i dnuekrana sl ično kao u GNOME2 okruženjuSliTaz ima svoj paket menadžer nazvanTazPKG koji će nam pomoći da lako in-stal iramo svoje omil jene programe samreže Zanimlj ivost koju uvodi SliTaz jeTazPanel koj i omogućava da sistempodesimo preko internet pregledačalokalno i l i dal j inski Preko TazPanelamožemo podešavati sve potrebne ele-mente kao što su mreža i hardware ali idodavati i l i uklanjati korisnike i instal iratinove pakete U TazPanelu možemo kreir-ati live USB bdquostikoveldquo i l i instal irati SliTazsistem na hard disk Od internet preg-ledača tu se nalazi Midori Od internet
MMaannjjeeGGNNUULLiinnuuxxddiissttrriibbuucciijjee
Predstavljamo
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 2
programa pomenućemo LostIRC i Trans-mission BitTorrent kli jent Tu su i uslužniprogrami koji nam svakodnevno moguzatrebati kao što su Grab Screenshot Al-samixer Alsaplayer ePDFView (u njemućemo možda čitati sl jedeći broj LiBREmagazina) alatke za podešavanje l ičnihpostavki i sistema CD rezač ISO Masterkalkulator hellip
TinyCore Linux
TinyCore je bdquonajsitni jaldquo distribuci ja koja jeu 1 2MB spakovala Linuks kernel busy-box FLWM i uslužne alate Nakonpokretanja TCL-a ugledaćemo wbar ukome se nalazi sve što TCL sadrži Ter-minal Text Editor Run Program MountTool Control Panel Exit i GUI paketmenadžere Mogućnosti koje nude ovipreinstal irani programi su najosnovni jePreko CP možemo podesiti osnovnestvari kao što su podloga brzina mišarezoluci ja mreža i sl ično MT će nam po-moći da brzo montiramo svoje USBbdquostikoveldquo Paket menadžer za nas možebrzo da preuzme i instal ira ono šta namtreba Ono po čemu je TCL specifičan
otkriva se u paketima Svaki paket jezapravo squashfs koji može da se montirakao loop uređaj i tako da se njegov sad-ržaj čita sa fizičkog medijuma il i da sekompletan učita u RAM što će učiniti dase programi brže pokreću Ovu distribu-ci ju možemo instal irati na partici juuporedno sa nekom drugom distribuci jomjer poseduje samo vmlinuz coregz i tcefasciklu u kome čuva programe kojepreuzmemo Lični podaci mogu da sečuvaju na posebnoj home partici j i akotako zadamo a u suprotnom se pri gašen-ju sistema zapakuju u tar arhivu i smesteu tce fasciklu pa se pri sledećemstartovanju raspakuju TinyCore Linuxdolazi još u dve vari jante Core uz koji ne
dolazi grafičko okruženje i CorePlus uzkoji dolaze drajveri za wireless kartice isedam različitih WM
Ovakve distribuci je su odlične za kor-išćenje na USB memori j i i l i da se in-stal iraju na slabi j i računar i l i netbook DSLje dobar izbor da zamenimo Windows95SliTaz i TCL su odlične distribuci je zanetbook i l i USB TinyCore postane sporpri podizanju nakon instal iranja mnogoprograma ali odl ično organizuje prostor umemori j i SliTaz može da se instal ira kaostandardna Linuks distribuci ja koja jemnogo pogodni ja kao osnovni sistem
Predstavljamo
Septembar 2012 1 3
Zvanični sajt
Zemlja porekla
Baziran na
Poslednja verzi ja
ISO
Arhitektura
Minimalna hard-verska zahtevnost
Minimum RAM-a zaučitavanje komplet-ne distribuci je
Kernel
WM
Preinstal irani pro-grami
DSL
httpwwwdamns-mall l inuxorg
SAD
Debian Knoppix
411RC2
504 MB
i386
486DX sa 1 6MBRAM-a
1 28MB
2431
JWM
Internet Firefox 5 XircSypheed axyFTPMultimedija Xmms CDburnUređivač teksta VimBeaver Nano NotepadGrafika Xzoom Icon-View mtPaint xzgvKancelarija SQLitebook MSWordViewerxPDF Ted Siag spred-sheetIgre Freecell Mastre-mind MinesweeperPagged xTrisAlati Calendar Calculat-or ATerminalMenadžer datotekaEmefm
Slitaz
httpwwwsl i tazorg
Švajcarska
nezavisni projekat
v40
347 MB
i386
486DX sa 48MBRAM-a
1 92 MB
2637
Lxpanel+Openbox
Internet MidoriTezWeb retawq Trans-mission LostIRC TwitterMicroMultimedija AlsaplayerBurn CDDVD Iso Mas-ter Asunder Alsa mikserUređivač teksta BeaverNano Vi LeafpadGrafika mtPaint Viewni-or Gcolor2Kancelarija SQLiteZoho Documents ViewerePDFViewerIgre Chess SudokuAlati Saitific CalculatorXTerm Terminal
Tiny Core
httpdistro ibibl ioor-gtinycorel inuxwel-comehtml
SAD
nezavisni projekatfork DSL-av46
Core 8 MBTinyCore 1 6 MBCorePlus 64 MB
i486
7MB RAM-a(TinyCore bez X-a)
48 MB
3021
FLWM JWMIceWM FluxboxHackedbox Open-box
Samo uslužni alati
Manje GNULinux distribucije
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 4
Autor Bojan Bogdanović
Svakodnevni susreti sa servisima kojisu bazirani na savremenim internet
tehnologi jama posebno sa servisima kojeoznačava termin računarstvo u oblakuomogući lo nam je da svojim doku-mentima pristupamo gde god da smo i sabi lo kog uređaja (računar laptop tabletmobilni telefonhellip) pod uslovom da imainternet konekci ju No ponekad ovakvostanje stvari ni je i najbol je rešenje za nasZbog sigurnosti informacija i l i iz razlogajer nam postojeći servisi ne zadovoljavajupotrebe ponekad je zgodno imati svojeskladište kome možemo pristupati po po-trebi
Slika 1
Sve što nam je nakon instalaci je potrebnoje neki od modernih internet pregledača(Firefox Internet Explorer Chrome Op-erahellip) da bi smo koristi l i ovaj servisNaravno autori ovog programa su misl i l i ina korisnike Android i iPhone telefona tesu za njih pripremil i i pri lagođene
programe pored korišćenja pregledača
Slika 2
Program AjaXplorer je baziran na Ajaxtehnologi j i oslanja se na PHP i ne za-hteva nikakvu bazu podataka u pozadinida bi radio Izgled samog programa jerešen na najbol j i mogući način koji ne bitrebalo da zbunjuje krajnjeg korisnika ve-oma liči na već viđena rešenja kod pro-grama za manipulaci ju dokumentima nadesktop računarima Sa druge stranebogat je funkci jama koje nam u svakomtrenutku mogu zatrebati Funkcionalnostprograma se može proširiti dodacima kojise mogu preuzeti sa matičnog sajta pro-
hellipne baš kišni ali jednolepo i upotrebljivobdquoskladište u oblakuldquo Upitanju je programAjaXplorer u svojojposlednjoj verziji 422koji možemo instalirati ipodesiti u sopstvenojrežiji
VVaašš lliiččnnii oobbllaakk
Predstavljamo
Septembar 2012 1 5
grama Sam program sa svim svojimfunkci jama omogućava pretragu ob-eležavanje dodavanje i preuzimanjeraznih dokumenata kao i pregled većinetipova datoteka jer u sebi ima većugrađene pregledače (naravno ne mogusve datoteke da se na ovaj bdquobrzi načinldquopogledaju a za neke tipove moraju seuraditi i dodatna podešavanja i preuzi-manje dodataka) Sve što smo i do sadanavikl i da koristimo na našem računarumožemo i ovde da kreiramo direkt-ori jume brišemo prebacujemo doku-menta (na bi lo koji način koji nam jelagodan ukl jučujući i prevuci-i-pusti)
Slika 3
Sam program se instal ira na bilo koji webserver al i autori preporučuju Apache webserver Ne ulazeći sada u instalaci ju kojaje zaista laka i brza nakon nje nam ostajeda iz administrativnog naloga kreiramokorisnike pri lagodimo program našim po-trebama (uključujući i vizuelno pri-lagođavanje teme) i za nekoliko minutasmo spremni da koristimo našu ličnu os-tavu za dokumenta Autentifikaci ja jestandardna korisničko imelozinka
Za kraj možda i najkorisni ja opci ja jedeljenje dokumenata Nakon dodavanjadokumenta u ostavu desnim klikom dobi-jamo kontekstni meni u kome je i opci ja
Sharehellip Nakon aktivaci je ove opci je bićenam ponuđeno nekoliko izbora dapostavimo lozinku za preuzimanje vre-menski rok koliko će spoljnj i l ink bitivažeći kao i kol iko puta datoteka možebiti preuzeta
Slika 4
Naravno ne moramo koristiti sve opci jeal i su one tu ako zatrebaju Nakon togabiće nam ponuđeno da odmah pošaljemoe-mail poruku sa podacima za pristup ipreuzimanje dokumentadatoteke (spoljnj il ink i ako јe uneta lozinka) i l i možemo isami prekopirati podatke i koristiti ih popotrebi
Zgodno zar ne
Program možete preuzeti sa matičnestranice autora i l i probati demo programaTakođe možemo pogledati uputstvadokumentaci ju i l istu dodataka za pro-gram
Zvanična stranica httpajaxplorer info
AjaXplorer Vaš lični oblak
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 6
Autor Dejan Maglov
U dosadašnjim nastavcima maleškole smo se uglavnom
upoznavali sa Scribusom Vreme jeda krenemo sa konkretnim radom nakreiranju našeg PDF časopisaFormatiraćemo stranice i pripremiti seza dodavanje sadržaja (tekstova isl ika)
Kada smo otvaral i novi Scribus doku-ment kreiral i smo tri prazne straniceOdmah smo imali u vidu da časopisima naslovnu levu i desnu stranicu
Naslovnu stranicu ćemo ostaviti zakraj Njoj ćemo posvetiti posebnupažnju jer je ona bdquošlag na tortildquoglazura
Odmah prelazimo na uređivanje leve idesne stranice budućeg časopisaNeki delovi stranica časopisa su isti imogu se odmah urediti i primenjivatina svakoj novoj stranici Tu pre svegamisl imo na zaglavl je i podnožjestranice koj i sadrže informacije oimenu rubrike teksta koji se nalazi natoj stranici ime časopisa logo časop-isa datum broj stranice Osim ovihinformacija u zaglavl ju i podnožjustranica može da sadrži i grafičke ele-mente koji fizički odvajaju ove oblastiod glavnog dela stranice
Opet će nam trebati malo planiranjaMoramo unapred smisl i ti i odlučiti
bull šta će se nalaziti u zaglavl ju i pod-nožju stranicebull da l i ćemo nekim grafičkim elemen-tima odvajati zaglavl je i podnožje odglavnog dela stranice
Na osnovu ovih odluka videćemotačno šta je od ovih elemenataidentično na svakoj stranici časopisa ikoj i se elementi menjaju u zavisnostiod sadržaja stranice Identični ele-menti kao što su grafički elementiodvajanja ime časopisa logo datumbroj strane mogu da se kreirajuodmah i naknadno primenjuju nasvaku novu stranicu Ostale elementekoji se menjaju kreiraćemo naknadnopo potrebi al i ćemo im obezbediti po-zici ju i ori jentaci ju
Master PageLeva i desna stranica se razl ikuju popoložaju elemenata tako da moramoda napravimo dve razl ičite masterstranice (eng Master Page) Šta je tomaster stranica Master stranica jeunapred napravljeni šablon odidentičnih elemenata stranica Jed-nom pripremljena master stranicamože da se primenjuje na neogran-ičen broj novih stranica tako se
U dosadašnjim nastavci-ma male škole smo seuglavnom upoznavali saScribusom Vreme je dakrenemo sa konkretnimradom na kreiranju našegPDF časopisa
Mala škola
SSccrriibbuuss 1144(4 deo)
Kako da
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru2
NovostiSeptembar je doneo malo zatišje
pred buru u smislu objavl j ivanja
novih verzi ja vel ikih distribuci ja Za
kraj septembra i za ceo oktobar na-
javl jeno je mnogo novih verzi ja na-
jvećih distribuci ja Mi imamo nameru
da im posvetimo pažnju da ih te-
stiramo i objavimo naše utiske
Pošto znamo da ćemo u oktobru biti
zatrpani poslom iskoristi l i smo
septembar za uvođenje novina
U grafici primeti l i ste promenil i smo
format PDF-a i u skladu sa tim red-
izajniral i smo naslovnu stranicu
Nadamo se da ovim časopis ni je
mnogo izgubio na čitl j ivosti na
ekranu I dal je će biti moguće za-
hvaljujući PDF čitačima čitati
uporedo po dve stranice bez sk-
rolovanja i moguće je štampati po
dve stranice na A4 formatu na kućn-
im štampačima Mi smo ovako dobil i
format koji možda i pretvorimo u
štampano izdanje u budućnosti
Postoj i par promila mogućnosti da
časopis u nekom trenutku i štam-
pamo kao brošuru i l i kao godišnjak
Iako je verovatnoća mala ipak smo
se spremil i i za tu mogućnost
Postal i smo aktivni i na društvenim
mrežama Otvorene su
httpstwittercomLiBRE_magazin
i Google+ stranica
httpsplusgooglecom
1 1 381 231 71 43365684546
Ove stranice su još u izradi al i
uskoro će proraditi u punom kapa-
citetu i donosiće vesti iz sveta
slobodnog softvera kao i vesti koje
se tiču samog projekta LiBRE
časopisa U pripremi je i Pinterest
stranica
Proslavi l i smo i mali jubi lej Od
početka objavl j ivanja časopisa do
danas preuzeto je sa našeg sajta
preko 1 0000 kopija časopisa To zn-
ači da je svaki do sada objavl jeni
broj preuzet prosečno u 2000
primeraka To je sasvim lep uspeh
za ovako mlad časopis
Od avgustovskog broja svojim
čitaocima smo ponudi l i i probni broj
ePUB-a Iako je još rano reći kol iko
je stvarna potreba za ovakvim
izdanjem mi smo veoma zadovoljni
brojem preuzimanja ePUB-a U
Reč urednika
Septembar 2012 3
ovom broju ePUB će biti lepši a
nadamo se i kvalitetni j i od probnog
broja
I ubuduće ćemo se truditi da bu-
demo još bolj i lepši i aktuelni j i
Hvala svima na poverenju i što
nas pratite
Do čitanja
LiBRE tim
Broj 05Periodika izlaženja mesečnik
Glavni i odgovorni urednikNikola Hardi
Izvršni urednikAleksandar Stanisavljević
Glavni lektorŽeljko Šarić
LekturaAleksandar StanisavljevićRomeo MlinarVladimir PopadićŽeljko Pavkov
RedakcijaBojan BogdanovićGoran MekićGavrilo ProdanovićMarko MatoševićStefan NožinićŽeljko PopivodaMihajlo BogdanovićMišo JovanovićVladimir CicovićMarko Kostić
Grafička obradaZlatan VasovićDejan Maglov
KontaktIRC floss-magazinna ircfreenodeorg
E-poštalibrelugonsorg
Moć slobodnog
softvera
LiBRE broj 05
LiBRE časopis o slobodnom softveru4
LiBRE vesti str 6
Puls slobode str 8
Aktivizam
Dan slobode softvera -
Dan posle str 8
Predstavljamo str 1 1
Manje GNULinux
distribucije str 1 1
Pod bdquomanjimldquo distribuci jama podra-zumevamo prvenstveno live distribuci ječi ja iso sl ika ne prelazi 1 00 MB Kaotakve mogu se učitati direktno u RAM pase veoma brzo izvršavaju
AjaXplorer -
Vaš lični oblakhellip str 1 4
hellipne baš kišni al i jedno lepo iupotreblj ivo bdquoskladište u oblakuldquo U pitanjuje program AjaXplorer u svojoj poslednjojverzi j i 422 koj i možemo instal irati ipodesiti u sopstvenoj reži j i
Kako da str 1 6
Mala škola
Scribus 1 4 (4 deo) str 1 6
U dosadašnjim nastavcima male školesmo se uglavnom upoznavali saScribusom Vreme je da krenemo sakonkretnim radom na kreiranju našegPDF časopisa
Administracija Linuks sistema
Praćenje performansi
sistema (1 deo) str 20
Oslobađanje str 26
1 0 zabluda i grešaka
novih korisnika Linuksa str 26
Ako ste na Linuks prešl i bez pripremekoja podrazumeva bar osnovno upozna-vanje sa načinom rada Linuksanajverovatni je ćete biti zbunjeni dru-gači j im načelima u tretiranju programasistema datoteka i hi jerarhi je fascikl i Predstavićemo deset najčešćih grešakakoje prave novi korisnici Linuksa
Вести
LiBRE Sadržaj
Septembar 2012 5
Internet Relay Chat str 29
Slobodni
profesionalac str 32
Slobodan softver u nauci str 32
Internet mreže i
komunikacije str 35
Cyber kriminal ndash 3 deo str 35
Nastavl jamo seri jal prdstavl janjem Cyberkriminalnih grupa alata i dostupnošćuistih
Sam svoj majstor str 38
Multimedija
GNULinux DAW (4 deo) str 38
Grafika
Foto uređivanje i grafički
dizajn na Linuksu ndash 1 deo
Opremanje softverom str 41
Ukoliko ste fotograf i l i grafički dizajner apritom koristite i l i ćete koristiti neku odLinuks distribuci ja tada je jasno da jeopremanje softverom prvi korak doodličnog rada
Mobilni kutak str 44
Google Currents str 44
Smešne strane str 49
LiBRE broj 05
LiBRE časopis o slobodnom softveru6
Pinta
27 septembar 201 2
Program Pinta je dobioažuriranje koje donosi im-provizovane alate i LayerBlending Nova verzi ja je1 4
Koristan l ink
httpwwwomgubuntucouk201 209graphics-app-pinta-update-brings-im-proved-tools-layer-blending
Ubuntu
27 septembar 201 2
Objavl jen je Ubuntu 1 21 0Beta 2 sa opci jama UnityPreview novim Dash an-imaci jama i bez Unity 2Dokruženja radne površiNajavl jena je opci ja za fi-nalnu verzi ju koja vam da-
je rezultate pretrage sa Amazonove webprodavnice
Koristan l ink
httpwwwomgubuntucouk201 209ubuntu-1 2-1 0-beta-2-released
Tizen
28 septembar 201 2
Izašao je novi Tizen SDKu verzi j i 20 Alpha U SDKpaketu se nalazi i izvornikod Tizena
Koristan l ink
httpswwwtizenorgblogstsg201 2tizen-20-alpha-sdk-and-source-code-re-lease
Minitube
28 septembar 201 2
Desktop YouTube programMinitube je dobio nove op-ci je fi l triranja pretrage iYouTube Fix Zanimlj iv
dodatak je i prečica Ctrl+R koja vamomogućava pristup fi l terima pretrage
Koristan l inkhttpwwwomgubuntucouk201 209desktop-youtube-app-minitube-adds-search-fi l tering-youtube-fix
LiBRE vesti
Septembar 2012 7
Slackware
28 septembar 201 2
Objavl jen je Slackware 1 4sa novim kernelomnovi j im verzi jama pro-grama novi je verzi jegrafičkih okruženja kao ivel iki broj raznih ažurir-anja Zajedno sa desktop
vari jantom objavl jena je i ARM verzi ja
Koristan l ink
httpslackwarecom
Open webOS
29 septembar 201 2
HP je objavio OpenwebOS 1 0 koji dosta pod-seća na stari zatvoreni
webOS koji je mrtav i zamenjen saotvorenom verzi jom Predstavl jen je naHPTouchSmart PC
Koristan l inkhttpwwwphoronixcomscanphppage=news_itemamppx=MTE5NTA
Mozilla
7 oktobar 201 2
9 oktobra 201 2 se ob-javl juju nove verzi je Moz-illa-inih programa Firefox(verzi ja 1 6) Thunderbird(verzi ja 1 6) i SeaMonkey(verzi ja 21 3) Sva tri pro-
grama će biti bazirani na GECKO-u 1 6
Koristan l ink
httpswiki mozi l laorgReleases
LiBRE prijatelji
LiBRE broj 05
LiBRE časopis o slobodnom softveru8
Autori Zlatan Vasović Dejan Maglov
Dan slobode softvera (engl SFD ndashSoftware Freedom Day 1 509201 2)
je došao i prošao Ostalo je da sumiramoutiske i rezultate druženja
Ove godine zvanično je SFD obeležen u73 države širom sveta u organizaci j i 334lokalne zajednice i u isto tol iko gradovasveta Dan slobode softvera je obeleženprigodnim predavanjima radionicama ipri jatnim druženjima pristal ica slobodnogsoftvera i gosti ju koj i su dolazi l i iz radozn-alosti da saznaju više o slobodnomsoftveru
SFD je po peti put obeležen u Srbi j i Prviput grad domaćin je bio Beograd Gradovidomaćini u predhodnim okupljanj ima po-vodom SFD su bi l i Novi Sad Niš i Prišt-ina
U galeri j i O3ONE 1 509201 2 u 1 2
časova okupile su se pristal ice slobodnogsoftvera i znatižel jnici da u pri jatnoj i op-uštenoj atmosferi razmene informacije inovosti iz sveta slobodnog softvera
Programom proslave Dana slobodnogsoftvera je bi lo predviđeno niz predavanjai prezentaci ja sa ci l jem boljegupoznavanja javnosti sa slobodnimsoftverom kao i sa trenutnim aktivnostimai budućim planovima lokalnih zajednica uci l ju popularizaci je slobodnog softvera uSrbi j i U zvaničnom delu aktivno suučestvovale zajednice
Ubuntu Srbi ja Mozilla Srbi ja LinuxMint Srbi ja LibreOffice Srbi ja Wikimedia tim Srbi ja LiBRE tim LUGoNS Slackware Srbi ja neformalna grupa SUNCE Open Solaris Srbi ja IllumosOpenindi-ana Srbi ja
Open Web Application Security Project(OWASP)
Srbi ja Zvanični program je započeo u 1 3časova kratkim uvodom o tome šta je
Aktivizam
DDaann sslloobbooddee ssooffttvveerraaDan posle
Puls slobode
Septembar 2012 9
ustvari FLOSS i slobodan softver Opšteoduševljenje svih prisutnih je izazvalaprezentaci ja bdquoUvod u FLOSSldquo najmlađegpredavača Zlatana Vasovića (1 1 godinaLiBRE tim) pa ko još može da kaže dana mladima svet ne ostaje
U delu predstavl janja najpopularni j ih pro-grama ekipa Mozilla Srbi je u sastavu Os-kar Ivanić Boris Prpić i Aleksa Rodićpredstavi la je Mozilla-u i njene projektePredstavl jeni su Firefox Thunderbird i na-jnovi j i Mozilla-in projekat Firefox OS Usl ičnom sti lu uz stalna prekidanja publikesa podpitanj ima nastavio je Goran Rakićiz LibreOffice Srbi ja sa predstavl janjempaketa programa Libre Office Obaveštenismo o novostima koje se tiču pribl ižavanjau smislu kompatibi lnosti između Libre Of-fice i MS Office Libre Office je dobiovećinu funkci ja predviđenih docx stand-ardom a u najnovi joj verzi j i i MS Officedobija mogućnost čitanja ODF slobodnogformata
Jedna od tema ovogodišnjeg SFD u Sr-bi j i koja je pobudi la vel iko interesovanjepublike je upotreba slobodnog softvera uobrazovanju Igor Popov je održaoprezentaci ju o MOOC-u U prevodu nasrpski MOOC - masovno slobodno on-l ine obrazovanje Iako ova tema nijedirektno vezana za slobodni softver in-direktno slobodni softver omogućava on-line obrazovanje koje postaje masovna
pojava u svetu Online obrazovanje jošni je ni u svetu u potpunosti izjednačenosa formalnim obrazovanjem Polaznici on-line kurseva ne mogu da dobiju odgova-rajuće sertifikate o završenim kursevimaSmisao ovakvog obrazovanja je da sepoveća dostupnost znanja kao veomabitnog resursa što većem broju l judi magde se oni nalazi l i u svetu Ova tema nijebi la predviđena programom da budecentralna i najbitni ja al i je pobudi la vel ikointeresovanje prisutne publike koja je sadodatnim komentarima i podpitanj imaproduži la diskusi ju i učini la je jednom odvažni j ih tema na ovogodišnjem SFD-u
Da na okupljanju ne bude sve potpunoslobodno i da slobodi treba postaviti nekegranice podsetio nas je Nikola Milošević(OWASP Srbi ja) svojom prezentaci jombdquoInformaciona bezbednost u Srbi j i i OpenSource rešenjaldquo Težište ove prezentaci jeje na povećanju sigurnosti web programaweb lokaci ja i web naloga
Deo SFD posvećen lokalnim zajednicamaSrbi je imao je čast da svojom prezentaci-jom otvori Nikola Milosavljević (Open Sol-aris Srbi ja - Illumos i Openindiana) Nikola nas je podsetio da u svetu slobod-nog softvera ne egzistira samoGNULinux već da postoje i drugarešenja Open Solaris projekat je jedno odrešenja Od njega smo imali pri l iku dačujemo kako projekat zatvorenog kodaSolaris (Sun computers) može da
Dan slobode softvera
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 0
postane i opstane kao Open Source pro-jekat Open Solaris i šta je Illumos i Open-indiana
U istom sti lu al i sa manje podataka poštose radi o mnogo poznati j im projektima unastavku su se predstavi le Ubuntu Srbi ja(Nikola Hardi) LUGoNS (Goran Mekić)Slackware Srbi ja (Bojan Popović) i LinuxMint Srbi ja (Vladimir Kramar)
Da napomenemo da je Nikola Hardi u parrečenica prisutnima predstavio i naščasopis
Zvanični deo programa SFD je svoj imvelikim iskustvom vodio LadislavUrošević Ako zanemarimo male prob-leme tehničke prirode (koji su propraćenišalama) zvanični deo ovogodišnjeproslave Dana slobodnog softvera uBeogadu može da dobije visoku prelaznu
ocenu
Kao šlag na torti došlo je neformalnodruženje Tada su prisutni razmenjival isvoja iskustva diskutovali o raznim tem-amahellip Mogle su se čuti rasprave o sam-om događaju GNULinux distribuci jamahardveru serverima i sl
Video snimci sa događaja
[1 ] httpwwwustreamtvrecor-ded2542631 7
Prezentaci je u PDF formatu
[1 ] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le9-uvod-u-floss
[2] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le8-informaciona-bezbednost-u-srbi j i
[3] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le7-masovni-onl ineotvoreni-kurs
Puls slobode
Septembar 2012 1 1
Autor Gavri lo Prodanović
Pod bdquomanjimldquo distribuci jama podra-zumevamo prvenstveno live dis-
tribuci je či ja iso sl ika ne prelazi 1 00 MBKao takve mogu se učitati direktno uRAM pa se veoma brzo izvršavajuTakođe se mogu pokrenuti na slabi jemhardware-u što ih čini odl ičnim izborom zastari je računare i netbookove Nemajupopularna grafička okruženja kao što suGNOME il i KDE već neki ldquolaganirdquo win-dow manager a sa njima dolaze pro-grami za osnovne namene koje ne trošemnogo hardverskih resursa Pred-stavićemo vam Damn Small Linux SliT-az i TinyCore Linux
Damn Small Linux
Nakon višegodišnjeg sna DSL se vratio uigru sa svojom 41 1 verzi jom Ono što gačini posebnim jeste kernel verzi je 2431 istari j i programi pa se može pokrenuti namašini od 32MB RAM-a Pri pokretanjuovog sistema dočekaće nas JoeWM UzDSL dolaze svi programi koji će nam bitipotrebni u svakodnevnom radu kao što jeuređivač teksta internet pregledač PDFpregledač muzički plejer i sl ično Od in-ternet pregledača na raspolaganju je
Firefox u nešto stari joj verzi j i a tu je i DilloOvu distribuci ju možemo kompletnu učitatiu RAM što će da poveća performanse atu se nalaze dpkg i apt jer je DSL izvedeniz Knoppixa
SliTaz
ISO sl ika SliTaz Linuksa iznosi nepunih35 MB Grafički doživl jaj obezbedićeOpenBox sa panelima na vrhu i dnuekrana sl ično kao u GNOME2 okruženjuSliTaz ima svoj paket menadžer nazvanTazPKG koji će nam pomoći da lako in-stal iramo svoje omil jene programe samreže Zanimlj ivost koju uvodi SliTaz jeTazPanel koj i omogućava da sistempodesimo preko internet pregledačalokalno i l i dal j inski Preko TazPanelamožemo podešavati sve potrebne ele-mente kao što su mreža i hardware ali idodavati i l i uklanjati korisnike i instal iratinove pakete U TazPanelu možemo kreir-ati live USB bdquostikoveldquo i l i instal irati SliTazsistem na hard disk Od internet preg-ledača tu se nalazi Midori Od internet
MMaannjjeeGGNNUULLiinnuuxxddiissttrriibbuucciijjee
Predstavljamo
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 2
programa pomenućemo LostIRC i Trans-mission BitTorrent kli jent Tu su i uslužniprogrami koji nam svakodnevno moguzatrebati kao što su Grab Screenshot Al-samixer Alsaplayer ePDFView (u njemućemo možda čitati sl jedeći broj LiBREmagazina) alatke za podešavanje l ičnihpostavki i sistema CD rezač ISO Masterkalkulator hellip
TinyCore Linux
TinyCore je bdquonajsitni jaldquo distribuci ja koja jeu 1 2MB spakovala Linuks kernel busy-box FLWM i uslužne alate Nakonpokretanja TCL-a ugledaćemo wbar ukome se nalazi sve što TCL sadrži Ter-minal Text Editor Run Program MountTool Control Panel Exit i GUI paketmenadžere Mogućnosti koje nude ovipreinstal irani programi su najosnovni jePreko CP možemo podesiti osnovnestvari kao što su podloga brzina mišarezoluci ja mreža i sl ično MT će nam po-moći da brzo montiramo svoje USBbdquostikoveldquo Paket menadžer za nas možebrzo da preuzme i instal ira ono šta namtreba Ono po čemu je TCL specifičan
otkriva se u paketima Svaki paket jezapravo squashfs koji može da se montirakao loop uređaj i tako da se njegov sad-ržaj čita sa fizičkog medijuma il i da sekompletan učita u RAM što će učiniti dase programi brže pokreću Ovu distribu-ci ju možemo instal irati na partici juuporedno sa nekom drugom distribuci jomjer poseduje samo vmlinuz coregz i tcefasciklu u kome čuva programe kojepreuzmemo Lični podaci mogu da sečuvaju na posebnoj home partici j i akotako zadamo a u suprotnom se pri gašen-ju sistema zapakuju u tar arhivu i smesteu tce fasciklu pa se pri sledećemstartovanju raspakuju TinyCore Linuxdolazi još u dve vari jante Core uz koji ne
dolazi grafičko okruženje i CorePlus uzkoji dolaze drajveri za wireless kartice isedam različitih WM
Ovakve distribuci je su odlične za kor-išćenje na USB memori j i i l i da se in-stal iraju na slabi j i računar i l i netbook DSLje dobar izbor da zamenimo Windows95SliTaz i TCL su odlične distribuci je zanetbook i l i USB TinyCore postane sporpri podizanju nakon instal iranja mnogoprograma ali odl ično organizuje prostor umemori j i SliTaz može da se instal ira kaostandardna Linuks distribuci ja koja jemnogo pogodni ja kao osnovni sistem
Predstavljamo
Septembar 2012 1 3
Zvanični sajt
Zemlja porekla
Baziran na
Poslednja verzi ja
ISO
Arhitektura
Minimalna hard-verska zahtevnost
Minimum RAM-a zaučitavanje komplet-ne distribuci je
Kernel
WM
Preinstal irani pro-grami
DSL
httpwwwdamns-mall l inuxorg
SAD
Debian Knoppix
411RC2
504 MB
i386
486DX sa 1 6MBRAM-a
1 28MB
2431
JWM
Internet Firefox 5 XircSypheed axyFTPMultimedija Xmms CDburnUređivač teksta VimBeaver Nano NotepadGrafika Xzoom Icon-View mtPaint xzgvKancelarija SQLitebook MSWordViewerxPDF Ted Siag spred-sheetIgre Freecell Mastre-mind MinesweeperPagged xTrisAlati Calendar Calculat-or ATerminalMenadžer datotekaEmefm
Slitaz
httpwwwsl i tazorg
Švajcarska
nezavisni projekat
v40
347 MB
i386
486DX sa 48MBRAM-a
1 92 MB
2637
Lxpanel+Openbox
Internet MidoriTezWeb retawq Trans-mission LostIRC TwitterMicroMultimedija AlsaplayerBurn CDDVD Iso Mas-ter Asunder Alsa mikserUređivač teksta BeaverNano Vi LeafpadGrafika mtPaint Viewni-or Gcolor2Kancelarija SQLiteZoho Documents ViewerePDFViewerIgre Chess SudokuAlati Saitific CalculatorXTerm Terminal
Tiny Core
httpdistro ibibl ioor-gtinycorel inuxwel-comehtml
SAD
nezavisni projekatfork DSL-av46
Core 8 MBTinyCore 1 6 MBCorePlus 64 MB
i486
7MB RAM-a(TinyCore bez X-a)
48 MB
3021
FLWM JWMIceWM FluxboxHackedbox Open-box
Samo uslužni alati
Manje GNULinux distribucije
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 4
Autor Bojan Bogdanović
Svakodnevni susreti sa servisima kojisu bazirani na savremenim internet
tehnologi jama posebno sa servisima kojeoznačava termin računarstvo u oblakuomogući lo nam je da svojim doku-mentima pristupamo gde god da smo i sabi lo kog uređaja (računar laptop tabletmobilni telefonhellip) pod uslovom da imainternet konekci ju No ponekad ovakvostanje stvari ni je i najbol je rešenje za nasZbog sigurnosti informacija i l i iz razlogajer nam postojeći servisi ne zadovoljavajupotrebe ponekad je zgodno imati svojeskladište kome možemo pristupati po po-trebi
Slika 1
Sve što nam je nakon instalaci je potrebnoje neki od modernih internet pregledača(Firefox Internet Explorer Chrome Op-erahellip) da bi smo koristi l i ovaj servisNaravno autori ovog programa su misl i l i ina korisnike Android i iPhone telefona tesu za njih pripremil i i pri lagođene
programe pored korišćenja pregledača
Slika 2
Program AjaXplorer je baziran na Ajaxtehnologi j i oslanja se na PHP i ne za-hteva nikakvu bazu podataka u pozadinida bi radio Izgled samog programa jerešen na najbol j i mogući način koji ne bitrebalo da zbunjuje krajnjeg korisnika ve-oma liči na već viđena rešenja kod pro-grama za manipulaci ju dokumentima nadesktop računarima Sa druge stranebogat je funkci jama koje nam u svakomtrenutku mogu zatrebati Funkcionalnostprograma se može proširiti dodacima kojise mogu preuzeti sa matičnog sajta pro-
hellipne baš kišni ali jednolepo i upotrebljivobdquoskladište u oblakuldquo Upitanju je programAjaXplorer u svojojposlednjoj verziji 422koji možemo instalirati ipodesiti u sopstvenojrežiji
VVaašš lliiččnnii oobbllaakk
Predstavljamo
Septembar 2012 1 5
grama Sam program sa svim svojimfunkci jama omogućava pretragu ob-eležavanje dodavanje i preuzimanjeraznih dokumenata kao i pregled većinetipova datoteka jer u sebi ima većugrađene pregledače (naravno ne mogusve datoteke da se na ovaj bdquobrzi načinldquopogledaju a za neke tipove moraju seuraditi i dodatna podešavanja i preuzi-manje dodataka) Sve što smo i do sadanavikl i da koristimo na našem računarumožemo i ovde da kreiramo direkt-ori jume brišemo prebacujemo doku-menta (na bi lo koji način koji nam jelagodan ukl jučujući i prevuci-i-pusti)
Slika 3
Sam program se instal ira na bilo koji webserver al i autori preporučuju Apache webserver Ne ulazeći sada u instalaci ju kojaje zaista laka i brza nakon nje nam ostajeda iz administrativnog naloga kreiramokorisnike pri lagodimo program našim po-trebama (uključujući i vizuelno pri-lagođavanje teme) i za nekoliko minutasmo spremni da koristimo našu ličnu os-tavu za dokumenta Autentifikaci ja jestandardna korisničko imelozinka
Za kraj možda i najkorisni ja opci ja jedeljenje dokumenata Nakon dodavanjadokumenta u ostavu desnim klikom dobi-jamo kontekstni meni u kome je i opci ja
Sharehellip Nakon aktivaci je ove opci je bićenam ponuđeno nekoliko izbora dapostavimo lozinku za preuzimanje vre-menski rok koliko će spoljnj i l ink bitivažeći kao i kol iko puta datoteka možebiti preuzeta
Slika 4
Naravno ne moramo koristiti sve opci jeal i su one tu ako zatrebaju Nakon togabiće nam ponuđeno da odmah pošaljemoe-mail poruku sa podacima za pristup ipreuzimanje dokumentadatoteke (spoljnj il ink i ako јe uneta lozinka) i l i možemo isami prekopirati podatke i koristiti ih popotrebi
Zgodno zar ne
Program možete preuzeti sa matičnestranice autora i l i probati demo programaTakođe možemo pogledati uputstvadokumentaci ju i l istu dodataka za pro-gram
Zvanična stranica httpajaxplorer info
AjaXplorer Vaš lični oblak
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 6
Autor Dejan Maglov
U dosadašnjim nastavcima maleškole smo se uglavnom
upoznavali sa Scribusom Vreme jeda krenemo sa konkretnim radom nakreiranju našeg PDF časopisaFormatiraćemo stranice i pripremiti seza dodavanje sadržaja (tekstova isl ika)
Kada smo otvaral i novi Scribus doku-ment kreiral i smo tri prazne straniceOdmah smo imali u vidu da časopisima naslovnu levu i desnu stranicu
Naslovnu stranicu ćemo ostaviti zakraj Njoj ćemo posvetiti posebnupažnju jer je ona bdquošlag na tortildquoglazura
Odmah prelazimo na uređivanje leve idesne stranice budućeg časopisaNeki delovi stranica časopisa su isti imogu se odmah urediti i primenjivatina svakoj novoj stranici Tu pre svegamisl imo na zaglavl je i podnožjestranice koj i sadrže informacije oimenu rubrike teksta koji se nalazi natoj stranici ime časopisa logo časop-isa datum broj stranice Osim ovihinformacija u zaglavl ju i podnožjustranica može da sadrži i grafičke ele-mente koji fizički odvajaju ove oblastiod glavnog dela stranice
Opet će nam trebati malo planiranjaMoramo unapred smisl i ti i odlučiti
bull šta će se nalaziti u zaglavl ju i pod-nožju stranicebull da l i ćemo nekim grafičkim elemen-tima odvajati zaglavl je i podnožje odglavnog dela stranice
Na osnovu ovih odluka videćemotačno šta je od ovih elemenataidentično na svakoj stranici časopisa ikoj i se elementi menjaju u zavisnostiod sadržaja stranice Identični ele-menti kao što su grafički elementiodvajanja ime časopisa logo datumbroj strane mogu da se kreirajuodmah i naknadno primenjuju nasvaku novu stranicu Ostale elementekoji se menjaju kreiraćemo naknadnopo potrebi al i ćemo im obezbediti po-zici ju i ori jentaci ju
Master PageLeva i desna stranica se razl ikuju popoložaju elemenata tako da moramoda napravimo dve razl ičite masterstranice (eng Master Page) Šta je tomaster stranica Master stranica jeunapred napravljeni šablon odidentičnih elemenata stranica Jed-nom pripremljena master stranicamože da se primenjuje na neogran-ičen broj novih stranica tako se
U dosadašnjim nastavci-ma male škole smo seuglavnom upoznavali saScribusom Vreme je dakrenemo sa konkretnimradom na kreiranju našegPDF časopisa
Mala škola
SSccrriibbuuss 1144(4 deo)
Kako da
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 3
ovom broju ePUB će biti lepši a
nadamo se i kvalitetni j i od probnog
broja
I ubuduće ćemo se truditi da bu-
demo još bolj i lepši i aktuelni j i
Hvala svima na poverenju i što
nas pratite
Do čitanja
LiBRE tim
Broj 05Periodika izlaženja mesečnik
Glavni i odgovorni urednikNikola Hardi
Izvršni urednikAleksandar Stanisavljević
Glavni lektorŽeljko Šarić
LekturaAleksandar StanisavljevićRomeo MlinarVladimir PopadićŽeljko Pavkov
RedakcijaBojan BogdanovićGoran MekićGavrilo ProdanovićMarko MatoševićStefan NožinićŽeljko PopivodaMihajlo BogdanovićMišo JovanovićVladimir CicovićMarko Kostić
Grafička obradaZlatan VasovićDejan Maglov
KontaktIRC floss-magazinna ircfreenodeorg
E-poštalibrelugonsorg
Moć slobodnog
softvera
LiBRE broj 05
LiBRE časopis o slobodnom softveru4
LiBRE vesti str 6
Puls slobode str 8
Aktivizam
Dan slobode softvera -
Dan posle str 8
Predstavljamo str 1 1
Manje GNULinux
distribucije str 1 1
Pod bdquomanjimldquo distribuci jama podra-zumevamo prvenstveno live distribuci ječi ja iso sl ika ne prelazi 1 00 MB Kaotakve mogu se učitati direktno u RAM pase veoma brzo izvršavaju
AjaXplorer -
Vaš lični oblakhellip str 1 4
hellipne baš kišni al i jedno lepo iupotreblj ivo bdquoskladište u oblakuldquo U pitanjuje program AjaXplorer u svojoj poslednjojverzi j i 422 koj i možemo instal irati ipodesiti u sopstvenoj reži j i
Kako da str 1 6
Mala škola
Scribus 1 4 (4 deo) str 1 6
U dosadašnjim nastavcima male školesmo se uglavnom upoznavali saScribusom Vreme je da krenemo sakonkretnim radom na kreiranju našegPDF časopisa
Administracija Linuks sistema
Praćenje performansi
sistema (1 deo) str 20
Oslobađanje str 26
1 0 zabluda i grešaka
novih korisnika Linuksa str 26
Ako ste na Linuks prešl i bez pripremekoja podrazumeva bar osnovno upozna-vanje sa načinom rada Linuksanajverovatni je ćete biti zbunjeni dru-gači j im načelima u tretiranju programasistema datoteka i hi jerarhi je fascikl i Predstavićemo deset najčešćih grešakakoje prave novi korisnici Linuksa
Вести
LiBRE Sadržaj
Septembar 2012 5
Internet Relay Chat str 29
Slobodni
profesionalac str 32
Slobodan softver u nauci str 32
Internet mreže i
komunikacije str 35
Cyber kriminal ndash 3 deo str 35
Nastavl jamo seri jal prdstavl janjem Cyberkriminalnih grupa alata i dostupnošćuistih
Sam svoj majstor str 38
Multimedija
GNULinux DAW (4 deo) str 38
Grafika
Foto uređivanje i grafički
dizajn na Linuksu ndash 1 deo
Opremanje softverom str 41
Ukoliko ste fotograf i l i grafički dizajner apritom koristite i l i ćete koristiti neku odLinuks distribuci ja tada je jasno da jeopremanje softverom prvi korak doodličnog rada
Mobilni kutak str 44
Google Currents str 44
Smešne strane str 49
LiBRE broj 05
LiBRE časopis o slobodnom softveru6
Pinta
27 septembar 201 2
Program Pinta je dobioažuriranje koje donosi im-provizovane alate i LayerBlending Nova verzi ja je1 4
Koristan l ink
httpwwwomgubuntucouk201 209graphics-app-pinta-update-brings-im-proved-tools-layer-blending
Ubuntu
27 septembar 201 2
Objavl jen je Ubuntu 1 21 0Beta 2 sa opci jama UnityPreview novim Dash an-imaci jama i bez Unity 2Dokruženja radne površiNajavl jena je opci ja za fi-nalnu verzi ju koja vam da-
je rezultate pretrage sa Amazonove webprodavnice
Koristan l ink
httpwwwomgubuntucouk201 209ubuntu-1 2-1 0-beta-2-released
Tizen
28 septembar 201 2
Izašao je novi Tizen SDKu verzi j i 20 Alpha U SDKpaketu se nalazi i izvornikod Tizena
Koristan l ink
httpswwwtizenorgblogstsg201 2tizen-20-alpha-sdk-and-source-code-re-lease
Minitube
28 septembar 201 2
Desktop YouTube programMinitube je dobio nove op-ci je fi l triranja pretrage iYouTube Fix Zanimlj iv
dodatak je i prečica Ctrl+R koja vamomogućava pristup fi l terima pretrage
Koristan l inkhttpwwwomgubuntucouk201 209desktop-youtube-app-minitube-adds-search-fi l tering-youtube-fix
LiBRE vesti
Septembar 2012 7
Slackware
28 septembar 201 2
Objavl jen je Slackware 1 4sa novim kernelomnovi j im verzi jama pro-grama novi je verzi jegrafičkih okruženja kao ivel iki broj raznih ažurir-anja Zajedno sa desktop
vari jantom objavl jena je i ARM verzi ja
Koristan l ink
httpslackwarecom
Open webOS
29 septembar 201 2
HP je objavio OpenwebOS 1 0 koji dosta pod-seća na stari zatvoreni
webOS koji je mrtav i zamenjen saotvorenom verzi jom Predstavl jen je naHPTouchSmart PC
Koristan l inkhttpwwwphoronixcomscanphppage=news_itemamppx=MTE5NTA
Mozilla
7 oktobar 201 2
9 oktobra 201 2 se ob-javl juju nove verzi je Moz-illa-inih programa Firefox(verzi ja 1 6) Thunderbird(verzi ja 1 6) i SeaMonkey(verzi ja 21 3) Sva tri pro-
grama će biti bazirani na GECKO-u 1 6
Koristan l ink
httpswiki mozi l laorgReleases
LiBRE prijatelji
LiBRE broj 05
LiBRE časopis o slobodnom softveru8
Autori Zlatan Vasović Dejan Maglov
Dan slobode softvera (engl SFD ndashSoftware Freedom Day 1 509201 2)
je došao i prošao Ostalo je da sumiramoutiske i rezultate druženja
Ove godine zvanično je SFD obeležen u73 države širom sveta u organizaci j i 334lokalne zajednice i u isto tol iko gradovasveta Dan slobode softvera je obeleženprigodnim predavanjima radionicama ipri jatnim druženjima pristal ica slobodnogsoftvera i gosti ju koj i su dolazi l i iz radozn-alosti da saznaju više o slobodnomsoftveru
SFD je po peti put obeležen u Srbi j i Prviput grad domaćin je bio Beograd Gradovidomaćini u predhodnim okupljanj ima po-vodom SFD su bi l i Novi Sad Niš i Prišt-ina
U galeri j i O3ONE 1 509201 2 u 1 2
časova okupile su se pristal ice slobodnogsoftvera i znatižel jnici da u pri jatnoj i op-uštenoj atmosferi razmene informacije inovosti iz sveta slobodnog softvera
Programom proslave Dana slobodnogsoftvera je bi lo predviđeno niz predavanjai prezentaci ja sa ci l jem boljegupoznavanja javnosti sa slobodnimsoftverom kao i sa trenutnim aktivnostimai budućim planovima lokalnih zajednica uci l ju popularizaci je slobodnog softvera uSrbi j i U zvaničnom delu aktivno suučestvovale zajednice
Ubuntu Srbi ja Mozilla Srbi ja LinuxMint Srbi ja LibreOffice Srbi ja Wikimedia tim Srbi ja LiBRE tim LUGoNS Slackware Srbi ja neformalna grupa SUNCE Open Solaris Srbi ja IllumosOpenindi-ana Srbi ja
Open Web Application Security Project(OWASP)
Srbi ja Zvanični program je započeo u 1 3časova kratkim uvodom o tome šta je
Aktivizam
DDaann sslloobbooddee ssooffttvveerraaDan posle
Puls slobode
Septembar 2012 9
ustvari FLOSS i slobodan softver Opšteoduševljenje svih prisutnih je izazvalaprezentaci ja bdquoUvod u FLOSSldquo najmlađegpredavača Zlatana Vasovića (1 1 godinaLiBRE tim) pa ko još može da kaže dana mladima svet ne ostaje
U delu predstavl janja najpopularni j ih pro-grama ekipa Mozilla Srbi je u sastavu Os-kar Ivanić Boris Prpić i Aleksa Rodićpredstavi la je Mozilla-u i njene projektePredstavl jeni su Firefox Thunderbird i na-jnovi j i Mozilla-in projekat Firefox OS Usl ičnom sti lu uz stalna prekidanja publikesa podpitanj ima nastavio je Goran Rakićiz LibreOffice Srbi ja sa predstavl janjempaketa programa Libre Office Obaveštenismo o novostima koje se tiču pribl ižavanjau smislu kompatibi lnosti između Libre Of-fice i MS Office Libre Office je dobiovećinu funkci ja predviđenih docx stand-ardom a u najnovi joj verzi j i i MS Officedobija mogućnost čitanja ODF slobodnogformata
Jedna od tema ovogodišnjeg SFD u Sr-bi j i koja je pobudi la vel iko interesovanjepublike je upotreba slobodnog softvera uobrazovanju Igor Popov je održaoprezentaci ju o MOOC-u U prevodu nasrpski MOOC - masovno slobodno on-l ine obrazovanje Iako ova tema nijedirektno vezana za slobodni softver in-direktno slobodni softver omogućava on-line obrazovanje koje postaje masovna
pojava u svetu Online obrazovanje jošni je ni u svetu u potpunosti izjednačenosa formalnim obrazovanjem Polaznici on-line kurseva ne mogu da dobiju odgova-rajuće sertifikate o završenim kursevimaSmisao ovakvog obrazovanja je da sepoveća dostupnost znanja kao veomabitnog resursa što većem broju l judi magde se oni nalazi l i u svetu Ova tema nijebi la predviđena programom da budecentralna i najbitni ja al i je pobudi la vel ikointeresovanje prisutne publike koja je sadodatnim komentarima i podpitanj imaproduži la diskusi ju i učini la je jednom odvažni j ih tema na ovogodišnjem SFD-u
Da na okupljanju ne bude sve potpunoslobodno i da slobodi treba postaviti nekegranice podsetio nas je Nikola Milošević(OWASP Srbi ja) svojom prezentaci jombdquoInformaciona bezbednost u Srbi j i i OpenSource rešenjaldquo Težište ove prezentaci jeje na povećanju sigurnosti web programaweb lokaci ja i web naloga
Deo SFD posvećen lokalnim zajednicamaSrbi je imao je čast da svojom prezentaci-jom otvori Nikola Milosavljević (Open Sol-aris Srbi ja - Illumos i Openindiana) Nikola nas je podsetio da u svetu slobod-nog softvera ne egzistira samoGNULinux već da postoje i drugarešenja Open Solaris projekat je jedno odrešenja Od njega smo imali pri l iku dačujemo kako projekat zatvorenog kodaSolaris (Sun computers) može da
Dan slobode softvera
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 0
postane i opstane kao Open Source pro-jekat Open Solaris i šta je Illumos i Open-indiana
U istom sti lu al i sa manje podataka poštose radi o mnogo poznati j im projektima unastavku su se predstavi le Ubuntu Srbi ja(Nikola Hardi) LUGoNS (Goran Mekić)Slackware Srbi ja (Bojan Popović) i LinuxMint Srbi ja (Vladimir Kramar)
Da napomenemo da je Nikola Hardi u parrečenica prisutnima predstavio i naščasopis
Zvanični deo programa SFD je svoj imvelikim iskustvom vodio LadislavUrošević Ako zanemarimo male prob-leme tehničke prirode (koji su propraćenišalama) zvanični deo ovogodišnjeproslave Dana slobodnog softvera uBeogadu može da dobije visoku prelaznu
ocenu
Kao šlag na torti došlo je neformalnodruženje Tada su prisutni razmenjival isvoja iskustva diskutovali o raznim tem-amahellip Mogle su se čuti rasprave o sam-om događaju GNULinux distribuci jamahardveru serverima i sl
Video snimci sa događaja
[1 ] httpwwwustreamtvrecor-ded2542631 7
Prezentaci je u PDF formatu
[1 ] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le9-uvod-u-floss
[2] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le8-informaciona-bezbednost-u-srbi j i
[3] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le7-masovni-onl ineotvoreni-kurs
Puls slobode
Septembar 2012 1 1
Autor Gavri lo Prodanović
Pod bdquomanjimldquo distribuci jama podra-zumevamo prvenstveno live dis-
tribuci je či ja iso sl ika ne prelazi 1 00 MBKao takve mogu se učitati direktno uRAM pa se veoma brzo izvršavajuTakođe se mogu pokrenuti na slabi jemhardware-u što ih čini odl ičnim izborom zastari je računare i netbookove Nemajupopularna grafička okruženja kao što suGNOME il i KDE već neki ldquolaganirdquo win-dow manager a sa njima dolaze pro-grami za osnovne namene koje ne trošemnogo hardverskih resursa Pred-stavićemo vam Damn Small Linux SliT-az i TinyCore Linux
Damn Small Linux
Nakon višegodišnjeg sna DSL se vratio uigru sa svojom 41 1 verzi jom Ono što gačini posebnim jeste kernel verzi je 2431 istari j i programi pa se može pokrenuti namašini od 32MB RAM-a Pri pokretanjuovog sistema dočekaće nas JoeWM UzDSL dolaze svi programi koji će nam bitipotrebni u svakodnevnom radu kao što jeuređivač teksta internet pregledač PDFpregledač muzički plejer i sl ično Od in-ternet pregledača na raspolaganju je
Firefox u nešto stari joj verzi j i a tu je i DilloOvu distribuci ju možemo kompletnu učitatiu RAM što će da poveća performanse atu se nalaze dpkg i apt jer je DSL izvedeniz Knoppixa
SliTaz
ISO sl ika SliTaz Linuksa iznosi nepunih35 MB Grafički doživl jaj obezbedićeOpenBox sa panelima na vrhu i dnuekrana sl ično kao u GNOME2 okruženjuSliTaz ima svoj paket menadžer nazvanTazPKG koji će nam pomoći da lako in-stal iramo svoje omil jene programe samreže Zanimlj ivost koju uvodi SliTaz jeTazPanel koj i omogućava da sistempodesimo preko internet pregledačalokalno i l i dal j inski Preko TazPanelamožemo podešavati sve potrebne ele-mente kao što su mreža i hardware ali idodavati i l i uklanjati korisnike i instal iratinove pakete U TazPanelu možemo kreir-ati live USB bdquostikoveldquo i l i instal irati SliTazsistem na hard disk Od internet preg-ledača tu se nalazi Midori Od internet
MMaannjjeeGGNNUULLiinnuuxxddiissttrriibbuucciijjee
Predstavljamo
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 2
programa pomenućemo LostIRC i Trans-mission BitTorrent kli jent Tu su i uslužniprogrami koji nam svakodnevno moguzatrebati kao što su Grab Screenshot Al-samixer Alsaplayer ePDFView (u njemućemo možda čitati sl jedeći broj LiBREmagazina) alatke za podešavanje l ičnihpostavki i sistema CD rezač ISO Masterkalkulator hellip
TinyCore Linux
TinyCore je bdquonajsitni jaldquo distribuci ja koja jeu 1 2MB spakovala Linuks kernel busy-box FLWM i uslužne alate Nakonpokretanja TCL-a ugledaćemo wbar ukome se nalazi sve što TCL sadrži Ter-minal Text Editor Run Program MountTool Control Panel Exit i GUI paketmenadžere Mogućnosti koje nude ovipreinstal irani programi su najosnovni jePreko CP možemo podesiti osnovnestvari kao što su podloga brzina mišarezoluci ja mreža i sl ično MT će nam po-moći da brzo montiramo svoje USBbdquostikoveldquo Paket menadžer za nas možebrzo da preuzme i instal ira ono šta namtreba Ono po čemu je TCL specifičan
otkriva se u paketima Svaki paket jezapravo squashfs koji može da se montirakao loop uređaj i tako da se njegov sad-ržaj čita sa fizičkog medijuma il i da sekompletan učita u RAM što će učiniti dase programi brže pokreću Ovu distribu-ci ju možemo instal irati na partici juuporedno sa nekom drugom distribuci jomjer poseduje samo vmlinuz coregz i tcefasciklu u kome čuva programe kojepreuzmemo Lični podaci mogu da sečuvaju na posebnoj home partici j i akotako zadamo a u suprotnom se pri gašen-ju sistema zapakuju u tar arhivu i smesteu tce fasciklu pa se pri sledećemstartovanju raspakuju TinyCore Linuxdolazi još u dve vari jante Core uz koji ne
dolazi grafičko okruženje i CorePlus uzkoji dolaze drajveri za wireless kartice isedam različitih WM
Ovakve distribuci je su odlične za kor-išćenje na USB memori j i i l i da se in-stal iraju na slabi j i računar i l i netbook DSLje dobar izbor da zamenimo Windows95SliTaz i TCL su odlične distribuci je zanetbook i l i USB TinyCore postane sporpri podizanju nakon instal iranja mnogoprograma ali odl ično organizuje prostor umemori j i SliTaz može da se instal ira kaostandardna Linuks distribuci ja koja jemnogo pogodni ja kao osnovni sistem
Predstavljamo
Septembar 2012 1 3
Zvanični sajt
Zemlja porekla
Baziran na
Poslednja verzi ja
ISO
Arhitektura
Minimalna hard-verska zahtevnost
Minimum RAM-a zaučitavanje komplet-ne distribuci je
Kernel
WM
Preinstal irani pro-grami
DSL
httpwwwdamns-mall l inuxorg
SAD
Debian Knoppix
411RC2
504 MB
i386
486DX sa 1 6MBRAM-a
1 28MB
2431
JWM
Internet Firefox 5 XircSypheed axyFTPMultimedija Xmms CDburnUređivač teksta VimBeaver Nano NotepadGrafika Xzoom Icon-View mtPaint xzgvKancelarija SQLitebook MSWordViewerxPDF Ted Siag spred-sheetIgre Freecell Mastre-mind MinesweeperPagged xTrisAlati Calendar Calculat-or ATerminalMenadžer datotekaEmefm
Slitaz
httpwwwsl i tazorg
Švajcarska
nezavisni projekat
v40
347 MB
i386
486DX sa 48MBRAM-a
1 92 MB
2637
Lxpanel+Openbox
Internet MidoriTezWeb retawq Trans-mission LostIRC TwitterMicroMultimedija AlsaplayerBurn CDDVD Iso Mas-ter Asunder Alsa mikserUređivač teksta BeaverNano Vi LeafpadGrafika mtPaint Viewni-or Gcolor2Kancelarija SQLiteZoho Documents ViewerePDFViewerIgre Chess SudokuAlati Saitific CalculatorXTerm Terminal
Tiny Core
httpdistro ibibl ioor-gtinycorel inuxwel-comehtml
SAD
nezavisni projekatfork DSL-av46
Core 8 MBTinyCore 1 6 MBCorePlus 64 MB
i486
7MB RAM-a(TinyCore bez X-a)
48 MB
3021
FLWM JWMIceWM FluxboxHackedbox Open-box
Samo uslužni alati
Manje GNULinux distribucije
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 4
Autor Bojan Bogdanović
Svakodnevni susreti sa servisima kojisu bazirani na savremenim internet
tehnologi jama posebno sa servisima kojeoznačava termin računarstvo u oblakuomogući lo nam je da svojim doku-mentima pristupamo gde god da smo i sabi lo kog uređaja (računar laptop tabletmobilni telefonhellip) pod uslovom da imainternet konekci ju No ponekad ovakvostanje stvari ni je i najbol je rešenje za nasZbog sigurnosti informacija i l i iz razlogajer nam postojeći servisi ne zadovoljavajupotrebe ponekad je zgodno imati svojeskladište kome možemo pristupati po po-trebi
Slika 1
Sve što nam je nakon instalaci je potrebnoje neki od modernih internet pregledača(Firefox Internet Explorer Chrome Op-erahellip) da bi smo koristi l i ovaj servisNaravno autori ovog programa su misl i l i ina korisnike Android i iPhone telefona tesu za njih pripremil i i pri lagođene
programe pored korišćenja pregledača
Slika 2
Program AjaXplorer je baziran na Ajaxtehnologi j i oslanja se na PHP i ne za-hteva nikakvu bazu podataka u pozadinida bi radio Izgled samog programa jerešen na najbol j i mogući način koji ne bitrebalo da zbunjuje krajnjeg korisnika ve-oma liči na već viđena rešenja kod pro-grama za manipulaci ju dokumentima nadesktop računarima Sa druge stranebogat je funkci jama koje nam u svakomtrenutku mogu zatrebati Funkcionalnostprograma se može proširiti dodacima kojise mogu preuzeti sa matičnog sajta pro-
hellipne baš kišni ali jednolepo i upotrebljivobdquoskladište u oblakuldquo Upitanju je programAjaXplorer u svojojposlednjoj verziji 422koji možemo instalirati ipodesiti u sopstvenojrežiji
VVaašš lliiččnnii oobbllaakk
Predstavljamo
Septembar 2012 1 5
grama Sam program sa svim svojimfunkci jama omogućava pretragu ob-eležavanje dodavanje i preuzimanjeraznih dokumenata kao i pregled većinetipova datoteka jer u sebi ima većugrađene pregledače (naravno ne mogusve datoteke da se na ovaj bdquobrzi načinldquopogledaju a za neke tipove moraju seuraditi i dodatna podešavanja i preuzi-manje dodataka) Sve što smo i do sadanavikl i da koristimo na našem računarumožemo i ovde da kreiramo direkt-ori jume brišemo prebacujemo doku-menta (na bi lo koji način koji nam jelagodan ukl jučujući i prevuci-i-pusti)
Slika 3
Sam program se instal ira na bilo koji webserver al i autori preporučuju Apache webserver Ne ulazeći sada u instalaci ju kojaje zaista laka i brza nakon nje nam ostajeda iz administrativnog naloga kreiramokorisnike pri lagodimo program našim po-trebama (uključujući i vizuelno pri-lagođavanje teme) i za nekoliko minutasmo spremni da koristimo našu ličnu os-tavu za dokumenta Autentifikaci ja jestandardna korisničko imelozinka
Za kraj možda i najkorisni ja opci ja jedeljenje dokumenata Nakon dodavanjadokumenta u ostavu desnim klikom dobi-jamo kontekstni meni u kome je i opci ja
Sharehellip Nakon aktivaci je ove opci je bićenam ponuđeno nekoliko izbora dapostavimo lozinku za preuzimanje vre-menski rok koliko će spoljnj i l ink bitivažeći kao i kol iko puta datoteka možebiti preuzeta
Slika 4
Naravno ne moramo koristiti sve opci jeal i su one tu ako zatrebaju Nakon togabiće nam ponuđeno da odmah pošaljemoe-mail poruku sa podacima za pristup ipreuzimanje dokumentadatoteke (spoljnj il ink i ako јe uneta lozinka) i l i možemo isami prekopirati podatke i koristiti ih popotrebi
Zgodno zar ne
Program možete preuzeti sa matičnestranice autora i l i probati demo programaTakođe možemo pogledati uputstvadokumentaci ju i l istu dodataka za pro-gram
Zvanična stranica httpajaxplorer info
AjaXplorer Vaš lični oblak
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 6
Autor Dejan Maglov
U dosadašnjim nastavcima maleškole smo se uglavnom
upoznavali sa Scribusom Vreme jeda krenemo sa konkretnim radom nakreiranju našeg PDF časopisaFormatiraćemo stranice i pripremiti seza dodavanje sadržaja (tekstova isl ika)
Kada smo otvaral i novi Scribus doku-ment kreiral i smo tri prazne straniceOdmah smo imali u vidu da časopisima naslovnu levu i desnu stranicu
Naslovnu stranicu ćemo ostaviti zakraj Njoj ćemo posvetiti posebnupažnju jer je ona bdquošlag na tortildquoglazura
Odmah prelazimo na uređivanje leve idesne stranice budućeg časopisaNeki delovi stranica časopisa su isti imogu se odmah urediti i primenjivatina svakoj novoj stranici Tu pre svegamisl imo na zaglavl je i podnožjestranice koj i sadrže informacije oimenu rubrike teksta koji se nalazi natoj stranici ime časopisa logo časop-isa datum broj stranice Osim ovihinformacija u zaglavl ju i podnožjustranica može da sadrži i grafičke ele-mente koji fizički odvajaju ove oblastiod glavnog dela stranice
Opet će nam trebati malo planiranjaMoramo unapred smisl i ti i odlučiti
bull šta će se nalaziti u zaglavl ju i pod-nožju stranicebull da l i ćemo nekim grafičkim elemen-tima odvajati zaglavl je i podnožje odglavnog dela stranice
Na osnovu ovih odluka videćemotačno šta je od ovih elemenataidentično na svakoj stranici časopisa ikoj i se elementi menjaju u zavisnostiod sadržaja stranice Identični ele-menti kao što su grafički elementiodvajanja ime časopisa logo datumbroj strane mogu da se kreirajuodmah i naknadno primenjuju nasvaku novu stranicu Ostale elementekoji se menjaju kreiraćemo naknadnopo potrebi al i ćemo im obezbediti po-zici ju i ori jentaci ju
Master PageLeva i desna stranica se razl ikuju popoložaju elemenata tako da moramoda napravimo dve razl ičite masterstranice (eng Master Page) Šta je tomaster stranica Master stranica jeunapred napravljeni šablon odidentičnih elemenata stranica Jed-nom pripremljena master stranicamože da se primenjuje na neogran-ičen broj novih stranica tako se
U dosadašnjim nastavci-ma male škole smo seuglavnom upoznavali saScribusom Vreme je dakrenemo sa konkretnimradom na kreiranju našegPDF časopisa
Mala škola
SSccrriibbuuss 1144(4 deo)
Kako da
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru4
LiBRE vesti str 6
Puls slobode str 8
Aktivizam
Dan slobode softvera -
Dan posle str 8
Predstavljamo str 1 1
Manje GNULinux
distribucije str 1 1
Pod bdquomanjimldquo distribuci jama podra-zumevamo prvenstveno live distribuci ječi ja iso sl ika ne prelazi 1 00 MB Kaotakve mogu se učitati direktno u RAM pase veoma brzo izvršavaju
AjaXplorer -
Vaš lični oblakhellip str 1 4
hellipne baš kišni al i jedno lepo iupotreblj ivo bdquoskladište u oblakuldquo U pitanjuje program AjaXplorer u svojoj poslednjojverzi j i 422 koj i možemo instal irati ipodesiti u sopstvenoj reži j i
Kako da str 1 6
Mala škola
Scribus 1 4 (4 deo) str 1 6
U dosadašnjim nastavcima male školesmo se uglavnom upoznavali saScribusom Vreme je da krenemo sakonkretnim radom na kreiranju našegPDF časopisa
Administracija Linuks sistema
Praćenje performansi
sistema (1 deo) str 20
Oslobađanje str 26
1 0 zabluda i grešaka
novih korisnika Linuksa str 26
Ako ste na Linuks prešl i bez pripremekoja podrazumeva bar osnovno upozna-vanje sa načinom rada Linuksanajverovatni je ćete biti zbunjeni dru-gači j im načelima u tretiranju programasistema datoteka i hi jerarhi je fascikl i Predstavićemo deset najčešćih grešakakoje prave novi korisnici Linuksa
Вести
LiBRE Sadržaj
Septembar 2012 5
Internet Relay Chat str 29
Slobodni
profesionalac str 32
Slobodan softver u nauci str 32
Internet mreže i
komunikacije str 35
Cyber kriminal ndash 3 deo str 35
Nastavl jamo seri jal prdstavl janjem Cyberkriminalnih grupa alata i dostupnošćuistih
Sam svoj majstor str 38
Multimedija
GNULinux DAW (4 deo) str 38
Grafika
Foto uređivanje i grafički
dizajn na Linuksu ndash 1 deo
Opremanje softverom str 41
Ukoliko ste fotograf i l i grafički dizajner apritom koristite i l i ćete koristiti neku odLinuks distribuci ja tada je jasno da jeopremanje softverom prvi korak doodličnog rada
Mobilni kutak str 44
Google Currents str 44
Smešne strane str 49
LiBRE broj 05
LiBRE časopis o slobodnom softveru6
Pinta
27 septembar 201 2
Program Pinta je dobioažuriranje koje donosi im-provizovane alate i LayerBlending Nova verzi ja je1 4
Koristan l ink
httpwwwomgubuntucouk201 209graphics-app-pinta-update-brings-im-proved-tools-layer-blending
Ubuntu
27 septembar 201 2
Objavl jen je Ubuntu 1 21 0Beta 2 sa opci jama UnityPreview novim Dash an-imaci jama i bez Unity 2Dokruženja radne površiNajavl jena je opci ja za fi-nalnu verzi ju koja vam da-
je rezultate pretrage sa Amazonove webprodavnice
Koristan l ink
httpwwwomgubuntucouk201 209ubuntu-1 2-1 0-beta-2-released
Tizen
28 septembar 201 2
Izašao je novi Tizen SDKu verzi j i 20 Alpha U SDKpaketu se nalazi i izvornikod Tizena
Koristan l ink
httpswwwtizenorgblogstsg201 2tizen-20-alpha-sdk-and-source-code-re-lease
Minitube
28 septembar 201 2
Desktop YouTube programMinitube je dobio nove op-ci je fi l triranja pretrage iYouTube Fix Zanimlj iv
dodatak je i prečica Ctrl+R koja vamomogućava pristup fi l terima pretrage
Koristan l inkhttpwwwomgubuntucouk201 209desktop-youtube-app-minitube-adds-search-fi l tering-youtube-fix
LiBRE vesti
Septembar 2012 7
Slackware
28 septembar 201 2
Objavl jen je Slackware 1 4sa novim kernelomnovi j im verzi jama pro-grama novi je verzi jegrafičkih okruženja kao ivel iki broj raznih ažurir-anja Zajedno sa desktop
vari jantom objavl jena je i ARM verzi ja
Koristan l ink
httpslackwarecom
Open webOS
29 septembar 201 2
HP je objavio OpenwebOS 1 0 koji dosta pod-seća na stari zatvoreni
webOS koji je mrtav i zamenjen saotvorenom verzi jom Predstavl jen je naHPTouchSmart PC
Koristan l inkhttpwwwphoronixcomscanphppage=news_itemamppx=MTE5NTA
Mozilla
7 oktobar 201 2
9 oktobra 201 2 se ob-javl juju nove verzi je Moz-illa-inih programa Firefox(verzi ja 1 6) Thunderbird(verzi ja 1 6) i SeaMonkey(verzi ja 21 3) Sva tri pro-
grama će biti bazirani na GECKO-u 1 6
Koristan l ink
httpswiki mozi l laorgReleases
LiBRE prijatelji
LiBRE broj 05
LiBRE časopis o slobodnom softveru8
Autori Zlatan Vasović Dejan Maglov
Dan slobode softvera (engl SFD ndashSoftware Freedom Day 1 509201 2)
je došao i prošao Ostalo je da sumiramoutiske i rezultate druženja
Ove godine zvanično je SFD obeležen u73 države širom sveta u organizaci j i 334lokalne zajednice i u isto tol iko gradovasveta Dan slobode softvera je obeleženprigodnim predavanjima radionicama ipri jatnim druženjima pristal ica slobodnogsoftvera i gosti ju koj i su dolazi l i iz radozn-alosti da saznaju više o slobodnomsoftveru
SFD je po peti put obeležen u Srbi j i Prviput grad domaćin je bio Beograd Gradovidomaćini u predhodnim okupljanj ima po-vodom SFD su bi l i Novi Sad Niš i Prišt-ina
U galeri j i O3ONE 1 509201 2 u 1 2
časova okupile su se pristal ice slobodnogsoftvera i znatižel jnici da u pri jatnoj i op-uštenoj atmosferi razmene informacije inovosti iz sveta slobodnog softvera
Programom proslave Dana slobodnogsoftvera je bi lo predviđeno niz predavanjai prezentaci ja sa ci l jem boljegupoznavanja javnosti sa slobodnimsoftverom kao i sa trenutnim aktivnostimai budućim planovima lokalnih zajednica uci l ju popularizaci je slobodnog softvera uSrbi j i U zvaničnom delu aktivno suučestvovale zajednice
Ubuntu Srbi ja Mozilla Srbi ja LinuxMint Srbi ja LibreOffice Srbi ja Wikimedia tim Srbi ja LiBRE tim LUGoNS Slackware Srbi ja neformalna grupa SUNCE Open Solaris Srbi ja IllumosOpenindi-ana Srbi ja
Open Web Application Security Project(OWASP)
Srbi ja Zvanični program je započeo u 1 3časova kratkim uvodom o tome šta je
Aktivizam
DDaann sslloobbooddee ssooffttvveerraaDan posle
Puls slobode
Septembar 2012 9
ustvari FLOSS i slobodan softver Opšteoduševljenje svih prisutnih je izazvalaprezentaci ja bdquoUvod u FLOSSldquo najmlađegpredavača Zlatana Vasovića (1 1 godinaLiBRE tim) pa ko još može da kaže dana mladima svet ne ostaje
U delu predstavl janja najpopularni j ih pro-grama ekipa Mozilla Srbi je u sastavu Os-kar Ivanić Boris Prpić i Aleksa Rodićpredstavi la je Mozilla-u i njene projektePredstavl jeni su Firefox Thunderbird i na-jnovi j i Mozilla-in projekat Firefox OS Usl ičnom sti lu uz stalna prekidanja publikesa podpitanj ima nastavio je Goran Rakićiz LibreOffice Srbi ja sa predstavl janjempaketa programa Libre Office Obaveštenismo o novostima koje se tiču pribl ižavanjau smislu kompatibi lnosti između Libre Of-fice i MS Office Libre Office je dobiovećinu funkci ja predviđenih docx stand-ardom a u najnovi joj verzi j i i MS Officedobija mogućnost čitanja ODF slobodnogformata
Jedna od tema ovogodišnjeg SFD u Sr-bi j i koja je pobudi la vel iko interesovanjepublike je upotreba slobodnog softvera uobrazovanju Igor Popov je održaoprezentaci ju o MOOC-u U prevodu nasrpski MOOC - masovno slobodno on-l ine obrazovanje Iako ova tema nijedirektno vezana za slobodni softver in-direktno slobodni softver omogućava on-line obrazovanje koje postaje masovna
pojava u svetu Online obrazovanje jošni je ni u svetu u potpunosti izjednačenosa formalnim obrazovanjem Polaznici on-line kurseva ne mogu da dobiju odgova-rajuće sertifikate o završenim kursevimaSmisao ovakvog obrazovanja je da sepoveća dostupnost znanja kao veomabitnog resursa što većem broju l judi magde se oni nalazi l i u svetu Ova tema nijebi la predviđena programom da budecentralna i najbitni ja al i je pobudi la vel ikointeresovanje prisutne publike koja je sadodatnim komentarima i podpitanj imaproduži la diskusi ju i učini la je jednom odvažni j ih tema na ovogodišnjem SFD-u
Da na okupljanju ne bude sve potpunoslobodno i da slobodi treba postaviti nekegranice podsetio nas je Nikola Milošević(OWASP Srbi ja) svojom prezentaci jombdquoInformaciona bezbednost u Srbi j i i OpenSource rešenjaldquo Težište ove prezentaci jeje na povećanju sigurnosti web programaweb lokaci ja i web naloga
Deo SFD posvećen lokalnim zajednicamaSrbi je imao je čast da svojom prezentaci-jom otvori Nikola Milosavljević (Open Sol-aris Srbi ja - Illumos i Openindiana) Nikola nas je podsetio da u svetu slobod-nog softvera ne egzistira samoGNULinux već da postoje i drugarešenja Open Solaris projekat je jedno odrešenja Od njega smo imali pri l iku dačujemo kako projekat zatvorenog kodaSolaris (Sun computers) može da
Dan slobode softvera
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 0
postane i opstane kao Open Source pro-jekat Open Solaris i šta je Illumos i Open-indiana
U istom sti lu al i sa manje podataka poštose radi o mnogo poznati j im projektima unastavku su se predstavi le Ubuntu Srbi ja(Nikola Hardi) LUGoNS (Goran Mekić)Slackware Srbi ja (Bojan Popović) i LinuxMint Srbi ja (Vladimir Kramar)
Da napomenemo da je Nikola Hardi u parrečenica prisutnima predstavio i naščasopis
Zvanični deo programa SFD je svoj imvelikim iskustvom vodio LadislavUrošević Ako zanemarimo male prob-leme tehničke prirode (koji su propraćenišalama) zvanični deo ovogodišnjeproslave Dana slobodnog softvera uBeogadu može da dobije visoku prelaznu
ocenu
Kao šlag na torti došlo je neformalnodruženje Tada su prisutni razmenjival isvoja iskustva diskutovali o raznim tem-amahellip Mogle su se čuti rasprave o sam-om događaju GNULinux distribuci jamahardveru serverima i sl
Video snimci sa događaja
[1 ] httpwwwustreamtvrecor-ded2542631 7
Prezentaci je u PDF formatu
[1 ] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le9-uvod-u-floss
[2] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le8-informaciona-bezbednost-u-srbi j i
[3] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le7-masovni-onl ineotvoreni-kurs
Puls slobode
Septembar 2012 1 1
Autor Gavri lo Prodanović
Pod bdquomanjimldquo distribuci jama podra-zumevamo prvenstveno live dis-
tribuci je či ja iso sl ika ne prelazi 1 00 MBKao takve mogu se učitati direktno uRAM pa se veoma brzo izvršavajuTakođe se mogu pokrenuti na slabi jemhardware-u što ih čini odl ičnim izborom zastari je računare i netbookove Nemajupopularna grafička okruženja kao što suGNOME il i KDE već neki ldquolaganirdquo win-dow manager a sa njima dolaze pro-grami za osnovne namene koje ne trošemnogo hardverskih resursa Pred-stavićemo vam Damn Small Linux SliT-az i TinyCore Linux
Damn Small Linux
Nakon višegodišnjeg sna DSL se vratio uigru sa svojom 41 1 verzi jom Ono što gačini posebnim jeste kernel verzi je 2431 istari j i programi pa se može pokrenuti namašini od 32MB RAM-a Pri pokretanjuovog sistema dočekaće nas JoeWM UzDSL dolaze svi programi koji će nam bitipotrebni u svakodnevnom radu kao što jeuređivač teksta internet pregledač PDFpregledač muzički plejer i sl ično Od in-ternet pregledača na raspolaganju je
Firefox u nešto stari joj verzi j i a tu je i DilloOvu distribuci ju možemo kompletnu učitatiu RAM što će da poveća performanse atu se nalaze dpkg i apt jer je DSL izvedeniz Knoppixa
SliTaz
ISO sl ika SliTaz Linuksa iznosi nepunih35 MB Grafički doživl jaj obezbedićeOpenBox sa panelima na vrhu i dnuekrana sl ično kao u GNOME2 okruženjuSliTaz ima svoj paket menadžer nazvanTazPKG koji će nam pomoći da lako in-stal iramo svoje omil jene programe samreže Zanimlj ivost koju uvodi SliTaz jeTazPanel koj i omogućava da sistempodesimo preko internet pregledačalokalno i l i dal j inski Preko TazPanelamožemo podešavati sve potrebne ele-mente kao što su mreža i hardware ali idodavati i l i uklanjati korisnike i instal iratinove pakete U TazPanelu možemo kreir-ati live USB bdquostikoveldquo i l i instal irati SliTazsistem na hard disk Od internet preg-ledača tu se nalazi Midori Od internet
MMaannjjeeGGNNUULLiinnuuxxddiissttrriibbuucciijjee
Predstavljamo
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 2
programa pomenućemo LostIRC i Trans-mission BitTorrent kli jent Tu su i uslužniprogrami koji nam svakodnevno moguzatrebati kao što su Grab Screenshot Al-samixer Alsaplayer ePDFView (u njemućemo možda čitati sl jedeći broj LiBREmagazina) alatke za podešavanje l ičnihpostavki i sistema CD rezač ISO Masterkalkulator hellip
TinyCore Linux
TinyCore je bdquonajsitni jaldquo distribuci ja koja jeu 1 2MB spakovala Linuks kernel busy-box FLWM i uslužne alate Nakonpokretanja TCL-a ugledaćemo wbar ukome se nalazi sve što TCL sadrži Ter-minal Text Editor Run Program MountTool Control Panel Exit i GUI paketmenadžere Mogućnosti koje nude ovipreinstal irani programi su najosnovni jePreko CP možemo podesiti osnovnestvari kao što su podloga brzina mišarezoluci ja mreža i sl ično MT će nam po-moći da brzo montiramo svoje USBbdquostikoveldquo Paket menadžer za nas možebrzo da preuzme i instal ira ono šta namtreba Ono po čemu je TCL specifičan
otkriva se u paketima Svaki paket jezapravo squashfs koji može da se montirakao loop uređaj i tako da se njegov sad-ržaj čita sa fizičkog medijuma il i da sekompletan učita u RAM što će učiniti dase programi brže pokreću Ovu distribu-ci ju možemo instal irati na partici juuporedno sa nekom drugom distribuci jomjer poseduje samo vmlinuz coregz i tcefasciklu u kome čuva programe kojepreuzmemo Lični podaci mogu da sečuvaju na posebnoj home partici j i akotako zadamo a u suprotnom se pri gašen-ju sistema zapakuju u tar arhivu i smesteu tce fasciklu pa se pri sledećemstartovanju raspakuju TinyCore Linuxdolazi još u dve vari jante Core uz koji ne
dolazi grafičko okruženje i CorePlus uzkoji dolaze drajveri za wireless kartice isedam različitih WM
Ovakve distribuci je su odlične za kor-išćenje na USB memori j i i l i da se in-stal iraju na slabi j i računar i l i netbook DSLje dobar izbor da zamenimo Windows95SliTaz i TCL su odlične distribuci je zanetbook i l i USB TinyCore postane sporpri podizanju nakon instal iranja mnogoprograma ali odl ično organizuje prostor umemori j i SliTaz može da se instal ira kaostandardna Linuks distribuci ja koja jemnogo pogodni ja kao osnovni sistem
Predstavljamo
Septembar 2012 1 3
Zvanični sajt
Zemlja porekla
Baziran na
Poslednja verzi ja
ISO
Arhitektura
Minimalna hard-verska zahtevnost
Minimum RAM-a zaučitavanje komplet-ne distribuci je
Kernel
WM
Preinstal irani pro-grami
DSL
httpwwwdamns-mall l inuxorg
SAD
Debian Knoppix
411RC2
504 MB
i386
486DX sa 1 6MBRAM-a
1 28MB
2431
JWM
Internet Firefox 5 XircSypheed axyFTPMultimedija Xmms CDburnUređivač teksta VimBeaver Nano NotepadGrafika Xzoom Icon-View mtPaint xzgvKancelarija SQLitebook MSWordViewerxPDF Ted Siag spred-sheetIgre Freecell Mastre-mind MinesweeperPagged xTrisAlati Calendar Calculat-or ATerminalMenadžer datotekaEmefm
Slitaz
httpwwwsl i tazorg
Švajcarska
nezavisni projekat
v40
347 MB
i386
486DX sa 48MBRAM-a
1 92 MB
2637
Lxpanel+Openbox
Internet MidoriTezWeb retawq Trans-mission LostIRC TwitterMicroMultimedija AlsaplayerBurn CDDVD Iso Mas-ter Asunder Alsa mikserUređivač teksta BeaverNano Vi LeafpadGrafika mtPaint Viewni-or Gcolor2Kancelarija SQLiteZoho Documents ViewerePDFViewerIgre Chess SudokuAlati Saitific CalculatorXTerm Terminal
Tiny Core
httpdistro ibibl ioor-gtinycorel inuxwel-comehtml
SAD
nezavisni projekatfork DSL-av46
Core 8 MBTinyCore 1 6 MBCorePlus 64 MB
i486
7MB RAM-a(TinyCore bez X-a)
48 MB
3021
FLWM JWMIceWM FluxboxHackedbox Open-box
Samo uslužni alati
Manje GNULinux distribucije
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 4
Autor Bojan Bogdanović
Svakodnevni susreti sa servisima kojisu bazirani na savremenim internet
tehnologi jama posebno sa servisima kojeoznačava termin računarstvo u oblakuomogući lo nam je da svojim doku-mentima pristupamo gde god da smo i sabi lo kog uređaja (računar laptop tabletmobilni telefonhellip) pod uslovom da imainternet konekci ju No ponekad ovakvostanje stvari ni je i najbol je rešenje za nasZbog sigurnosti informacija i l i iz razlogajer nam postojeći servisi ne zadovoljavajupotrebe ponekad je zgodno imati svojeskladište kome možemo pristupati po po-trebi
Slika 1
Sve što nam je nakon instalaci je potrebnoje neki od modernih internet pregledača(Firefox Internet Explorer Chrome Op-erahellip) da bi smo koristi l i ovaj servisNaravno autori ovog programa su misl i l i ina korisnike Android i iPhone telefona tesu za njih pripremil i i pri lagođene
programe pored korišćenja pregledača
Slika 2
Program AjaXplorer je baziran na Ajaxtehnologi j i oslanja se na PHP i ne za-hteva nikakvu bazu podataka u pozadinida bi radio Izgled samog programa jerešen na najbol j i mogući način koji ne bitrebalo da zbunjuje krajnjeg korisnika ve-oma liči na već viđena rešenja kod pro-grama za manipulaci ju dokumentima nadesktop računarima Sa druge stranebogat je funkci jama koje nam u svakomtrenutku mogu zatrebati Funkcionalnostprograma se može proširiti dodacima kojise mogu preuzeti sa matičnog sajta pro-
hellipne baš kišni ali jednolepo i upotrebljivobdquoskladište u oblakuldquo Upitanju je programAjaXplorer u svojojposlednjoj verziji 422koji možemo instalirati ipodesiti u sopstvenojrežiji
VVaašš lliiččnnii oobbllaakk
Predstavljamo
Septembar 2012 1 5
grama Sam program sa svim svojimfunkci jama omogućava pretragu ob-eležavanje dodavanje i preuzimanjeraznih dokumenata kao i pregled većinetipova datoteka jer u sebi ima većugrađene pregledače (naravno ne mogusve datoteke da se na ovaj bdquobrzi načinldquopogledaju a za neke tipove moraju seuraditi i dodatna podešavanja i preuzi-manje dodataka) Sve što smo i do sadanavikl i da koristimo na našem računarumožemo i ovde da kreiramo direkt-ori jume brišemo prebacujemo doku-menta (na bi lo koji način koji nam jelagodan ukl jučujući i prevuci-i-pusti)
Slika 3
Sam program se instal ira na bilo koji webserver al i autori preporučuju Apache webserver Ne ulazeći sada u instalaci ju kojaje zaista laka i brza nakon nje nam ostajeda iz administrativnog naloga kreiramokorisnike pri lagodimo program našim po-trebama (uključujući i vizuelno pri-lagođavanje teme) i za nekoliko minutasmo spremni da koristimo našu ličnu os-tavu za dokumenta Autentifikaci ja jestandardna korisničko imelozinka
Za kraj možda i najkorisni ja opci ja jedeljenje dokumenata Nakon dodavanjadokumenta u ostavu desnim klikom dobi-jamo kontekstni meni u kome je i opci ja
Sharehellip Nakon aktivaci je ove opci je bićenam ponuđeno nekoliko izbora dapostavimo lozinku za preuzimanje vre-menski rok koliko će spoljnj i l ink bitivažeći kao i kol iko puta datoteka možebiti preuzeta
Slika 4
Naravno ne moramo koristiti sve opci jeal i su one tu ako zatrebaju Nakon togabiće nam ponuđeno da odmah pošaljemoe-mail poruku sa podacima za pristup ipreuzimanje dokumentadatoteke (spoljnj il ink i ako јe uneta lozinka) i l i možemo isami prekopirati podatke i koristiti ih popotrebi
Zgodno zar ne
Program možete preuzeti sa matičnestranice autora i l i probati demo programaTakođe možemo pogledati uputstvadokumentaci ju i l istu dodataka za pro-gram
Zvanična stranica httpajaxplorer info
AjaXplorer Vaš lični oblak
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 6
Autor Dejan Maglov
U dosadašnjim nastavcima maleškole smo se uglavnom
upoznavali sa Scribusom Vreme jeda krenemo sa konkretnim radom nakreiranju našeg PDF časopisaFormatiraćemo stranice i pripremiti seza dodavanje sadržaja (tekstova isl ika)
Kada smo otvaral i novi Scribus doku-ment kreiral i smo tri prazne straniceOdmah smo imali u vidu da časopisima naslovnu levu i desnu stranicu
Naslovnu stranicu ćemo ostaviti zakraj Njoj ćemo posvetiti posebnupažnju jer je ona bdquošlag na tortildquoglazura
Odmah prelazimo na uređivanje leve idesne stranice budućeg časopisaNeki delovi stranica časopisa su isti imogu se odmah urediti i primenjivatina svakoj novoj stranici Tu pre svegamisl imo na zaglavl je i podnožjestranice koj i sadrže informacije oimenu rubrike teksta koji se nalazi natoj stranici ime časopisa logo časop-isa datum broj stranice Osim ovihinformacija u zaglavl ju i podnožjustranica može da sadrži i grafičke ele-mente koji fizički odvajaju ove oblastiod glavnog dela stranice
Opet će nam trebati malo planiranjaMoramo unapred smisl i ti i odlučiti
bull šta će se nalaziti u zaglavl ju i pod-nožju stranicebull da l i ćemo nekim grafičkim elemen-tima odvajati zaglavl je i podnožje odglavnog dela stranice
Na osnovu ovih odluka videćemotačno šta je od ovih elemenataidentično na svakoj stranici časopisa ikoj i se elementi menjaju u zavisnostiod sadržaja stranice Identični ele-menti kao što su grafički elementiodvajanja ime časopisa logo datumbroj strane mogu da se kreirajuodmah i naknadno primenjuju nasvaku novu stranicu Ostale elementekoji se menjaju kreiraćemo naknadnopo potrebi al i ćemo im obezbediti po-zici ju i ori jentaci ju
Master PageLeva i desna stranica se razl ikuju popoložaju elemenata tako da moramoda napravimo dve razl ičite masterstranice (eng Master Page) Šta je tomaster stranica Master stranica jeunapred napravljeni šablon odidentičnih elemenata stranica Jed-nom pripremljena master stranicamože da se primenjuje na neogran-ičen broj novih stranica tako se
U dosadašnjim nastavci-ma male škole smo seuglavnom upoznavali saScribusom Vreme je dakrenemo sa konkretnimradom na kreiranju našegPDF časopisa
Mala škola
SSccrriibbuuss 1144(4 deo)
Kako da
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 5
Internet Relay Chat str 29
Slobodni
profesionalac str 32
Slobodan softver u nauci str 32
Internet mreže i
komunikacije str 35
Cyber kriminal ndash 3 deo str 35
Nastavl jamo seri jal prdstavl janjem Cyberkriminalnih grupa alata i dostupnošćuistih
Sam svoj majstor str 38
Multimedija
GNULinux DAW (4 deo) str 38
Grafika
Foto uređivanje i grafički
dizajn na Linuksu ndash 1 deo
Opremanje softverom str 41
Ukoliko ste fotograf i l i grafički dizajner apritom koristite i l i ćete koristiti neku odLinuks distribuci ja tada je jasno da jeopremanje softverom prvi korak doodličnog rada
Mobilni kutak str 44
Google Currents str 44
Smešne strane str 49
LiBRE broj 05
LiBRE časopis o slobodnom softveru6
Pinta
27 septembar 201 2
Program Pinta je dobioažuriranje koje donosi im-provizovane alate i LayerBlending Nova verzi ja je1 4
Koristan l ink
httpwwwomgubuntucouk201 209graphics-app-pinta-update-brings-im-proved-tools-layer-blending
Ubuntu
27 septembar 201 2
Objavl jen je Ubuntu 1 21 0Beta 2 sa opci jama UnityPreview novim Dash an-imaci jama i bez Unity 2Dokruženja radne površiNajavl jena je opci ja za fi-nalnu verzi ju koja vam da-
je rezultate pretrage sa Amazonove webprodavnice
Koristan l ink
httpwwwomgubuntucouk201 209ubuntu-1 2-1 0-beta-2-released
Tizen
28 septembar 201 2
Izašao je novi Tizen SDKu verzi j i 20 Alpha U SDKpaketu se nalazi i izvornikod Tizena
Koristan l ink
httpswwwtizenorgblogstsg201 2tizen-20-alpha-sdk-and-source-code-re-lease
Minitube
28 septembar 201 2
Desktop YouTube programMinitube je dobio nove op-ci je fi l triranja pretrage iYouTube Fix Zanimlj iv
dodatak je i prečica Ctrl+R koja vamomogućava pristup fi l terima pretrage
Koristan l inkhttpwwwomgubuntucouk201 209desktop-youtube-app-minitube-adds-search-fi l tering-youtube-fix
LiBRE vesti
Septembar 2012 7
Slackware
28 septembar 201 2
Objavl jen je Slackware 1 4sa novim kernelomnovi j im verzi jama pro-grama novi je verzi jegrafičkih okruženja kao ivel iki broj raznih ažurir-anja Zajedno sa desktop
vari jantom objavl jena je i ARM verzi ja
Koristan l ink
httpslackwarecom
Open webOS
29 septembar 201 2
HP je objavio OpenwebOS 1 0 koji dosta pod-seća na stari zatvoreni
webOS koji je mrtav i zamenjen saotvorenom verzi jom Predstavl jen je naHPTouchSmart PC
Koristan l inkhttpwwwphoronixcomscanphppage=news_itemamppx=MTE5NTA
Mozilla
7 oktobar 201 2
9 oktobra 201 2 se ob-javl juju nove verzi je Moz-illa-inih programa Firefox(verzi ja 1 6) Thunderbird(verzi ja 1 6) i SeaMonkey(verzi ja 21 3) Sva tri pro-
grama će biti bazirani na GECKO-u 1 6
Koristan l ink
httpswiki mozi l laorgReleases
LiBRE prijatelji
LiBRE broj 05
LiBRE časopis o slobodnom softveru8
Autori Zlatan Vasović Dejan Maglov
Dan slobode softvera (engl SFD ndashSoftware Freedom Day 1 509201 2)
je došao i prošao Ostalo je da sumiramoutiske i rezultate druženja
Ove godine zvanično je SFD obeležen u73 države širom sveta u organizaci j i 334lokalne zajednice i u isto tol iko gradovasveta Dan slobode softvera je obeleženprigodnim predavanjima radionicama ipri jatnim druženjima pristal ica slobodnogsoftvera i gosti ju koj i su dolazi l i iz radozn-alosti da saznaju više o slobodnomsoftveru
SFD je po peti put obeležen u Srbi j i Prviput grad domaćin je bio Beograd Gradovidomaćini u predhodnim okupljanj ima po-vodom SFD su bi l i Novi Sad Niš i Prišt-ina
U galeri j i O3ONE 1 509201 2 u 1 2
časova okupile su se pristal ice slobodnogsoftvera i znatižel jnici da u pri jatnoj i op-uštenoj atmosferi razmene informacije inovosti iz sveta slobodnog softvera
Programom proslave Dana slobodnogsoftvera je bi lo predviđeno niz predavanjai prezentaci ja sa ci l jem boljegupoznavanja javnosti sa slobodnimsoftverom kao i sa trenutnim aktivnostimai budućim planovima lokalnih zajednica uci l ju popularizaci je slobodnog softvera uSrbi j i U zvaničnom delu aktivno suučestvovale zajednice
Ubuntu Srbi ja Mozilla Srbi ja LinuxMint Srbi ja LibreOffice Srbi ja Wikimedia tim Srbi ja LiBRE tim LUGoNS Slackware Srbi ja neformalna grupa SUNCE Open Solaris Srbi ja IllumosOpenindi-ana Srbi ja
Open Web Application Security Project(OWASP)
Srbi ja Zvanični program je započeo u 1 3časova kratkim uvodom o tome šta je
Aktivizam
DDaann sslloobbooddee ssooffttvveerraaDan posle
Puls slobode
Septembar 2012 9
ustvari FLOSS i slobodan softver Opšteoduševljenje svih prisutnih je izazvalaprezentaci ja bdquoUvod u FLOSSldquo najmlađegpredavača Zlatana Vasovića (1 1 godinaLiBRE tim) pa ko još može da kaže dana mladima svet ne ostaje
U delu predstavl janja najpopularni j ih pro-grama ekipa Mozilla Srbi je u sastavu Os-kar Ivanić Boris Prpić i Aleksa Rodićpredstavi la je Mozilla-u i njene projektePredstavl jeni su Firefox Thunderbird i na-jnovi j i Mozilla-in projekat Firefox OS Usl ičnom sti lu uz stalna prekidanja publikesa podpitanj ima nastavio je Goran Rakićiz LibreOffice Srbi ja sa predstavl janjempaketa programa Libre Office Obaveštenismo o novostima koje se tiču pribl ižavanjau smislu kompatibi lnosti između Libre Of-fice i MS Office Libre Office je dobiovećinu funkci ja predviđenih docx stand-ardom a u najnovi joj verzi j i i MS Officedobija mogućnost čitanja ODF slobodnogformata
Jedna od tema ovogodišnjeg SFD u Sr-bi j i koja je pobudi la vel iko interesovanjepublike je upotreba slobodnog softvera uobrazovanju Igor Popov je održaoprezentaci ju o MOOC-u U prevodu nasrpski MOOC - masovno slobodno on-l ine obrazovanje Iako ova tema nijedirektno vezana za slobodni softver in-direktno slobodni softver omogućava on-line obrazovanje koje postaje masovna
pojava u svetu Online obrazovanje jošni je ni u svetu u potpunosti izjednačenosa formalnim obrazovanjem Polaznici on-line kurseva ne mogu da dobiju odgova-rajuće sertifikate o završenim kursevimaSmisao ovakvog obrazovanja je da sepoveća dostupnost znanja kao veomabitnog resursa što većem broju l judi magde se oni nalazi l i u svetu Ova tema nijebi la predviđena programom da budecentralna i najbitni ja al i je pobudi la vel ikointeresovanje prisutne publike koja je sadodatnim komentarima i podpitanj imaproduži la diskusi ju i učini la je jednom odvažni j ih tema na ovogodišnjem SFD-u
Da na okupljanju ne bude sve potpunoslobodno i da slobodi treba postaviti nekegranice podsetio nas je Nikola Milošević(OWASP Srbi ja) svojom prezentaci jombdquoInformaciona bezbednost u Srbi j i i OpenSource rešenjaldquo Težište ove prezentaci jeje na povećanju sigurnosti web programaweb lokaci ja i web naloga
Deo SFD posvećen lokalnim zajednicamaSrbi je imao je čast da svojom prezentaci-jom otvori Nikola Milosavljević (Open Sol-aris Srbi ja - Illumos i Openindiana) Nikola nas je podsetio da u svetu slobod-nog softvera ne egzistira samoGNULinux već da postoje i drugarešenja Open Solaris projekat je jedno odrešenja Od njega smo imali pri l iku dačujemo kako projekat zatvorenog kodaSolaris (Sun computers) može da
Dan slobode softvera
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 0
postane i opstane kao Open Source pro-jekat Open Solaris i šta je Illumos i Open-indiana
U istom sti lu al i sa manje podataka poštose radi o mnogo poznati j im projektima unastavku su se predstavi le Ubuntu Srbi ja(Nikola Hardi) LUGoNS (Goran Mekić)Slackware Srbi ja (Bojan Popović) i LinuxMint Srbi ja (Vladimir Kramar)
Da napomenemo da je Nikola Hardi u parrečenica prisutnima predstavio i naščasopis
Zvanični deo programa SFD je svoj imvelikim iskustvom vodio LadislavUrošević Ako zanemarimo male prob-leme tehničke prirode (koji su propraćenišalama) zvanični deo ovogodišnjeproslave Dana slobodnog softvera uBeogadu može da dobije visoku prelaznu
ocenu
Kao šlag na torti došlo je neformalnodruženje Tada su prisutni razmenjival isvoja iskustva diskutovali o raznim tem-amahellip Mogle su se čuti rasprave o sam-om događaju GNULinux distribuci jamahardveru serverima i sl
Video snimci sa događaja
[1 ] httpwwwustreamtvrecor-ded2542631 7
Prezentaci je u PDF formatu
[1 ] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le9-uvod-u-floss
[2] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le8-informaciona-bezbednost-u-srbi j i
[3] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le7-masovni-onl ineotvoreni-kurs
Puls slobode
Septembar 2012 1 1
Autor Gavri lo Prodanović
Pod bdquomanjimldquo distribuci jama podra-zumevamo prvenstveno live dis-
tribuci je či ja iso sl ika ne prelazi 1 00 MBKao takve mogu se učitati direktno uRAM pa se veoma brzo izvršavajuTakođe se mogu pokrenuti na slabi jemhardware-u što ih čini odl ičnim izborom zastari je računare i netbookove Nemajupopularna grafička okruženja kao što suGNOME il i KDE već neki ldquolaganirdquo win-dow manager a sa njima dolaze pro-grami za osnovne namene koje ne trošemnogo hardverskih resursa Pred-stavićemo vam Damn Small Linux SliT-az i TinyCore Linux
Damn Small Linux
Nakon višegodišnjeg sna DSL se vratio uigru sa svojom 41 1 verzi jom Ono što gačini posebnim jeste kernel verzi je 2431 istari j i programi pa se može pokrenuti namašini od 32MB RAM-a Pri pokretanjuovog sistema dočekaće nas JoeWM UzDSL dolaze svi programi koji će nam bitipotrebni u svakodnevnom radu kao što jeuređivač teksta internet pregledač PDFpregledač muzički plejer i sl ično Od in-ternet pregledača na raspolaganju je
Firefox u nešto stari joj verzi j i a tu je i DilloOvu distribuci ju možemo kompletnu učitatiu RAM što će da poveća performanse atu se nalaze dpkg i apt jer je DSL izvedeniz Knoppixa
SliTaz
ISO sl ika SliTaz Linuksa iznosi nepunih35 MB Grafički doživl jaj obezbedićeOpenBox sa panelima na vrhu i dnuekrana sl ično kao u GNOME2 okruženjuSliTaz ima svoj paket menadžer nazvanTazPKG koji će nam pomoći da lako in-stal iramo svoje omil jene programe samreže Zanimlj ivost koju uvodi SliTaz jeTazPanel koj i omogućava da sistempodesimo preko internet pregledačalokalno i l i dal j inski Preko TazPanelamožemo podešavati sve potrebne ele-mente kao što su mreža i hardware ali idodavati i l i uklanjati korisnike i instal iratinove pakete U TazPanelu možemo kreir-ati live USB bdquostikoveldquo i l i instal irati SliTazsistem na hard disk Od internet preg-ledača tu se nalazi Midori Od internet
MMaannjjeeGGNNUULLiinnuuxxddiissttrriibbuucciijjee
Predstavljamo
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 2
programa pomenućemo LostIRC i Trans-mission BitTorrent kli jent Tu su i uslužniprogrami koji nam svakodnevno moguzatrebati kao što su Grab Screenshot Al-samixer Alsaplayer ePDFView (u njemućemo možda čitati sl jedeći broj LiBREmagazina) alatke za podešavanje l ičnihpostavki i sistema CD rezač ISO Masterkalkulator hellip
TinyCore Linux
TinyCore je bdquonajsitni jaldquo distribuci ja koja jeu 1 2MB spakovala Linuks kernel busy-box FLWM i uslužne alate Nakonpokretanja TCL-a ugledaćemo wbar ukome se nalazi sve što TCL sadrži Ter-minal Text Editor Run Program MountTool Control Panel Exit i GUI paketmenadžere Mogućnosti koje nude ovipreinstal irani programi su najosnovni jePreko CP možemo podesiti osnovnestvari kao što su podloga brzina mišarezoluci ja mreža i sl ično MT će nam po-moći da brzo montiramo svoje USBbdquostikoveldquo Paket menadžer za nas možebrzo da preuzme i instal ira ono šta namtreba Ono po čemu je TCL specifičan
otkriva se u paketima Svaki paket jezapravo squashfs koji može da se montirakao loop uređaj i tako da se njegov sad-ržaj čita sa fizičkog medijuma il i da sekompletan učita u RAM što će učiniti dase programi brže pokreću Ovu distribu-ci ju možemo instal irati na partici juuporedno sa nekom drugom distribuci jomjer poseduje samo vmlinuz coregz i tcefasciklu u kome čuva programe kojepreuzmemo Lični podaci mogu da sečuvaju na posebnoj home partici j i akotako zadamo a u suprotnom se pri gašen-ju sistema zapakuju u tar arhivu i smesteu tce fasciklu pa se pri sledećemstartovanju raspakuju TinyCore Linuxdolazi još u dve vari jante Core uz koji ne
dolazi grafičko okruženje i CorePlus uzkoji dolaze drajveri za wireless kartice isedam različitih WM
Ovakve distribuci je su odlične za kor-išćenje na USB memori j i i l i da se in-stal iraju na slabi j i računar i l i netbook DSLje dobar izbor da zamenimo Windows95SliTaz i TCL su odlične distribuci je zanetbook i l i USB TinyCore postane sporpri podizanju nakon instal iranja mnogoprograma ali odl ično organizuje prostor umemori j i SliTaz može da se instal ira kaostandardna Linuks distribuci ja koja jemnogo pogodni ja kao osnovni sistem
Predstavljamo
Septembar 2012 1 3
Zvanični sajt
Zemlja porekla
Baziran na
Poslednja verzi ja
ISO
Arhitektura
Minimalna hard-verska zahtevnost
Minimum RAM-a zaučitavanje komplet-ne distribuci je
Kernel
WM
Preinstal irani pro-grami
DSL
httpwwwdamns-mall l inuxorg
SAD
Debian Knoppix
411RC2
504 MB
i386
486DX sa 1 6MBRAM-a
1 28MB
2431
JWM
Internet Firefox 5 XircSypheed axyFTPMultimedija Xmms CDburnUređivač teksta VimBeaver Nano NotepadGrafika Xzoom Icon-View mtPaint xzgvKancelarija SQLitebook MSWordViewerxPDF Ted Siag spred-sheetIgre Freecell Mastre-mind MinesweeperPagged xTrisAlati Calendar Calculat-or ATerminalMenadžer datotekaEmefm
Slitaz
httpwwwsl i tazorg
Švajcarska
nezavisni projekat
v40
347 MB
i386
486DX sa 48MBRAM-a
1 92 MB
2637
Lxpanel+Openbox
Internet MidoriTezWeb retawq Trans-mission LostIRC TwitterMicroMultimedija AlsaplayerBurn CDDVD Iso Mas-ter Asunder Alsa mikserUređivač teksta BeaverNano Vi LeafpadGrafika mtPaint Viewni-or Gcolor2Kancelarija SQLiteZoho Documents ViewerePDFViewerIgre Chess SudokuAlati Saitific CalculatorXTerm Terminal
Tiny Core
httpdistro ibibl ioor-gtinycorel inuxwel-comehtml
SAD
nezavisni projekatfork DSL-av46
Core 8 MBTinyCore 1 6 MBCorePlus 64 MB
i486
7MB RAM-a(TinyCore bez X-a)
48 MB
3021
FLWM JWMIceWM FluxboxHackedbox Open-box
Samo uslužni alati
Manje GNULinux distribucije
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 4
Autor Bojan Bogdanović
Svakodnevni susreti sa servisima kojisu bazirani na savremenim internet
tehnologi jama posebno sa servisima kojeoznačava termin računarstvo u oblakuomogući lo nam je da svojim doku-mentima pristupamo gde god da smo i sabi lo kog uređaja (računar laptop tabletmobilni telefonhellip) pod uslovom da imainternet konekci ju No ponekad ovakvostanje stvari ni je i najbol je rešenje za nasZbog sigurnosti informacija i l i iz razlogajer nam postojeći servisi ne zadovoljavajupotrebe ponekad je zgodno imati svojeskladište kome možemo pristupati po po-trebi
Slika 1
Sve što nam je nakon instalaci je potrebnoje neki od modernih internet pregledača(Firefox Internet Explorer Chrome Op-erahellip) da bi smo koristi l i ovaj servisNaravno autori ovog programa su misl i l i ina korisnike Android i iPhone telefona tesu za njih pripremil i i pri lagođene
programe pored korišćenja pregledača
Slika 2
Program AjaXplorer je baziran na Ajaxtehnologi j i oslanja se na PHP i ne za-hteva nikakvu bazu podataka u pozadinida bi radio Izgled samog programa jerešen na najbol j i mogući način koji ne bitrebalo da zbunjuje krajnjeg korisnika ve-oma liči na već viđena rešenja kod pro-grama za manipulaci ju dokumentima nadesktop računarima Sa druge stranebogat je funkci jama koje nam u svakomtrenutku mogu zatrebati Funkcionalnostprograma se može proširiti dodacima kojise mogu preuzeti sa matičnog sajta pro-
hellipne baš kišni ali jednolepo i upotrebljivobdquoskladište u oblakuldquo Upitanju je programAjaXplorer u svojojposlednjoj verziji 422koji možemo instalirati ipodesiti u sopstvenojrežiji
VVaašš lliiččnnii oobbllaakk
Predstavljamo
Septembar 2012 1 5
grama Sam program sa svim svojimfunkci jama omogućava pretragu ob-eležavanje dodavanje i preuzimanjeraznih dokumenata kao i pregled većinetipova datoteka jer u sebi ima većugrađene pregledače (naravno ne mogusve datoteke da se na ovaj bdquobrzi načinldquopogledaju a za neke tipove moraju seuraditi i dodatna podešavanja i preuzi-manje dodataka) Sve što smo i do sadanavikl i da koristimo na našem računarumožemo i ovde da kreiramo direkt-ori jume brišemo prebacujemo doku-menta (na bi lo koji način koji nam jelagodan ukl jučujući i prevuci-i-pusti)
Slika 3
Sam program se instal ira na bilo koji webserver al i autori preporučuju Apache webserver Ne ulazeći sada u instalaci ju kojaje zaista laka i brza nakon nje nam ostajeda iz administrativnog naloga kreiramokorisnike pri lagodimo program našim po-trebama (uključujući i vizuelno pri-lagođavanje teme) i za nekoliko minutasmo spremni da koristimo našu ličnu os-tavu za dokumenta Autentifikaci ja jestandardna korisničko imelozinka
Za kraj možda i najkorisni ja opci ja jedeljenje dokumenata Nakon dodavanjadokumenta u ostavu desnim klikom dobi-jamo kontekstni meni u kome je i opci ja
Sharehellip Nakon aktivaci je ove opci je bićenam ponuđeno nekoliko izbora dapostavimo lozinku za preuzimanje vre-menski rok koliko će spoljnj i l ink bitivažeći kao i kol iko puta datoteka možebiti preuzeta
Slika 4
Naravno ne moramo koristiti sve opci jeal i su one tu ako zatrebaju Nakon togabiće nam ponuđeno da odmah pošaljemoe-mail poruku sa podacima za pristup ipreuzimanje dokumentadatoteke (spoljnj il ink i ako јe uneta lozinka) i l i možemo isami prekopirati podatke i koristiti ih popotrebi
Zgodno zar ne
Program možete preuzeti sa matičnestranice autora i l i probati demo programaTakođe možemo pogledati uputstvadokumentaci ju i l istu dodataka za pro-gram
Zvanična stranica httpajaxplorer info
AjaXplorer Vaš lični oblak
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 6
Autor Dejan Maglov
U dosadašnjim nastavcima maleškole smo se uglavnom
upoznavali sa Scribusom Vreme jeda krenemo sa konkretnim radom nakreiranju našeg PDF časopisaFormatiraćemo stranice i pripremiti seza dodavanje sadržaja (tekstova isl ika)
Kada smo otvaral i novi Scribus doku-ment kreiral i smo tri prazne straniceOdmah smo imali u vidu da časopisima naslovnu levu i desnu stranicu
Naslovnu stranicu ćemo ostaviti zakraj Njoj ćemo posvetiti posebnupažnju jer je ona bdquošlag na tortildquoglazura
Odmah prelazimo na uređivanje leve idesne stranice budućeg časopisaNeki delovi stranica časopisa su isti imogu se odmah urediti i primenjivatina svakoj novoj stranici Tu pre svegamisl imo na zaglavl je i podnožjestranice koj i sadrže informacije oimenu rubrike teksta koji se nalazi natoj stranici ime časopisa logo časop-isa datum broj stranice Osim ovihinformacija u zaglavl ju i podnožjustranica može da sadrži i grafičke ele-mente koji fizički odvajaju ove oblastiod glavnog dela stranice
Opet će nam trebati malo planiranjaMoramo unapred smisl i ti i odlučiti
bull šta će se nalaziti u zaglavl ju i pod-nožju stranicebull da l i ćemo nekim grafičkim elemen-tima odvajati zaglavl je i podnožje odglavnog dela stranice
Na osnovu ovih odluka videćemotačno šta je od ovih elemenataidentično na svakoj stranici časopisa ikoj i se elementi menjaju u zavisnostiod sadržaja stranice Identični ele-menti kao što su grafički elementiodvajanja ime časopisa logo datumbroj strane mogu da se kreirajuodmah i naknadno primenjuju nasvaku novu stranicu Ostale elementekoji se menjaju kreiraćemo naknadnopo potrebi al i ćemo im obezbediti po-zici ju i ori jentaci ju
Master PageLeva i desna stranica se razl ikuju popoložaju elemenata tako da moramoda napravimo dve razl ičite masterstranice (eng Master Page) Šta je tomaster stranica Master stranica jeunapred napravljeni šablon odidentičnih elemenata stranica Jed-nom pripremljena master stranicamože da se primenjuje na neogran-ičen broj novih stranica tako se
U dosadašnjim nastavci-ma male škole smo seuglavnom upoznavali saScribusom Vreme je dakrenemo sa konkretnimradom na kreiranju našegPDF časopisa
Mala škola
SSccrriibbuuss 1144(4 deo)
Kako da
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru6
Pinta
27 septembar 201 2
Program Pinta je dobioažuriranje koje donosi im-provizovane alate i LayerBlending Nova verzi ja je1 4
Koristan l ink
httpwwwomgubuntucouk201 209graphics-app-pinta-update-brings-im-proved-tools-layer-blending
Ubuntu
27 septembar 201 2
Objavl jen je Ubuntu 1 21 0Beta 2 sa opci jama UnityPreview novim Dash an-imaci jama i bez Unity 2Dokruženja radne površiNajavl jena je opci ja za fi-nalnu verzi ju koja vam da-
je rezultate pretrage sa Amazonove webprodavnice
Koristan l ink
httpwwwomgubuntucouk201 209ubuntu-1 2-1 0-beta-2-released
Tizen
28 septembar 201 2
Izašao je novi Tizen SDKu verzi j i 20 Alpha U SDKpaketu se nalazi i izvornikod Tizena
Koristan l ink
httpswwwtizenorgblogstsg201 2tizen-20-alpha-sdk-and-source-code-re-lease
Minitube
28 septembar 201 2
Desktop YouTube programMinitube je dobio nove op-ci je fi l triranja pretrage iYouTube Fix Zanimlj iv
dodatak je i prečica Ctrl+R koja vamomogućava pristup fi l terima pretrage
Koristan l inkhttpwwwomgubuntucouk201 209desktop-youtube-app-minitube-adds-search-fi l tering-youtube-fix
LiBRE vesti
Septembar 2012 7
Slackware
28 septembar 201 2
Objavl jen je Slackware 1 4sa novim kernelomnovi j im verzi jama pro-grama novi je verzi jegrafičkih okruženja kao ivel iki broj raznih ažurir-anja Zajedno sa desktop
vari jantom objavl jena je i ARM verzi ja
Koristan l ink
httpslackwarecom
Open webOS
29 septembar 201 2
HP je objavio OpenwebOS 1 0 koji dosta pod-seća na stari zatvoreni
webOS koji je mrtav i zamenjen saotvorenom verzi jom Predstavl jen je naHPTouchSmart PC
Koristan l inkhttpwwwphoronixcomscanphppage=news_itemamppx=MTE5NTA
Mozilla
7 oktobar 201 2
9 oktobra 201 2 se ob-javl juju nove verzi je Moz-illa-inih programa Firefox(verzi ja 1 6) Thunderbird(verzi ja 1 6) i SeaMonkey(verzi ja 21 3) Sva tri pro-
grama će biti bazirani na GECKO-u 1 6
Koristan l ink
httpswiki mozi l laorgReleases
LiBRE prijatelji
LiBRE broj 05
LiBRE časopis o slobodnom softveru8
Autori Zlatan Vasović Dejan Maglov
Dan slobode softvera (engl SFD ndashSoftware Freedom Day 1 509201 2)
je došao i prošao Ostalo je da sumiramoutiske i rezultate druženja
Ove godine zvanično je SFD obeležen u73 države širom sveta u organizaci j i 334lokalne zajednice i u isto tol iko gradovasveta Dan slobode softvera je obeleženprigodnim predavanjima radionicama ipri jatnim druženjima pristal ica slobodnogsoftvera i gosti ju koj i su dolazi l i iz radozn-alosti da saznaju više o slobodnomsoftveru
SFD je po peti put obeležen u Srbi j i Prviput grad domaćin je bio Beograd Gradovidomaćini u predhodnim okupljanj ima po-vodom SFD su bi l i Novi Sad Niš i Prišt-ina
U galeri j i O3ONE 1 509201 2 u 1 2
časova okupile su se pristal ice slobodnogsoftvera i znatižel jnici da u pri jatnoj i op-uštenoj atmosferi razmene informacije inovosti iz sveta slobodnog softvera
Programom proslave Dana slobodnogsoftvera je bi lo predviđeno niz predavanjai prezentaci ja sa ci l jem boljegupoznavanja javnosti sa slobodnimsoftverom kao i sa trenutnim aktivnostimai budućim planovima lokalnih zajednica uci l ju popularizaci je slobodnog softvera uSrbi j i U zvaničnom delu aktivno suučestvovale zajednice
Ubuntu Srbi ja Mozilla Srbi ja LinuxMint Srbi ja LibreOffice Srbi ja Wikimedia tim Srbi ja LiBRE tim LUGoNS Slackware Srbi ja neformalna grupa SUNCE Open Solaris Srbi ja IllumosOpenindi-ana Srbi ja
Open Web Application Security Project(OWASP)
Srbi ja Zvanični program je započeo u 1 3časova kratkim uvodom o tome šta je
Aktivizam
DDaann sslloobbooddee ssooffttvveerraaDan posle
Puls slobode
Septembar 2012 9
ustvari FLOSS i slobodan softver Opšteoduševljenje svih prisutnih je izazvalaprezentaci ja bdquoUvod u FLOSSldquo najmlađegpredavača Zlatana Vasovića (1 1 godinaLiBRE tim) pa ko još može da kaže dana mladima svet ne ostaje
U delu predstavl janja najpopularni j ih pro-grama ekipa Mozilla Srbi je u sastavu Os-kar Ivanić Boris Prpić i Aleksa Rodićpredstavi la je Mozilla-u i njene projektePredstavl jeni su Firefox Thunderbird i na-jnovi j i Mozilla-in projekat Firefox OS Usl ičnom sti lu uz stalna prekidanja publikesa podpitanj ima nastavio je Goran Rakićiz LibreOffice Srbi ja sa predstavl janjempaketa programa Libre Office Obaveštenismo o novostima koje se tiču pribl ižavanjau smislu kompatibi lnosti između Libre Of-fice i MS Office Libre Office je dobiovećinu funkci ja predviđenih docx stand-ardom a u najnovi joj verzi j i i MS Officedobija mogućnost čitanja ODF slobodnogformata
Jedna od tema ovogodišnjeg SFD u Sr-bi j i koja je pobudi la vel iko interesovanjepublike je upotreba slobodnog softvera uobrazovanju Igor Popov je održaoprezentaci ju o MOOC-u U prevodu nasrpski MOOC - masovno slobodno on-l ine obrazovanje Iako ova tema nijedirektno vezana za slobodni softver in-direktno slobodni softver omogućava on-line obrazovanje koje postaje masovna
pojava u svetu Online obrazovanje jošni je ni u svetu u potpunosti izjednačenosa formalnim obrazovanjem Polaznici on-line kurseva ne mogu da dobiju odgova-rajuće sertifikate o završenim kursevimaSmisao ovakvog obrazovanja je da sepoveća dostupnost znanja kao veomabitnog resursa što većem broju l judi magde se oni nalazi l i u svetu Ova tema nijebi la predviđena programom da budecentralna i najbitni ja al i je pobudi la vel ikointeresovanje prisutne publike koja je sadodatnim komentarima i podpitanj imaproduži la diskusi ju i učini la je jednom odvažni j ih tema na ovogodišnjem SFD-u
Da na okupljanju ne bude sve potpunoslobodno i da slobodi treba postaviti nekegranice podsetio nas je Nikola Milošević(OWASP Srbi ja) svojom prezentaci jombdquoInformaciona bezbednost u Srbi j i i OpenSource rešenjaldquo Težište ove prezentaci jeje na povećanju sigurnosti web programaweb lokaci ja i web naloga
Deo SFD posvećen lokalnim zajednicamaSrbi je imao je čast da svojom prezentaci-jom otvori Nikola Milosavljević (Open Sol-aris Srbi ja - Illumos i Openindiana) Nikola nas je podsetio da u svetu slobod-nog softvera ne egzistira samoGNULinux već da postoje i drugarešenja Open Solaris projekat je jedno odrešenja Od njega smo imali pri l iku dačujemo kako projekat zatvorenog kodaSolaris (Sun computers) može da
Dan slobode softvera
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 0
postane i opstane kao Open Source pro-jekat Open Solaris i šta je Illumos i Open-indiana
U istom sti lu al i sa manje podataka poštose radi o mnogo poznati j im projektima unastavku su se predstavi le Ubuntu Srbi ja(Nikola Hardi) LUGoNS (Goran Mekić)Slackware Srbi ja (Bojan Popović) i LinuxMint Srbi ja (Vladimir Kramar)
Da napomenemo da je Nikola Hardi u parrečenica prisutnima predstavio i naščasopis
Zvanični deo programa SFD je svoj imvelikim iskustvom vodio LadislavUrošević Ako zanemarimo male prob-leme tehničke prirode (koji su propraćenišalama) zvanični deo ovogodišnjeproslave Dana slobodnog softvera uBeogadu može da dobije visoku prelaznu
ocenu
Kao šlag na torti došlo je neformalnodruženje Tada su prisutni razmenjival isvoja iskustva diskutovali o raznim tem-amahellip Mogle su se čuti rasprave o sam-om događaju GNULinux distribuci jamahardveru serverima i sl
Video snimci sa događaja
[1 ] httpwwwustreamtvrecor-ded2542631 7
Prezentaci je u PDF formatu
[1 ] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le9-uvod-u-floss
[2] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le8-informaciona-bezbednost-u-srbi j i
[3] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le7-masovni-onl ineotvoreni-kurs
Puls slobode
Septembar 2012 1 1
Autor Gavri lo Prodanović
Pod bdquomanjimldquo distribuci jama podra-zumevamo prvenstveno live dis-
tribuci je či ja iso sl ika ne prelazi 1 00 MBKao takve mogu se učitati direktno uRAM pa se veoma brzo izvršavajuTakođe se mogu pokrenuti na slabi jemhardware-u što ih čini odl ičnim izborom zastari je računare i netbookove Nemajupopularna grafička okruženja kao što suGNOME il i KDE već neki ldquolaganirdquo win-dow manager a sa njima dolaze pro-grami za osnovne namene koje ne trošemnogo hardverskih resursa Pred-stavićemo vam Damn Small Linux SliT-az i TinyCore Linux
Damn Small Linux
Nakon višegodišnjeg sna DSL se vratio uigru sa svojom 41 1 verzi jom Ono što gačini posebnim jeste kernel verzi je 2431 istari j i programi pa se može pokrenuti namašini od 32MB RAM-a Pri pokretanjuovog sistema dočekaće nas JoeWM UzDSL dolaze svi programi koji će nam bitipotrebni u svakodnevnom radu kao što jeuređivač teksta internet pregledač PDFpregledač muzički plejer i sl ično Od in-ternet pregledača na raspolaganju je
Firefox u nešto stari joj verzi j i a tu je i DilloOvu distribuci ju možemo kompletnu učitatiu RAM što će da poveća performanse atu se nalaze dpkg i apt jer je DSL izvedeniz Knoppixa
SliTaz
ISO sl ika SliTaz Linuksa iznosi nepunih35 MB Grafički doživl jaj obezbedićeOpenBox sa panelima na vrhu i dnuekrana sl ično kao u GNOME2 okruženjuSliTaz ima svoj paket menadžer nazvanTazPKG koji će nam pomoći da lako in-stal iramo svoje omil jene programe samreže Zanimlj ivost koju uvodi SliTaz jeTazPanel koj i omogućava da sistempodesimo preko internet pregledačalokalno i l i dal j inski Preko TazPanelamožemo podešavati sve potrebne ele-mente kao što su mreža i hardware ali idodavati i l i uklanjati korisnike i instal iratinove pakete U TazPanelu možemo kreir-ati live USB bdquostikoveldquo i l i instal irati SliTazsistem na hard disk Od internet preg-ledača tu se nalazi Midori Od internet
MMaannjjeeGGNNUULLiinnuuxxddiissttrriibbuucciijjee
Predstavljamo
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 2
programa pomenućemo LostIRC i Trans-mission BitTorrent kli jent Tu su i uslužniprogrami koji nam svakodnevno moguzatrebati kao što su Grab Screenshot Al-samixer Alsaplayer ePDFView (u njemućemo možda čitati sl jedeći broj LiBREmagazina) alatke za podešavanje l ičnihpostavki i sistema CD rezač ISO Masterkalkulator hellip
TinyCore Linux
TinyCore je bdquonajsitni jaldquo distribuci ja koja jeu 1 2MB spakovala Linuks kernel busy-box FLWM i uslužne alate Nakonpokretanja TCL-a ugledaćemo wbar ukome se nalazi sve što TCL sadrži Ter-minal Text Editor Run Program MountTool Control Panel Exit i GUI paketmenadžere Mogućnosti koje nude ovipreinstal irani programi su najosnovni jePreko CP možemo podesiti osnovnestvari kao što su podloga brzina mišarezoluci ja mreža i sl ično MT će nam po-moći da brzo montiramo svoje USBbdquostikoveldquo Paket menadžer za nas možebrzo da preuzme i instal ira ono šta namtreba Ono po čemu je TCL specifičan
otkriva se u paketima Svaki paket jezapravo squashfs koji može da se montirakao loop uređaj i tako da se njegov sad-ržaj čita sa fizičkog medijuma il i da sekompletan učita u RAM što će učiniti dase programi brže pokreću Ovu distribu-ci ju možemo instal irati na partici juuporedno sa nekom drugom distribuci jomjer poseduje samo vmlinuz coregz i tcefasciklu u kome čuva programe kojepreuzmemo Lični podaci mogu da sečuvaju na posebnoj home partici j i akotako zadamo a u suprotnom se pri gašen-ju sistema zapakuju u tar arhivu i smesteu tce fasciklu pa se pri sledećemstartovanju raspakuju TinyCore Linuxdolazi još u dve vari jante Core uz koji ne
dolazi grafičko okruženje i CorePlus uzkoji dolaze drajveri za wireless kartice isedam različitih WM
Ovakve distribuci je su odlične za kor-išćenje na USB memori j i i l i da se in-stal iraju na slabi j i računar i l i netbook DSLje dobar izbor da zamenimo Windows95SliTaz i TCL su odlične distribuci je zanetbook i l i USB TinyCore postane sporpri podizanju nakon instal iranja mnogoprograma ali odl ično organizuje prostor umemori j i SliTaz može da se instal ira kaostandardna Linuks distribuci ja koja jemnogo pogodni ja kao osnovni sistem
Predstavljamo
Septembar 2012 1 3
Zvanični sajt
Zemlja porekla
Baziran na
Poslednja verzi ja
ISO
Arhitektura
Minimalna hard-verska zahtevnost
Minimum RAM-a zaučitavanje komplet-ne distribuci je
Kernel
WM
Preinstal irani pro-grami
DSL
httpwwwdamns-mall l inuxorg
SAD
Debian Knoppix
411RC2
504 MB
i386
486DX sa 1 6MBRAM-a
1 28MB
2431
JWM
Internet Firefox 5 XircSypheed axyFTPMultimedija Xmms CDburnUređivač teksta VimBeaver Nano NotepadGrafika Xzoom Icon-View mtPaint xzgvKancelarija SQLitebook MSWordViewerxPDF Ted Siag spred-sheetIgre Freecell Mastre-mind MinesweeperPagged xTrisAlati Calendar Calculat-or ATerminalMenadžer datotekaEmefm
Slitaz
httpwwwsl i tazorg
Švajcarska
nezavisni projekat
v40
347 MB
i386
486DX sa 48MBRAM-a
1 92 MB
2637
Lxpanel+Openbox
Internet MidoriTezWeb retawq Trans-mission LostIRC TwitterMicroMultimedija AlsaplayerBurn CDDVD Iso Mas-ter Asunder Alsa mikserUređivač teksta BeaverNano Vi LeafpadGrafika mtPaint Viewni-or Gcolor2Kancelarija SQLiteZoho Documents ViewerePDFViewerIgre Chess SudokuAlati Saitific CalculatorXTerm Terminal
Tiny Core
httpdistro ibibl ioor-gtinycorel inuxwel-comehtml
SAD
nezavisni projekatfork DSL-av46
Core 8 MBTinyCore 1 6 MBCorePlus 64 MB
i486
7MB RAM-a(TinyCore bez X-a)
48 MB
3021
FLWM JWMIceWM FluxboxHackedbox Open-box
Samo uslužni alati
Manje GNULinux distribucije
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 4
Autor Bojan Bogdanović
Svakodnevni susreti sa servisima kojisu bazirani na savremenim internet
tehnologi jama posebno sa servisima kojeoznačava termin računarstvo u oblakuomogući lo nam je da svojim doku-mentima pristupamo gde god da smo i sabi lo kog uređaja (računar laptop tabletmobilni telefonhellip) pod uslovom da imainternet konekci ju No ponekad ovakvostanje stvari ni je i najbol je rešenje za nasZbog sigurnosti informacija i l i iz razlogajer nam postojeći servisi ne zadovoljavajupotrebe ponekad je zgodno imati svojeskladište kome možemo pristupati po po-trebi
Slika 1
Sve što nam je nakon instalaci je potrebnoje neki od modernih internet pregledača(Firefox Internet Explorer Chrome Op-erahellip) da bi smo koristi l i ovaj servisNaravno autori ovog programa su misl i l i ina korisnike Android i iPhone telefona tesu za njih pripremil i i pri lagođene
programe pored korišćenja pregledača
Slika 2
Program AjaXplorer je baziran na Ajaxtehnologi j i oslanja se na PHP i ne za-hteva nikakvu bazu podataka u pozadinida bi radio Izgled samog programa jerešen na najbol j i mogući način koji ne bitrebalo da zbunjuje krajnjeg korisnika ve-oma liči na već viđena rešenja kod pro-grama za manipulaci ju dokumentima nadesktop računarima Sa druge stranebogat je funkci jama koje nam u svakomtrenutku mogu zatrebati Funkcionalnostprograma se može proširiti dodacima kojise mogu preuzeti sa matičnog sajta pro-
hellipne baš kišni ali jednolepo i upotrebljivobdquoskladište u oblakuldquo Upitanju je programAjaXplorer u svojojposlednjoj verziji 422koji možemo instalirati ipodesiti u sopstvenojrežiji
VVaašš lliiččnnii oobbllaakk
Predstavljamo
Septembar 2012 1 5
grama Sam program sa svim svojimfunkci jama omogućava pretragu ob-eležavanje dodavanje i preuzimanjeraznih dokumenata kao i pregled većinetipova datoteka jer u sebi ima većugrađene pregledače (naravno ne mogusve datoteke da se na ovaj bdquobrzi načinldquopogledaju a za neke tipove moraju seuraditi i dodatna podešavanja i preuzi-manje dodataka) Sve što smo i do sadanavikl i da koristimo na našem računarumožemo i ovde da kreiramo direkt-ori jume brišemo prebacujemo doku-menta (na bi lo koji način koji nam jelagodan ukl jučujući i prevuci-i-pusti)
Slika 3
Sam program se instal ira na bilo koji webserver al i autori preporučuju Apache webserver Ne ulazeći sada u instalaci ju kojaje zaista laka i brza nakon nje nam ostajeda iz administrativnog naloga kreiramokorisnike pri lagodimo program našim po-trebama (uključujući i vizuelno pri-lagođavanje teme) i za nekoliko minutasmo spremni da koristimo našu ličnu os-tavu za dokumenta Autentifikaci ja jestandardna korisničko imelozinka
Za kraj možda i najkorisni ja opci ja jedeljenje dokumenata Nakon dodavanjadokumenta u ostavu desnim klikom dobi-jamo kontekstni meni u kome je i opci ja
Sharehellip Nakon aktivaci je ove opci je bićenam ponuđeno nekoliko izbora dapostavimo lozinku za preuzimanje vre-menski rok koliko će spoljnj i l ink bitivažeći kao i kol iko puta datoteka možebiti preuzeta
Slika 4
Naravno ne moramo koristiti sve opci jeal i su one tu ako zatrebaju Nakon togabiće nam ponuđeno da odmah pošaljemoe-mail poruku sa podacima za pristup ipreuzimanje dokumentadatoteke (spoljnj il ink i ako јe uneta lozinka) i l i možemo isami prekopirati podatke i koristiti ih popotrebi
Zgodno zar ne
Program možete preuzeti sa matičnestranice autora i l i probati demo programaTakođe možemo pogledati uputstvadokumentaci ju i l istu dodataka za pro-gram
Zvanična stranica httpajaxplorer info
AjaXplorer Vaš lični oblak
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 6
Autor Dejan Maglov
U dosadašnjim nastavcima maleškole smo se uglavnom
upoznavali sa Scribusom Vreme jeda krenemo sa konkretnim radom nakreiranju našeg PDF časopisaFormatiraćemo stranice i pripremiti seza dodavanje sadržaja (tekstova isl ika)
Kada smo otvaral i novi Scribus doku-ment kreiral i smo tri prazne straniceOdmah smo imali u vidu da časopisima naslovnu levu i desnu stranicu
Naslovnu stranicu ćemo ostaviti zakraj Njoj ćemo posvetiti posebnupažnju jer je ona bdquošlag na tortildquoglazura
Odmah prelazimo na uređivanje leve idesne stranice budućeg časopisaNeki delovi stranica časopisa su isti imogu se odmah urediti i primenjivatina svakoj novoj stranici Tu pre svegamisl imo na zaglavl je i podnožjestranice koj i sadrže informacije oimenu rubrike teksta koji se nalazi natoj stranici ime časopisa logo časop-isa datum broj stranice Osim ovihinformacija u zaglavl ju i podnožjustranica može da sadrži i grafičke ele-mente koji fizički odvajaju ove oblastiod glavnog dela stranice
Opet će nam trebati malo planiranjaMoramo unapred smisl i ti i odlučiti
bull šta će se nalaziti u zaglavl ju i pod-nožju stranicebull da l i ćemo nekim grafičkim elemen-tima odvajati zaglavl je i podnožje odglavnog dela stranice
Na osnovu ovih odluka videćemotačno šta je od ovih elemenataidentično na svakoj stranici časopisa ikoj i se elementi menjaju u zavisnostiod sadržaja stranice Identični ele-menti kao što su grafički elementiodvajanja ime časopisa logo datumbroj strane mogu da se kreirajuodmah i naknadno primenjuju nasvaku novu stranicu Ostale elementekoji se menjaju kreiraćemo naknadnopo potrebi al i ćemo im obezbediti po-zici ju i ori jentaci ju
Master PageLeva i desna stranica se razl ikuju popoložaju elemenata tako da moramoda napravimo dve razl ičite masterstranice (eng Master Page) Šta je tomaster stranica Master stranica jeunapred napravljeni šablon odidentičnih elemenata stranica Jed-nom pripremljena master stranicamože da se primenjuje na neogran-ičen broj novih stranica tako se
U dosadašnjim nastavci-ma male škole smo seuglavnom upoznavali saScribusom Vreme je dakrenemo sa konkretnimradom na kreiranju našegPDF časopisa
Mala škola
SSccrriibbuuss 1144(4 deo)
Kako da
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 7
Slackware
28 septembar 201 2
Objavl jen je Slackware 1 4sa novim kernelomnovi j im verzi jama pro-grama novi je verzi jegrafičkih okruženja kao ivel iki broj raznih ažurir-anja Zajedno sa desktop
vari jantom objavl jena je i ARM verzi ja
Koristan l ink
httpslackwarecom
Open webOS
29 septembar 201 2
HP je objavio OpenwebOS 1 0 koji dosta pod-seća na stari zatvoreni
webOS koji je mrtav i zamenjen saotvorenom verzi jom Predstavl jen je naHPTouchSmart PC
Koristan l inkhttpwwwphoronixcomscanphppage=news_itemamppx=MTE5NTA
Mozilla
7 oktobar 201 2
9 oktobra 201 2 se ob-javl juju nove verzi je Moz-illa-inih programa Firefox(verzi ja 1 6) Thunderbird(verzi ja 1 6) i SeaMonkey(verzi ja 21 3) Sva tri pro-
grama će biti bazirani na GECKO-u 1 6
Koristan l ink
httpswiki mozi l laorgReleases
LiBRE prijatelji
LiBRE broj 05
LiBRE časopis o slobodnom softveru8
Autori Zlatan Vasović Dejan Maglov
Dan slobode softvera (engl SFD ndashSoftware Freedom Day 1 509201 2)
je došao i prošao Ostalo je da sumiramoutiske i rezultate druženja
Ove godine zvanično je SFD obeležen u73 države širom sveta u organizaci j i 334lokalne zajednice i u isto tol iko gradovasveta Dan slobode softvera je obeleženprigodnim predavanjima radionicama ipri jatnim druženjima pristal ica slobodnogsoftvera i gosti ju koj i su dolazi l i iz radozn-alosti da saznaju više o slobodnomsoftveru
SFD je po peti put obeležen u Srbi j i Prviput grad domaćin je bio Beograd Gradovidomaćini u predhodnim okupljanj ima po-vodom SFD su bi l i Novi Sad Niš i Prišt-ina
U galeri j i O3ONE 1 509201 2 u 1 2
časova okupile su se pristal ice slobodnogsoftvera i znatižel jnici da u pri jatnoj i op-uštenoj atmosferi razmene informacije inovosti iz sveta slobodnog softvera
Programom proslave Dana slobodnogsoftvera je bi lo predviđeno niz predavanjai prezentaci ja sa ci l jem boljegupoznavanja javnosti sa slobodnimsoftverom kao i sa trenutnim aktivnostimai budućim planovima lokalnih zajednica uci l ju popularizaci je slobodnog softvera uSrbi j i U zvaničnom delu aktivno suučestvovale zajednice
Ubuntu Srbi ja Mozilla Srbi ja LinuxMint Srbi ja LibreOffice Srbi ja Wikimedia tim Srbi ja LiBRE tim LUGoNS Slackware Srbi ja neformalna grupa SUNCE Open Solaris Srbi ja IllumosOpenindi-ana Srbi ja
Open Web Application Security Project(OWASP)
Srbi ja Zvanični program je započeo u 1 3časova kratkim uvodom o tome šta je
Aktivizam
DDaann sslloobbooddee ssooffttvveerraaDan posle
Puls slobode
Septembar 2012 9
ustvari FLOSS i slobodan softver Opšteoduševljenje svih prisutnih je izazvalaprezentaci ja bdquoUvod u FLOSSldquo najmlađegpredavača Zlatana Vasovića (1 1 godinaLiBRE tim) pa ko još može da kaže dana mladima svet ne ostaje
U delu predstavl janja najpopularni j ih pro-grama ekipa Mozilla Srbi je u sastavu Os-kar Ivanić Boris Prpić i Aleksa Rodićpredstavi la je Mozilla-u i njene projektePredstavl jeni su Firefox Thunderbird i na-jnovi j i Mozilla-in projekat Firefox OS Usl ičnom sti lu uz stalna prekidanja publikesa podpitanj ima nastavio je Goran Rakićiz LibreOffice Srbi ja sa predstavl janjempaketa programa Libre Office Obaveštenismo o novostima koje se tiču pribl ižavanjau smislu kompatibi lnosti između Libre Of-fice i MS Office Libre Office je dobiovećinu funkci ja predviđenih docx stand-ardom a u najnovi joj verzi j i i MS Officedobija mogućnost čitanja ODF slobodnogformata
Jedna od tema ovogodišnjeg SFD u Sr-bi j i koja je pobudi la vel iko interesovanjepublike je upotreba slobodnog softvera uobrazovanju Igor Popov je održaoprezentaci ju o MOOC-u U prevodu nasrpski MOOC - masovno slobodno on-l ine obrazovanje Iako ova tema nijedirektno vezana za slobodni softver in-direktno slobodni softver omogućava on-line obrazovanje koje postaje masovna
pojava u svetu Online obrazovanje jošni je ni u svetu u potpunosti izjednačenosa formalnim obrazovanjem Polaznici on-line kurseva ne mogu da dobiju odgova-rajuće sertifikate o završenim kursevimaSmisao ovakvog obrazovanja je da sepoveća dostupnost znanja kao veomabitnog resursa što većem broju l judi magde se oni nalazi l i u svetu Ova tema nijebi la predviđena programom da budecentralna i najbitni ja al i je pobudi la vel ikointeresovanje prisutne publike koja je sadodatnim komentarima i podpitanj imaproduži la diskusi ju i učini la je jednom odvažni j ih tema na ovogodišnjem SFD-u
Da na okupljanju ne bude sve potpunoslobodno i da slobodi treba postaviti nekegranice podsetio nas je Nikola Milošević(OWASP Srbi ja) svojom prezentaci jombdquoInformaciona bezbednost u Srbi j i i OpenSource rešenjaldquo Težište ove prezentaci jeje na povećanju sigurnosti web programaweb lokaci ja i web naloga
Deo SFD posvećen lokalnim zajednicamaSrbi je imao je čast da svojom prezentaci-jom otvori Nikola Milosavljević (Open Sol-aris Srbi ja - Illumos i Openindiana) Nikola nas je podsetio da u svetu slobod-nog softvera ne egzistira samoGNULinux već da postoje i drugarešenja Open Solaris projekat je jedno odrešenja Od njega smo imali pri l iku dačujemo kako projekat zatvorenog kodaSolaris (Sun computers) može da
Dan slobode softvera
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 0
postane i opstane kao Open Source pro-jekat Open Solaris i šta je Illumos i Open-indiana
U istom sti lu al i sa manje podataka poštose radi o mnogo poznati j im projektima unastavku su se predstavi le Ubuntu Srbi ja(Nikola Hardi) LUGoNS (Goran Mekić)Slackware Srbi ja (Bojan Popović) i LinuxMint Srbi ja (Vladimir Kramar)
Da napomenemo da je Nikola Hardi u parrečenica prisutnima predstavio i naščasopis
Zvanični deo programa SFD je svoj imvelikim iskustvom vodio LadislavUrošević Ako zanemarimo male prob-leme tehničke prirode (koji su propraćenišalama) zvanični deo ovogodišnjeproslave Dana slobodnog softvera uBeogadu može da dobije visoku prelaznu
ocenu
Kao šlag na torti došlo je neformalnodruženje Tada su prisutni razmenjival isvoja iskustva diskutovali o raznim tem-amahellip Mogle su se čuti rasprave o sam-om događaju GNULinux distribuci jamahardveru serverima i sl
Video snimci sa događaja
[1 ] httpwwwustreamtvrecor-ded2542631 7
Prezentaci je u PDF formatu
[1 ] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le9-uvod-u-floss
[2] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le8-informaciona-bezbednost-u-srbi j i
[3] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le7-masovni-onl ineotvoreni-kurs
Puls slobode
Septembar 2012 1 1
Autor Gavri lo Prodanović
Pod bdquomanjimldquo distribuci jama podra-zumevamo prvenstveno live dis-
tribuci je či ja iso sl ika ne prelazi 1 00 MBKao takve mogu se učitati direktno uRAM pa se veoma brzo izvršavajuTakođe se mogu pokrenuti na slabi jemhardware-u što ih čini odl ičnim izborom zastari je računare i netbookove Nemajupopularna grafička okruženja kao što suGNOME il i KDE već neki ldquolaganirdquo win-dow manager a sa njima dolaze pro-grami za osnovne namene koje ne trošemnogo hardverskih resursa Pred-stavićemo vam Damn Small Linux SliT-az i TinyCore Linux
Damn Small Linux
Nakon višegodišnjeg sna DSL se vratio uigru sa svojom 41 1 verzi jom Ono što gačini posebnim jeste kernel verzi je 2431 istari j i programi pa se može pokrenuti namašini od 32MB RAM-a Pri pokretanjuovog sistema dočekaće nas JoeWM UzDSL dolaze svi programi koji će nam bitipotrebni u svakodnevnom radu kao što jeuređivač teksta internet pregledač PDFpregledač muzički plejer i sl ično Od in-ternet pregledača na raspolaganju je
Firefox u nešto stari joj verzi j i a tu je i DilloOvu distribuci ju možemo kompletnu učitatiu RAM što će da poveća performanse atu se nalaze dpkg i apt jer je DSL izvedeniz Knoppixa
SliTaz
ISO sl ika SliTaz Linuksa iznosi nepunih35 MB Grafički doživl jaj obezbedićeOpenBox sa panelima na vrhu i dnuekrana sl ično kao u GNOME2 okruženjuSliTaz ima svoj paket menadžer nazvanTazPKG koji će nam pomoći da lako in-stal iramo svoje omil jene programe samreže Zanimlj ivost koju uvodi SliTaz jeTazPanel koj i omogućava da sistempodesimo preko internet pregledačalokalno i l i dal j inski Preko TazPanelamožemo podešavati sve potrebne ele-mente kao što su mreža i hardware ali idodavati i l i uklanjati korisnike i instal iratinove pakete U TazPanelu možemo kreir-ati live USB bdquostikoveldquo i l i instal irati SliTazsistem na hard disk Od internet preg-ledača tu se nalazi Midori Od internet
MMaannjjeeGGNNUULLiinnuuxxddiissttrriibbuucciijjee
Predstavljamo
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 2
programa pomenućemo LostIRC i Trans-mission BitTorrent kli jent Tu su i uslužniprogrami koji nam svakodnevno moguzatrebati kao što su Grab Screenshot Al-samixer Alsaplayer ePDFView (u njemućemo možda čitati sl jedeći broj LiBREmagazina) alatke za podešavanje l ičnihpostavki i sistema CD rezač ISO Masterkalkulator hellip
TinyCore Linux
TinyCore je bdquonajsitni jaldquo distribuci ja koja jeu 1 2MB spakovala Linuks kernel busy-box FLWM i uslužne alate Nakonpokretanja TCL-a ugledaćemo wbar ukome se nalazi sve što TCL sadrži Ter-minal Text Editor Run Program MountTool Control Panel Exit i GUI paketmenadžere Mogućnosti koje nude ovipreinstal irani programi su najosnovni jePreko CP možemo podesiti osnovnestvari kao što su podloga brzina mišarezoluci ja mreža i sl ično MT će nam po-moći da brzo montiramo svoje USBbdquostikoveldquo Paket menadžer za nas možebrzo da preuzme i instal ira ono šta namtreba Ono po čemu je TCL specifičan
otkriva se u paketima Svaki paket jezapravo squashfs koji može da se montirakao loop uređaj i tako da se njegov sad-ržaj čita sa fizičkog medijuma il i da sekompletan učita u RAM što će učiniti dase programi brže pokreću Ovu distribu-ci ju možemo instal irati na partici juuporedno sa nekom drugom distribuci jomjer poseduje samo vmlinuz coregz i tcefasciklu u kome čuva programe kojepreuzmemo Lični podaci mogu da sečuvaju na posebnoj home partici j i akotako zadamo a u suprotnom se pri gašen-ju sistema zapakuju u tar arhivu i smesteu tce fasciklu pa se pri sledećemstartovanju raspakuju TinyCore Linuxdolazi još u dve vari jante Core uz koji ne
dolazi grafičko okruženje i CorePlus uzkoji dolaze drajveri za wireless kartice isedam različitih WM
Ovakve distribuci je su odlične za kor-išćenje na USB memori j i i l i da se in-stal iraju na slabi j i računar i l i netbook DSLje dobar izbor da zamenimo Windows95SliTaz i TCL su odlične distribuci je zanetbook i l i USB TinyCore postane sporpri podizanju nakon instal iranja mnogoprograma ali odl ično organizuje prostor umemori j i SliTaz može da se instal ira kaostandardna Linuks distribuci ja koja jemnogo pogodni ja kao osnovni sistem
Predstavljamo
Septembar 2012 1 3
Zvanični sajt
Zemlja porekla
Baziran na
Poslednja verzi ja
ISO
Arhitektura
Minimalna hard-verska zahtevnost
Minimum RAM-a zaučitavanje komplet-ne distribuci je
Kernel
WM
Preinstal irani pro-grami
DSL
httpwwwdamns-mall l inuxorg
SAD
Debian Knoppix
411RC2
504 MB
i386
486DX sa 1 6MBRAM-a
1 28MB
2431
JWM
Internet Firefox 5 XircSypheed axyFTPMultimedija Xmms CDburnUređivač teksta VimBeaver Nano NotepadGrafika Xzoom Icon-View mtPaint xzgvKancelarija SQLitebook MSWordViewerxPDF Ted Siag spred-sheetIgre Freecell Mastre-mind MinesweeperPagged xTrisAlati Calendar Calculat-or ATerminalMenadžer datotekaEmefm
Slitaz
httpwwwsl i tazorg
Švajcarska
nezavisni projekat
v40
347 MB
i386
486DX sa 48MBRAM-a
1 92 MB
2637
Lxpanel+Openbox
Internet MidoriTezWeb retawq Trans-mission LostIRC TwitterMicroMultimedija AlsaplayerBurn CDDVD Iso Mas-ter Asunder Alsa mikserUređivač teksta BeaverNano Vi LeafpadGrafika mtPaint Viewni-or Gcolor2Kancelarija SQLiteZoho Documents ViewerePDFViewerIgre Chess SudokuAlati Saitific CalculatorXTerm Terminal
Tiny Core
httpdistro ibibl ioor-gtinycorel inuxwel-comehtml
SAD
nezavisni projekatfork DSL-av46
Core 8 MBTinyCore 1 6 MBCorePlus 64 MB
i486
7MB RAM-a(TinyCore bez X-a)
48 MB
3021
FLWM JWMIceWM FluxboxHackedbox Open-box
Samo uslužni alati
Manje GNULinux distribucije
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 4
Autor Bojan Bogdanović
Svakodnevni susreti sa servisima kojisu bazirani na savremenim internet
tehnologi jama posebno sa servisima kojeoznačava termin računarstvo u oblakuomogući lo nam je da svojim doku-mentima pristupamo gde god da smo i sabi lo kog uređaja (računar laptop tabletmobilni telefonhellip) pod uslovom da imainternet konekci ju No ponekad ovakvostanje stvari ni je i najbol je rešenje za nasZbog sigurnosti informacija i l i iz razlogajer nam postojeći servisi ne zadovoljavajupotrebe ponekad je zgodno imati svojeskladište kome možemo pristupati po po-trebi
Slika 1
Sve što nam je nakon instalaci je potrebnoje neki od modernih internet pregledača(Firefox Internet Explorer Chrome Op-erahellip) da bi smo koristi l i ovaj servisNaravno autori ovog programa su misl i l i ina korisnike Android i iPhone telefona tesu za njih pripremil i i pri lagođene
programe pored korišćenja pregledača
Slika 2
Program AjaXplorer je baziran na Ajaxtehnologi j i oslanja se na PHP i ne za-hteva nikakvu bazu podataka u pozadinida bi radio Izgled samog programa jerešen na najbol j i mogući način koji ne bitrebalo da zbunjuje krajnjeg korisnika ve-oma liči na već viđena rešenja kod pro-grama za manipulaci ju dokumentima nadesktop računarima Sa druge stranebogat je funkci jama koje nam u svakomtrenutku mogu zatrebati Funkcionalnostprograma se može proširiti dodacima kojise mogu preuzeti sa matičnog sajta pro-
hellipne baš kišni ali jednolepo i upotrebljivobdquoskladište u oblakuldquo Upitanju je programAjaXplorer u svojojposlednjoj verziji 422koji možemo instalirati ipodesiti u sopstvenojrežiji
VVaašš lliiččnnii oobbllaakk
Predstavljamo
Septembar 2012 1 5
grama Sam program sa svim svojimfunkci jama omogućava pretragu ob-eležavanje dodavanje i preuzimanjeraznih dokumenata kao i pregled većinetipova datoteka jer u sebi ima većugrađene pregledače (naravno ne mogusve datoteke da se na ovaj bdquobrzi načinldquopogledaju a za neke tipove moraju seuraditi i dodatna podešavanja i preuzi-manje dodataka) Sve što smo i do sadanavikl i da koristimo na našem računarumožemo i ovde da kreiramo direkt-ori jume brišemo prebacujemo doku-menta (na bi lo koji način koji nam jelagodan ukl jučujući i prevuci-i-pusti)
Slika 3
Sam program se instal ira na bilo koji webserver al i autori preporučuju Apache webserver Ne ulazeći sada u instalaci ju kojaje zaista laka i brza nakon nje nam ostajeda iz administrativnog naloga kreiramokorisnike pri lagodimo program našim po-trebama (uključujući i vizuelno pri-lagođavanje teme) i za nekoliko minutasmo spremni da koristimo našu ličnu os-tavu za dokumenta Autentifikaci ja jestandardna korisničko imelozinka
Za kraj možda i najkorisni ja opci ja jedeljenje dokumenata Nakon dodavanjadokumenta u ostavu desnim klikom dobi-jamo kontekstni meni u kome je i opci ja
Sharehellip Nakon aktivaci je ove opci je bićenam ponuđeno nekoliko izbora dapostavimo lozinku za preuzimanje vre-menski rok koliko će spoljnj i l ink bitivažeći kao i kol iko puta datoteka možebiti preuzeta
Slika 4
Naravno ne moramo koristiti sve opci jeal i su one tu ako zatrebaju Nakon togabiće nam ponuđeno da odmah pošaljemoe-mail poruku sa podacima za pristup ipreuzimanje dokumentadatoteke (spoljnj il ink i ako јe uneta lozinka) i l i možemo isami prekopirati podatke i koristiti ih popotrebi
Zgodno zar ne
Program možete preuzeti sa matičnestranice autora i l i probati demo programaTakođe možemo pogledati uputstvadokumentaci ju i l istu dodataka za pro-gram
Zvanična stranica httpajaxplorer info
AjaXplorer Vaš lični oblak
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 6
Autor Dejan Maglov
U dosadašnjim nastavcima maleškole smo se uglavnom
upoznavali sa Scribusom Vreme jeda krenemo sa konkretnim radom nakreiranju našeg PDF časopisaFormatiraćemo stranice i pripremiti seza dodavanje sadržaja (tekstova isl ika)
Kada smo otvaral i novi Scribus doku-ment kreiral i smo tri prazne straniceOdmah smo imali u vidu da časopisima naslovnu levu i desnu stranicu
Naslovnu stranicu ćemo ostaviti zakraj Njoj ćemo posvetiti posebnupažnju jer je ona bdquošlag na tortildquoglazura
Odmah prelazimo na uređivanje leve idesne stranice budućeg časopisaNeki delovi stranica časopisa su isti imogu se odmah urediti i primenjivatina svakoj novoj stranici Tu pre svegamisl imo na zaglavl je i podnožjestranice koj i sadrže informacije oimenu rubrike teksta koji se nalazi natoj stranici ime časopisa logo časop-isa datum broj stranice Osim ovihinformacija u zaglavl ju i podnožjustranica može da sadrži i grafičke ele-mente koji fizički odvajaju ove oblastiod glavnog dela stranice
Opet će nam trebati malo planiranjaMoramo unapred smisl i ti i odlučiti
bull šta će se nalaziti u zaglavl ju i pod-nožju stranicebull da l i ćemo nekim grafičkim elemen-tima odvajati zaglavl je i podnožje odglavnog dela stranice
Na osnovu ovih odluka videćemotačno šta je od ovih elemenataidentično na svakoj stranici časopisa ikoj i se elementi menjaju u zavisnostiod sadržaja stranice Identični ele-menti kao što su grafički elementiodvajanja ime časopisa logo datumbroj strane mogu da se kreirajuodmah i naknadno primenjuju nasvaku novu stranicu Ostale elementekoji se menjaju kreiraćemo naknadnopo potrebi al i ćemo im obezbediti po-zici ju i ori jentaci ju
Master PageLeva i desna stranica se razl ikuju popoložaju elemenata tako da moramoda napravimo dve razl ičite masterstranice (eng Master Page) Šta je tomaster stranica Master stranica jeunapred napravljeni šablon odidentičnih elemenata stranica Jed-nom pripremljena master stranicamože da se primenjuje na neogran-ičen broj novih stranica tako se
U dosadašnjim nastavci-ma male škole smo seuglavnom upoznavali saScribusom Vreme je dakrenemo sa konkretnimradom na kreiranju našegPDF časopisa
Mala škola
SSccrriibbuuss 1144(4 deo)
Kako da
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru8
Autori Zlatan Vasović Dejan Maglov
Dan slobode softvera (engl SFD ndashSoftware Freedom Day 1 509201 2)
je došao i prošao Ostalo je da sumiramoutiske i rezultate druženja
Ove godine zvanično je SFD obeležen u73 države širom sveta u organizaci j i 334lokalne zajednice i u isto tol iko gradovasveta Dan slobode softvera je obeleženprigodnim predavanjima radionicama ipri jatnim druženjima pristal ica slobodnogsoftvera i gosti ju koj i su dolazi l i iz radozn-alosti da saznaju više o slobodnomsoftveru
SFD je po peti put obeležen u Srbi j i Prviput grad domaćin je bio Beograd Gradovidomaćini u predhodnim okupljanj ima po-vodom SFD su bi l i Novi Sad Niš i Prišt-ina
U galeri j i O3ONE 1 509201 2 u 1 2
časova okupile su se pristal ice slobodnogsoftvera i znatižel jnici da u pri jatnoj i op-uštenoj atmosferi razmene informacije inovosti iz sveta slobodnog softvera
Programom proslave Dana slobodnogsoftvera je bi lo predviđeno niz predavanjai prezentaci ja sa ci l jem boljegupoznavanja javnosti sa slobodnimsoftverom kao i sa trenutnim aktivnostimai budućim planovima lokalnih zajednica uci l ju popularizaci je slobodnog softvera uSrbi j i U zvaničnom delu aktivno suučestvovale zajednice
Ubuntu Srbi ja Mozilla Srbi ja LinuxMint Srbi ja LibreOffice Srbi ja Wikimedia tim Srbi ja LiBRE tim LUGoNS Slackware Srbi ja neformalna grupa SUNCE Open Solaris Srbi ja IllumosOpenindi-ana Srbi ja
Open Web Application Security Project(OWASP)
Srbi ja Zvanični program je započeo u 1 3časova kratkim uvodom o tome šta je
Aktivizam
DDaann sslloobbooddee ssooffttvveerraaDan posle
Puls slobode
Septembar 2012 9
ustvari FLOSS i slobodan softver Opšteoduševljenje svih prisutnih je izazvalaprezentaci ja bdquoUvod u FLOSSldquo najmlađegpredavača Zlatana Vasovića (1 1 godinaLiBRE tim) pa ko još može da kaže dana mladima svet ne ostaje
U delu predstavl janja najpopularni j ih pro-grama ekipa Mozilla Srbi je u sastavu Os-kar Ivanić Boris Prpić i Aleksa Rodićpredstavi la je Mozilla-u i njene projektePredstavl jeni su Firefox Thunderbird i na-jnovi j i Mozilla-in projekat Firefox OS Usl ičnom sti lu uz stalna prekidanja publikesa podpitanj ima nastavio je Goran Rakićiz LibreOffice Srbi ja sa predstavl janjempaketa programa Libre Office Obaveštenismo o novostima koje se tiču pribl ižavanjau smislu kompatibi lnosti između Libre Of-fice i MS Office Libre Office je dobiovećinu funkci ja predviđenih docx stand-ardom a u najnovi joj verzi j i i MS Officedobija mogućnost čitanja ODF slobodnogformata
Jedna od tema ovogodišnjeg SFD u Sr-bi j i koja je pobudi la vel iko interesovanjepublike je upotreba slobodnog softvera uobrazovanju Igor Popov je održaoprezentaci ju o MOOC-u U prevodu nasrpski MOOC - masovno slobodno on-l ine obrazovanje Iako ova tema nijedirektno vezana za slobodni softver in-direktno slobodni softver omogućava on-line obrazovanje koje postaje masovna
pojava u svetu Online obrazovanje jošni je ni u svetu u potpunosti izjednačenosa formalnim obrazovanjem Polaznici on-line kurseva ne mogu da dobiju odgova-rajuće sertifikate o završenim kursevimaSmisao ovakvog obrazovanja je da sepoveća dostupnost znanja kao veomabitnog resursa što većem broju l judi magde se oni nalazi l i u svetu Ova tema nijebi la predviđena programom da budecentralna i najbitni ja al i je pobudi la vel ikointeresovanje prisutne publike koja je sadodatnim komentarima i podpitanj imaproduži la diskusi ju i učini la je jednom odvažni j ih tema na ovogodišnjem SFD-u
Da na okupljanju ne bude sve potpunoslobodno i da slobodi treba postaviti nekegranice podsetio nas je Nikola Milošević(OWASP Srbi ja) svojom prezentaci jombdquoInformaciona bezbednost u Srbi j i i OpenSource rešenjaldquo Težište ove prezentaci jeje na povećanju sigurnosti web programaweb lokaci ja i web naloga
Deo SFD posvećen lokalnim zajednicamaSrbi je imao je čast da svojom prezentaci-jom otvori Nikola Milosavljević (Open Sol-aris Srbi ja - Illumos i Openindiana) Nikola nas je podsetio da u svetu slobod-nog softvera ne egzistira samoGNULinux već da postoje i drugarešenja Open Solaris projekat je jedno odrešenja Od njega smo imali pri l iku dačujemo kako projekat zatvorenog kodaSolaris (Sun computers) može da
Dan slobode softvera
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 0
postane i opstane kao Open Source pro-jekat Open Solaris i šta je Illumos i Open-indiana
U istom sti lu al i sa manje podataka poštose radi o mnogo poznati j im projektima unastavku su se predstavi le Ubuntu Srbi ja(Nikola Hardi) LUGoNS (Goran Mekić)Slackware Srbi ja (Bojan Popović) i LinuxMint Srbi ja (Vladimir Kramar)
Da napomenemo da je Nikola Hardi u parrečenica prisutnima predstavio i naščasopis
Zvanični deo programa SFD je svoj imvelikim iskustvom vodio LadislavUrošević Ako zanemarimo male prob-leme tehničke prirode (koji su propraćenišalama) zvanični deo ovogodišnjeproslave Dana slobodnog softvera uBeogadu može da dobije visoku prelaznu
ocenu
Kao šlag na torti došlo je neformalnodruženje Tada su prisutni razmenjival isvoja iskustva diskutovali o raznim tem-amahellip Mogle su se čuti rasprave o sam-om događaju GNULinux distribuci jamahardveru serverima i sl
Video snimci sa događaja
[1 ] httpwwwustreamtvrecor-ded2542631 7
Prezentaci je u PDF formatu
[1 ] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le9-uvod-u-floss
[2] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le8-informaciona-bezbednost-u-srbi j i
[3] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le7-masovni-onl ineotvoreni-kurs
Puls slobode
Septembar 2012 1 1
Autor Gavri lo Prodanović
Pod bdquomanjimldquo distribuci jama podra-zumevamo prvenstveno live dis-
tribuci je či ja iso sl ika ne prelazi 1 00 MBKao takve mogu se učitati direktno uRAM pa se veoma brzo izvršavajuTakođe se mogu pokrenuti na slabi jemhardware-u što ih čini odl ičnim izborom zastari je računare i netbookove Nemajupopularna grafička okruženja kao što suGNOME il i KDE već neki ldquolaganirdquo win-dow manager a sa njima dolaze pro-grami za osnovne namene koje ne trošemnogo hardverskih resursa Pred-stavićemo vam Damn Small Linux SliT-az i TinyCore Linux
Damn Small Linux
Nakon višegodišnjeg sna DSL se vratio uigru sa svojom 41 1 verzi jom Ono što gačini posebnim jeste kernel verzi je 2431 istari j i programi pa se može pokrenuti namašini od 32MB RAM-a Pri pokretanjuovog sistema dočekaće nas JoeWM UzDSL dolaze svi programi koji će nam bitipotrebni u svakodnevnom radu kao što jeuređivač teksta internet pregledač PDFpregledač muzički plejer i sl ično Od in-ternet pregledača na raspolaganju je
Firefox u nešto stari joj verzi j i a tu je i DilloOvu distribuci ju možemo kompletnu učitatiu RAM što će da poveća performanse atu se nalaze dpkg i apt jer je DSL izvedeniz Knoppixa
SliTaz
ISO sl ika SliTaz Linuksa iznosi nepunih35 MB Grafički doživl jaj obezbedićeOpenBox sa panelima na vrhu i dnuekrana sl ično kao u GNOME2 okruženjuSliTaz ima svoj paket menadžer nazvanTazPKG koji će nam pomoći da lako in-stal iramo svoje omil jene programe samreže Zanimlj ivost koju uvodi SliTaz jeTazPanel koj i omogućava da sistempodesimo preko internet pregledačalokalno i l i dal j inski Preko TazPanelamožemo podešavati sve potrebne ele-mente kao što su mreža i hardware ali idodavati i l i uklanjati korisnike i instal iratinove pakete U TazPanelu možemo kreir-ati live USB bdquostikoveldquo i l i instal irati SliTazsistem na hard disk Od internet preg-ledača tu se nalazi Midori Od internet
MMaannjjeeGGNNUULLiinnuuxxddiissttrriibbuucciijjee
Predstavljamo
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 2
programa pomenućemo LostIRC i Trans-mission BitTorrent kli jent Tu su i uslužniprogrami koji nam svakodnevno moguzatrebati kao što su Grab Screenshot Al-samixer Alsaplayer ePDFView (u njemućemo možda čitati sl jedeći broj LiBREmagazina) alatke za podešavanje l ičnihpostavki i sistema CD rezač ISO Masterkalkulator hellip
TinyCore Linux
TinyCore je bdquonajsitni jaldquo distribuci ja koja jeu 1 2MB spakovala Linuks kernel busy-box FLWM i uslužne alate Nakonpokretanja TCL-a ugledaćemo wbar ukome se nalazi sve što TCL sadrži Ter-minal Text Editor Run Program MountTool Control Panel Exit i GUI paketmenadžere Mogućnosti koje nude ovipreinstal irani programi su najosnovni jePreko CP možemo podesiti osnovnestvari kao što su podloga brzina mišarezoluci ja mreža i sl ično MT će nam po-moći da brzo montiramo svoje USBbdquostikoveldquo Paket menadžer za nas možebrzo da preuzme i instal ira ono šta namtreba Ono po čemu je TCL specifičan
otkriva se u paketima Svaki paket jezapravo squashfs koji može da se montirakao loop uređaj i tako da se njegov sad-ržaj čita sa fizičkog medijuma il i da sekompletan učita u RAM što će učiniti dase programi brže pokreću Ovu distribu-ci ju možemo instal irati na partici juuporedno sa nekom drugom distribuci jomjer poseduje samo vmlinuz coregz i tcefasciklu u kome čuva programe kojepreuzmemo Lični podaci mogu da sečuvaju na posebnoj home partici j i akotako zadamo a u suprotnom se pri gašen-ju sistema zapakuju u tar arhivu i smesteu tce fasciklu pa se pri sledećemstartovanju raspakuju TinyCore Linuxdolazi još u dve vari jante Core uz koji ne
dolazi grafičko okruženje i CorePlus uzkoji dolaze drajveri za wireless kartice isedam različitih WM
Ovakve distribuci je su odlične za kor-išćenje na USB memori j i i l i da se in-stal iraju na slabi j i računar i l i netbook DSLje dobar izbor da zamenimo Windows95SliTaz i TCL su odlične distribuci je zanetbook i l i USB TinyCore postane sporpri podizanju nakon instal iranja mnogoprograma ali odl ično organizuje prostor umemori j i SliTaz može da se instal ira kaostandardna Linuks distribuci ja koja jemnogo pogodni ja kao osnovni sistem
Predstavljamo
Septembar 2012 1 3
Zvanični sajt
Zemlja porekla
Baziran na
Poslednja verzi ja
ISO
Arhitektura
Minimalna hard-verska zahtevnost
Minimum RAM-a zaučitavanje komplet-ne distribuci je
Kernel
WM
Preinstal irani pro-grami
DSL
httpwwwdamns-mall l inuxorg
SAD
Debian Knoppix
411RC2
504 MB
i386
486DX sa 1 6MBRAM-a
1 28MB
2431
JWM
Internet Firefox 5 XircSypheed axyFTPMultimedija Xmms CDburnUređivač teksta VimBeaver Nano NotepadGrafika Xzoom Icon-View mtPaint xzgvKancelarija SQLitebook MSWordViewerxPDF Ted Siag spred-sheetIgre Freecell Mastre-mind MinesweeperPagged xTrisAlati Calendar Calculat-or ATerminalMenadžer datotekaEmefm
Slitaz
httpwwwsl i tazorg
Švajcarska
nezavisni projekat
v40
347 MB
i386
486DX sa 48MBRAM-a
1 92 MB
2637
Lxpanel+Openbox
Internet MidoriTezWeb retawq Trans-mission LostIRC TwitterMicroMultimedija AlsaplayerBurn CDDVD Iso Mas-ter Asunder Alsa mikserUređivač teksta BeaverNano Vi LeafpadGrafika mtPaint Viewni-or Gcolor2Kancelarija SQLiteZoho Documents ViewerePDFViewerIgre Chess SudokuAlati Saitific CalculatorXTerm Terminal
Tiny Core
httpdistro ibibl ioor-gtinycorel inuxwel-comehtml
SAD
nezavisni projekatfork DSL-av46
Core 8 MBTinyCore 1 6 MBCorePlus 64 MB
i486
7MB RAM-a(TinyCore bez X-a)
48 MB
3021
FLWM JWMIceWM FluxboxHackedbox Open-box
Samo uslužni alati
Manje GNULinux distribucije
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 4
Autor Bojan Bogdanović
Svakodnevni susreti sa servisima kojisu bazirani na savremenim internet
tehnologi jama posebno sa servisima kojeoznačava termin računarstvo u oblakuomogući lo nam je da svojim doku-mentima pristupamo gde god da smo i sabi lo kog uređaja (računar laptop tabletmobilni telefonhellip) pod uslovom da imainternet konekci ju No ponekad ovakvostanje stvari ni je i najbol je rešenje za nasZbog sigurnosti informacija i l i iz razlogajer nam postojeći servisi ne zadovoljavajupotrebe ponekad je zgodno imati svojeskladište kome možemo pristupati po po-trebi
Slika 1
Sve što nam je nakon instalaci je potrebnoje neki od modernih internet pregledača(Firefox Internet Explorer Chrome Op-erahellip) da bi smo koristi l i ovaj servisNaravno autori ovog programa su misl i l i ina korisnike Android i iPhone telefona tesu za njih pripremil i i pri lagođene
programe pored korišćenja pregledača
Slika 2
Program AjaXplorer je baziran na Ajaxtehnologi j i oslanja se na PHP i ne za-hteva nikakvu bazu podataka u pozadinida bi radio Izgled samog programa jerešen na najbol j i mogući način koji ne bitrebalo da zbunjuje krajnjeg korisnika ve-oma liči na već viđena rešenja kod pro-grama za manipulaci ju dokumentima nadesktop računarima Sa druge stranebogat je funkci jama koje nam u svakomtrenutku mogu zatrebati Funkcionalnostprograma se može proširiti dodacima kojise mogu preuzeti sa matičnog sajta pro-
hellipne baš kišni ali jednolepo i upotrebljivobdquoskladište u oblakuldquo Upitanju je programAjaXplorer u svojojposlednjoj verziji 422koji možemo instalirati ipodesiti u sopstvenojrežiji
VVaašš lliiččnnii oobbllaakk
Predstavljamo
Septembar 2012 1 5
grama Sam program sa svim svojimfunkci jama omogućava pretragu ob-eležavanje dodavanje i preuzimanjeraznih dokumenata kao i pregled većinetipova datoteka jer u sebi ima većugrađene pregledače (naravno ne mogusve datoteke da se na ovaj bdquobrzi načinldquopogledaju a za neke tipove moraju seuraditi i dodatna podešavanja i preuzi-manje dodataka) Sve što smo i do sadanavikl i da koristimo na našem računarumožemo i ovde da kreiramo direkt-ori jume brišemo prebacujemo doku-menta (na bi lo koji način koji nam jelagodan ukl jučujući i prevuci-i-pusti)
Slika 3
Sam program se instal ira na bilo koji webserver al i autori preporučuju Apache webserver Ne ulazeći sada u instalaci ju kojaje zaista laka i brza nakon nje nam ostajeda iz administrativnog naloga kreiramokorisnike pri lagodimo program našim po-trebama (uključujući i vizuelno pri-lagođavanje teme) i za nekoliko minutasmo spremni da koristimo našu ličnu os-tavu za dokumenta Autentifikaci ja jestandardna korisničko imelozinka
Za kraj možda i najkorisni ja opci ja jedeljenje dokumenata Nakon dodavanjadokumenta u ostavu desnim klikom dobi-jamo kontekstni meni u kome je i opci ja
Sharehellip Nakon aktivaci je ove opci je bićenam ponuđeno nekoliko izbora dapostavimo lozinku za preuzimanje vre-menski rok koliko će spoljnj i l ink bitivažeći kao i kol iko puta datoteka možebiti preuzeta
Slika 4
Naravno ne moramo koristiti sve opci jeal i su one tu ako zatrebaju Nakon togabiće nam ponuđeno da odmah pošaljemoe-mail poruku sa podacima za pristup ipreuzimanje dokumentadatoteke (spoljnj il ink i ako јe uneta lozinka) i l i možemo isami prekopirati podatke i koristiti ih popotrebi
Zgodno zar ne
Program možete preuzeti sa matičnestranice autora i l i probati demo programaTakođe možemo pogledati uputstvadokumentaci ju i l istu dodataka za pro-gram
Zvanična stranica httpajaxplorer info
AjaXplorer Vaš lični oblak
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 6
Autor Dejan Maglov
U dosadašnjim nastavcima maleškole smo se uglavnom
upoznavali sa Scribusom Vreme jeda krenemo sa konkretnim radom nakreiranju našeg PDF časopisaFormatiraćemo stranice i pripremiti seza dodavanje sadržaja (tekstova isl ika)
Kada smo otvaral i novi Scribus doku-ment kreiral i smo tri prazne straniceOdmah smo imali u vidu da časopisima naslovnu levu i desnu stranicu
Naslovnu stranicu ćemo ostaviti zakraj Njoj ćemo posvetiti posebnupažnju jer je ona bdquošlag na tortildquoglazura
Odmah prelazimo na uređivanje leve idesne stranice budućeg časopisaNeki delovi stranica časopisa su isti imogu se odmah urediti i primenjivatina svakoj novoj stranici Tu pre svegamisl imo na zaglavl je i podnožjestranice koj i sadrže informacije oimenu rubrike teksta koji se nalazi natoj stranici ime časopisa logo časop-isa datum broj stranice Osim ovihinformacija u zaglavl ju i podnožjustranica može da sadrži i grafičke ele-mente koji fizički odvajaju ove oblastiod glavnog dela stranice
Opet će nam trebati malo planiranjaMoramo unapred smisl i ti i odlučiti
bull šta će se nalaziti u zaglavl ju i pod-nožju stranicebull da l i ćemo nekim grafičkim elemen-tima odvajati zaglavl je i podnožje odglavnog dela stranice
Na osnovu ovih odluka videćemotačno šta je od ovih elemenataidentično na svakoj stranici časopisa ikoj i se elementi menjaju u zavisnostiod sadržaja stranice Identični ele-menti kao što su grafički elementiodvajanja ime časopisa logo datumbroj strane mogu da se kreirajuodmah i naknadno primenjuju nasvaku novu stranicu Ostale elementekoji se menjaju kreiraćemo naknadnopo potrebi al i ćemo im obezbediti po-zici ju i ori jentaci ju
Master PageLeva i desna stranica se razl ikuju popoložaju elemenata tako da moramoda napravimo dve razl ičite masterstranice (eng Master Page) Šta je tomaster stranica Master stranica jeunapred napravljeni šablon odidentičnih elemenata stranica Jed-nom pripremljena master stranicamože da se primenjuje na neogran-ičen broj novih stranica tako se
U dosadašnjim nastavci-ma male škole smo seuglavnom upoznavali saScribusom Vreme je dakrenemo sa konkretnimradom na kreiranju našegPDF časopisa
Mala škola
SSccrriibbuuss 1144(4 deo)
Kako da
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 9
ustvari FLOSS i slobodan softver Opšteoduševljenje svih prisutnih je izazvalaprezentaci ja bdquoUvod u FLOSSldquo najmlađegpredavača Zlatana Vasovića (1 1 godinaLiBRE tim) pa ko još može da kaže dana mladima svet ne ostaje
U delu predstavl janja najpopularni j ih pro-grama ekipa Mozilla Srbi je u sastavu Os-kar Ivanić Boris Prpić i Aleksa Rodićpredstavi la je Mozilla-u i njene projektePredstavl jeni su Firefox Thunderbird i na-jnovi j i Mozilla-in projekat Firefox OS Usl ičnom sti lu uz stalna prekidanja publikesa podpitanj ima nastavio je Goran Rakićiz LibreOffice Srbi ja sa predstavl janjempaketa programa Libre Office Obaveštenismo o novostima koje se tiču pribl ižavanjau smislu kompatibi lnosti između Libre Of-fice i MS Office Libre Office je dobiovećinu funkci ja predviđenih docx stand-ardom a u najnovi joj verzi j i i MS Officedobija mogućnost čitanja ODF slobodnogformata
Jedna od tema ovogodišnjeg SFD u Sr-bi j i koja je pobudi la vel iko interesovanjepublike je upotreba slobodnog softvera uobrazovanju Igor Popov je održaoprezentaci ju o MOOC-u U prevodu nasrpski MOOC - masovno slobodno on-l ine obrazovanje Iako ova tema nijedirektno vezana za slobodni softver in-direktno slobodni softver omogućava on-line obrazovanje koje postaje masovna
pojava u svetu Online obrazovanje jošni je ni u svetu u potpunosti izjednačenosa formalnim obrazovanjem Polaznici on-line kurseva ne mogu da dobiju odgova-rajuće sertifikate o završenim kursevimaSmisao ovakvog obrazovanja je da sepoveća dostupnost znanja kao veomabitnog resursa što većem broju l judi magde se oni nalazi l i u svetu Ova tema nijebi la predviđena programom da budecentralna i najbitni ja al i je pobudi la vel ikointeresovanje prisutne publike koja je sadodatnim komentarima i podpitanj imaproduži la diskusi ju i učini la je jednom odvažni j ih tema na ovogodišnjem SFD-u
Da na okupljanju ne bude sve potpunoslobodno i da slobodi treba postaviti nekegranice podsetio nas je Nikola Milošević(OWASP Srbi ja) svojom prezentaci jombdquoInformaciona bezbednost u Srbi j i i OpenSource rešenjaldquo Težište ove prezentaci jeje na povećanju sigurnosti web programaweb lokaci ja i web naloga
Deo SFD posvećen lokalnim zajednicamaSrbi je imao je čast da svojom prezentaci-jom otvori Nikola Milosavljević (Open Sol-aris Srbi ja - Illumos i Openindiana) Nikola nas je podsetio da u svetu slobod-nog softvera ne egzistira samoGNULinux već da postoje i drugarešenja Open Solaris projekat je jedno odrešenja Od njega smo imali pri l iku dačujemo kako projekat zatvorenog kodaSolaris (Sun computers) može da
Dan slobode softvera
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 0
postane i opstane kao Open Source pro-jekat Open Solaris i šta je Illumos i Open-indiana
U istom sti lu al i sa manje podataka poštose radi o mnogo poznati j im projektima unastavku su se predstavi le Ubuntu Srbi ja(Nikola Hardi) LUGoNS (Goran Mekić)Slackware Srbi ja (Bojan Popović) i LinuxMint Srbi ja (Vladimir Kramar)
Da napomenemo da je Nikola Hardi u parrečenica prisutnima predstavio i naščasopis
Zvanični deo programa SFD je svoj imvelikim iskustvom vodio LadislavUrošević Ako zanemarimo male prob-leme tehničke prirode (koji su propraćenišalama) zvanični deo ovogodišnjeproslave Dana slobodnog softvera uBeogadu može da dobije visoku prelaznu
ocenu
Kao šlag na torti došlo je neformalnodruženje Tada su prisutni razmenjival isvoja iskustva diskutovali o raznim tem-amahellip Mogle su se čuti rasprave o sam-om događaju GNULinux distribuci jamahardveru serverima i sl
Video snimci sa događaja
[1 ] httpwwwustreamtvrecor-ded2542631 7
Prezentaci je u PDF formatu
[1 ] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le9-uvod-u-floss
[2] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le8-informaciona-bezbednost-u-srbi j i
[3] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le7-masovni-onl ineotvoreni-kurs
Puls slobode
Septembar 2012 1 1
Autor Gavri lo Prodanović
Pod bdquomanjimldquo distribuci jama podra-zumevamo prvenstveno live dis-
tribuci je či ja iso sl ika ne prelazi 1 00 MBKao takve mogu se učitati direktno uRAM pa se veoma brzo izvršavajuTakođe se mogu pokrenuti na slabi jemhardware-u što ih čini odl ičnim izborom zastari je računare i netbookove Nemajupopularna grafička okruženja kao što suGNOME il i KDE već neki ldquolaganirdquo win-dow manager a sa njima dolaze pro-grami za osnovne namene koje ne trošemnogo hardverskih resursa Pred-stavićemo vam Damn Small Linux SliT-az i TinyCore Linux
Damn Small Linux
Nakon višegodišnjeg sna DSL se vratio uigru sa svojom 41 1 verzi jom Ono što gačini posebnim jeste kernel verzi je 2431 istari j i programi pa se može pokrenuti namašini od 32MB RAM-a Pri pokretanjuovog sistema dočekaće nas JoeWM UzDSL dolaze svi programi koji će nam bitipotrebni u svakodnevnom radu kao što jeuređivač teksta internet pregledač PDFpregledač muzički plejer i sl ično Od in-ternet pregledača na raspolaganju je
Firefox u nešto stari joj verzi j i a tu je i DilloOvu distribuci ju možemo kompletnu učitatiu RAM što će da poveća performanse atu se nalaze dpkg i apt jer je DSL izvedeniz Knoppixa
SliTaz
ISO sl ika SliTaz Linuksa iznosi nepunih35 MB Grafički doživl jaj obezbedićeOpenBox sa panelima na vrhu i dnuekrana sl ično kao u GNOME2 okruženjuSliTaz ima svoj paket menadžer nazvanTazPKG koji će nam pomoći da lako in-stal iramo svoje omil jene programe samreže Zanimlj ivost koju uvodi SliTaz jeTazPanel koj i omogućava da sistempodesimo preko internet pregledačalokalno i l i dal j inski Preko TazPanelamožemo podešavati sve potrebne ele-mente kao što su mreža i hardware ali idodavati i l i uklanjati korisnike i instal iratinove pakete U TazPanelu možemo kreir-ati live USB bdquostikoveldquo i l i instal irati SliTazsistem na hard disk Od internet preg-ledača tu se nalazi Midori Od internet
MMaannjjeeGGNNUULLiinnuuxxddiissttrriibbuucciijjee
Predstavljamo
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 2
programa pomenućemo LostIRC i Trans-mission BitTorrent kli jent Tu su i uslužniprogrami koji nam svakodnevno moguzatrebati kao što su Grab Screenshot Al-samixer Alsaplayer ePDFView (u njemućemo možda čitati sl jedeći broj LiBREmagazina) alatke za podešavanje l ičnihpostavki i sistema CD rezač ISO Masterkalkulator hellip
TinyCore Linux
TinyCore je bdquonajsitni jaldquo distribuci ja koja jeu 1 2MB spakovala Linuks kernel busy-box FLWM i uslužne alate Nakonpokretanja TCL-a ugledaćemo wbar ukome se nalazi sve što TCL sadrži Ter-minal Text Editor Run Program MountTool Control Panel Exit i GUI paketmenadžere Mogućnosti koje nude ovipreinstal irani programi su najosnovni jePreko CP možemo podesiti osnovnestvari kao što su podloga brzina mišarezoluci ja mreža i sl ično MT će nam po-moći da brzo montiramo svoje USBbdquostikoveldquo Paket menadžer za nas možebrzo da preuzme i instal ira ono šta namtreba Ono po čemu je TCL specifičan
otkriva se u paketima Svaki paket jezapravo squashfs koji može da se montirakao loop uređaj i tako da se njegov sad-ržaj čita sa fizičkog medijuma il i da sekompletan učita u RAM što će učiniti dase programi brže pokreću Ovu distribu-ci ju možemo instal irati na partici juuporedno sa nekom drugom distribuci jomjer poseduje samo vmlinuz coregz i tcefasciklu u kome čuva programe kojepreuzmemo Lični podaci mogu da sečuvaju na posebnoj home partici j i akotako zadamo a u suprotnom se pri gašen-ju sistema zapakuju u tar arhivu i smesteu tce fasciklu pa se pri sledećemstartovanju raspakuju TinyCore Linuxdolazi još u dve vari jante Core uz koji ne
dolazi grafičko okruženje i CorePlus uzkoji dolaze drajveri za wireless kartice isedam različitih WM
Ovakve distribuci je su odlične za kor-išćenje na USB memori j i i l i da se in-stal iraju na slabi j i računar i l i netbook DSLje dobar izbor da zamenimo Windows95SliTaz i TCL su odlične distribuci je zanetbook i l i USB TinyCore postane sporpri podizanju nakon instal iranja mnogoprograma ali odl ično organizuje prostor umemori j i SliTaz može da se instal ira kaostandardna Linuks distribuci ja koja jemnogo pogodni ja kao osnovni sistem
Predstavljamo
Septembar 2012 1 3
Zvanični sajt
Zemlja porekla
Baziran na
Poslednja verzi ja
ISO
Arhitektura
Minimalna hard-verska zahtevnost
Minimum RAM-a zaučitavanje komplet-ne distribuci je
Kernel
WM
Preinstal irani pro-grami
DSL
httpwwwdamns-mall l inuxorg
SAD
Debian Knoppix
411RC2
504 MB
i386
486DX sa 1 6MBRAM-a
1 28MB
2431
JWM
Internet Firefox 5 XircSypheed axyFTPMultimedija Xmms CDburnUređivač teksta VimBeaver Nano NotepadGrafika Xzoom Icon-View mtPaint xzgvKancelarija SQLitebook MSWordViewerxPDF Ted Siag spred-sheetIgre Freecell Mastre-mind MinesweeperPagged xTrisAlati Calendar Calculat-or ATerminalMenadžer datotekaEmefm
Slitaz
httpwwwsl i tazorg
Švajcarska
nezavisni projekat
v40
347 MB
i386
486DX sa 48MBRAM-a
1 92 MB
2637
Lxpanel+Openbox
Internet MidoriTezWeb retawq Trans-mission LostIRC TwitterMicroMultimedija AlsaplayerBurn CDDVD Iso Mas-ter Asunder Alsa mikserUređivač teksta BeaverNano Vi LeafpadGrafika mtPaint Viewni-or Gcolor2Kancelarija SQLiteZoho Documents ViewerePDFViewerIgre Chess SudokuAlati Saitific CalculatorXTerm Terminal
Tiny Core
httpdistro ibibl ioor-gtinycorel inuxwel-comehtml
SAD
nezavisni projekatfork DSL-av46
Core 8 MBTinyCore 1 6 MBCorePlus 64 MB
i486
7MB RAM-a(TinyCore bez X-a)
48 MB
3021
FLWM JWMIceWM FluxboxHackedbox Open-box
Samo uslužni alati
Manje GNULinux distribucije
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 4
Autor Bojan Bogdanović
Svakodnevni susreti sa servisima kojisu bazirani na savremenim internet
tehnologi jama posebno sa servisima kojeoznačava termin računarstvo u oblakuomogući lo nam je da svojim doku-mentima pristupamo gde god da smo i sabi lo kog uređaja (računar laptop tabletmobilni telefonhellip) pod uslovom da imainternet konekci ju No ponekad ovakvostanje stvari ni je i najbol je rešenje za nasZbog sigurnosti informacija i l i iz razlogajer nam postojeći servisi ne zadovoljavajupotrebe ponekad je zgodno imati svojeskladište kome možemo pristupati po po-trebi
Slika 1
Sve što nam je nakon instalaci je potrebnoje neki od modernih internet pregledača(Firefox Internet Explorer Chrome Op-erahellip) da bi smo koristi l i ovaj servisNaravno autori ovog programa su misl i l i ina korisnike Android i iPhone telefona tesu za njih pripremil i i pri lagođene
programe pored korišćenja pregledača
Slika 2
Program AjaXplorer je baziran na Ajaxtehnologi j i oslanja se na PHP i ne za-hteva nikakvu bazu podataka u pozadinida bi radio Izgled samog programa jerešen na najbol j i mogući način koji ne bitrebalo da zbunjuje krajnjeg korisnika ve-oma liči na već viđena rešenja kod pro-grama za manipulaci ju dokumentima nadesktop računarima Sa druge stranebogat je funkci jama koje nam u svakomtrenutku mogu zatrebati Funkcionalnostprograma se može proširiti dodacima kojise mogu preuzeti sa matičnog sajta pro-
hellipne baš kišni ali jednolepo i upotrebljivobdquoskladište u oblakuldquo Upitanju je programAjaXplorer u svojojposlednjoj verziji 422koji možemo instalirati ipodesiti u sopstvenojrežiji
VVaašš lliiččnnii oobbllaakk
Predstavljamo
Septembar 2012 1 5
grama Sam program sa svim svojimfunkci jama omogućava pretragu ob-eležavanje dodavanje i preuzimanjeraznih dokumenata kao i pregled većinetipova datoteka jer u sebi ima većugrađene pregledače (naravno ne mogusve datoteke da se na ovaj bdquobrzi načinldquopogledaju a za neke tipove moraju seuraditi i dodatna podešavanja i preuzi-manje dodataka) Sve što smo i do sadanavikl i da koristimo na našem računarumožemo i ovde da kreiramo direkt-ori jume brišemo prebacujemo doku-menta (na bi lo koji način koji nam jelagodan ukl jučujući i prevuci-i-pusti)
Slika 3
Sam program se instal ira na bilo koji webserver al i autori preporučuju Apache webserver Ne ulazeći sada u instalaci ju kojaje zaista laka i brza nakon nje nam ostajeda iz administrativnog naloga kreiramokorisnike pri lagodimo program našim po-trebama (uključujući i vizuelno pri-lagođavanje teme) i za nekoliko minutasmo spremni da koristimo našu ličnu os-tavu za dokumenta Autentifikaci ja jestandardna korisničko imelozinka
Za kraj možda i najkorisni ja opci ja jedeljenje dokumenata Nakon dodavanjadokumenta u ostavu desnim klikom dobi-jamo kontekstni meni u kome je i opci ja
Sharehellip Nakon aktivaci je ove opci je bićenam ponuđeno nekoliko izbora dapostavimo lozinku za preuzimanje vre-menski rok koliko će spoljnj i l ink bitivažeći kao i kol iko puta datoteka možebiti preuzeta
Slika 4
Naravno ne moramo koristiti sve opci jeal i su one tu ako zatrebaju Nakon togabiće nam ponuđeno da odmah pošaljemoe-mail poruku sa podacima za pristup ipreuzimanje dokumentadatoteke (spoljnj il ink i ako јe uneta lozinka) i l i možemo isami prekopirati podatke i koristiti ih popotrebi
Zgodno zar ne
Program možete preuzeti sa matičnestranice autora i l i probati demo programaTakođe možemo pogledati uputstvadokumentaci ju i l istu dodataka za pro-gram
Zvanična stranica httpajaxplorer info
AjaXplorer Vaš lični oblak
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 6
Autor Dejan Maglov
U dosadašnjim nastavcima maleškole smo se uglavnom
upoznavali sa Scribusom Vreme jeda krenemo sa konkretnim radom nakreiranju našeg PDF časopisaFormatiraćemo stranice i pripremiti seza dodavanje sadržaja (tekstova isl ika)
Kada smo otvaral i novi Scribus doku-ment kreiral i smo tri prazne straniceOdmah smo imali u vidu da časopisima naslovnu levu i desnu stranicu
Naslovnu stranicu ćemo ostaviti zakraj Njoj ćemo posvetiti posebnupažnju jer je ona bdquošlag na tortildquoglazura
Odmah prelazimo na uređivanje leve idesne stranice budućeg časopisaNeki delovi stranica časopisa su isti imogu se odmah urediti i primenjivatina svakoj novoj stranici Tu pre svegamisl imo na zaglavl je i podnožjestranice koj i sadrže informacije oimenu rubrike teksta koji se nalazi natoj stranici ime časopisa logo časop-isa datum broj stranice Osim ovihinformacija u zaglavl ju i podnožjustranica može da sadrži i grafičke ele-mente koji fizički odvajaju ove oblastiod glavnog dela stranice
Opet će nam trebati malo planiranjaMoramo unapred smisl i ti i odlučiti
bull šta će se nalaziti u zaglavl ju i pod-nožju stranicebull da l i ćemo nekim grafičkim elemen-tima odvajati zaglavl je i podnožje odglavnog dela stranice
Na osnovu ovih odluka videćemotačno šta je od ovih elemenataidentično na svakoj stranici časopisa ikoj i se elementi menjaju u zavisnostiod sadržaja stranice Identični ele-menti kao što su grafički elementiodvajanja ime časopisa logo datumbroj strane mogu da se kreirajuodmah i naknadno primenjuju nasvaku novu stranicu Ostale elementekoji se menjaju kreiraćemo naknadnopo potrebi al i ćemo im obezbediti po-zici ju i ori jentaci ju
Master PageLeva i desna stranica se razl ikuju popoložaju elemenata tako da moramoda napravimo dve razl ičite masterstranice (eng Master Page) Šta je tomaster stranica Master stranica jeunapred napravljeni šablon odidentičnih elemenata stranica Jed-nom pripremljena master stranicamože da se primenjuje na neogran-ičen broj novih stranica tako se
U dosadašnjim nastavci-ma male škole smo seuglavnom upoznavali saScribusom Vreme je dakrenemo sa konkretnimradom na kreiranju našegPDF časopisa
Mala škola
SSccrriibbuuss 1144(4 deo)
Kako da
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 0
postane i opstane kao Open Source pro-jekat Open Solaris i šta je Illumos i Open-indiana
U istom sti lu al i sa manje podataka poštose radi o mnogo poznati j im projektima unastavku su se predstavi le Ubuntu Srbi ja(Nikola Hardi) LUGoNS (Goran Mekić)Slackware Srbi ja (Bojan Popović) i LinuxMint Srbi ja (Vladimir Kramar)
Da napomenemo da je Nikola Hardi u parrečenica prisutnima predstavio i naščasopis
Zvanični deo programa SFD je svoj imvelikim iskustvom vodio LadislavUrošević Ako zanemarimo male prob-leme tehničke prirode (koji su propraćenišalama) zvanični deo ovogodišnjeproslave Dana slobodnog softvera uBeogadu može da dobije visoku prelaznu
ocenu
Kao šlag na torti došlo je neformalnodruženje Tada su prisutni razmenjival isvoja iskustva diskutovali o raznim tem-amahellip Mogle su se čuti rasprave o sam-om događaju GNULinux distribuci jamahardveru serverima i sl
Video snimci sa događaja
[1 ] httpwwwustreamtvrecor-ded2542631 7
Prezentaci je u PDF formatu
[1 ] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le9-uvod-u-floss
[2] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le8-informaciona-bezbednost-u-srbi j i
[3] httpforummint-srbi jacomfi lesfi le7-masovni-onl ineotvoreni-kurs
Puls slobode
Septembar 2012 1 1
Autor Gavri lo Prodanović
Pod bdquomanjimldquo distribuci jama podra-zumevamo prvenstveno live dis-
tribuci je či ja iso sl ika ne prelazi 1 00 MBKao takve mogu se učitati direktno uRAM pa se veoma brzo izvršavajuTakođe se mogu pokrenuti na slabi jemhardware-u što ih čini odl ičnim izborom zastari je računare i netbookove Nemajupopularna grafička okruženja kao što suGNOME il i KDE već neki ldquolaganirdquo win-dow manager a sa njima dolaze pro-grami za osnovne namene koje ne trošemnogo hardverskih resursa Pred-stavićemo vam Damn Small Linux SliT-az i TinyCore Linux
Damn Small Linux
Nakon višegodišnjeg sna DSL se vratio uigru sa svojom 41 1 verzi jom Ono što gačini posebnim jeste kernel verzi je 2431 istari j i programi pa se može pokrenuti namašini od 32MB RAM-a Pri pokretanjuovog sistema dočekaće nas JoeWM UzDSL dolaze svi programi koji će nam bitipotrebni u svakodnevnom radu kao što jeuređivač teksta internet pregledač PDFpregledač muzički plejer i sl ično Od in-ternet pregledača na raspolaganju je
Firefox u nešto stari joj verzi j i a tu je i DilloOvu distribuci ju možemo kompletnu učitatiu RAM što će da poveća performanse atu se nalaze dpkg i apt jer je DSL izvedeniz Knoppixa
SliTaz
ISO sl ika SliTaz Linuksa iznosi nepunih35 MB Grafički doživl jaj obezbedićeOpenBox sa panelima na vrhu i dnuekrana sl ično kao u GNOME2 okruženjuSliTaz ima svoj paket menadžer nazvanTazPKG koji će nam pomoći da lako in-stal iramo svoje omil jene programe samreže Zanimlj ivost koju uvodi SliTaz jeTazPanel koj i omogućava da sistempodesimo preko internet pregledačalokalno i l i dal j inski Preko TazPanelamožemo podešavati sve potrebne ele-mente kao što su mreža i hardware ali idodavati i l i uklanjati korisnike i instal iratinove pakete U TazPanelu možemo kreir-ati live USB bdquostikoveldquo i l i instal irati SliTazsistem na hard disk Od internet preg-ledača tu se nalazi Midori Od internet
MMaannjjeeGGNNUULLiinnuuxxddiissttrriibbuucciijjee
Predstavljamo
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 2
programa pomenućemo LostIRC i Trans-mission BitTorrent kli jent Tu su i uslužniprogrami koji nam svakodnevno moguzatrebati kao što su Grab Screenshot Al-samixer Alsaplayer ePDFView (u njemućemo možda čitati sl jedeći broj LiBREmagazina) alatke za podešavanje l ičnihpostavki i sistema CD rezač ISO Masterkalkulator hellip
TinyCore Linux
TinyCore je bdquonajsitni jaldquo distribuci ja koja jeu 1 2MB spakovala Linuks kernel busy-box FLWM i uslužne alate Nakonpokretanja TCL-a ugledaćemo wbar ukome se nalazi sve što TCL sadrži Ter-minal Text Editor Run Program MountTool Control Panel Exit i GUI paketmenadžere Mogućnosti koje nude ovipreinstal irani programi su najosnovni jePreko CP možemo podesiti osnovnestvari kao što su podloga brzina mišarezoluci ja mreža i sl ično MT će nam po-moći da brzo montiramo svoje USBbdquostikoveldquo Paket menadžer za nas možebrzo da preuzme i instal ira ono šta namtreba Ono po čemu je TCL specifičan
otkriva se u paketima Svaki paket jezapravo squashfs koji može da se montirakao loop uređaj i tako da se njegov sad-ržaj čita sa fizičkog medijuma il i da sekompletan učita u RAM što će učiniti dase programi brže pokreću Ovu distribu-ci ju možemo instal irati na partici juuporedno sa nekom drugom distribuci jomjer poseduje samo vmlinuz coregz i tcefasciklu u kome čuva programe kojepreuzmemo Lični podaci mogu da sečuvaju na posebnoj home partici j i akotako zadamo a u suprotnom se pri gašen-ju sistema zapakuju u tar arhivu i smesteu tce fasciklu pa se pri sledećemstartovanju raspakuju TinyCore Linuxdolazi još u dve vari jante Core uz koji ne
dolazi grafičko okruženje i CorePlus uzkoji dolaze drajveri za wireless kartice isedam različitih WM
Ovakve distribuci je su odlične za kor-išćenje na USB memori j i i l i da se in-stal iraju na slabi j i računar i l i netbook DSLje dobar izbor da zamenimo Windows95SliTaz i TCL su odlične distribuci je zanetbook i l i USB TinyCore postane sporpri podizanju nakon instal iranja mnogoprograma ali odl ično organizuje prostor umemori j i SliTaz može da se instal ira kaostandardna Linuks distribuci ja koja jemnogo pogodni ja kao osnovni sistem
Predstavljamo
Septembar 2012 1 3
Zvanični sajt
Zemlja porekla
Baziran na
Poslednja verzi ja
ISO
Arhitektura
Minimalna hard-verska zahtevnost
Minimum RAM-a zaučitavanje komplet-ne distribuci je
Kernel
WM
Preinstal irani pro-grami
DSL
httpwwwdamns-mall l inuxorg
SAD
Debian Knoppix
411RC2
504 MB
i386
486DX sa 1 6MBRAM-a
1 28MB
2431
JWM
Internet Firefox 5 XircSypheed axyFTPMultimedija Xmms CDburnUređivač teksta VimBeaver Nano NotepadGrafika Xzoom Icon-View mtPaint xzgvKancelarija SQLitebook MSWordViewerxPDF Ted Siag spred-sheetIgre Freecell Mastre-mind MinesweeperPagged xTrisAlati Calendar Calculat-or ATerminalMenadžer datotekaEmefm
Slitaz
httpwwwsl i tazorg
Švajcarska
nezavisni projekat
v40
347 MB
i386
486DX sa 48MBRAM-a
1 92 MB
2637
Lxpanel+Openbox
Internet MidoriTezWeb retawq Trans-mission LostIRC TwitterMicroMultimedija AlsaplayerBurn CDDVD Iso Mas-ter Asunder Alsa mikserUređivač teksta BeaverNano Vi LeafpadGrafika mtPaint Viewni-or Gcolor2Kancelarija SQLiteZoho Documents ViewerePDFViewerIgre Chess SudokuAlati Saitific CalculatorXTerm Terminal
Tiny Core
httpdistro ibibl ioor-gtinycorel inuxwel-comehtml
SAD
nezavisni projekatfork DSL-av46
Core 8 MBTinyCore 1 6 MBCorePlus 64 MB
i486
7MB RAM-a(TinyCore bez X-a)
48 MB
3021
FLWM JWMIceWM FluxboxHackedbox Open-box
Samo uslužni alati
Manje GNULinux distribucije
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 4
Autor Bojan Bogdanović
Svakodnevni susreti sa servisima kojisu bazirani na savremenim internet
tehnologi jama posebno sa servisima kojeoznačava termin računarstvo u oblakuomogući lo nam je da svojim doku-mentima pristupamo gde god da smo i sabi lo kog uređaja (računar laptop tabletmobilni telefonhellip) pod uslovom da imainternet konekci ju No ponekad ovakvostanje stvari ni je i najbol je rešenje za nasZbog sigurnosti informacija i l i iz razlogajer nam postojeći servisi ne zadovoljavajupotrebe ponekad je zgodno imati svojeskladište kome možemo pristupati po po-trebi
Slika 1
Sve što nam je nakon instalaci je potrebnoje neki od modernih internet pregledača(Firefox Internet Explorer Chrome Op-erahellip) da bi smo koristi l i ovaj servisNaravno autori ovog programa su misl i l i ina korisnike Android i iPhone telefona tesu za njih pripremil i i pri lagođene
programe pored korišćenja pregledača
Slika 2
Program AjaXplorer je baziran na Ajaxtehnologi j i oslanja se na PHP i ne za-hteva nikakvu bazu podataka u pozadinida bi radio Izgled samog programa jerešen na najbol j i mogući način koji ne bitrebalo da zbunjuje krajnjeg korisnika ve-oma liči na već viđena rešenja kod pro-grama za manipulaci ju dokumentima nadesktop računarima Sa druge stranebogat je funkci jama koje nam u svakomtrenutku mogu zatrebati Funkcionalnostprograma se može proširiti dodacima kojise mogu preuzeti sa matičnog sajta pro-
hellipne baš kišni ali jednolepo i upotrebljivobdquoskladište u oblakuldquo Upitanju je programAjaXplorer u svojojposlednjoj verziji 422koji možemo instalirati ipodesiti u sopstvenojrežiji
VVaašš lliiččnnii oobbllaakk
Predstavljamo
Septembar 2012 1 5
grama Sam program sa svim svojimfunkci jama omogućava pretragu ob-eležavanje dodavanje i preuzimanjeraznih dokumenata kao i pregled većinetipova datoteka jer u sebi ima većugrađene pregledače (naravno ne mogusve datoteke da se na ovaj bdquobrzi načinldquopogledaju a za neke tipove moraju seuraditi i dodatna podešavanja i preuzi-manje dodataka) Sve što smo i do sadanavikl i da koristimo na našem računarumožemo i ovde da kreiramo direkt-ori jume brišemo prebacujemo doku-menta (na bi lo koji način koji nam jelagodan ukl jučujući i prevuci-i-pusti)
Slika 3
Sam program se instal ira na bilo koji webserver al i autori preporučuju Apache webserver Ne ulazeći sada u instalaci ju kojaje zaista laka i brza nakon nje nam ostajeda iz administrativnog naloga kreiramokorisnike pri lagodimo program našim po-trebama (uključujući i vizuelno pri-lagođavanje teme) i za nekoliko minutasmo spremni da koristimo našu ličnu os-tavu za dokumenta Autentifikaci ja jestandardna korisničko imelozinka
Za kraj možda i najkorisni ja opci ja jedeljenje dokumenata Nakon dodavanjadokumenta u ostavu desnim klikom dobi-jamo kontekstni meni u kome je i opci ja
Sharehellip Nakon aktivaci je ove opci je bićenam ponuđeno nekoliko izbora dapostavimo lozinku za preuzimanje vre-menski rok koliko će spoljnj i l ink bitivažeći kao i kol iko puta datoteka možebiti preuzeta
Slika 4
Naravno ne moramo koristiti sve opci jeal i su one tu ako zatrebaju Nakon togabiće nam ponuđeno da odmah pošaljemoe-mail poruku sa podacima za pristup ipreuzimanje dokumentadatoteke (spoljnj il ink i ako јe uneta lozinka) i l i možemo isami prekopirati podatke i koristiti ih popotrebi
Zgodno zar ne
Program možete preuzeti sa matičnestranice autora i l i probati demo programaTakođe možemo pogledati uputstvadokumentaci ju i l istu dodataka za pro-gram
Zvanična stranica httpajaxplorer info
AjaXplorer Vaš lični oblak
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 6
Autor Dejan Maglov
U dosadašnjim nastavcima maleškole smo se uglavnom
upoznavali sa Scribusom Vreme jeda krenemo sa konkretnim radom nakreiranju našeg PDF časopisaFormatiraćemo stranice i pripremiti seza dodavanje sadržaja (tekstova isl ika)
Kada smo otvaral i novi Scribus doku-ment kreiral i smo tri prazne straniceOdmah smo imali u vidu da časopisima naslovnu levu i desnu stranicu
Naslovnu stranicu ćemo ostaviti zakraj Njoj ćemo posvetiti posebnupažnju jer je ona bdquošlag na tortildquoglazura
Odmah prelazimo na uređivanje leve idesne stranice budućeg časopisaNeki delovi stranica časopisa su isti imogu se odmah urediti i primenjivatina svakoj novoj stranici Tu pre svegamisl imo na zaglavl je i podnožjestranice koj i sadrže informacije oimenu rubrike teksta koji se nalazi natoj stranici ime časopisa logo časop-isa datum broj stranice Osim ovihinformacija u zaglavl ju i podnožjustranica može da sadrži i grafičke ele-mente koji fizički odvajaju ove oblastiod glavnog dela stranice
Opet će nam trebati malo planiranjaMoramo unapred smisl i ti i odlučiti
bull šta će se nalaziti u zaglavl ju i pod-nožju stranicebull da l i ćemo nekim grafičkim elemen-tima odvajati zaglavl je i podnožje odglavnog dela stranice
Na osnovu ovih odluka videćemotačno šta je od ovih elemenataidentično na svakoj stranici časopisa ikoj i se elementi menjaju u zavisnostiod sadržaja stranice Identični ele-menti kao što su grafički elementiodvajanja ime časopisa logo datumbroj strane mogu da se kreirajuodmah i naknadno primenjuju nasvaku novu stranicu Ostale elementekoji se menjaju kreiraćemo naknadnopo potrebi al i ćemo im obezbediti po-zici ju i ori jentaci ju
Master PageLeva i desna stranica se razl ikuju popoložaju elemenata tako da moramoda napravimo dve razl ičite masterstranice (eng Master Page) Šta je tomaster stranica Master stranica jeunapred napravljeni šablon odidentičnih elemenata stranica Jed-nom pripremljena master stranicamože da se primenjuje na neogran-ičen broj novih stranica tako se
U dosadašnjim nastavci-ma male škole smo seuglavnom upoznavali saScribusom Vreme je dakrenemo sa konkretnimradom na kreiranju našegPDF časopisa
Mala škola
SSccrriibbuuss 1144(4 deo)
Kako da
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 1 1
Autor Gavri lo Prodanović
Pod bdquomanjimldquo distribuci jama podra-zumevamo prvenstveno live dis-
tribuci je či ja iso sl ika ne prelazi 1 00 MBKao takve mogu se učitati direktno uRAM pa se veoma brzo izvršavajuTakođe se mogu pokrenuti na slabi jemhardware-u što ih čini odl ičnim izborom zastari je računare i netbookove Nemajupopularna grafička okruženja kao što suGNOME il i KDE već neki ldquolaganirdquo win-dow manager a sa njima dolaze pro-grami za osnovne namene koje ne trošemnogo hardverskih resursa Pred-stavićemo vam Damn Small Linux SliT-az i TinyCore Linux
Damn Small Linux
Nakon višegodišnjeg sna DSL se vratio uigru sa svojom 41 1 verzi jom Ono što gačini posebnim jeste kernel verzi je 2431 istari j i programi pa se može pokrenuti namašini od 32MB RAM-a Pri pokretanjuovog sistema dočekaće nas JoeWM UzDSL dolaze svi programi koji će nam bitipotrebni u svakodnevnom radu kao što jeuređivač teksta internet pregledač PDFpregledač muzički plejer i sl ično Od in-ternet pregledača na raspolaganju je
Firefox u nešto stari joj verzi j i a tu je i DilloOvu distribuci ju možemo kompletnu učitatiu RAM što će da poveća performanse atu se nalaze dpkg i apt jer je DSL izvedeniz Knoppixa
SliTaz
ISO sl ika SliTaz Linuksa iznosi nepunih35 MB Grafički doživl jaj obezbedićeOpenBox sa panelima na vrhu i dnuekrana sl ično kao u GNOME2 okruženjuSliTaz ima svoj paket menadžer nazvanTazPKG koji će nam pomoći da lako in-stal iramo svoje omil jene programe samreže Zanimlj ivost koju uvodi SliTaz jeTazPanel koj i omogućava da sistempodesimo preko internet pregledačalokalno i l i dal j inski Preko TazPanelamožemo podešavati sve potrebne ele-mente kao što su mreža i hardware ali idodavati i l i uklanjati korisnike i instal iratinove pakete U TazPanelu možemo kreir-ati live USB bdquostikoveldquo i l i instal irati SliTazsistem na hard disk Od internet preg-ledača tu se nalazi Midori Od internet
MMaannjjeeGGNNUULLiinnuuxxddiissttrriibbuucciijjee
Predstavljamo
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 2
programa pomenućemo LostIRC i Trans-mission BitTorrent kli jent Tu su i uslužniprogrami koji nam svakodnevno moguzatrebati kao što su Grab Screenshot Al-samixer Alsaplayer ePDFView (u njemućemo možda čitati sl jedeći broj LiBREmagazina) alatke za podešavanje l ičnihpostavki i sistema CD rezač ISO Masterkalkulator hellip
TinyCore Linux
TinyCore je bdquonajsitni jaldquo distribuci ja koja jeu 1 2MB spakovala Linuks kernel busy-box FLWM i uslužne alate Nakonpokretanja TCL-a ugledaćemo wbar ukome se nalazi sve što TCL sadrži Ter-minal Text Editor Run Program MountTool Control Panel Exit i GUI paketmenadžere Mogućnosti koje nude ovipreinstal irani programi su najosnovni jePreko CP možemo podesiti osnovnestvari kao što su podloga brzina mišarezoluci ja mreža i sl ično MT će nam po-moći da brzo montiramo svoje USBbdquostikoveldquo Paket menadžer za nas možebrzo da preuzme i instal ira ono šta namtreba Ono po čemu je TCL specifičan
otkriva se u paketima Svaki paket jezapravo squashfs koji može da se montirakao loop uređaj i tako da se njegov sad-ržaj čita sa fizičkog medijuma il i da sekompletan učita u RAM što će učiniti dase programi brže pokreću Ovu distribu-ci ju možemo instal irati na partici juuporedno sa nekom drugom distribuci jomjer poseduje samo vmlinuz coregz i tcefasciklu u kome čuva programe kojepreuzmemo Lični podaci mogu da sečuvaju na posebnoj home partici j i akotako zadamo a u suprotnom se pri gašen-ju sistema zapakuju u tar arhivu i smesteu tce fasciklu pa se pri sledećemstartovanju raspakuju TinyCore Linuxdolazi još u dve vari jante Core uz koji ne
dolazi grafičko okruženje i CorePlus uzkoji dolaze drajveri za wireless kartice isedam različitih WM
Ovakve distribuci je su odlične za kor-išćenje na USB memori j i i l i da se in-stal iraju na slabi j i računar i l i netbook DSLje dobar izbor da zamenimo Windows95SliTaz i TCL su odlične distribuci je zanetbook i l i USB TinyCore postane sporpri podizanju nakon instal iranja mnogoprograma ali odl ično organizuje prostor umemori j i SliTaz može da se instal ira kaostandardna Linuks distribuci ja koja jemnogo pogodni ja kao osnovni sistem
Predstavljamo
Septembar 2012 1 3
Zvanični sajt
Zemlja porekla
Baziran na
Poslednja verzi ja
ISO
Arhitektura
Minimalna hard-verska zahtevnost
Minimum RAM-a zaučitavanje komplet-ne distribuci je
Kernel
WM
Preinstal irani pro-grami
DSL
httpwwwdamns-mall l inuxorg
SAD
Debian Knoppix
411RC2
504 MB
i386
486DX sa 1 6MBRAM-a
1 28MB
2431
JWM
Internet Firefox 5 XircSypheed axyFTPMultimedija Xmms CDburnUređivač teksta VimBeaver Nano NotepadGrafika Xzoom Icon-View mtPaint xzgvKancelarija SQLitebook MSWordViewerxPDF Ted Siag spred-sheetIgre Freecell Mastre-mind MinesweeperPagged xTrisAlati Calendar Calculat-or ATerminalMenadžer datotekaEmefm
Slitaz
httpwwwsl i tazorg
Švajcarska
nezavisni projekat
v40
347 MB
i386
486DX sa 48MBRAM-a
1 92 MB
2637
Lxpanel+Openbox
Internet MidoriTezWeb retawq Trans-mission LostIRC TwitterMicroMultimedija AlsaplayerBurn CDDVD Iso Mas-ter Asunder Alsa mikserUređivač teksta BeaverNano Vi LeafpadGrafika mtPaint Viewni-or Gcolor2Kancelarija SQLiteZoho Documents ViewerePDFViewerIgre Chess SudokuAlati Saitific CalculatorXTerm Terminal
Tiny Core
httpdistro ibibl ioor-gtinycorel inuxwel-comehtml
SAD
nezavisni projekatfork DSL-av46
Core 8 MBTinyCore 1 6 MBCorePlus 64 MB
i486
7MB RAM-a(TinyCore bez X-a)
48 MB
3021
FLWM JWMIceWM FluxboxHackedbox Open-box
Samo uslužni alati
Manje GNULinux distribucije
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 4
Autor Bojan Bogdanović
Svakodnevni susreti sa servisima kojisu bazirani na savremenim internet
tehnologi jama posebno sa servisima kojeoznačava termin računarstvo u oblakuomogući lo nam je da svojim doku-mentima pristupamo gde god da smo i sabi lo kog uređaja (računar laptop tabletmobilni telefonhellip) pod uslovom da imainternet konekci ju No ponekad ovakvostanje stvari ni je i najbol je rešenje za nasZbog sigurnosti informacija i l i iz razlogajer nam postojeći servisi ne zadovoljavajupotrebe ponekad je zgodno imati svojeskladište kome možemo pristupati po po-trebi
Slika 1
Sve što nam je nakon instalaci je potrebnoje neki od modernih internet pregledača(Firefox Internet Explorer Chrome Op-erahellip) da bi smo koristi l i ovaj servisNaravno autori ovog programa su misl i l i ina korisnike Android i iPhone telefona tesu za njih pripremil i i pri lagođene
programe pored korišćenja pregledača
Slika 2
Program AjaXplorer je baziran na Ajaxtehnologi j i oslanja se na PHP i ne za-hteva nikakvu bazu podataka u pozadinida bi radio Izgled samog programa jerešen na najbol j i mogući način koji ne bitrebalo da zbunjuje krajnjeg korisnika ve-oma liči na već viđena rešenja kod pro-grama za manipulaci ju dokumentima nadesktop računarima Sa druge stranebogat je funkci jama koje nam u svakomtrenutku mogu zatrebati Funkcionalnostprograma se može proširiti dodacima kojise mogu preuzeti sa matičnog sajta pro-
hellipne baš kišni ali jednolepo i upotrebljivobdquoskladište u oblakuldquo Upitanju je programAjaXplorer u svojojposlednjoj verziji 422koji možemo instalirati ipodesiti u sopstvenojrežiji
VVaašš lliiččnnii oobbllaakk
Predstavljamo
Septembar 2012 1 5
grama Sam program sa svim svojimfunkci jama omogućava pretragu ob-eležavanje dodavanje i preuzimanjeraznih dokumenata kao i pregled većinetipova datoteka jer u sebi ima većugrađene pregledače (naravno ne mogusve datoteke da se na ovaj bdquobrzi načinldquopogledaju a za neke tipove moraju seuraditi i dodatna podešavanja i preuzi-manje dodataka) Sve što smo i do sadanavikl i da koristimo na našem računarumožemo i ovde da kreiramo direkt-ori jume brišemo prebacujemo doku-menta (na bi lo koji način koji nam jelagodan ukl jučujući i prevuci-i-pusti)
Slika 3
Sam program se instal ira na bilo koji webserver al i autori preporučuju Apache webserver Ne ulazeći sada u instalaci ju kojaje zaista laka i brza nakon nje nam ostajeda iz administrativnog naloga kreiramokorisnike pri lagodimo program našim po-trebama (uključujući i vizuelno pri-lagođavanje teme) i za nekoliko minutasmo spremni da koristimo našu ličnu os-tavu za dokumenta Autentifikaci ja jestandardna korisničko imelozinka
Za kraj možda i najkorisni ja opci ja jedeljenje dokumenata Nakon dodavanjadokumenta u ostavu desnim klikom dobi-jamo kontekstni meni u kome je i opci ja
Sharehellip Nakon aktivaci je ove opci je bićenam ponuđeno nekoliko izbora dapostavimo lozinku za preuzimanje vre-menski rok koliko će spoljnj i l ink bitivažeći kao i kol iko puta datoteka možebiti preuzeta
Slika 4
Naravno ne moramo koristiti sve opci jeal i su one tu ako zatrebaju Nakon togabiće nam ponuđeno da odmah pošaljemoe-mail poruku sa podacima za pristup ipreuzimanje dokumentadatoteke (spoljnj il ink i ako јe uneta lozinka) i l i možemo isami prekopirati podatke i koristiti ih popotrebi
Zgodno zar ne
Program možete preuzeti sa matičnestranice autora i l i probati demo programaTakođe možemo pogledati uputstvadokumentaci ju i l istu dodataka za pro-gram
Zvanična stranica httpajaxplorer info
AjaXplorer Vaš lični oblak
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 6
Autor Dejan Maglov
U dosadašnjim nastavcima maleškole smo se uglavnom
upoznavali sa Scribusom Vreme jeda krenemo sa konkretnim radom nakreiranju našeg PDF časopisaFormatiraćemo stranice i pripremiti seza dodavanje sadržaja (tekstova isl ika)
Kada smo otvaral i novi Scribus doku-ment kreiral i smo tri prazne straniceOdmah smo imali u vidu da časopisima naslovnu levu i desnu stranicu
Naslovnu stranicu ćemo ostaviti zakraj Njoj ćemo posvetiti posebnupažnju jer je ona bdquošlag na tortildquoglazura
Odmah prelazimo na uređivanje leve idesne stranice budućeg časopisaNeki delovi stranica časopisa su isti imogu se odmah urediti i primenjivatina svakoj novoj stranici Tu pre svegamisl imo na zaglavl je i podnožjestranice koj i sadrže informacije oimenu rubrike teksta koji se nalazi natoj stranici ime časopisa logo časop-isa datum broj stranice Osim ovihinformacija u zaglavl ju i podnožjustranica može da sadrži i grafičke ele-mente koji fizički odvajaju ove oblastiod glavnog dela stranice
Opet će nam trebati malo planiranjaMoramo unapred smisl i ti i odlučiti
bull šta će se nalaziti u zaglavl ju i pod-nožju stranicebull da l i ćemo nekim grafičkim elemen-tima odvajati zaglavl je i podnožje odglavnog dela stranice
Na osnovu ovih odluka videćemotačno šta je od ovih elemenataidentično na svakoj stranici časopisa ikoj i se elementi menjaju u zavisnostiod sadržaja stranice Identični ele-menti kao što su grafički elementiodvajanja ime časopisa logo datumbroj strane mogu da se kreirajuodmah i naknadno primenjuju nasvaku novu stranicu Ostale elementekoji se menjaju kreiraćemo naknadnopo potrebi al i ćemo im obezbediti po-zici ju i ori jentaci ju
Master PageLeva i desna stranica se razl ikuju popoložaju elemenata tako da moramoda napravimo dve razl ičite masterstranice (eng Master Page) Šta je tomaster stranica Master stranica jeunapred napravljeni šablon odidentičnih elemenata stranica Jed-nom pripremljena master stranicamože da se primenjuje na neogran-ičen broj novih stranica tako se
U dosadašnjim nastavci-ma male škole smo seuglavnom upoznavali saScribusom Vreme je dakrenemo sa konkretnimradom na kreiranju našegPDF časopisa
Mala škola
SSccrriibbuuss 1144(4 deo)
Kako da
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 2
programa pomenućemo LostIRC i Trans-mission BitTorrent kli jent Tu su i uslužniprogrami koji nam svakodnevno moguzatrebati kao što su Grab Screenshot Al-samixer Alsaplayer ePDFView (u njemućemo možda čitati sl jedeći broj LiBREmagazina) alatke za podešavanje l ičnihpostavki i sistema CD rezač ISO Masterkalkulator hellip
TinyCore Linux
TinyCore je bdquonajsitni jaldquo distribuci ja koja jeu 1 2MB spakovala Linuks kernel busy-box FLWM i uslužne alate Nakonpokretanja TCL-a ugledaćemo wbar ukome se nalazi sve što TCL sadrži Ter-minal Text Editor Run Program MountTool Control Panel Exit i GUI paketmenadžere Mogućnosti koje nude ovipreinstal irani programi su najosnovni jePreko CP možemo podesiti osnovnestvari kao što su podloga brzina mišarezoluci ja mreža i sl ično MT će nam po-moći da brzo montiramo svoje USBbdquostikoveldquo Paket menadžer za nas možebrzo da preuzme i instal ira ono šta namtreba Ono po čemu je TCL specifičan
otkriva se u paketima Svaki paket jezapravo squashfs koji može da se montirakao loop uređaj i tako da se njegov sad-ržaj čita sa fizičkog medijuma il i da sekompletan učita u RAM što će učiniti dase programi brže pokreću Ovu distribu-ci ju možemo instal irati na partici juuporedno sa nekom drugom distribuci jomjer poseduje samo vmlinuz coregz i tcefasciklu u kome čuva programe kojepreuzmemo Lični podaci mogu da sečuvaju na posebnoj home partici j i akotako zadamo a u suprotnom se pri gašen-ju sistema zapakuju u tar arhivu i smesteu tce fasciklu pa se pri sledećemstartovanju raspakuju TinyCore Linuxdolazi još u dve vari jante Core uz koji ne
dolazi grafičko okruženje i CorePlus uzkoji dolaze drajveri za wireless kartice isedam različitih WM
Ovakve distribuci je su odlične za kor-išćenje na USB memori j i i l i da se in-stal iraju na slabi j i računar i l i netbook DSLje dobar izbor da zamenimo Windows95SliTaz i TCL su odlične distribuci je zanetbook i l i USB TinyCore postane sporpri podizanju nakon instal iranja mnogoprograma ali odl ično organizuje prostor umemori j i SliTaz može da se instal ira kaostandardna Linuks distribuci ja koja jemnogo pogodni ja kao osnovni sistem
Predstavljamo
Septembar 2012 1 3
Zvanični sajt
Zemlja porekla
Baziran na
Poslednja verzi ja
ISO
Arhitektura
Minimalna hard-verska zahtevnost
Minimum RAM-a zaučitavanje komplet-ne distribuci je
Kernel
WM
Preinstal irani pro-grami
DSL
httpwwwdamns-mall l inuxorg
SAD
Debian Knoppix
411RC2
504 MB
i386
486DX sa 1 6MBRAM-a
1 28MB
2431
JWM
Internet Firefox 5 XircSypheed axyFTPMultimedija Xmms CDburnUređivač teksta VimBeaver Nano NotepadGrafika Xzoom Icon-View mtPaint xzgvKancelarija SQLitebook MSWordViewerxPDF Ted Siag spred-sheetIgre Freecell Mastre-mind MinesweeperPagged xTrisAlati Calendar Calculat-or ATerminalMenadžer datotekaEmefm
Slitaz
httpwwwsl i tazorg
Švajcarska
nezavisni projekat
v40
347 MB
i386
486DX sa 48MBRAM-a
1 92 MB
2637
Lxpanel+Openbox
Internet MidoriTezWeb retawq Trans-mission LostIRC TwitterMicroMultimedija AlsaplayerBurn CDDVD Iso Mas-ter Asunder Alsa mikserUređivač teksta BeaverNano Vi LeafpadGrafika mtPaint Viewni-or Gcolor2Kancelarija SQLiteZoho Documents ViewerePDFViewerIgre Chess SudokuAlati Saitific CalculatorXTerm Terminal
Tiny Core
httpdistro ibibl ioor-gtinycorel inuxwel-comehtml
SAD
nezavisni projekatfork DSL-av46
Core 8 MBTinyCore 1 6 MBCorePlus 64 MB
i486
7MB RAM-a(TinyCore bez X-a)
48 MB
3021
FLWM JWMIceWM FluxboxHackedbox Open-box
Samo uslužni alati
Manje GNULinux distribucije
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 4
Autor Bojan Bogdanović
Svakodnevni susreti sa servisima kojisu bazirani na savremenim internet
tehnologi jama posebno sa servisima kojeoznačava termin računarstvo u oblakuomogući lo nam je da svojim doku-mentima pristupamo gde god da smo i sabi lo kog uređaja (računar laptop tabletmobilni telefonhellip) pod uslovom da imainternet konekci ju No ponekad ovakvostanje stvari ni je i najbol je rešenje za nasZbog sigurnosti informacija i l i iz razlogajer nam postojeći servisi ne zadovoljavajupotrebe ponekad je zgodno imati svojeskladište kome možemo pristupati po po-trebi
Slika 1
Sve što nam je nakon instalaci je potrebnoje neki od modernih internet pregledača(Firefox Internet Explorer Chrome Op-erahellip) da bi smo koristi l i ovaj servisNaravno autori ovog programa su misl i l i ina korisnike Android i iPhone telefona tesu za njih pripremil i i pri lagođene
programe pored korišćenja pregledača
Slika 2
Program AjaXplorer je baziran na Ajaxtehnologi j i oslanja se na PHP i ne za-hteva nikakvu bazu podataka u pozadinida bi radio Izgled samog programa jerešen na najbol j i mogući način koji ne bitrebalo da zbunjuje krajnjeg korisnika ve-oma liči na već viđena rešenja kod pro-grama za manipulaci ju dokumentima nadesktop računarima Sa druge stranebogat je funkci jama koje nam u svakomtrenutku mogu zatrebati Funkcionalnostprograma se može proširiti dodacima kojise mogu preuzeti sa matičnog sajta pro-
hellipne baš kišni ali jednolepo i upotrebljivobdquoskladište u oblakuldquo Upitanju je programAjaXplorer u svojojposlednjoj verziji 422koji možemo instalirati ipodesiti u sopstvenojrežiji
VVaašš lliiččnnii oobbllaakk
Predstavljamo
Septembar 2012 1 5
grama Sam program sa svim svojimfunkci jama omogućava pretragu ob-eležavanje dodavanje i preuzimanjeraznih dokumenata kao i pregled većinetipova datoteka jer u sebi ima većugrađene pregledače (naravno ne mogusve datoteke da se na ovaj bdquobrzi načinldquopogledaju a za neke tipove moraju seuraditi i dodatna podešavanja i preuzi-manje dodataka) Sve što smo i do sadanavikl i da koristimo na našem računarumožemo i ovde da kreiramo direkt-ori jume brišemo prebacujemo doku-menta (na bi lo koji način koji nam jelagodan ukl jučujući i prevuci-i-pusti)
Slika 3
Sam program se instal ira na bilo koji webserver al i autori preporučuju Apache webserver Ne ulazeći sada u instalaci ju kojaje zaista laka i brza nakon nje nam ostajeda iz administrativnog naloga kreiramokorisnike pri lagodimo program našim po-trebama (uključujući i vizuelno pri-lagođavanje teme) i za nekoliko minutasmo spremni da koristimo našu ličnu os-tavu za dokumenta Autentifikaci ja jestandardna korisničko imelozinka
Za kraj možda i najkorisni ja opci ja jedeljenje dokumenata Nakon dodavanjadokumenta u ostavu desnim klikom dobi-jamo kontekstni meni u kome je i opci ja
Sharehellip Nakon aktivaci je ove opci je bićenam ponuđeno nekoliko izbora dapostavimo lozinku za preuzimanje vre-menski rok koliko će spoljnj i l ink bitivažeći kao i kol iko puta datoteka možebiti preuzeta
Slika 4
Naravno ne moramo koristiti sve opci jeal i su one tu ako zatrebaju Nakon togabiće nam ponuđeno da odmah pošaljemoe-mail poruku sa podacima za pristup ipreuzimanje dokumentadatoteke (spoljnj il ink i ako јe uneta lozinka) i l i možemo isami prekopirati podatke i koristiti ih popotrebi
Zgodno zar ne
Program možete preuzeti sa matičnestranice autora i l i probati demo programaTakođe možemo pogledati uputstvadokumentaci ju i l istu dodataka za pro-gram
Zvanična stranica httpajaxplorer info
AjaXplorer Vaš lični oblak
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 6
Autor Dejan Maglov
U dosadašnjim nastavcima maleškole smo se uglavnom
upoznavali sa Scribusom Vreme jeda krenemo sa konkretnim radom nakreiranju našeg PDF časopisaFormatiraćemo stranice i pripremiti seza dodavanje sadržaja (tekstova isl ika)
Kada smo otvaral i novi Scribus doku-ment kreiral i smo tri prazne straniceOdmah smo imali u vidu da časopisima naslovnu levu i desnu stranicu
Naslovnu stranicu ćemo ostaviti zakraj Njoj ćemo posvetiti posebnupažnju jer je ona bdquošlag na tortildquoglazura
Odmah prelazimo na uređivanje leve idesne stranice budućeg časopisaNeki delovi stranica časopisa su isti imogu se odmah urediti i primenjivatina svakoj novoj stranici Tu pre svegamisl imo na zaglavl je i podnožjestranice koj i sadrže informacije oimenu rubrike teksta koji se nalazi natoj stranici ime časopisa logo časop-isa datum broj stranice Osim ovihinformacija u zaglavl ju i podnožjustranica može da sadrži i grafičke ele-mente koji fizički odvajaju ove oblastiod glavnog dela stranice
Opet će nam trebati malo planiranjaMoramo unapred smisl i ti i odlučiti
bull šta će se nalaziti u zaglavl ju i pod-nožju stranicebull da l i ćemo nekim grafičkim elemen-tima odvajati zaglavl je i podnožje odglavnog dela stranice
Na osnovu ovih odluka videćemotačno šta je od ovih elemenataidentično na svakoj stranici časopisa ikoj i se elementi menjaju u zavisnostiod sadržaja stranice Identični ele-menti kao što su grafički elementiodvajanja ime časopisa logo datumbroj strane mogu da se kreirajuodmah i naknadno primenjuju nasvaku novu stranicu Ostale elementekoji se menjaju kreiraćemo naknadnopo potrebi al i ćemo im obezbediti po-zici ju i ori jentaci ju
Master PageLeva i desna stranica se razl ikuju popoložaju elemenata tako da moramoda napravimo dve razl ičite masterstranice (eng Master Page) Šta je tomaster stranica Master stranica jeunapred napravljeni šablon odidentičnih elemenata stranica Jed-nom pripremljena master stranicamože da se primenjuje na neogran-ičen broj novih stranica tako se
U dosadašnjim nastavci-ma male škole smo seuglavnom upoznavali saScribusom Vreme je dakrenemo sa konkretnimradom na kreiranju našegPDF časopisa
Mala škola
SSccrriibbuuss 1144(4 deo)
Kako da
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 1 3
Zvanični sajt
Zemlja porekla
Baziran na
Poslednja verzi ja
ISO
Arhitektura
Minimalna hard-verska zahtevnost
Minimum RAM-a zaučitavanje komplet-ne distribuci je
Kernel
WM
Preinstal irani pro-grami
DSL
httpwwwdamns-mall l inuxorg
SAD
Debian Knoppix
411RC2
504 MB
i386
486DX sa 1 6MBRAM-a
1 28MB
2431
JWM
Internet Firefox 5 XircSypheed axyFTPMultimedija Xmms CDburnUređivač teksta VimBeaver Nano NotepadGrafika Xzoom Icon-View mtPaint xzgvKancelarija SQLitebook MSWordViewerxPDF Ted Siag spred-sheetIgre Freecell Mastre-mind MinesweeperPagged xTrisAlati Calendar Calculat-or ATerminalMenadžer datotekaEmefm
Slitaz
httpwwwsl i tazorg
Švajcarska
nezavisni projekat
v40
347 MB
i386
486DX sa 48MBRAM-a
1 92 MB
2637
Lxpanel+Openbox
Internet MidoriTezWeb retawq Trans-mission LostIRC TwitterMicroMultimedija AlsaplayerBurn CDDVD Iso Mas-ter Asunder Alsa mikserUređivač teksta BeaverNano Vi LeafpadGrafika mtPaint Viewni-or Gcolor2Kancelarija SQLiteZoho Documents ViewerePDFViewerIgre Chess SudokuAlati Saitific CalculatorXTerm Terminal
Tiny Core
httpdistro ibibl ioor-gtinycorel inuxwel-comehtml
SAD
nezavisni projekatfork DSL-av46
Core 8 MBTinyCore 1 6 MBCorePlus 64 MB
i486
7MB RAM-a(TinyCore bez X-a)
48 MB
3021
FLWM JWMIceWM FluxboxHackedbox Open-box
Samo uslužni alati
Manje GNULinux distribucije
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 4
Autor Bojan Bogdanović
Svakodnevni susreti sa servisima kojisu bazirani na savremenim internet
tehnologi jama posebno sa servisima kojeoznačava termin računarstvo u oblakuomogući lo nam je da svojim doku-mentima pristupamo gde god da smo i sabi lo kog uređaja (računar laptop tabletmobilni telefonhellip) pod uslovom da imainternet konekci ju No ponekad ovakvostanje stvari ni je i najbol je rešenje za nasZbog sigurnosti informacija i l i iz razlogajer nam postojeći servisi ne zadovoljavajupotrebe ponekad je zgodno imati svojeskladište kome možemo pristupati po po-trebi
Slika 1
Sve što nam je nakon instalaci je potrebnoje neki od modernih internet pregledača(Firefox Internet Explorer Chrome Op-erahellip) da bi smo koristi l i ovaj servisNaravno autori ovog programa su misl i l i ina korisnike Android i iPhone telefona tesu za njih pripremil i i pri lagođene
programe pored korišćenja pregledača
Slika 2
Program AjaXplorer je baziran na Ajaxtehnologi j i oslanja se na PHP i ne za-hteva nikakvu bazu podataka u pozadinida bi radio Izgled samog programa jerešen na najbol j i mogući način koji ne bitrebalo da zbunjuje krajnjeg korisnika ve-oma liči na već viđena rešenja kod pro-grama za manipulaci ju dokumentima nadesktop računarima Sa druge stranebogat je funkci jama koje nam u svakomtrenutku mogu zatrebati Funkcionalnostprograma se može proširiti dodacima kojise mogu preuzeti sa matičnog sajta pro-
hellipne baš kišni ali jednolepo i upotrebljivobdquoskladište u oblakuldquo Upitanju je programAjaXplorer u svojojposlednjoj verziji 422koji možemo instalirati ipodesiti u sopstvenojrežiji
VVaašš lliiččnnii oobbllaakk
Predstavljamo
Septembar 2012 1 5
grama Sam program sa svim svojimfunkci jama omogućava pretragu ob-eležavanje dodavanje i preuzimanjeraznih dokumenata kao i pregled većinetipova datoteka jer u sebi ima većugrađene pregledače (naravno ne mogusve datoteke da se na ovaj bdquobrzi načinldquopogledaju a za neke tipove moraju seuraditi i dodatna podešavanja i preuzi-manje dodataka) Sve što smo i do sadanavikl i da koristimo na našem računarumožemo i ovde da kreiramo direkt-ori jume brišemo prebacujemo doku-menta (na bi lo koji način koji nam jelagodan ukl jučujući i prevuci-i-pusti)
Slika 3
Sam program se instal ira na bilo koji webserver al i autori preporučuju Apache webserver Ne ulazeći sada u instalaci ju kojaje zaista laka i brza nakon nje nam ostajeda iz administrativnog naloga kreiramokorisnike pri lagodimo program našim po-trebama (uključujući i vizuelno pri-lagođavanje teme) i za nekoliko minutasmo spremni da koristimo našu ličnu os-tavu za dokumenta Autentifikaci ja jestandardna korisničko imelozinka
Za kraj možda i najkorisni ja opci ja jedeljenje dokumenata Nakon dodavanjadokumenta u ostavu desnim klikom dobi-jamo kontekstni meni u kome je i opci ja
Sharehellip Nakon aktivaci je ove opci je bićenam ponuđeno nekoliko izbora dapostavimo lozinku za preuzimanje vre-menski rok koliko će spoljnj i l ink bitivažeći kao i kol iko puta datoteka možebiti preuzeta
Slika 4
Naravno ne moramo koristiti sve opci jeal i su one tu ako zatrebaju Nakon togabiće nam ponuđeno da odmah pošaljemoe-mail poruku sa podacima za pristup ipreuzimanje dokumentadatoteke (spoljnj il ink i ako јe uneta lozinka) i l i možemo isami prekopirati podatke i koristiti ih popotrebi
Zgodno zar ne
Program možete preuzeti sa matičnestranice autora i l i probati demo programaTakođe možemo pogledati uputstvadokumentaci ju i l istu dodataka za pro-gram
Zvanična stranica httpajaxplorer info
AjaXplorer Vaš lični oblak
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 6
Autor Dejan Maglov
U dosadašnjim nastavcima maleškole smo se uglavnom
upoznavali sa Scribusom Vreme jeda krenemo sa konkretnim radom nakreiranju našeg PDF časopisaFormatiraćemo stranice i pripremiti seza dodavanje sadržaja (tekstova isl ika)
Kada smo otvaral i novi Scribus doku-ment kreiral i smo tri prazne straniceOdmah smo imali u vidu da časopisima naslovnu levu i desnu stranicu
Naslovnu stranicu ćemo ostaviti zakraj Njoj ćemo posvetiti posebnupažnju jer je ona bdquošlag na tortildquoglazura
Odmah prelazimo na uređivanje leve idesne stranice budućeg časopisaNeki delovi stranica časopisa su isti imogu se odmah urediti i primenjivatina svakoj novoj stranici Tu pre svegamisl imo na zaglavl je i podnožjestranice koj i sadrže informacije oimenu rubrike teksta koji se nalazi natoj stranici ime časopisa logo časop-isa datum broj stranice Osim ovihinformacija u zaglavl ju i podnožjustranica može da sadrži i grafičke ele-mente koji fizički odvajaju ove oblastiod glavnog dela stranice
Opet će nam trebati malo planiranjaMoramo unapred smisl i ti i odlučiti
bull šta će se nalaziti u zaglavl ju i pod-nožju stranicebull da l i ćemo nekim grafičkim elemen-tima odvajati zaglavl je i podnožje odglavnog dela stranice
Na osnovu ovih odluka videćemotačno šta je od ovih elemenataidentično na svakoj stranici časopisa ikoj i se elementi menjaju u zavisnostiod sadržaja stranice Identični ele-menti kao što su grafički elementiodvajanja ime časopisa logo datumbroj strane mogu da se kreirajuodmah i naknadno primenjuju nasvaku novu stranicu Ostale elementekoji se menjaju kreiraćemo naknadnopo potrebi al i ćemo im obezbediti po-zici ju i ori jentaci ju
Master PageLeva i desna stranica se razl ikuju popoložaju elemenata tako da moramoda napravimo dve razl ičite masterstranice (eng Master Page) Šta je tomaster stranica Master stranica jeunapred napravljeni šablon odidentičnih elemenata stranica Jed-nom pripremljena master stranicamože da se primenjuje na neogran-ičen broj novih stranica tako se
U dosadašnjim nastavci-ma male škole smo seuglavnom upoznavali saScribusom Vreme je dakrenemo sa konkretnimradom na kreiranju našegPDF časopisa
Mala škola
SSccrriibbuuss 1144(4 deo)
Kako da
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 4
Autor Bojan Bogdanović
Svakodnevni susreti sa servisima kojisu bazirani na savremenim internet
tehnologi jama posebno sa servisima kojeoznačava termin računarstvo u oblakuomogući lo nam je da svojim doku-mentima pristupamo gde god da smo i sabi lo kog uređaja (računar laptop tabletmobilni telefonhellip) pod uslovom da imainternet konekci ju No ponekad ovakvostanje stvari ni je i najbol je rešenje za nasZbog sigurnosti informacija i l i iz razlogajer nam postojeći servisi ne zadovoljavajupotrebe ponekad je zgodno imati svojeskladište kome možemo pristupati po po-trebi
Slika 1
Sve što nam je nakon instalaci je potrebnoje neki od modernih internet pregledača(Firefox Internet Explorer Chrome Op-erahellip) da bi smo koristi l i ovaj servisNaravno autori ovog programa su misl i l i ina korisnike Android i iPhone telefona tesu za njih pripremil i i pri lagođene
programe pored korišćenja pregledača
Slika 2
Program AjaXplorer je baziran na Ajaxtehnologi j i oslanja se na PHP i ne za-hteva nikakvu bazu podataka u pozadinida bi radio Izgled samog programa jerešen na najbol j i mogući način koji ne bitrebalo da zbunjuje krajnjeg korisnika ve-oma liči na već viđena rešenja kod pro-grama za manipulaci ju dokumentima nadesktop računarima Sa druge stranebogat je funkci jama koje nam u svakomtrenutku mogu zatrebati Funkcionalnostprograma se može proširiti dodacima kojise mogu preuzeti sa matičnog sajta pro-
hellipne baš kišni ali jednolepo i upotrebljivobdquoskladište u oblakuldquo Upitanju je programAjaXplorer u svojojposlednjoj verziji 422koji možemo instalirati ipodesiti u sopstvenojrežiji
VVaašš lliiččnnii oobbllaakk
Predstavljamo
Septembar 2012 1 5
grama Sam program sa svim svojimfunkci jama omogućava pretragu ob-eležavanje dodavanje i preuzimanjeraznih dokumenata kao i pregled većinetipova datoteka jer u sebi ima većugrađene pregledače (naravno ne mogusve datoteke da se na ovaj bdquobrzi načinldquopogledaju a za neke tipove moraju seuraditi i dodatna podešavanja i preuzi-manje dodataka) Sve što smo i do sadanavikl i da koristimo na našem računarumožemo i ovde da kreiramo direkt-ori jume brišemo prebacujemo doku-menta (na bi lo koji način koji nam jelagodan ukl jučujući i prevuci-i-pusti)
Slika 3
Sam program se instal ira na bilo koji webserver al i autori preporučuju Apache webserver Ne ulazeći sada u instalaci ju kojaje zaista laka i brza nakon nje nam ostajeda iz administrativnog naloga kreiramokorisnike pri lagodimo program našim po-trebama (uključujući i vizuelno pri-lagođavanje teme) i za nekoliko minutasmo spremni da koristimo našu ličnu os-tavu za dokumenta Autentifikaci ja jestandardna korisničko imelozinka
Za kraj možda i najkorisni ja opci ja jedeljenje dokumenata Nakon dodavanjadokumenta u ostavu desnim klikom dobi-jamo kontekstni meni u kome je i opci ja
Sharehellip Nakon aktivaci je ove opci je bićenam ponuđeno nekoliko izbora dapostavimo lozinku za preuzimanje vre-menski rok koliko će spoljnj i l ink bitivažeći kao i kol iko puta datoteka možebiti preuzeta
Slika 4
Naravno ne moramo koristiti sve opci jeal i su one tu ako zatrebaju Nakon togabiće nam ponuđeno da odmah pošaljemoe-mail poruku sa podacima za pristup ipreuzimanje dokumentadatoteke (spoljnj il ink i ako јe uneta lozinka) i l i možemo isami prekopirati podatke i koristiti ih popotrebi
Zgodno zar ne
Program možete preuzeti sa matičnestranice autora i l i probati demo programaTakođe možemo pogledati uputstvadokumentaci ju i l istu dodataka za pro-gram
Zvanična stranica httpajaxplorer info
AjaXplorer Vaš lični oblak
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 6
Autor Dejan Maglov
U dosadašnjim nastavcima maleškole smo se uglavnom
upoznavali sa Scribusom Vreme jeda krenemo sa konkretnim radom nakreiranju našeg PDF časopisaFormatiraćemo stranice i pripremiti seza dodavanje sadržaja (tekstova isl ika)
Kada smo otvaral i novi Scribus doku-ment kreiral i smo tri prazne straniceOdmah smo imali u vidu da časopisima naslovnu levu i desnu stranicu
Naslovnu stranicu ćemo ostaviti zakraj Njoj ćemo posvetiti posebnupažnju jer je ona bdquošlag na tortildquoglazura
Odmah prelazimo na uređivanje leve idesne stranice budućeg časopisaNeki delovi stranica časopisa su isti imogu se odmah urediti i primenjivatina svakoj novoj stranici Tu pre svegamisl imo na zaglavl je i podnožjestranice koj i sadrže informacije oimenu rubrike teksta koji se nalazi natoj stranici ime časopisa logo časop-isa datum broj stranice Osim ovihinformacija u zaglavl ju i podnožjustranica može da sadrži i grafičke ele-mente koji fizički odvajaju ove oblastiod glavnog dela stranice
Opet će nam trebati malo planiranjaMoramo unapred smisl i ti i odlučiti
bull šta će se nalaziti u zaglavl ju i pod-nožju stranicebull da l i ćemo nekim grafičkim elemen-tima odvajati zaglavl je i podnožje odglavnog dela stranice
Na osnovu ovih odluka videćemotačno šta je od ovih elemenataidentično na svakoj stranici časopisa ikoj i se elementi menjaju u zavisnostiod sadržaja stranice Identični ele-menti kao što su grafički elementiodvajanja ime časopisa logo datumbroj strane mogu da se kreirajuodmah i naknadno primenjuju nasvaku novu stranicu Ostale elementekoji se menjaju kreiraćemo naknadnopo potrebi al i ćemo im obezbediti po-zici ju i ori jentaci ju
Master PageLeva i desna stranica se razl ikuju popoložaju elemenata tako da moramoda napravimo dve razl ičite masterstranice (eng Master Page) Šta je tomaster stranica Master stranica jeunapred napravljeni šablon odidentičnih elemenata stranica Jed-nom pripremljena master stranicamože da se primenjuje na neogran-ičen broj novih stranica tako se
U dosadašnjim nastavci-ma male škole smo seuglavnom upoznavali saScribusom Vreme je dakrenemo sa konkretnimradom na kreiranju našegPDF časopisa
Mala škola
SSccrriibbuuss 1144(4 deo)
Kako da
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 1 5
grama Sam program sa svim svojimfunkci jama omogućava pretragu ob-eležavanje dodavanje i preuzimanjeraznih dokumenata kao i pregled većinetipova datoteka jer u sebi ima većugrađene pregledače (naravno ne mogusve datoteke da se na ovaj bdquobrzi načinldquopogledaju a za neke tipove moraju seuraditi i dodatna podešavanja i preuzi-manje dodataka) Sve što smo i do sadanavikl i da koristimo na našem računarumožemo i ovde da kreiramo direkt-ori jume brišemo prebacujemo doku-menta (na bi lo koji način koji nam jelagodan ukl jučujući i prevuci-i-pusti)
Slika 3
Sam program se instal ira na bilo koji webserver al i autori preporučuju Apache webserver Ne ulazeći sada u instalaci ju kojaje zaista laka i brza nakon nje nam ostajeda iz administrativnog naloga kreiramokorisnike pri lagodimo program našim po-trebama (uključujući i vizuelno pri-lagođavanje teme) i za nekoliko minutasmo spremni da koristimo našu ličnu os-tavu za dokumenta Autentifikaci ja jestandardna korisničko imelozinka
Za kraj možda i najkorisni ja opci ja jedeljenje dokumenata Nakon dodavanjadokumenta u ostavu desnim klikom dobi-jamo kontekstni meni u kome je i opci ja
Sharehellip Nakon aktivaci je ove opci je bićenam ponuđeno nekoliko izbora dapostavimo lozinku za preuzimanje vre-menski rok koliko će spoljnj i l ink bitivažeći kao i kol iko puta datoteka možebiti preuzeta
Slika 4
Naravno ne moramo koristiti sve opci jeal i su one tu ako zatrebaju Nakon togabiće nam ponuđeno da odmah pošaljemoe-mail poruku sa podacima za pristup ipreuzimanje dokumentadatoteke (spoljnj il ink i ako јe uneta lozinka) i l i možemo isami prekopirati podatke i koristiti ih popotrebi
Zgodno zar ne
Program možete preuzeti sa matičnestranice autora i l i probati demo programaTakođe možemo pogledati uputstvadokumentaci ju i l istu dodataka za pro-gram
Zvanična stranica httpajaxplorer info
AjaXplorer Vaš lični oblak
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 6
Autor Dejan Maglov
U dosadašnjim nastavcima maleškole smo se uglavnom
upoznavali sa Scribusom Vreme jeda krenemo sa konkretnim radom nakreiranju našeg PDF časopisaFormatiraćemo stranice i pripremiti seza dodavanje sadržaja (tekstova isl ika)
Kada smo otvaral i novi Scribus doku-ment kreiral i smo tri prazne straniceOdmah smo imali u vidu da časopisima naslovnu levu i desnu stranicu
Naslovnu stranicu ćemo ostaviti zakraj Njoj ćemo posvetiti posebnupažnju jer je ona bdquošlag na tortildquoglazura
Odmah prelazimo na uređivanje leve idesne stranice budućeg časopisaNeki delovi stranica časopisa su isti imogu se odmah urediti i primenjivatina svakoj novoj stranici Tu pre svegamisl imo na zaglavl je i podnožjestranice koj i sadrže informacije oimenu rubrike teksta koji se nalazi natoj stranici ime časopisa logo časop-isa datum broj stranice Osim ovihinformacija u zaglavl ju i podnožjustranica može da sadrži i grafičke ele-mente koji fizički odvajaju ove oblastiod glavnog dela stranice
Opet će nam trebati malo planiranjaMoramo unapred smisl i ti i odlučiti
bull šta će se nalaziti u zaglavl ju i pod-nožju stranicebull da l i ćemo nekim grafičkim elemen-tima odvajati zaglavl je i podnožje odglavnog dela stranice
Na osnovu ovih odluka videćemotačno šta je od ovih elemenataidentično na svakoj stranici časopisa ikoj i se elementi menjaju u zavisnostiod sadržaja stranice Identični ele-menti kao što su grafički elementiodvajanja ime časopisa logo datumbroj strane mogu da se kreirajuodmah i naknadno primenjuju nasvaku novu stranicu Ostale elementekoji se menjaju kreiraćemo naknadnopo potrebi al i ćemo im obezbediti po-zici ju i ori jentaci ju
Master PageLeva i desna stranica se razl ikuju popoložaju elemenata tako da moramoda napravimo dve razl ičite masterstranice (eng Master Page) Šta je tomaster stranica Master stranica jeunapred napravljeni šablon odidentičnih elemenata stranica Jed-nom pripremljena master stranicamože da se primenjuje na neogran-ičen broj novih stranica tako se
U dosadašnjim nastavci-ma male škole smo seuglavnom upoznavali saScribusom Vreme je dakrenemo sa konkretnimradom na kreiranju našegPDF časopisa
Mala škola
SSccrriibbuuss 1144(4 deo)
Kako da
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 6
Autor Dejan Maglov
U dosadašnjim nastavcima maleškole smo se uglavnom
upoznavali sa Scribusom Vreme jeda krenemo sa konkretnim radom nakreiranju našeg PDF časopisaFormatiraćemo stranice i pripremiti seza dodavanje sadržaja (tekstova isl ika)
Kada smo otvaral i novi Scribus doku-ment kreiral i smo tri prazne straniceOdmah smo imali u vidu da časopisima naslovnu levu i desnu stranicu
Naslovnu stranicu ćemo ostaviti zakraj Njoj ćemo posvetiti posebnupažnju jer je ona bdquošlag na tortildquoglazura
Odmah prelazimo na uređivanje leve idesne stranice budućeg časopisaNeki delovi stranica časopisa su isti imogu se odmah urediti i primenjivatina svakoj novoj stranici Tu pre svegamisl imo na zaglavl je i podnožjestranice koj i sadrže informacije oimenu rubrike teksta koji se nalazi natoj stranici ime časopisa logo časop-isa datum broj stranice Osim ovihinformacija u zaglavl ju i podnožjustranica može da sadrži i grafičke ele-mente koji fizički odvajaju ove oblastiod glavnog dela stranice
Opet će nam trebati malo planiranjaMoramo unapred smisl i ti i odlučiti
bull šta će se nalaziti u zaglavl ju i pod-nožju stranicebull da l i ćemo nekim grafičkim elemen-tima odvajati zaglavl je i podnožje odglavnog dela stranice
Na osnovu ovih odluka videćemotačno šta je od ovih elemenataidentično na svakoj stranici časopisa ikoj i se elementi menjaju u zavisnostiod sadržaja stranice Identični ele-menti kao što su grafički elementiodvajanja ime časopisa logo datumbroj strane mogu da se kreirajuodmah i naknadno primenjuju nasvaku novu stranicu Ostale elementekoji se menjaju kreiraćemo naknadnopo potrebi al i ćemo im obezbediti po-zici ju i ori jentaci ju
Master PageLeva i desna stranica se razl ikuju popoložaju elemenata tako da moramoda napravimo dve razl ičite masterstranice (eng Master Page) Šta je tomaster stranica Master stranica jeunapred napravljeni šablon odidentičnih elemenata stranica Jed-nom pripremljena master stranicamože da se primenjuje na neogran-ičen broj novih stranica tako se
U dosadašnjim nastavci-ma male škole smo seuglavnom upoznavali saScribusom Vreme je dakrenemo sa konkretnimradom na kreiranju našegPDF časopisa
Mala škola
SSccrriibbuuss 1144(4 deo)
Kako da
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 1 7
obezbeđuje identičnost stranica isprečavaju eventualne greške form-atiranja tih elemenata koje mogunastati pri l ikom ručnog kopiranja Na-knadna promena izgleda masterstranice se takođe odražava na svestranice na kojima je ta master stran-ica primenjena što omogućava lakepopravke
Sada ćemo napraviti levu masterstranicu na 2 otvorenoj stranici azatim na isti način i desnu na 3 stran-ici
Master stranica u našem primeru ćesadržati
1 Bezier curve kao grafički elementodvajanja zaglavl ja i podnožja odglavnog dela stranice
2 ime časopisa i datum3 broj stranice
Leva master stranica
Crtanje BesierCurve
Za grafički element odvajanja izabral ismo Besier Curve i l i na srpskomneprekidnu vektorsku l ini ju Vektorskalini ja se sastoj i iz ravnih segmenata ipravi lnih lukova Definiše se sa višetačaka koje određuju dužine pojedinihsegmenata Ovo je ujedno za crtanjenajkomplikovani j i grafički element uScribusu Ostal i elementi su uglavnomdefinisani samo dvema tačkama ieventualno svojim posebnim osobin-ama Na primer shape (predefinisanoblik) koj i je određen unapred svojimoblikom a veličina se određuje sa dvetačke koje predstavl jaju di jagonaluodabranog oblika
Alat za crtanje vektorskih l ini ja nalazise u l ini j i alata Kada aktiviramo tajalat možemo da počnemo sa crtan-jem Vektorske lini je crtaju se postavl-janjem tačaka koje ograničavajusegmente Ovde treba razl ikovatiravne segmente i segmente koji su
Slika 1 Crtanje vektorske lini je
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru1 8
lukovi Ravne segmente započinjemopostavl janjem početne tačke prostimklikom u željenoj pozici j i a lukove za-počinjemo klikom držanjem levogtastera miša i razvlačenjem tangenteluka Tek kad postavimo tangentumožemo da nastavimo crtanje lukaželjene dužine Na kraju kada za-vršimo crtanje vektorske lini je trebapritisnuti taster ESC za prekid crtanjasegmenata
Iskoristićemo margine kao vodeće lin-i je za našu vektorsku l ini ju Crtaćemolini ju sa 3 segmenta vertikalnu pravul ini ju luk u uglu margine i horizontal-nu ravnu l ini ju do kraja margine Slika1
Napomena Ako tačke neće auto-matski da se lepe za marginu trebaproveriti da l i je u padajućem menijuPage rarr Snap to Guide markiranAko jeste kl iknite na Snap to Guideda bi se demarkirao i onda ćelepl jenje za margine bitiomogućeno
Verovatno prvi put nećete uspeti nac-rtati žel jenu l ini ju a naročito mogu bitiproblematični lukovi Ništa za to čak ikad vidite da je luk iscrtan naopakonemojte prekidati crtanje negonastavite dalje Kada završite sacrtanjem cele l ini je vratićete se uuređivač i popraviti sve nedostatkel ini je
Za ispravke vektorske lini je potrebnoje odabrati l ini ju i otvoriti Propertiesprozor (F2) U ovom prozoru trebaodabrati Shape rarr Edithellip i otvoriće seuređivač grafičkih elemenata ScribusaSlika 2
Slika 2 Editor grafičkih elemenata
Uređivač je veoma logičan pa ćetelako shvatiti za šta je zadužen svakipojedinačni alat u njemu Ovog putaćemo obratiti pažnju na dugme Movenode i Move Control Points Nodes i l i čvorišta su tačke koje delesegmente vektorske lini je i plave suboje Kada je ovaj alat aktiviranmožete mišem pomerati ta čvorištaControl Points su roze (pink) tačkekoje kontrol išu u ovom slučaju obl ik iusmeravanje luka Kada je aktiviranalat Move Control Points mišemmožete da pomerate kontrolne tačke itime utičete na oblik i radi jus luka
Kada budete zadovoljni korekci jomvektorske lini je pritisnite dugme EndEditing i promene će biti prihvaćene auređivač zatvoren
Text Frame i Guides
Sada kada smo nacrtal i l ini ju odva-janja treba da postavimo ime časop-isa Ovaj deo je čist tekst Svetekstove u Scribusu unosimoiskl jučivo u Text Frame (tekst okvir)
Kako da
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 1 9
Alat za tekst okvir se nalazi u l ini j i al-ata
Da bi lepo centriral i tekst okvir upotre-bićemo Guides Guides su vodećepomoćne lini je i lako su dostupne usvakom trenutku Dovoljno ih je samomišem prevući sa l ini jara glavnog pro-zora Scribusa i postaviti na željenomesto na stranici Slika 3 Vertikalnevodeće lini je bdquouzmiteldquo sa levog ver-tikalnog lenj ira a horizontalne sagornjeg horizontalnog lenj ira
Slika 3 Pomoćne vodeće lini je
Kada uokvirite žel jenu pozici juvodećim lini jama možete da aktiviratealat za crtanje tekst okvira i postaviteokvir u žel jenu pozici ju Ostalo jeonda samo da dva puta kl iknete na tajtekst okvir i upišete ime časopisa
Formatiranje teksta je tema za sledećinastavak Male škole al i ipak ćemoovde navesti jedan od načina form-atiranja teksta da ne bi ostavi l i temunedovršenu
Obeležite ponovo tekst okvir i po-zovite Properties sa F2 U Propertiesidite na karticu Text Slika 4 Odaber-ite žel jeni font vel ičinu slova i poravn-anje Na slici 4 vidite da smo miodabral i font SF TransRobotic (zvan-ični font LiBRE časopisa) sti l ob-lique vel ičina slova 10pt i poravnanjedesno za levu master stranicu
Slika 4 Text PropertiesBroj stranice
Broj stranice je promenlj iv element al iScribus ima mogućnost da automatskiumeće broj stranice na unapred pred-viđeno mesto pa taj element postajestatičan i njegova pozici ja se možeodmah definisati u master stranici Zato nam je potreban još jedan tekst ok-vir tačno ispod lini je odvajanja Kadaucrtate tekst okvir ponovo dvokliknitena tekst okvir i iz padajućeg menijaizabrati Insert rarr Character rarr PageNumber i l i još jednostavni je i brže satastature CTRL+ALT+SHIFT+P
Ostalo je da se ponovo formatiraumetnuti broj strane pomoću prozoraProperties rarr Text i leva master stran-ica je gotova
Na kraju trebalo bi još da snimimoovu master stranicu U padajućemmeniju odaberemo Page rarr Convertto Master Pagehellip i otvoriće se noviprozor Slika 5 Unesite ime novemaster stranice izaberite da se ova
Mala škola Scribus 14
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru20
stranica odnosi na Left Page i kl ikomna OK završite snimanje masterstranice Na prvi pogled se ništa ni jepromenilo al i zapravo mi sada imamonovu master stranicu što možeteproveriti u padajućem meniju Edit rarrMasterPageshellip
Slika 5 Snimanje master stranice
Za krajDo sledećeg nastavka ostalo je dasami na isti način napravite desnumaster stanicu Ove master stanicećemo primenjivati u sledećimnastavcima na novim stranicama kojebudemo otvaral i
Sada smo sve pripremil i za dodavanjeglavnog sadržaja U sledećemnastavku pozabavićemo sa slojevima(layers) tekst okvirima i sti lovima
Nastaviće sehellip
Autor Mihajlo Bogdanović
Uvod
Svaki računar na svetu ima svog admin-istratora sistema Po definici j i adminis-
trator GNULinux sistema je osoba kojaima potpun pristup odnosno osoba koja jesuperkorisnik (root) Između ostal ihdužnosti administrator treba da ima uvid urad svog sistema U narednom delu ovogteksta videćemo nekoliko osnovnih nared-bialatki (komandiprograma) za nadgledan-je i praćenje performansi GNULinuxsistema To bi čini le sledeće oblasti opšte
Administracija GNULinuxsistema
PPrraaććeennjjeeppeeffoorrmmaannssiissiisstteemmaa(1 deo)
Svaki računar na svetuima svog administratorasistema Između ostalihdužnosti administratortreba da ima uvid u radsvog sistema U nare-dnom delu ovog tekstavidećemo nekoliko osno-vnih naredbi i alatki zanadgledanje i praćenjeperformansi Linuks siste-ma
Kako da
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 21
opterećenje sistema nadgledanje aktivnih procesa zauzeće sistemske memori je zauzećediska sa njegovim performansama i nadgledanje rada u mreži našeg GNULinux sistema
Opšte stanje sistemauptime
Da bi ste stekl i izvestan utisak o opštem stanju performansi sistema možete koristiti ko-mandu uptime
Primer
bash-4 1$ uptime
15 39 11 up 3 13 3 users load average 0 08 0 03 0 05
Komanda uptime će pokazati kol iko je korisnika pri javl jeno i kol iko je prosečno opterećenjesistema tokom poslednjih 1 5 i 1 5 minuta Kao što se može videti na primeru opterećenjetokom poslednjeg minuta bi lo je 008 tokom poslednjih pet minuta 003 i tokom poslednjihpetnaest minuta 005 Ipak je ovo jako bdquogrubldquo prikaz opterećenosti sistema
sar
Komanda sar je skraćenica od system activity report (izveštaj o aktivnosti sistema) Za raz-l iku od uptime komanda sar daje mnogo pouzdani je podatke
Primer
Navedena naredba nalaže komandi sar da u intervalima od broja zadatih sekundi (u ovom
slučaju pet sekundi) uzme odgovarajući broj uzoraka (takođe u ovom slučaju pet uzoraka)Opci jom -u postižemo da komanda sar prikaže iskorišćenje procesora
user - označava procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkogkoda uglavnom programanice - je procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodapromenjenog prioritetasystem - označava vreme utrošeno na izvršavanje sistemskog koda (kernel i pozivi sis-temu)idle - pokazuje koliko vremena procesor ni je ništa radio
Više informacija možete naći u datotecizapisniku usrlibsasadc
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru22
vi usrlibsasadc
Slika 1 sadc
xload
Ako vam je tako lakše opterećenje sistema možetepratiti preko programa xload koji daje informacije ugrafičkom obliku
xload
Slika 2 xload
Nadgledanje aktivnih procesaKomanda ps je odl ično oruđe za nadgledanje aktivir-anih procesa vašeg sistema Najkorisni ja je u kom-binaci j i sa opci jom -el (ps -el) Opci ja -e izl istava podatke o svakom aktiviranom procesu dokopci ja -l pravi dugačak listing sa podacima
Primer
Polje opis
F - sadrži zbir jedne i l i više heksadecimalnih vrednosti koje opisuju aktuelno stanje pro-cesaS - prikazuje aktuelno stanje procesa po principu izvršava se privremeno zaustavl jenitdhellip)UID - prikazuje identifikator vlasnika procesaPID - prikazuje identifikator procesaPPID - prikazuje identifikator ldquostari jegrdquo procesaC - prikazuje zauzeće procesora procesomPRI - prikazuje prioritet procesa po principu veći broj veći prioritetNI - prikazuje izmenu prioriteta procesa pomoću komande nice po principu veći broj ozn-
Kako da
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 23
ačava niži prioritetSZ - prikazuje količinu virtuelne memori je potrebne za izvršavanje procesaTTY - označava terminal sa kojeg je proces pokrenutTIME - prikazuje ukupno procesorsko vreme u satima i minutima utrošeno na izvršavanjeprocesaCMD - prikazuje komandu koja je pokrenula proces
Zauzeće memorijePomoću komande vmstatmožemo ispitati podsistem virtuelne memori je i pronaći eventualniproblem Komanda vmstat prikazuje statistiku korišćenja podsistema virtuelne memori jeopterećenje procesora i podatke o aktivnosti diska i procesora Opšti obl ik te naredbe je
vmstat [ interval] [ broj ]
Komanda vmstat u intervalima (zadatim u sekundama) uzima odgovarajući broj uzoraka irezultate prikazuje u standardnom izlaznom toku
Dobijeni rezultati su naizgled teško čitl j ivi Prvi red svakog izveštaja komande vmstatprikazuje samo zbirne informacije Sledeći redovi prikazuju informacije koje možemo daiskoristimo za otkrivanje eventualnog problema sa memori jom
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru24
polje procs
r - broj procesa spremnih za izvršavanjeb - broj zaustavl jenih procesa polje memory
swpd - kol ičina korišćene virtuelne memori je u ki lobajtimafree - kol ičina nedodeljene memori je u ki lobajtimabuff - kol ičina međumemori je (engl buffer) u ki lobajtimacache - kol ičina memori jske ostave (engl cache) u ki lobajtima
polje swap
si - brzina prenosa podataka iz virtuelne memori je u radnu memori ju u KBsso - brzina prenosa podataka iz radne u virtuelnu memori ju u KBs
polje io
bi - broj blokova podataka zapisanih u sekundi na ulazno-izlazni uređajbo - broj blokova podataka pročitanih u sekundi sa ulazno-izlaznog uređaja
polje system
in - broj prekida u sekundi izazvanih uređajimacs - broj promena konteksta procesa u sekundi
pol je cpu
us - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje korisničkog kodasy - procenat procesorskog vremena utrošenog na izvršavanje sistemskog kodaid - procenat neutrošenog procesorskog vremena
U ovim polj ima treba obratiti pažnju na korišćenje ukupne i virtuelne memori je Kada jeraspoloživa virtuelna memori ja (prikazana u ki lobajtima u polju swpd) mala sistem sa njomintenzivno razmenjuje podatke pa su performanse verovatno zbog toga slabi je Tada trebaupotrebiti komandu ps da bi se otkrio proces i l i procesi koj i intenzivno koriste virtuelnumemori ju Uglavnom trajno rešenje je u dodavanju još RAM-a
Ako je u koloni wa vrednost razl ičita od nule a vrednosti u kolonama so i si ukazuju naneprestanu razmenu sa virtuelnom memori jom potražite proces koji opsežno zauzimamemori ju naročito virtuelnu Ako duže posmatrate kolone r i b steći ćete utisak o brzini pro-laska procesa kroz red čekanja na izvršavanje vrednost u koloni r i b treba stalno da budumale osim kod dugotrajnih procesa koje takođe lako možete da otkri jete sa komandom ps
Komanda free prikazuje korišćenje memori je ukl jučujući virtuelnu memori ju sa raspoloživomkoličinom Za jedno umereno opterećenje sistema dobićete otpri l ike sledeće rezultate
Nasuprot gornjem prikazu evo primera gde je memori ja pri l ično opterećena
Kako da
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 25
Komanda free prikazuje snimak korišćenja memori je koji možete da obuhvatite jednimpogledom Prvi red ispod zaglavl ja pokazuje podatke o fizičkoj (radnoj) memori j i u ki lobaj-tima ukl jučujući ukupnu količinu RAM-a njegov ne uvek i iskorišćen deo koji zauzima jezgrooperativnog sistema kol ičinu slobodnog RAM-a i delove RAM-a namenjenog deljenjumeđumemori j i i ostavi
Drugi red se odnosi na korišćenje međumemori je Drugim rečima komanda free oduzimapredviđenu međumemori ju i ostavu od kolone used i rezultat smešta u kolonu free tako dadobijamo tačni ju sl iku korišćenja memori je u odnosu na zauzeće u jezgru operativnog sis-tema ona se menja u zavisnosti od iskorišćenja sistema i prosečnog korišćenja memori jeAko u prvom redu vrednost buffers i cached oduzmete od vrednosti korišćene memori jedobićete vrednost (za prvi prikaz) 31 1 204 (1 471 564minus28281 2minus877548=31 1 204) dok do-davanjem vrednosti buffers i cached na vrednost free dobijamo 3890644(21 35548+877548+877548=3890644) što je oko 1 25 puta više
Treći red prikazuje količinu raspoložive korišćene i slobodne virtuelne memori je koja je uvreme snimanja sistema bila nekorišćena u oba snimka
Ovi podaci se mogu videti i u grafičkom prikazu sve u zavisnosti koje grafičko okruženjekoristite Recimo System Monitor u GNOME grafičkom okruženju
Slika 3 System monitor
Zaključak
U ovom delu smo mogli videti neke najosnovni je programe poput uptime xload free i Sys-tem Monitor koje koriste svi korisnici bez obzira na stepen znanja i ambici je al i i neštonapredni je poput komandi sar ps i vmstat
U narednom broju sledi nastavak gde ćemo se baviti temama zauzeća diska i korišćenjeprocesa
Administracija GNULinux sistema
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru26
Autor Slobodan Uzon
Ako ste dugogodišnj i korisnik Win-dowsa možda ste odluči l i da pro-
menite platformu i da isprobate Linuksoperativni sistem o kom se tol iko pričai koj i mnogi hvale Uspešno ste instal ir-al i neku od Linuks distribuci ja uz po-moć uputstava sa mnogobrojnihforuma i blogova koji se bave Linuk-som i spremni ste da uživate u čarimabesplatnih programa otvorenog kodau novom grafičkom okruženju sa nev-erovatnim efektima i u surfovanju inter-netom bez straha od virusa
Međutim ako ste na Linuks prešl i bezpripreme koja podrazumeva bar os-novno upoznavanje sa načinom radaLinuksa najverovatni je ćete bitizbunjeni drugači j im načelima u tretir-anju programa sistema datoteka ihi jerarhi je fascikl i U nastavku člankapredstavićemo deset najčešćihzabluda koje imaju novi korisnici Li-nuksa
1 Sve radi kao pod Windowsom
Iznenađujuć je podatak da prosečankorisnik ne zna koju verzi ju Windowsakoristi Za to postoj i jasan i opravdanrazlog - ne zanima ga i obično ni je nivažno Većina ima instal iran WindowsXP i l i Windows 7 i koristi ga za za-bavu posao i l i internet i soci jalnemreže Kada pređe na Linuks korisnikočekuje da sve radi na isti način kao ina Windowsu - promena slike na rad-
noj površini rezoluci ja monitora pris-tup podešavanjima računara ikorisničkim nalozima Veliki je korakkada novi Linuks korisnik shvati dakoristi drugači j i operativni sistem odonog na koji je navikao i da taj operat-ivni sistem radi drugači je
2 Pokušaj pokretanja exedatoteke
Mnogi novi Linuks korisnici ldquoskinurdquo sainterneta i l i prekopiraju sa nekog DVDdiska instalacione datoteke omil jenogWindows programa i pokušaju da jepokrenu Kad se ne dogodi ništa i l i jošgore kad dobiju poruku o grešci kojune razumeju postanu zbunjeni l juti ifrustrirani Ne shvataju da Linuks tražiprograme pravljene za Linuks isto kao
DDeesseett nnaajjččeeššććiihh zzaabblluuddaannoovviihh kkoorriissnniikkaa GGNNUULLiinnuuxxssiisstteemmaa Ako ste na Linuks prešli
bez pripreme koja podra-zumeva bar osnovno upo-znavanje sa načinom radaLinuksa najverovatnije ćetebiti zbunjeni drugačijimnačelima u tretiranjuprograma sistema datotekai hijerarhije fascikliPredstavićemo desetnajčešćih grešaka kojeprave novi korisniciLinuksa
Oslobađanje
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 27
što Windows zahteva programe na-menjene Windowsu
3 Izbor pogrešne distribucije
Izbor distribuci je je di lema koja mučinove korisnike Linuksa Najčešće od-lučiće vizuelni utisak i popularnost dis-tribuci je Retko ko će uzeti u obzir dal i specifični i korisniku važni programirade pod izabranom distribuci jom a jošmanje će razmišl jati da l i su hardver iperiferi je (štampač Web kamera TVkartica) podržani odgovarajućim dra-jverima
4 Uzaludno traženje programa
Korisnici računara koji prelaze sa Win-dowsa na Linuks najčešće zadržavajunaviku da programe za svoj kompjutertraže na istim sajtovima kao i rani je Itamo naravno ne nalaze potrebneprograme Synaptic Packagekit iUbuntu Software Center između osta-log su izvanredni izvori programa kojirade pod određenom distribuci jom
5 Slanje LibreOffice dok-umenata korisnicima MicrosoftOffice paketa - u podra-zumevanom formatu
Ponosni na činjenicu da rade na al-ternativnom operativnom sistemu i dakoriste alternativne kancelari jskeprograme novi Linuks korisnici za-boravljaju da tabelu i l i pismo sačuvajuu svima čitl j ivom formatu pa poslovna(i privatna) korespodenci ja l iči na igrugluvih telefona - čude se kako onimogu da otvore MS Word dokument anjihov pri jatel j ne može da pročita dok-ument sa ekstenzi jom ODF Novi MSOffice ima podršku za ODF format aLibreOffice za docx pa problem kom-patibi lnosti ne postoj i kod novih verzi jaova dva najpopularni ja kancelari jskapaketa Stari je verzi je još pate od teboljke
6 Izbegavanje korišćenja Ter-minala
Čak i iskusni korisnici računaramajstori Photoshopa i l i AutoCADanerado koriste command line pod
Deset najčešćih zabluda novih korisnika Linuksa
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru28
Windowsom Novi Linuks korisnici zbunjeni drugači j im operativnim sis-temom i komandama koje on koristi izbegavaju da kuckaju u onom čud-nom prozoru iako neka vrlo bitnapodešavanja mogu da izvedu samo nataj način
7 Prebrza predaja
Radoznali Windows korisnici udobnouljul jkani u poznavanje i navike kor-išćenja Windowsa ipak ponekad pok-ušaju da upoznaju i to čudo zvanoLinuks Ali kad se suoče sa drugači j imizgledom hi jerarhi jom datoteka i fas-cikl i drugači j im oznakama za diskove ipartici je prebrzo odustaju od eksperi-menta i vraćaju se posle dva - tri sataistraživanja dobro poznatom okružen-ju
8 Fascikle i njihova hijerarhijasu isti kao na Windowsu
Windows korisnici dobro znaju da imje c disk onaj glavni na njemu je Win-dows programi sl ike i muzika Kadugledaju stablo direktori juma pod Li-nuksom neobična imena fascikl i idiskova kad ne mogu duplim klikomda pristupe disku formatiranom u NT-FS zapitaju se zašto ništa ne radikako treba Još više su iznenađeni kadim neko pokaže da u istom direktori ju-mu mogu da naprave i poddirektori jumbdquoSlikeldquo i bdquosl ikeldquo
9 Zanemarivanje ažuriranja
Navika iz Windowsa da se preskačeažuriranje operativnog sistema i na-jčešće Office paketa prenesena naLinuks može novim korisnicima dazada glavobolje redovno ažuriranjepoboljšava i stabi l izuje operativni sis-
tem i doprinosi bezbednosti i programisu uvek najnovi j i i sa zakrpl jenimgreškama
1 0 Logovanje kao root
Administratorska ovlašćenja kojaprosečan korisnik Windowsa preuzimau svom nalogu dovoljno su rizična zaneiskusnog korisnika Tom logikom -da je korisnik gazda kompjuteramnogi Linuks korisnici sebi daju prev-el ike privi legi je nad operativnim sis-temom što uz neiskustvo može dadovede do ozbi l jnih problema u radu
Linuks je operativni sistem koji bdquoispodhaubeldquo radi nešto drugači je od Win-dowsa ali u kancelari jskim poslovimamultimedi j i i na internetu razl ikezapravo i nema Stoga je isplativouložiti malo vremena i truda da bistebolje razumeli kako Linuks radi Kadsavladate osnove i prevaziđete razl ikekoje dele Windows i Linuks i najvažni jendash kad prevaziđete svoje navike donetesa Windowsa moći ćete da iskoristitepun potenci jal bezbednog modular-nog stabi lnog i za korisnika lepoupakovanog operativnog sistema Li-nuks zajednica će vam sa zado-vol jstvom pomoći da prelazak saWindowsa na Linuks bude što lakši ibezbolni j i
Oslobađanje
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 29
Autor Stefan Nožinić
Šta je to IRCIRC je skraćenica za bdquoInternet RelayChatldquo To je protokol koj i omogućavakomunikaci ju između grupe ljudi kroztakozvane bdquochat sobeldquo (engl chan-nels) Pored toga što služi kao sred-stvo za grupnu komunikaci ju urealnom vremenu IRC takođe imamogućnost komunikaci je dve osobekroz privatni chat Takođe je mogućerazmenjivati i datoteke što je vel ikaprednost kada pričamo o komunikaci j iu realnom vremenu IRC je kao pro-tokol osmišl jen davne 1 988 godine adanas postoje IRC kli jenti za skorosvaku platformu koja podržava pristupinternet konekci j i Danas postoj i punoIRC servera sa više od 1 00 chatsoba za najrazl ičiti je teme i in-
teresovanja Prednost ovakvog vidakomunikaci je je pre svega ta što sepojedinac može lako edukovati iusavršavati zajedno i uz pomoć dru-gih l judi širom sveta Korisnik možepristupiti IRC serveru i njegovimchat prostori jama uz pomoć IRCkli jenta Korisnik potom mora izabratisvoj nadimak (engl nick) po kojemće ga ostal i na serveru prepoznavati Preporučuje se da se nadimak nemenja tako često Dosta IRC serverane zahteva od korisnika i da registrujesvoj nadimak mada je to preporučl j ivokako neko drugi ne bi sledeći putpreuzeo vaš nadimak pre vas
Evo kako možete zamisl i ti IRC To jejedan virtuelni svet pun l judi Svakiserver možete zamisl i ti kao jednu ve-l iku zgradu Svaka zgrada ima svojespecifične osobine ali sve one imajuneke stvari zajedničke Sada u svakoj
IInntteerrnneett RReellaayy CChhaatt
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru30
zgradi imamo prostori je Zamisl i te dasu u tim prostori jama neki l judi Viuđete u neku prostori ju i možetepričati sa l judima zar ne Jedinastvar je što na IRCu jedan čovekmože biti u više prostori ja odjednomImena chat soba najčešće počinju satarabom ()
IRC komandePored slanja poruka ostal im koris-nicima koji su trenutno u chat sobi mitakođe možemo poslati neku ko-mandu serveru Te komande suobično komande za registraci ju nickaidentifikaci ju neke komande operat-ora kanala (nekog ko ima više privi le-gi je na kanalu od ostal ih) i mnogedrugehellip Različiti IRC serveripodržavaju razl ičite komande Svakakomanda počinje sa karakterom bdquoldquo(bez navodnika) Takođe postoje ko-mande i za IRC kli jent koje seizvršavaju na IRC kli jentu Mi ćemonavesti najpoznati je komande koje sekoriste na većini IRC servera
me je komanda kojom možemo nakanalu pisati o sebi u trećem licu jed-nine Na primer ako je vaš nick Shel-or i ukucate bdquome ide u prodavniculdquo(bez navodnika) na kanalu će se po-javiti poruka bdquoShelor ide u pro-davniculdquo
away je komanda kojom naglašavateda ste odsutni
join je komanda da uđete u nekunovu chat sobu Na primer joinfloss-magazin će vas odvesti nakanal časopisa LiBRE (ako ste nafreenode serveru)
part je komanda da napustite chatsobu u kojoj ste kucali ovu komandu
nick je komanda kojom menjate vaš
nadimak na serveru (nick) Na primerako želite da promenite vaš nadimaku bdquoIncklerldquo onda kucate bdquonick Incklerldquo(bez navodnika)
kick je komanda kojom možete izba-citi nekoga iz chat sobe ako imate tuprivi legi ju (ako ste operator te chatsobe)
Privilegije u chat sobamaPostoje 3 glavne privi legi je odnosnonivoa dozvola u chat sobama
bull Korisnici bez glasabull Korisnici sa glasombull Operatori
Ako chat soba ima +m flag odnosnoako je zabranjeno pričanje korisnicimakoji nemaju bdquoglasldquo onda ovi bez glasanisu u mogućnosti da pišu bi lo šta utoj chat sobi Ipak ako je to u chatsobi dozvoljeno onda prva 2 nivoa inemaju razl ike Operatori su nekavrsta glavnih korisnika u nekoj chatsobi Oni mogu menjati privi legi je dru-gim korisnicima izbaciti nekog koris-nika iz chat sobe menjati opis chatsobe i još mnogo togahellip
IRC klijentiDa biste se konektovali na neki IRCserver treba vam IRC kli jent Postoj imnogo slobodnih IRC kli jenata Mićemo opisati samo neke najpoznati je
XChat je grafički IRC kli jent koj i koristiGTK+ za izgradnju grafičkog koris-ničkog interfejsa Po pokretanju imateopci ju da unesete vaš nadimak (nick)i da odaberete na koji server žel ite dase konektujete Za dosta IRC komandiveć imate grafičke opci je u njemu kojerade posao za vas na klik Imate op-
Oslobađanje
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 31
ci ju da izaberete koji kanal žel ite dalako menjate kanale da lako menjateservere i još mnogo toga Takođeimate pregled svih korisnika nakanalu kao i da l i je taj korisnik tren-utno odsutan U pregledu korisnikakoji se trenutno nalaze na kanalumožete lako videti i koja je nj ihovaprivi legi ja
Irssi je konzolni IRC kli jent Ni jepreterano zahtevan i vrlo je pri la-godlj iv potrebama svakog za-l jubl jenika u komandnu lini ju Većinastvari se radi preko IRC komandiMogu se praviti skripte teme i jošmnogo toga
Konversation je grafički IRC kli jent na-menjen pre svega za KDE okruženjemada ga možete koristiti i na drugim
grafičkim rešenjima Veoma je jed-nostavan za korišćenje i lepo se in-tegriše u ostatak KDE aplikaci ja
Internet Relay Chat
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru32
Autor Nikola Hardi
Slobodan softver je vrlo zastupl jenu nauci i obrazovanju a prisutan
je u širokom spektru od programa za-bavnog karaktera za decu predškol-skog uzrasta preko programa zapisanje beležaka na predavanjima isimulatora pa sve do programa zastatističku analizu i obradu podatakaOvo je kratak pregled programa sakojima sam se susretao a spisak svihkorisnih programa iz ove oblasti jenaravno daleko obimnij i
1 Beleške i obaveze
1 1 Emacs org-mode
Emacs je napredan tekst editor samnogo modova koji mu dodatnopovećavaju funkcionalnost Zabdquohvatanje beležakaldquo tokom predavanjakoristimo org-mode Prednosti su štose sve radi prečicama na tastaturi i l ieventualno pisanjem komandibeleške se čitaju u običnom tekstual-nom fajlu a postoj i mogućnost za iz-voz u neki od bdquolepšihldquo formata recimoPDF HTML ODF i l i čak mapa uma uformatu za program FreeMind Osimtoga postoj i jako dobra podrška zaliste nabrajanja tabele razne tipoveoznaka pisanje formula unutar re-dovnog teksta u LaTeX-u itd Mogućega je koristiti i za mnogo napredni je
stvari kao što su beleške o finansi-jama il i upravl janje obavezama
1 2 taskwarrior
Taskwarrior i l i samo task je konzolniprogram za pravljenje spiskovaobaveza Od jednostavnog pravljenjaspiska obaveza nastala je cela naukapa tako i sistem bdquoGetting ThingsDoneldquo po ugledu na koji je i napisanovaj program Neke od njegovihmogućnosti su grupisanje obaveza poprojektima označavanje tagovimaobaveze koje se ponavljaju merenjevremena utrošenog na obavljanjenekog zadatka početak obavezeprocenjeno vreme prioriteti krajnj irok fi l triranje po praktično bi lo kojemkriteri jumu Tri bitne stvari koje trebada budu istaknute su automatska pro-cena bdquourgentnostildquo zadatka na osnovudrugih već zadatih kriteri jumasinhronizaci ja sa spiskovima zadatakana drugim računarima putem razl ičitihprotokola (git ssh a radi se i na taskdprotokolu) i vrlo funkcionalna i šarenastatistika i grafika koja takođe radi u
SSlloobbooddaann ssooffttvveerr uunnaauuccii(1 deo)
Slobodan softver je vrlozastupljen u nauci iobrazovanju U ovombroju smo tek započelipriču o slobodnom soft-veru u nauci obra-zovanju organizacijivremena i poslova
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 33
konzoli Izuzetno koristan programčićza sve koji su večito u obavezama
1 3 Remind i wyrd
Remind je nastao relativno davno zarazl iku od taskwarriora Njegov adek-vatan opis bi bio napredan kalendarObaveze odnosno podsetnici se zap-isuju u konfiguracioni faj l u vidunaredbi koje Remind razume i na os-novu kojih proračunava datume zapojedine događaje Neki od primeragde se vidi prava snaga ovog izuz-etnog alata su recimo podsetnicisvakog prvog ponedeljka svakogdrugog vikenda poslednje srede umesecu svakog sedmog meseca il ibi lo šta drugo Nismo uspeli dapronađemo primer koji ni je jed-nostavno rešiv Wyrd je grafički pro-gram za upravljanje remind faj lovimaZapravo wyrd je takođe konzolni pro-gram ali koristi dobro poznatu bibl i -oteku ncurses koja pruža grafiku bdquouterminaluldquo
1 4 Workrave
Workrave je sitan programčić al inekada je izuzetno bitan Za one kojiprovode sate za računarom vrlo ječesta pojava da izgube pojam o vre-menu U takvim situaci jama ovaj pro-gramčić može biti vrlo koristan jerzaključava ekran posle određenogperioda vremena i otkl juča ga nakonpauze Naravno da je moguće odložitipauzu i l i je nekada preskočiti al i ni jeloše napraviti pauzu od petnaestakminuta na svakih 45 min rada Nekeod zanimlj ivih mogućnosti su sinhron-izaci ja to jest akumuliranjeprovedenog vremena za razl ičitimračunarima putem mreže vreme sene meri kada ne koristimo miš i l i ta-
staturu duži vremenski period (recimominut) al i postoj i i režim za čitanjekada vreme teče i tada Na početkupauze kada se ekran zaključaprikazuje se niz vežbi za kičmu vratoči i ramenahellip
2 Pisanje i vizuelizacija
21 LaTeX LyX
Matematičari vrlo dobro znaju kakvisve problemi postoje pri formatiranjudokumenata sa ozbi l jni j im matem-atičkim izrazima a i svima nama os-tal ima se dogodi lo da se našdokument jednostavno bdquoraspadneldquoLaTeX je programski jezik (ništastrašno) koj i ove probleme rešava najedan elegantan način Pišete LaTeXkod a zatim iz njega generišete PDFdokument u kojem tekst neće bdquocuretildquona sve strane Ovo je vrlo moćan alatza pisanje raznih matematičkih izrazai praktično ne postoj i izraz koji ni jemoguće napisati Osim matematičkihformula i simbola postoje raznemogućnosti i nadogradnje zarukovanje tabelama l istama izvornimkodovima pisanim u raznim program-skim jezicima i lustraci jama sad-ržajima indeksima l i teraturomreferencama Posebno je zanimlj ivošto je moguće generisati čak iprezentaci je koje mnogi smatraju zani jansu profesionalni j im od onih u Lib-reOffice Impresu Za prezentaci jesluži Beamer Za one kojima se nesviđa ideja da za pisanje jednogobičnog referata i l i seminarskog radakoriste jedan programski jezik postoj iprogram po imenu LyX koji u pozadinipiše LaTeX kod za nas a sam inter-fejs je opet sl ičan LibreOffice Writeru
Slobodan softver u nauci
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru34
22 gnuplot
Gnuplot je jednostavno rečeno alat zacrtanje grafika i l i plotovanje Na ovajalat se oslanjaju i mnogi drugi matem-atički i statistički programi na primerOctave Pravi naziv ovog alata jegnuplot i gnu u njegovom nazivunema direktne veze sa projektomGNU (Gnus Not Unix) Nastao je pr-venstveno kao pomoćni alat za vizuel-izaci ju matematičkih funkci ja madadanas ima mnogo širu primenuPodržava dvodimenzionalne i trodi-menzionalne prikaze Osim komand-nog interfejsa može se koristiti uskriptama i ukl jučiti u web prezenta-ci je
23 matplotlib
Matplotlib je Python bibl ioteka zavizuel izaci ju sl ična programu gnuplotodnosno vizuel izaci ju podataka uvlasničkom programu MATLAB Ideja ipovod za pisanje ove bibl ioteke je dase programerima omogući da na brz ijednostavan način grafički predstavepodatke koje obrađuju Naraspolaganju su razni tipovi grafikonahistogrami krive ravni polarni kon-ture di jagrami toka i mnoštvo drugih
24 graphviz
Graphviz ima mogućnosti za vizuel-izaci ju raznih tipova grafova di-jagrama i mreža Sastoj i se iz višealata (dot neato fdp sfdp twoplcirco) koj i imaju razl ičitu namenuGrafovi se opisuju tekstualnim fa-j lovima a prikazuju (iscrtavaju) na raz-l ičite načine na primer iz drugihprograma generisanjem rasterskih i l ivektorskih izlaznih faj lovahellip Postojegrafička okruženja za mnoge pro-
gramske jezike uključujući C PythonTcl i druge
25 Dia
Dia je program za crtanje struktuiranihdi jagrama kao što su UML di jagramidi jagrami za predstavl janje topologi jeračunarskih mreža di jagrami toka zagrafičko predstavl janje algoritamahellipMože se reći da je alternativa zakomerci jalni vlasnički program Mi-crosoft Visio Dia ima grafički koris-nički interfejs koji je pristupačan ipočetnicima i ne zahteva prethodnoučenje za razl iku od recimo graphv-iza Postoj i mogućnost za definisanjedodatnih skupova simbola Jedna odzanimlj ivih mogućnosti je i crtanje vre-menskih di jagrama za analizu radadigitalnih kola ne simulaci ju već jed-nostavno crtanje takvih di jagrama
26 Inkscape
Inskcape je klasičan program za radsa vektorskom grafikom Nekada jepotrebno i lustrovati probleme recimoilustrovati kompozici ju objekata u za-dacima koji se bave Njutnovom me-hanikom u fizici i l i nacrtati Venovedi jagrame Inkscape može vrlo dobroda posluži u ovakvim situaci jamaNaravno mogućnosti jednog ovakvogprograma su daleko veće al i is-postavi lo se da je ovo adekvatan alatza crtanje ovakvih jednostavnih i lus-traci ja koje su nekada potrebne
U ovom broju smo tek započeli pričuo slobodnom softveru u nauciobrazovanju organizaci j i vremena iposlovahellip U narednim brojevimaćemo nastaviti sa predstavl janjemslobodnog softvera za napredne iprosečne korisnike
Slobodni profesionalac
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 35
Autor Vladimir Cicović
Kriminalne grupe koje se koristeprogramskim alatima da dođu do
određene finansi jske koristi uglavnomimaju svoje forume gdeprodajukupuju alatke kreditne karticei ostalu bdquorobuldquo bdquoVođaldquo tima ne morabiti tehnički dobro osposobljen aponekad to ni je niti jedan član grupe
Postoj i globalna podela na kriminalneaktivnosti sledećih geografskih pod-ručja
bull ruske kriminalne grupebull kineske kriminalne grupebull bugarske kriminalne grupebull rumunske kriminalne grupebull turske kriminalne grupebull španske kriminalne grupebull argentinske kriminalne grupebull tajvanske kriminalne grupe
Ove grupe se svode na nekoliko for-uma za razmenuprodaju informa-ci japrogramapristupa Cil j postojanjatih foruma jeste iskl jučivo finansi jskakorist strane koja prodaje i strane kojakupuje Unutar foruma postoje black-hat programeri koj i svoje usluge na-plaćuju Takva undergroundekonomija oduvek postoj i a menja sesamo mesto i način bdquotrgovineldquo
Link
httpwwwtrendmicrocomcloud-con-tentuspdfssecurity-intel l igencespot-l ight-articlesop_kellermann_peter-the-great-vs-sun-tzupdf
Alatke za cyber kriminal možemopodeliti u nekoliko kategori ja
bull Exploit kitbull exploit automated toolbull crypterbull RATbull bot CampCbull spreaderbull ransomwarebull scareware
Napominjemo da postoj i i kombinaci jasvih navedenih bdquoalatkildquo - ovde suizdvojene kategori je da bi se objasni lanj ihova uloga
Exploit kit je alatka koja se koristi dabi se širio botnet - odnosno mreža in-ficiranih računara Obično se radi osajtu koji je bdquorazbi jenldquo od strane krim-inalca i l i automatizovane alatke
Taj sajt služi za dalje širenje botnetatako što se žrtva navede na zaraženisajt sa namerom da ga pogleda Utom slučaju exploit kit prvo proveravada li se browser žrtve nalazi na l istibdquoranj ivihldquo - ako jeste startuje se ex-ploit - poseban deo koda koji služi da
Cyber kriminal
CCyybbeerr kkrriimmiinnaallnnee ggrruuppeeaallaattkkee ii ddoossttuuppnnoosstt(3 deo)
Internet mreže i komunikacije
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru36
se žrtvin browser prevari da izvrši kodkoji je namenio napadač Obično žrtv-in browser preuzme trojanca (i l i nekibot program) koji služi za dalju kon-trolu računara žrtve
Ogromnim brojem zaraženih računaramoguće je uraditi mnogo toga odnapada do zarade pa preko širenjamreže Za ovo ni je potrebno nekoveće znanje pošto postoje alatke kojesu automatizovane i mogu ih koristitikorisnici koj i nisu mnogo upoznati saračunarskom tehnologi jom Exploit kitima posebne module koji se na-menski koriste za razne verzi je račun-ara na primer windows XP sp3 saital i janskim jezikom Time se infekci japoboljšava a i lokalizaci ja zaraženihračunara pomaže botnet masteru uodređenim slučajevima (banke u Ital i j i- e-adrese iz Ital i je - i sl ično)
Slika 1 Blackhole Exploit Kit
Exploit automated tool je alatka sakojom je moguće iskoristi određenipropust na mil ionima računara a dapri tom napadač nema neko veće zn-anje o tome kako se to dešava
Exploit se može integrisati u kod botaodnosno malware koji pretvara račun-
ar u bdquozombildquo i daje upravljanje nadračunarom napadaču
Crypter je alatka koja služi zakriptovanje koda virusaalatkeRAT i l ibi lo čega drugog što antivirus pre-poznaje kao maliciozni kod Cryptermože da proizvede do nekoliko mil i -jardi vari janti izvršne datoteke (exepod windowsom i l i elf pod Linuksom)tako da antivirus koji prepoznaje bdquooti-sak prstardquo ne može ništa da nađeTakođe dodatna zaštita se stavl ja naprepoznavanje emulaci je koda kojuvrši antivirus u kom slučaju antivirusni je u mogućnosti da prepozna kodkoji je već u bazi antivirusa Sapaketom cryptermože doći i nešto štose zove packer ali može biti i odvojenod cryptera Uloga packera jeste dakompresuje kod pre nego se kod ši-fruje
Slika 2 Metasploit plugin - NeXposeautomatski exploit tool
RAT je skraćenica za Remote Admin-istration Tool To je alatka zaradnadgledanjekontrolu udaljenogračunara Svrha ovog programa jesteda se u potpunosti kontrol iše računar ioperativni sistem
Internet mreže i komunikacije
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 37
Slika 3 ProRat - RATalatka
Bot CampC je malware koji se širiputem exploit kita a CampC je Com-mand and Conquere kojim se kon-trol iše rad botneta odnosno mrežezaraženih računara Botnet se možeažurirati i kontrol isati Postoj i imogućnost automatskog pre-poznavanja postojanja u bazi antivir-usa tako da se sam botnet ažurira itime zaobilazi prepoznavanje Svrhabotneta jeste sakupljanje informacijakao što su šifre korisnička imena (ode-adresa do e-banke) informacija ooperativnim sistemima Takođe semože upotrebiti za napad naodređene sajtovekorisnike zaradupreko oglasa (google ads) podizanjerejtinga sajta spamovanje
Sve ovo donosi vlasniku (botnet mas-teru) novac Obično je botnet masterosoba sa manje tehničkog znanja aliinformacije do kojih dođe o kreditnimkarticama može da iskoristi i l i prodaNovac koji dobi ja ldquoopererdquo preko ex-change mreže sajtova koji služe zaprebacivanje novca sa jednog računana drugi račun i l i da koristi više oblikaplaćanja i slanja i da pri tomeldquoprosleđujerdquo novac preko nekolikoračuna
Slika 4 AldiBot CampC
Spreader je deo koda koji može da sepostavi u crypter i l i da se koristi odvo-jeno Njegova svrha jeste da se širi nanekoliko načina i da pritom prenosiizvršnu datoteku Načini širenja sumreža email usb web stranicedruštvene mreže IM (instant mes-saging kao MSN Google talk yahootalk i sl) Spreader može da budepodešen na primer da se ne širi naračunare u Indi j i i l i da se ne širi vanBosne i Hercegovine
Futuristic worm - spreader za vir-useprograme
Ransomware je programvirus kojiodređene datoteke na zaraženomračunaru šifruje i za dešifrovanje tražinovac Vlasnici tih datoteka (recimoskupoceni CAD projekat i l i 3D an-imaci ja) moraju platiti cyber kriminal-
Cyber kriminalne grupe alatke i dostupnost
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru38
Autor Goran Mekić
Pošto verovatno ne možete da svir-ate bubnjeve u svom stanu i l i
kući morate se zadovolj i ti tuđim sem-plovima (i l i svoj im ako imate gde daih snimite) Ideja je jednostavna nasvaku notu u nekom opsegu jebdquonakačenldquo neki zvuk Ovo se najčešćekoristi za bubnjeve ali nema general-nog pravi la Ukoliko poželite možetekoristiti i semplove za bas gitaru i l itrubu šta god vam je potrebno i imateodgovarajuće semplove Da krenemood same arhitekture LinuxSamplerprograma Sam LinuxSampler nedolazi sa GUI okruženjem pa ćeteželeti da instal irate paket jsampler i l i
cu otkupninu Otuda i naziv ransom -otkupnina otkup
SMS otkupnina je program kojablokira Windows a samo SMS kodomse deblokira Scareware ima istuulogu kao i ransomware ali ovaj putse žrtva plaši time što ima zaraženračunar bdquovirusomldquo Zapravo se radi olažnom bdquoantivirusuldquo i l i malware re-moveru koji žrtvu plaši tvrdnjom daima virus i zahteva da se bdquolegalizujeldquokako bi ga uklonio
Lažni antivirus - tipična pojavatakođe traži plaćanje za bdquouklanjanjeldquovirusa
Nastaviće sehellip
GNULinux DAW
LLiinnuuxxSSeemmpplleerr(4 deo)Sam LinuxSampler ne
dolazi sa GUI okruženjem
Razlog za ovo razdvajanje
funkcionalnosti od izgleda
je što na taj način
LinuxSampler možete
kontrolisati i iz drugih
programa kao što je Open-
Octave
Sam svoj majstor
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 39
fantasia u zavisnosti od toga kako jenazvan u distribuci j i koju koristiteRazlog za ovo razdvajanje funkcional-nosti od izgleda je što na taj načinLinuxSampler možete kontrol isati i izdrugih programa kao što jeOpenOctave o čemu će biti reči malokasni je Oni među vama koji su kor-isti l i GigaSampler primetiće daLinuxSampler koristi gig datotekete da su njihovi stari backup DVD-iponovo iskoristivi Osim gig formatamože se učitati i sf2 i sfz od kojihje sfz najfleksibi lni j i a gig najlakšiza početnike Obzirom da se sve višeprelazi na sfz ovde ćemo se kon-centrisati samo na taj format Poštodo trenutka pisanja ovog člankanismo naišl i na editor za sfz vredanpomena koristićemo gotove sfzdatoteke i semplove za uvodnu priču
Primer učitavanja instru-mentaPočnimo od bubnja i sređene bankesemplova Za početak skinite BigMono semplove
httpwwwanaloguedrumscomde-tai ls-bmphp
i SFZ datoteku
httpwwwdrealm infosfzAnalogue-DrumsBig20Mono20ndkzip
Sledeće komande će napraviti po-trebnu hi jerarhi ju direktori juma
unzip AD-Bigmono zip
cd Analogue Drums
unzip Big
Mono ndk zip
GNULinux DAW LinuxSempler
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru40
A sada pokrenite jsampler i l i fantasiau zavisnosti od vaše distribuci je itreba da ugledate prozor sl ičanonome na slici 1 Napravite novi MIDIuređaj kl ikom na dugme ispod bdquoMIDIdevicesldquo Isto to uradite i za audiouređaj U središnjem delu prozorapostoj i još jedno takvo dugme Klikomna njega ćete napraviti novi kanal ukoji ćete učitati semplove Prebacite izbdquoGIG engineldquo u bdquoSFZ engineldquo i kl iknitena bdquoLoad Instrumenthellip ldquo Pojaviće vamse novi prozor i na njemu kliknite naikonicu pored bdquoInstrument fileldquoDobićete pregledač datoteka u kometreba da nađete sfz datoteku koju steotpakovali (poslednja komanda iz po-menutog bloka) i kl iknete bdquoOpenldquo pabdquoOKldquo Čestitamo upravo ste učital iprve semplove u vaš sempler Al i imajedan problem Šta god da stisnete naklavi jaturi koja je prikazana u fantasiaprozoru ništa se ne čuje Ovo je nor-malno Stvar je u tome što niste odab-ral i gde će audio signal izLinuxSamplera biti prosleđenPogledajte još jednom desni deo pro-zora u kome piše bdquoAudio DevicesldquoImate jedan audio uređaj u kome suprikazane neke od opci ja Trebalo bida vidite deo u kome piše ldquoChannel0rdquo i bdquoJACK_BINDINGSldquo Iz l iste zabdquoJACK_BINDINGSldquo odaberite bdquosys-templayback_1ldquo a onda prebacitebdquoChannelldquo na 1 i za bdquoJACK_BINDGSldquoodaberite bdquosystemplayback_2ldquo Akosada počnete kl iktati po fantasia klavi-jaturi trebali biste da čujete zvuk kojije dodeljen dirki na koju ste kl iknul i Primetite da su neke dirke svetl i je oddrugih To je zato što su tim dirkamadodeljeni semplovi a ostal ima nisu
Da biste olakšali učitavanje za sledećiput iz menija odaberite bdquoActions rarrExport rarr Sampler Configurationldquo i l ipritisnite CTRL + S na tastaturi
Sačuvajte datoteku i svaki sledeći putkada budete pokretal i fantasiamožete učitati tu datoteku sa bdquoActionsrarr Run Scriptldquo i l i CTRL + O sa ta-stature i odabirom pomenutedatoteke
Integracija sa OpenOctaveNaravno ovo je najbitni j i deo člankakako povezati OpenOctave i Linux-Sampler Napravite novu sesi ju uOpenOctave i nazovite je DrumsKada vas OpenOctave bude pitao dali žel i te da otvorite novonapravljeniprojekat kl iknite na bdquoNoldquo Datotekakoju ste sačuvali iz fantasia sanastavkom lscp prekopirajte u~oomidi_sessionsDrums i nazovitega Drumslscp Otvorite Drums sesi juu OpenOctave i napravite novu MIDItraku pod nazivom bdquodrums (dry)ldquoodaberite bdquoOutputldquo da budebdquoLinuxSamplermidi_in_0ldquo i kl iknite nabdquoAddldquo Napravite novi MIDI klip u tojtraci otvorite ga u Performeru ikl iknite po klavi jaturi koja je nacrtanasa leve strane Trebalo bi da čujetezvuk bubnja svaki put kada pogoditenotu koja ima dodeljen sempl
Čestitamo upravo ste povezali dvenajkomplikovani je komponente u Li-nuks audio svetu
Korisni l inkovi
[1 ] httpwww l inuxsamplerorg[2] httpwwwanaloguedrumscom
detai ls-bmphp[3] httpwwwdrealm infosfzAna-
logueDrumsBig20Mono20ndkzip
Sam svoj majstor
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 41
Autor Zlatan Vasović
Izbor distribucije
Linuks distribuci ja ima premazvaničnim podacima preko tri
stotine Naravno uvek je na vamakonačan izbor
Neke distribuci je namenski supravljene za umetnike (npr UbuntuStudio) al i postoje i distribuci je kojesu orjentisane ka drugom segmentukoje dolaze sa vrlo zanimlj ivimpaketom aplikaci ja (npr Ultimate Edi-tion) Ipak skoro svaka distribuci jamože odlično poslužiti za fotografe igrafičke dizajnere
Programi i alatiSkup alata za uređivanje digitalnih fo-tografi ja i grafički dizajn na Linuksudobro je poznat tako da ste za nekeod ovih programa sigurno čul i
Rastersko crtanjeGimp je program za rastersko crtanjeal i i za foto uređivanje i konvertovanjeu poznate foto-formate JPEG JPEG2000 PNG-8 PNG-24 i GIF Odl ičn-im skupom alata i podrškom zaproširenja Gimp u rukama profesion-alaca postaje moćna alatka Osnovniformat koji se koristi je xcf Ima i svoje
posebne formate za palete (gpl -Gimp Plalette) i kompresovanepakete Na velikom broju distribuci jaje deo standarnog paketa programadok se na ostal ima može preuzeti sasajta wwwgimporg i iz riznice paketasvake veće Linuks distribuci je (nprUbuntu Software Center DebianPackageshellip) te iz upravnika paketa(npr Synaptic) Komerci jalni konkur-enti su mu Adobe Photoshop i CorelPHOTO-PAINT
Slika 1 Gimp
Foto uređivanje i grafički dizajn na Linuksu
OOpprreemmaannjjee ssooffttvveerroomm(1 deo) Ukoliko ste fotograf ili
grafički dizajner apritom koristite ili ćetekoristiti neku od Linuksdistribucija tada jejasno da je opremanjesoftverom prvi korak doodličnog rada
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru42
Vektorsko crtanjeZa vektorsko crtanje namenjen je Ink-scape Glavni konkurenti zatvorenogkoda su mu Adobe illustartor i Co-relDRAW Ukoliko malo istaražujetepronaći ćete mnogo zanimlj ivih i koris-nih opci ja Moguće je proizvol jnomenjati postavke dokumenta (tonjegovi konkurenti još ne mogu)grupisati i razdvajati objekte itd Inks-cape ima i podršku za proširenjaPodržava veliki broj formata za uvoz iizvoz dok mu je SVG (Scrapable Vec-tor Graphics) osnovni format Može sepreuzeti sa sajta wwwinkscapeorg izriznice paketa svake veće Linuks dis-tribuci je Crtajte slobodno
Slika 2 Inkscape
Foto uređivanje i RAWformatJedan od manje poznatih al i odl ičanprogram koji služi fotografu kao asist-ent je Darktable Čita formate RAWJPG HDR CR2 PFM kao i mnogedruge Podržava i proširenja Imamnogo opci ja za izvoz u koje spadajui slanje na Picasasu i Flickr 1 1 kop-i ja pri log u e-pismu pa i jednostavnuHTML galeri ju Podržava i izvoz uformate sl ika niskog dinamičnogranga (JPEG PNG TIFF) 16-bit
(PPM TIFF) i visokog dinamičkogranga (PFM EXR) Može se preuzetisa sajta wwwdarktableorg Glavnibdquozatvorenildquo konkurent mu je AdobePhotoshop Lightroom
Slika 3 Darktable
3D crtanjeXara Xtreme je program koji je odl ičanza 3D crtanje Poznat je i po nazivuXara Lx (Linux) i pri l ikom pokretanjaprograma možete videti natpis XaraXtreme Linux Edition Glavni formatisu mu kao i njegovom bratuneslobodnog koda (Xara DesignerPro X) xar i web Možete da uvozite iizvozite sl ike u brojnim formatima al i iposlužiti kao program za 2D crtanjeMeđutim njegova prava namena je3D crtanje Preuzimanje je moguće sasajta httpwwwxaraxtremeorg
Slika 4 Xara Xtreme
Sam svoj majstor
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 43
Paket za kreaciju 3D sad-ržajaBlender je odl ičan kreator 3D sad-ržaja Mnogobrojne opci je izdvajajuovaj program od ostal ih Ima mnogokonkurenata od kojih mu je najvećiAutodesk 3ds Max Vaše kreaci je u tridimenzi je možete sačuvati kaoBlender Render Blender Game i En-gine zavisno od toga šta praviteBlender koriste i neki vel iki svetskistudi j i za reklame i sl ično Tu je iBlender Network svojevrsnadruštvena mreža za Blender profe-sionalce Može se preuzeti sa sajtawwwblenderorg
Slika 5 Blender
DNG konverterDNG (Digital Negative) koverter jekod većine fotografa neophodan pro-gram digiKam program za profesion-alnu obradu sl ika je skoro dobioodl ičan DNG koverter i time dobionašu preporuku Program možetepreuzeti sa sajta wwwdigikamorg
Slika 6 digiKam
Ostali programiOd ostal ih programa preporučuju se
Pinta - program za crtanje i uređivan-je sl ika
wwwpinta-projectcom
MyPaint - program za crtanje pri-lagođen grafičkim tablama
wwwmypaint inti l inuxcom
RawTherapee - program za fotouređivanje i RAWdevelopment
wwwrawtherapeecomhellip
Kao i u slučaju izbora distibuci je kon-ačna odluka je na vama Napomin-jemo da većinu pomenutih programamožete preuzeti sa zvaničnih sajtovaal i i iz riznice paketa svake veće Li-nuks distribuci je te iz upravnikapaketa
Nastaviće sehellip
Foto uređivanje i grafički dizajn u Linuksu
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru44
Autor Zlatan Vasović
U paleti najbol j ih i najpopularni j ihprograma za Android nalazi se i
Google Currents Njegovo ime u pre-vodu sa engleskog jezika značildquoGoogle aktuelnostirdquo Currents jedostupan i za iOS gde je uvek imaokonkurenci ju u vidu Flipboardа kojije od nedavno postao dostupan i zaAndroid Od verzi je Androida 41(Jelly Bean) Currents je deo stand-ardnog paketa programa
Currents je dobio i bol ju optimizaci juza tablete prvenstveno zbog ASUSa iNexus 7 U verzi j i za tablete postoj inekoliko bitni j ih razl ika Kada otvorimonaslovnu stranicu neke internet edici jena tabetu možemo videti teoretskineograničen broj (u praksi oko 20)sekci ja (skupovi objava vesti i sl ) ko-je su prikazane kao pločice Na tele-fonu smo ograničeni na samo 3sekci je kol iki god da su ekran irezoluci ja Tu je i veći prikaz sadržaja(Table ofContents) - tabela sadržaja
Moto mu je bdquoNews and publicationsanyware you goldquo (Vesti i publ ikaci jebi lo gde da odemo) Kao što mu isamo ime kaže služi za čitanje ak-tuelnosti Program je uvek svež i imaodličan prevod na srpski jezikSredinom ove godine program jedobio nov 3D logo
Slika 1 Moto Google Currentsa
Program Currents (Aktuel-nosti)Google Currents najkraće rečenosadrži bibl ioteku internet izvora vesti(internet edici ja) koju možemo dauređujemo čitamo i dopunjavamo
Producer je koristanGoogleov internet servispomoću kojeg možeteuređivati vašu publikaciju(ili publikacije) zaAktuelnosti Kadanapravite publikaciju onaće biti dodata automatskiu vašu bilibliotekuAktuelnosti
GGooooggllee CCuurrrreennttss zzaaAAnnddrrooiidd
Mobilni kutak
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 45
Slika 2 Google Currents bibl ioteka
Slika 3 Primer publikaci je
Kada instal iramo program dobijamonajpopularni je izvore vesti iz raznihoblasti Od domaćih izvora je najpop-ularni j i SrboDroid a od OpenSourceizvora popularni FLOSS magazin FullCircle
Nakon pokretanja programa možemovideti slide prikaz najnovi j ih vesti (ak-tuelnosti)
Pomoću ikonice bdquo+ldquo koja se nalazi privrhu ekrana (Slika 2) možemo do-davati nove izvore iz Google Currentsservisa i RSS izvore
Kada zadržimo prst na jednoj od ikon-ica edici ja pojaviće nam se opci jebdquoPostavi na vrhldquo bdquoPreuredildquo i bdquoIzbrišildquoAko odaberemo preuredi možemo damenjamo raspored ikonica izvora unašoj bibl ioteci Možemo naći i prikaznajnovi j ih vesti na početnoj stranici(bibl ioteci)
Kartica bdquoU trenduldquo (Sl ika 2) služi zapraćenje najnovi j ih i najčitani j ih ak-tuelnosti iz celog sveta i one nemoraju uvek biti aktuelnosti iz izvoranaše bibl ioteke
Za prikaz pojedinih izvora aktuelnosti Google Currents je zaista prefektnourađen Prikaz sl ika kod foto-servisaje lepo urađen i zasniva se na ta-belarnom prikazu (Slika 4) s tim štoje jedna sl ika na svakoj stranici većaod ostal ih da bi se istakla Ovo semože videti i kod testera programaSlike iz jednog posta se mogu gledatii u galeri j i (Sl ika 5) Uz sl ike seprikazuju i dodatne informacije akosama slika poseduje te informacijeYouTube video se prikazuje kaosl ičica sa dugmetom bdquoPlayldquo koje namkad kliknemo na njega daje izbor pro-grama koji će otvoriti traženi video
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru46
Slika 4 Tabelarni prikaz sl ika
Slika 5 Galeri ja sl ika
Google Currents producerProducer je koristan Googleov inter-net servis pomoću kojeg možemouređivati našu publikaci ju (i l i publ ika-ci je) za Aktuelnosti Kada napravimopublikaci ju ona će biti dodata auto-matski u našu bi l ibl ioteku Aktuelnosti Možemo dodati Google+ YouTube iRSS i l i atom feed kao jednu od sek-ci ja publikaci je (to je moguće uraditi ikada pravimo novu publikaci ju) FlickrPicasa Web i fotografi je iz nekog odMedia RSS izvora (ova sekci ja delujekao fascikla nekog fotografa sa starimfotografi jama u četvrtastom 1 1 form-atu) podešavati temehellip
Dobra opci ja za pisanje tekstova jemogućnost uvoza HTML-a i dok-umenata iz Google Docsa (sadašnjegGoogle Drivea) Moguće je uraditi iuvoz tekstova iz neke ePUB datoteke(ovo u 90 slučajeva radi odl ično)Tu je i opci ja ubacivanja datoteka uMP3 PNG JPG i GIF formatima Nebi bi lo loše kada bi još dodali opci jeza uvoz PDF i tekstualnih (txt) dok-umenata
Delovi teksta
1 Naslov2 Podnaslov3 Autor4 Telo5 Prikl jučene datoteke (mogu seubaciti i direktno u telo odnosnotekst)
Primer tekstaTest
Primer teksta
Tester
Ovaj tekst je proba
Attachment png (prikazuje
se kao slika)
Mobilni kutak
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 47
Najbolja opci ja je preview (pregled)koja nam omogućava da pregledamodirektno našu edici ju u modovima An-droid Tablet iPhone i iPad Moguć jei prikaz preko celog ekrana i rotiranjepreview uređaja koji je predstavl jen usvakom od modova
Slika 6 Google Currents producer
Konačan utisak i statistikaOvaj program zaista zaslužuje na-jveću moguću ocenu jer je urađenvrhunski Jedina veća zamerka je ne-dostatak društvenih opci jа
Srednja ocena od 21 300 korisnika saGoogle Play Store-a je 41 Najnovi javerzi ja 1 51 (52 MB) koja je ob-javl jena 2806201 2 zahteva Android22 i novi j i Program je preuzetizmeđu 1 000000 i 5000000 puta
Korisni l inkovi
[1 ] httpswwwgooglecomprodu-cercurrents
[2] httpsplaygooglecomstoreappsdetai lsid=comgooglean-droidappscurrents
[3] httpsupportgooglecomprodu-cerhl=en
[4] httpofficialandroidblog-spotcomsearchq=currents
Google Currents za Android
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru48
Pregled popularnosti GNULinuxBSDdistribucija za mesec septembar
Distrowatch
Pad ltPorast gtIsti rejting =(korišćeni podatci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
1 0
1 1
1 2
1 3
1 4
1 5
1 6
1 7
1 8
1 9
20
21
22
23
24
25
Mint
Mageia
Ubuntu
openSUSE
Fedora
Debian
PCLinuxOS
Arch
Slackware
Snowlinux
Zorin
CentOS
Sabayon
Bodhi
Puppy
SolusOS
CrunchBang
Hanthana
Lubuntu
Chakra
Manjaro
PureOS
Mandriva
OS4
Super OS
301 4gt
2286gt
1 974gt
1 794=
1 51 4gt
1 270gt
1 226gt
1 1 69gt
1 1 42gt
866gt
762lt
748gt
736gt
735gt
690gt
676gt
624gt
588gt
563gt
522lt
490gt
483gt
469gt
445gt
429gt
Distrowatch
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 49
Urednik rubrike Marko Kostić
Žargon Priča
Neki od VI (veštačka inteli-gencija) pripovetkiOvo su neki od najsmešni j ih primera šalao mnogim istaknutim hakerima koje sepričaju u laboratori j i za istraživanjeveštačke intel igenci je na MIT univerzitetuPrvobitne pripovetke je skupio Deni Hi l iskoj i je kasni je osnovao firmu bdquoConnectionMachines Incldquo Tokom čitanja ovih pri-povetki vredi znati da je Tom Najt (englTom Knight) jedan od glavnih inženjeraLisp mašina i da je Dejvid Mun(engl David Moon) napisaoveći deo Lisp-a na LispMašini
Tom Najt i LispMašina
Početnik je pokušavao dapopravi Lisp mašinu takošto ju je palio i gasio
Kada je Najt video šta studentradi reče spokojno bdquoNe možešpopraviti mašinu tako što ćeš je gasitii pal i ti ako ne znaš u čemu je problemldquo
Najt je ugasio i upalio mašinu
Mašina je proradi la
Mun podučava učenika
Jednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo
Mun je strpl j ivo ispričao sledeću priču
bdquoJednog dana je učenik došao do Muna irekao mu bdquoZnam kako da napravimo bolj iskupljač otpada (engl garbage collector) Moramo držati referenti brojač svihpokazivača (engl pointers)ldquo ldquo
[Prim ured Čisti skupljači otpada sa ref-erentnim brojačima imaju problema sacirkularnim strukturama koje pokazuju kanjima]
Prosvetljenje Suzmenovo
U danima kada je Suzmen (engl Suss-man) bio početnik Minski (engl Minsky)je došao do njega dok je Suzmenhakovao na PDL-6 mašini
bdquoŠta radišldquo upita Minski
bdquoUčim nasumično povezanuneuronsku mrežu da igraiks-oksldquo odgovori Suzmen
bdquoZašto je mreža nasum-ično povezanaldquo upitaMinski
bdquoNe želim da ima bilo kak-vih predrasuda o načinu ig-
ranjaldquo odgovori Suzmen
Minski je onda zatvorio oči
bdquoZašto ste zatvori l i očildquo upita Suzmensvog učitel ja
bdquoZatvorio sam ih da bi soba bila praznaldquo
U tom trenutku je Suzmen doživeo pros-vetl jenje
Drešer i toster
Učenik iz druge sekci je je došao doDrešera (engl Drescher) dok je ovaj dor-učkovao
ldquoŽelim da ti dam ovaj test l ičnostirdquo reče
Smešne strane
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
LiBRE časopis o slobodnom softveru50
stranac ldquoZato što žel im da budeš srećanrdquoreče on
Drešer je uzeo ponuđeni papir stavio gau toster i rekao bdquoJa želim da i toster budesrećanldquo
Žargon Pojam
VMS g
DEC-ov vlasnički operativni sistem zaVAKS miniračunare Ovo je bio jedan odpribl ižno sedam okruženja koje su Unixfanovi opisival i kao operativni sistem kojibi bio omil jen među hakerima da nijeUnix-a Ovo je nerviralo VMS korisnikeJedan od većih hakerskih zamerki saVMS-om je to što je bio spor
vudu programiranje g
[iz dela bdquovudu ekonomijeldquo Džordža BušaStarijeg]
1 Kodiranje pomoću pretpostavki i l i po-moću loše dokumentaci je ldquočupavogrdquo sis-tema mogućnosti i l i algoritma koje nikone razume u potpunosti Ishod ovoga jetehnika koja može da ne radi i ako ne radiniko ne može pouzdano da zna zaštoSkoro uvek je ovo sinonim za crnu magijuosim što je za crnu magiju veoma čestoda ne postoj i dokumentaci ja i da je nikone razume Uporedi sa pojmovima ma-gi ja duboka magija teško čarobnjaštvoples po kiši programiranje ldquoteretni kultrdquomlataranje mrtvom kokoškom i SCSIvudu
2 Stvari koje programeri rade za kojeznaju da neće ništa popraviti Ponekadstvari stvarno i prorade na primer prekom-pajl iranjem celog izvornog koda pro-grama
Prijateljski nastrojen softver g
Nepri jatel jski nastrojen softver premaprogrameru Često ovaj izraz koristehakeri da bi opisal i sisteme kojim se držeruke korisnika tako opsednuto da jenemoguće uraditi bi lo šta ako je korisnikiskusni j i
Štreberski Vicevi
Zašto internet neće nikada zamenitidnevne novine
Zato što internetom ne možeš da ubiješkomarca
Inženjer menadžer i programer su sevozi l i u automobilu Išl i su niz brdo ikočnice su otkazale Kada su se nekakospusti l i niz brdo i zaustavi l i auto počeli suda pričaju o tome kako da popravekočnice
Menadžer je rekao bdquoMoramo daodržimo sastanak da bismo napravilikomitet koji će odlučiti šta da radimoldquo
Inženjer je rekao bdquoMa batali to Daj mijedan džepni nožić i malo samolepljivetrake i bićemo spremni za trenldquo
Programer je pogledao obojicu i rekaobdquoHajde da ga odguramo na vrh i vidimoda li će mu ponovo otkazati kočnice ldquo
Koliko je Microsoftovih programera po-trebno da se zameni si jal ica
Nijedan Microsoft jednostavno proglasimrak za standard
Smešne strane
Septembar 2012 51
Strip
Septembar 2012 51
Strip