LLISTIST UČENIKAUČENIKA OOSNOVNESNOVNE ŠKOLEŠKOLE BBUDROVCIUDROVCI GGODINAODINA VV. . -- BBUDROVCIUDROVCI 20042004. . -- BBROJROJ 55

2 BUD

Generacija na odlasku

Prvi red (stoje): Ljubica Pavić, Andrea Gomboš, Željka Matijevac, Suzana Damijanović, Tamara Đuđik, Nikolina Hrkač, Matilda Ručević, Željka Milušić (razrednica), Ljubica Dubravac, Suzana Labak, Melita Labak, Marija Antunović, Kristina Kedačić, Jasmina Vladić; Drugi red (sjede): Marko Zdunić, Ivo Vučković, Tomislav Živković, Danijel Brodilo, Stjepan Kretonić, Dario Kedačić, Igor Mijić, Jakob Muhar, Tomislav Posavčević;

Osmi razred (generacija 2003./04.) s razrednicom Željkom Milušić

I ove školske godine, kao i svake, napušta nas jedna generacija mladih ljudi koji kreću u potragu za svojom budućnošću i svojim mjestom na svijetu. O njihovim doživljajima, iskustvima, pogreškama i uspjesima ko-je su doživjeli tijekom obrazovanja u osnovnoj školi, te o pogledima, nadanjima i očekivanjima koji se tiču sutrašnjice, pročitajte više na 16. stranici...

BUD 3

Dragi naši prijatelji! I ova školska godina polako nas na-pušta. Godina koja će ući u povijest našega sela i naše škole. S iskrenom radošću i po-nosom sjećamo se nedavnog velikog doga-đaja, otvaranja nove školske zgrade u na-šem mjestu. Želimo joj sretnu dugovječ-nost! Zato su i sve ostale aktivnosti, nika-ko beznačajne, nekako pale u sjenu ovoga događaja. O njima ćete puno toga saznati iz pera naših učenika, te slika koje će nas-tojati obogatiti sadržaje. Ovaj svečani broj s povećanim bro-jem stranica izlazi nakon dužeg vremena. Nadamo se da će ubuduće biti redovitiji. Sve što ćete pronaći u našem listu, plod je naših učenika, njihova truda. Za svesrdnu pomoć zahvaljujemo se i gosp. Ravnatelju Darku Špeharu, gosp. Velimiru Slobođancu, našem podupirate-lju, te svim našim djelatnicima.

Razgovor s ravnateljem škole...............4-5

Nova škola u riječi i slici....................5-7

DVD Budrovci................................8-9

KUD "Šokadija" Budrovci.................10-11

Iz stare škrinje...........................12-13

Povijesni kutak............................14-15

Naši maturanti............................16-19

Đakovo - grad bogate prošlosti..............20

Znanost, ekologija, glazba....................21

Anketa s djelatnicima škole..............22-24

Pjesnik u našoj školi..........................24

Školski uspjesi i novosti..................25-26

U riječi i slici (učenički radovi)..........27-29

Moda i glazba.................................30

Razbibriga.....................................31

BUD - list učenika i djelatnika OŠ "Budrovci" - izdavač: Osnovna škola "Budrovci", Gupčev trg 8 U izradi sudjelovali (učenici): Viktorija Đuđik, Nikolina Hrkač, Tamara Đuđik, Matilda Ručević, Anita Ruče-vić, Ljubica Dubravac, Tomislav Posavčević, Stjepan Kretonić, Tanja Kolić, Ana Slobođanac, Marijana Žu-pan, Jasmina Vladić, Kristina Kedačić, Filip Kretonić, Marija Antunović, Igor Mijić, Ivan Andrić, Ana Gom-boš, Marija Zetović i drugi Uredništvo: Heidi Teer, nastavnica; Franjo Džakula, nastavnik; Vlado Markić, profesor; Ivan Jukić, profe-sor; Igor Barišić, profesor; Računalna obrada: Ivan Jukić i Igor Barišić Priprema za tisak: "Hardy" Đakovo Tisak: Tiskara Budrovci

POSJETITE BUDWEB - BUDROVAČKU WEB STRANICU

www.budrovci.tk

- ŠALJITE SVOJE PRILOGE (TEKSTOVE I FOTOGRAFIJE) - DRUŽITE SE NA BUDROVAČKOM CHAT-U

4 BUD

Razgovor s povodom

Razgovor s ravnateljem škole, gospodinom Darkom Špeharom

• Gospodine ravnatelju, ova će godina ostati za-pamćena u povijesti našeg sela. Nadamo se da zna-te na što mislimo, mislimo na našu ljepoticu - novu zgradu škole u Budrovcima. Želimo vas prvo pitati da nam ukratko kažete ne-koliko rečenica o povijesti školstva u Budrovcima? - Utemeljitelj školstva u Budrovcima je župnik Gr-đanin koji je daleke 1847. godine, osnovao školu pri Župnom uredu. Godine 1889. počinje gradnja nove škole, koja je dovršena i puštena u rad 1890. godine. U toj zgradi nastava se odvijala sve do 1956. godi-ne. Naime, tijekom 1954. godine započela je izgrad-nja nove školske zgrade te iako zgrada nikada nije potpuno dovršena, otvorena je za uporabu u škol-skoj godini 1956./1957. Od te godine i škola u Bud-rovcima, postaje osmogodišnja osnovna škola. Tije-kom narednih godina izvršen je niz radova u cilju poboljšanja higijensko zdravstvenih uvjeta rada, a u najvećoj mjeri su te radove izvršili zaposlenici škole i učenici. Tijekom 2001. godine ili točnije 05.12. započela je adaptacija, dogradnja i uvođenje central-nog grijanja u školski objekt ili školsku zgradu. Ob-zirom na građevinske radove redovna nastava izvo-dila se u prostorima nogometnog kluba do proljetnih praznika, a potom adaptacijom doma DVD-a Bud-rovci. Za potrebe škole prešlo se u navedene prosto-re. • Kada se zapravo počelo razgovarati o gradnji no-ve školske zgrade? - Prvi razgovori i dogovori oko izgradnje škole za-počeli su u proljeće 2000. godine, te je u državnom proračunu za 2001. godinu osigurano 500.000,00 kuna za izradu kompletne dokumentacije. Godine 2002. iz Ministarstva prosvjete i športa osigurano je 6.650.000,00 kuna, a 2003. godine osigurano je još dodatnih 955.000,00 kuna za dodatne radove i opre-manje škole. Građanske i obrtničke radove izvela je tvrtka "Lakolit" iz Osijeka sa svojim kooperantima, a opremanje škole izvršila je tvrtka "Libro" iz Đako-va. Nova školska godina 2003./2004. započela je u novom školskom objektu 1. rujna 2003. godine. Svečano otvorenje škole održano je 7. studenog

2003. godine u nazočnosti mještana Budrovaca, u-čenika i brojnih gostiju; potpredsjednica Vlade RH Željka Antunović, ministar prosvjete i športa dr. Vladimir Strugar, pomoćnica ministra prosvjete i športa Marija Došen, saborski zastupnik Željko Ma-lević, župan Osječko-Baranjske županije Zdravko Bosančić, predstojnik Ureda državne uprave za dru-štvene djelatnosti Franjo Zdravčević, pročelnica dr-žavnog ureda Ksenija Zbožil, gradonačelnik grada Đakova Zoran Vinković, župnik vlč. Šimo Doma-zet, bivši i sadašnji zaposlenici škole, svi ravnatelji OŠ, ravnatelj Caritasa Đakovačko-Srijemske bisku-pije vlč. Ivica Rebić. Telegram zahvale i podrške poslao je predsjednik RH gospodin Stjepan Mesić koji zbog obveza koje je imao nije mogao prisustvo-vati svečanom otvorenju. • Nešto o samom tijeku gradnje i koliko je ona tra-jala? - Radovi na školskom objektu započeli su 05. pro-sinca 2001.godine, a završili su 20. lipnja 2003. go-dine, a uporabna dozvola dobivena je 27. lipnja 2003. godine. Adaptacija i gradnja naše škole finan-cirana je iz sredstava proračuna Ministarstva pro-svjete i športa, a ukupna vrijednost svih radova iz-nosila je 8.100.000,00 kuna. Nastavak na slijedećoj stranici...

Učenice Jasmina Vladić i Kristina Kedačić vodile su razgo-vor s ravnateljem Darkom Špeharom za školski list Bud

BUD 5

Nastavak s prethodne stranice...

• Molimo vas, recite nam nekoliko rečenica o uvje-tima u kojima radi danas naša škola? - Naša škola posjeduje devet učionica s pripadaju-ćim kabinetima, dvoranom za tjelesnu zdravstvenu kulturu, sanitarnim čvorovima za učenike i nastavno osoblje te višenamjenskim prostorom. Škola je op-remljena novim namještajem za sve učionice uz pri-padajuća nastavna sredstva i pomagala (TV uređaji, DVD ili VHS uređaji, CD kasetofoni i grafoskopi, a također imamo i pianino), a školska športska dvora-na je opremljena pripadajućim spravama za izvođe-nje TZK, Također imamo i suvremeno opremljenu informatičku učionicu. Nastavni proces se odvija u jednoj smjeni, a izborna nastava i izvan-nastavne aktivnosti se nastavljaju u drugoj smjeni. • Na kraju, imate li što reći o budućnosti naše ško-le, naročito na obrazovnom i kulturnom planu? - Nadam se i vjerujem da će u ovom našem novom zdanju učenici naše škole stjecati nova znanja i vješ-tine, obrazovati se i odgajati i time doprinijeti bo-ljem životu u našem mjestu. Sada, a i u budućnosti škola je otvorena za suradnju sa svim društvenim organizacijama koje djeluju u mjestu, osobito s KUD-om Šokadija Budrovci koji svoje redovne pro-be održava u našoj školi. • Imate li još kakvu osobnu poruku za naše novi-ne?

- Na kraju našeg razgovora htio bih se zahvaliti Mjesnom odboru Budrovci, svim mještanima našeg sela, zaposlenicima naše škole, te svima koji su sud-jelovali u programu svečanog otvorenja naše nove školske zgrade. Zahvaljujem se i onim pojedincima koji su u moralnom i materijalnom smislu pomogli da se projekt otvorenja nove školske zgrade tako lijepo proslavi.

Razgovarale: Jasmina Vladić i Kristina Kedačić, 8. razred, Budrovci

Nova škola u riječi i slici... Poslovica kaže da jedna slika vrijedi više nego tisuću riječi, te vam stoga donosimo kratki fotografski osvrt na svečano otvorenje naše nove škole, kao i nekoliko fotografija same škole i rada u njoj.

Vrijedni učenici, nastavnici i mještani Bud-rovaca pripremili su tradicionalno ljubazan doček svojim gostima povodom svečanog ot-vorenja nove školske zgrade.

Da je otvorenje nove školske zgrade u Budrovcima bio značajan događaj, pokazuje i brzojav iz Ureda Predsjednika Republike Hrvatske poslan OŠ Budrov-ci, na ime ravnatelja, gosp. Darka Špehara: Poštovani gospodine Špehar, Zahvaljujemo Vam na pozivu koji ste uputili predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću u povodu svečanog otvorenja Vaše škole, koje će se odr-žati 07. studenoga 2003. godine u Budrovcima. Nažalost, moramo Vas obavijestiti da se Pred-sjednik neće moći odazvati Vašem pozivu radi unapri-jed dogovorenih državničkih obveza, no izražava Vam najljepše želje i želi Vam puno uspjeha u radu OŠ Bud-rovci. S poštovanjem...

6 BUD

Nova škola u riječi i slici

Novu školsku zgradu zajednički su svečano otvorili potpredsjednica Vlade RH Željka Antunović i minis-tar prosvjete i športa dr. Vladimir Strugar.

Budrovački župnik, vlč. Šimo Domazet, svečano je blagoslovio novu školsku zgradu i sve prisutne.

Ravnatelj škole Darko Špehar pokazao je gostima novu školsku zgradu, te školsku sportsku dvoranu.

Goste je u svojem govoru pozdravio ravnatelj škole, gospodin Darko Špehar, a učenici naše škole pripre-mili su bogat kulturno-umjetnički program za sve posjetitelje.

Uvažene goste pozdravio je i gradonačelnik Grada Đakova, gospodin Zoran Vinković.

BUD 7

Nova škola u riječi i slici

Lice nove školske zgrade s pogledom na nastavnički ulaz.

U novoj, suvremeno opremljenoj, informatičkoj učionici učenici stječu nova saznanja i vještine.

“Cijeloga života se uči” - pokazuju to i nastavnici OŠ Budrovci koji u večernjim satima pohađaju tečaj informatike.

Članovi kolektiva OŠ Budrovci za uspomenu su se fotografirali s uvaženim gostima.

Cijenjeni gosti su posjetili i novu knjižnicu u koju je privremeno bila smještena i informatička učionica.

8 BUD

DVD Budrovci

Prvi pisani dokumenti o vatrogastvu iz Kine govore da je za vladavine sjeverne dinastije Sung (960.-1126. godine) u gradovima sjeverne Kine po-stojala dobro organizirana vatrogasna služba. Tako je npr. u gradu Hangchoa na svim velikim prostori-ma postojala vatrogasna straža od 10 ljudi koji su u slučaju požara uzbunjivali građanstvo i vatrogasce drvenim instrumentima. Na taj znak izlaze vatro-gasci iz vatrogasnih spremišta, gase požar, spašava-ju robu trgovaca s tržnice. Na višekatnim tornjevi-ma postavljena je danonoćno promatračka služba, a promatrači su i obilazili svoje područje kako bi u slučaju nastanka požara mogli odmah pristupiti ga-šenju. Postrojbe su bile opremljene kablićima, sje-kirama, pilama, čakljama, vatrogasnim vozilima, ljestvama, užadi, vatrogasnim štrcaljkama, cisterna-ma s vodom i druga. Borba protiv požara bila je isključivo zadatak gradske uprave dok su građani sudjelovali u gašenju samo u slučaju velikih požara. Prvi počeci organiziranog vatrogastva u nas sežu do 1864. godine kada je osnovan prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu. Poslije Varaždina i u drugim godinama osnivaju se dobro-voljna vatrogasna društva. Tako su društva osnova-

na 1865. godine u Otočcu, 1869. u Ludbregu, 1870. u Zagrebu, 1871. u Karlovcu i Novoj Gradiški, a u Osijeku i Đakovu 1872. godine. Hrvatsko vatrogastvo osnovalo je 1876. god. svoju vrhovnu organizaciju "Hrvatsko-slovensku vatrogasnu zajednicu u Zagrebu" koja je kasnije uslijed razdiobe zemlje u oblasti morala promijeniti ime u Vatrogasna zajednica Savske Ba-novine u Zagrebu! Godine 1933. mijenja naziv u "Vatrogasni savez Kraljevine Jugoslavije".

Iz povijesti vatrogastva

Vatrogasno vozilo u sastavu DVD-a Budrovci

Osnivanje DVD-a Budrovci

Nakon što su se po okolnim mjestima već osnovala dobrovoljna vatrogasna društva, kao npr. u Satnici Đakovačkoj 1936., u Piškorevcima 1936., u Gorjanima i u Starim Mikanovcima, rodila se ide-ja i u Budrovcima. Nakon što je u siječnju 1947. godine u Budrovcima gostovala diletantska skupina DVD-a Piškorevci, pokrenuta je inicijativa za orga-niziranje jedne tako važne komutativne organizaci-je, koja bi bila spremna da u nekoj prilici stupi u akciju gašenja požara, spašavanja imovine i ljuds-kih života, kako od požara, tako i od elementarnih nepogoda. Već 26. siječnja 1947. godine u Budrov-cima je održana osnivačka skupina u prostorijama škole. Prema kazivanju još uvijek živih osnivača, kao delegati ispred Podsaveza na skupštini su bili nazočni: Stjepan Hegedušević i Mijo Kirhmajer. Osnivači DVD-a: Antun Posavčević, Bran-ko Špehar, Đuro Zdunić, Martin Ručević, Josip Kristek, Karlo Muhar, Antun Maković, Mato Kre-tonić, Luka Matovinović, Šimo Zetović, Ivan Ma-rušić, Jakob Kedačić, Stjepan Skorup, Andrija Ru-čević, Antun Jančikić, Ivo Šimunić.

Tomislav Posavčević i Stjepan Kretonić, 8. razred, Budrovci

DVD Budrovci jedno je od najaktivnijih društava u našem selu, s dugogodišnjom tradicijom. Saznaj-mo nešto više o vatrogastvu općenito, i o tome kada i kako je osnovano DVD u Budrovcima.

BUD 9

DVD Budrovci

Bud: Kako postupate kada dobijete dojavu da je izbio požar? V.S.: Kada stigne dojava treba pitati gdje gori i što gori, te ima li unesrećenih. Za dojavu požara ljudi trebaju zvati 93, a u selu postoje i naši telefonski brojevi: 833-147, 833-111, 833-103.

Bud: Koliko je otprilike potrebno da se vatrogasci skupe i da se krene na mjesto požarišta? V.S.: Kada dobijemo dojavu uključimo sirenu koja svira 90 sekundi. Najčešće se do tog vremena sku-pi pet vatrogasaca i kreće se na požarište.

Bud: Koliko je potrebno vatrogasaca da se iziđe na mjesto požarišta? V.S.: Sa tri vatrogasca već se može krenuti na po-žarište sa prvim vozilom.

Bud: Što treba učiniti kada se dođe na mjesto po-žarišta? V.S.: Kada se dođe na mjesto požarišta zapovjed-nik prvo pogleda kakav je požar i on odlučuje kako će se gasiti, odnosno s kojim sredstvima (prah, vo-da, pjena...).

Bud: Koji je dosada bio najgori požar i koliko je trebalo da se ugasi? V.S.: Najgori požar je bio kod Ilije Zdunića. Sud-jelovalo je oko 40 vatrogasaca među kojima je bilo i 17 naših vatrogasaca. Sudjelovali su još DVD Đakovo, DVD Energa i DVD Piškorevci. Bio je još jedan veliki požar prije nekoliko godina u Bud-rovačkim Vinogradima kod Stjepana Bale.

Bud: Na kojim su sve natjecanjima sudjelovali na-ši vatrogasci? V.S.: Prošle godine sudjelovali smo na natjecanju u Strizivojni gdje je bilo pet ekipa, te na županij-skom natjecanju u Osijeku i Bizovcu sa tri ekipe. Godine 2002. ekipa vatrogasne mladeži sudjelova-

Razgovor s Velimirom Slobođancem, predsjednikom

DVD-a Budrovci

la je na petom Državnom natjecanju u Puli. Bud: Koji je dosada najbolji postignuti rezultat mla-deži i seniora? V.S.: Već nekoliko godina naša mladež je među pr-va tri u Županiji, a na posljednja tri državna natjeca-nja smo imali naša tri predstavnika.

Bud: Koliko danas ima članova DVD Budrovci? V.S.: Vatrogasno društvo ima 177 članova, a od to-ga temeljnih (aktivnih) 50.

Bud: Koliko članova mora imati jedna ekipa na nat-jecanju? V.S.: Jedna ekipa na natjecanju mora imati 10 čla-nova.

Bud: Koliko se godišnje održi natjecanja? V.S.: Godišnje se održi 5 do 7 natjecanja koje posje-te naše ekipe. U Budrovcima je pokrenuto natjeca-nje pod nazivom "Kup Branimira Špehara", koje će se ove godine održati po četvrti put. Na Kup dođe 15 postrojbi. Na natjecanju se izvodi vatrogasna vje-žba uz rušenje meta vodenim mlazom. Ovo natjeca-nje pokrenuli smo s ciljem što bolje spremnosti za doček žetvene i turističke sezone. Mjesec svibanj je mjesec zaštite od požara. Svi naši vatrogasci, djeca, mladež i aktivni članovi trebaju nastojati da bude što manje nekontroliranog paljenja, kako u prirodi, tako i u domaćinstvima.

Tomislav Posavčević i Stjepan Kretonić, 8. razred, Budrovci

Ekipa DVD-a Budrovci snimljena na državnom natje-canju u Puli 2002. godine.

10 BUD

KUD “Šokadija” Budrovci

KUD “Šokadija” Budrovci

Svake godine u Budrovcima održava se tradicional-na manifestacija "U Budrovci na nedilju bilu!" Uz domaćina, kulturno umjetničkog društva "Šokadija" Budrovci, nastupili su i prijatelji iz dru-gih sela: Bogdanovaca, Komletinaca, Semeljaca, Ke-šinaca i Bickog sela. Koliko je taj dan značajan Bud-rovcima i kako članovi KUD-a napreduju najbolje će nam ispričati predsjednik KUD-a, gospodin Želj-ko Vurm.

Bud: Koliko skupina ima KUD "Šokadija" Budrovci? Ž.V.: Ima dječju folklornu skupinu koju vodi Lidija Zeto-vić, srednju folklornu skupinu koju vodi Marija Hrkač, stariju folklornu skupinu vodi Marko Slobođanac. Ja vo-dim tamburašku skupinu i pjevačku skupinu pučkog crk-venog pjevanja. Bud: Kakav je uspjeh KUD postigao tijekom vašeg pred-sjedništva? Ž.V.: Uspostavili smo suradnju s Gradišćanskim Hrvati-ma, i u zadnje vrijeme i s Hrvatima iz Sonte. To znači da se bavimo međunarodnom suradnjom. Povećao se broj članova, broj nastupa, a pokrenuli smo i pučko pjevanje. Prije je društvo imalo samo jednu skupinu, no sada ih ima više. Bud: Prvi nastup KUD-a ove godine bio je za "Nedilju bilu". Možete li nam reći nešto više o tom danu? Ž.V.: "Nedilja bila" održava se već 9 godina. Svake godi-ne za MLADI USKRS ili BILU NEDILJU. To je susret folklornih društava iz okolice i susjednih županija. Bud: Koje ste goste pozvali ove godine? Ž.V.: Ove godine smo pozvali za pučko crkveno pjevanje skupine iz Bogdanovaca, Komletinaca i Semeljaca, a za folklorni program iz Kešinaca i Bickog sela. Bud: U ovogodišnji program uveli ste i reviju starih noš-nja i frizura koje su nosile naše bake? Ž.V.: To smo napravili s ciljem pokazivanja budrovačkih narodnih nošnji, oglavlja i frizura koja se zove "Lisa" prema fotografiji staroj oko 100 godina. Bud: Jeste li zadovoljni odazivom publike? Ž.V.: Da, zadovoljan sam. Publike je bilo jako puno. Bud: Možete li nam reći koji nastupi KUD-a slijede? Ž.V.: Sljedeći nastup nam je gostovanje na državnoj smotri folklora u Metkoviću i Dubrovniku. Ta se smotra ove godine održava dvadeseti put pod nazivom "Na Nere-tvu mjesečina pala". Osim ovog programa imamo regio-nalnu smotru u Velikoj 30. svibnja. Osvojivši 2. mjesto u Semeljcima stekli smo pravo nastupa na "Đakovačkim vezovima", ali i sudjelovanje na važnim smotrama diljem Hrvatske. Imamo međunarodnu smotru folklora u Zagre-bu u srpnju, gdje predstavljamo Đakovštinu, Osječko-Baranjsku županiju i dio istočne Hrvatske. U planu je i odlazak u Austriju k našim prijateljima, folklornoj skupi-ni "Hajdenjaka" (Gradišće). Pozvani smo u Sontu na dru-ženje s njihovim društvom, Kulturnom prosvjetnom zaje-dnicom Hrvata "Šokadija" Sonta, i druge nastupe koji budu mogući. Na vezovima, osim folklora imamo i nas-tup pučkih crkvenih pjesama. Uspjeh društava se ogledao u nastupima. Nastavak na idućoj stranici...

Gospodin Željko Vurm, predsjednik KUD-a “Šokadija” Budrovci

Bud: Koliko ste godina predsjednik KUD-a? Ž.V.: Prije 20 godina počeo sam raditi u KUD-u "Šokadija" Budrovci. U ovoj postavi 1977. god. imali smo tamburaški sastav. Bio sam predsjednik KUD-a od 1983. do 1993. god.,a nakon toga odlazim u Njemačku. Vratio sam se i već tri godine radim kao predsjednik. Bud: Koliko vam je taj posao zahtjevan i koliko vam oduzima vremena? Ž.V.: Posao je zahtjevan u vrijeme većih nastupa, te oduzima relativno puno vremena. Bud: Kakva je suradnja u KUD-u? Ž.V.: Suradnja je dobra što se tiče članova, no potrebno je više druženja, pa zato ponekad organiziramo izlet ili veselicu.

BUD 11

KUD “Šokadija” Budrovci

Folklorna skupina KUD-a “Šokadija” Budrovci

Nastavak s prethodne stranice...

Bud: Čuli smo da ste otvorili i školu za mlade tambura-še? Koliko za sada ima članova? Ž.V.: Škola za tamburaše djeluje od 1. ožujka i okuplja 12 mladih tamburaša. U tijeku je stjecanje osnovne glaz-bene pismenosti i sviranje na tamburama na početnom stupnju. Bud: Možete li procijeniti budućnost KUD-a? Ž.V.: Budućnost KUD-a osigurava stalni rad svih člano-va, dobar rad upravnog odbora, suradnja sa srodnim dru-štvima i organizacijama u mjestu i šire, zatim obuka no-vih članova, etnografska i muzikološka istraživanja. Za budućnost je važan marketinški pristup – prezentacija KUD-a u širim razmjerima putem tiska, radija i televizi-je, te Interneta. Zato imamo svoj prostor na budrovačkoj web stranici gdje redovito prezentiramo rezultate rada KUD-a.

Bud: Hvala vam što ste odvojili malo vremena za odgo-varanje na naša pitanja. Nadamo se da nismo bile napor-ne. Želimo vam daljnje uspjehe u vašem budućem radu i radu vaših članova KUD-a "Šokadija" Budrovci. Ž.V.: Nema na čemu, i niste bile naporne. PORUKA: Pozivam sve zainteresirane, koji mogu ple-sati, pjevati ili žele na bilo koji način doprinijeti radu društva, da se uključe u aktivnost neke od skupina ili određene skupine koja ih zanima, a društvo djeluje u prostorijama Osnovne škole Budrovci.

Sa željom da daljnji rad KUD-a bude uspješan sa što više nastupa i što većim brojem članova, oprostili smo se od gospodina Željka Vurma, i zahvalili mu na razgo-voru.

Intervju vodile: Nikolina Hrkač i Tamara Đuđik 8. razred, Budrovci

Članovi KUD-a “Šokadija” na dubrovačkom Stradunu

12 BUD

Iz stare škrinje

Vrijeme prije Uskrsa zovemo Korizma. U Korizmi su snaše i "đevojke" nosile štofane suknje i mara-me, a za to vrijeme nije bilo zabave već su se igrali žabe-labe, vije, pekli pucavice i beleventi ili račan-ke. Prva priprema za Uskrs kod naših starih bila je Čis-ta srijeda. Tada počinje post i nemrs, te pranje i o-kuhavanje suđa. Suđe se tada pralo u pepelu i ribalo polukom. U četvrtak su se jeli ostaci hrane od pok-lada, jer se drugo nije imalo. Svaki petak se obave-zno išlo na Križni put. Kada je post, jeli su samo kruh i pili vodu. Idućih tjedana su nastavljali čistiti kuću i obavljali sve pripreme za Uskrs, npr. Iskuha-vali su rublje i krevetninu, neke su enklale salvete za krpice koje će nositi na posvetu jela. Nedjelja prije Uskrsa, bila je kao i sada, Cvjetnica. Tada su se umivali u cvijeću da budu svježi i ljepši. Nakon Cvjetnice dolazi Veliki tjedan. Na Veliki četvrtak išli su u kalendaru na misu gdje je biskup svećeni-cima prao noge i blagoslivljao ulje. Na Veliki petak dopodne išli su obavezno u crkvu, a popodne šarali jaja. Jaja su se farbala tako što su prvo prokuhali ljusku od luka da dobiju zavidno, smeđe-zlatnu bo-ju. U jednu najlonsku čarapu stavili su jaje i list tra-

ve, najčešće djeteline, te sve to zajedno stavili u vodu s korom luka. Na jajima se ofarba onaj dio na kojem nije bilo trave. Neki su pak otapali vosak i pisali po jajima, pa su se ta jaja nazvala pisanice ili pisano jaje. Na Veliku subotu su pripremali granu - grančice koje su bile posvećene na Cvjetnicu, da ih skuhaju sa šunkom. U subotu se sve još jednom o-čistilo, isprašile slamarice, perine, oribali podovi tako da za Uskrs bude sve čisto i svježe. Navečer se išlo na Uskrsnuće u Đakovo. Kad su se vratili s mi-se snaše su spremale korpicu za jutro. Na sam dan Uskrsa "đevojke" su uranile i nosile hranu na pos-vetu. Tada se gledalo koja ima najljepšu salvetu. Ukućani su jedva čekali doručak da se najedu šun-ke, jaja, kulina, kobasice, bijelog i crvenog luka…, jer su cijelu Korizmu postili. Na Uskrs je crkva bila najljepše okićena cvijećem, a "đevojke" i snaše bile su obučene u najljepše što su imale, da se vidi koja je bogata. One malo bogatije imale su reklje i zlatne rubine, a neke i svilene bluze i pregače. Cure su kosu češljale u cupove, a snaše u guste šamije - zla-tare. Od Uskrsa do Mlade nedilje nosila se bjelina pa je Mlada nedilja u Budrovcima dobila ime i Bila nedilja, a obilježavaju je posebnim narodnim pjeva-njem i smotrama folklora.

Matilda Ručević, 8. razred, Budrovci

Budrovci

Budrovci puni ste sokaka - lipi’ cura, snaša i momaka.

Puni pjesme i zlatnih dukata i bećara curi oko vrata.

Budrovačko, 'ajd' povedi kolo -

kroz sokake, svuda naokolo. I u kolo i mene povedi,

neka cilo selo - u nas gledi.

Ivana Perić, 6. razred

Uskršnji običaji

“Uskršnji zec” - Filip Posavčević, 2. razred, Budrovci

U rubrici “Iz stare škrinje” donosimo vam teme vezane uz tradicionalne običaje koji su se više ili manje očuvali u našem selu. Saznajmo malo više o tome kako je bilo nekad...

BUD 13

Iz stare škrinje

Običaji s vjenčanja

BUD: S koliko su godina djevojke bile zrele za udaju? BAKA: Sa 17 ili 18 godina, a i starije.

BUD: S koliko su godina momci bili zreli za ženidbu? BAKA: Sa 17 ili 18 godina, ali i prije vojske.

BUD: Kako su momci prosili djevojke? BAKA: Dođe u kuću i kaže da je došao prositi "đevojku". Roditelji pitaju da li mu se ona sviđa. On kaže: "Ja ju volim i uzet ću ju, ne može se udati za dru-goga jer ju ja prosim". Roditelji dovedu "đevojku" i po-činju pripreme za svatove. Kada momak prosi "đevojku", jede se kulin.

BUD: Kako su izgledale zaruke? BAKA: Na zaruke dođu njegovi roditelji i donesu prste-nje i ogrlicu. Dođu kumovi, prijatelji prijateljice. "Đevojka" i momak pruže jedno drugom ruku i stave prstenje. Roditelji i ostala rodbina im čestitaju. Jeli su juhu, meso, kolače itd.

BUD: Koliko dugo se pripremaju svatovi? BAKA: Oko dva mjeseca.

BUD: Što je mlada imala na sebi? BAKA: Na glavi je imala vijenac, cvijeće i šlajer. Na sebi je imala bijelu haljinu i cipele. Svekrva kupi sve stvari za mladu. Morala se spremiti do izlaska sunca, jer

ju svećenik inače neće vjenčati.

BUD: A mladoženja? BAKA: Imao je odijelo u bilo kojoj boji.

BUD: Što je mlada nosila kao miraz? BAKA: Sobu i namještaj.

BUD: Koliko je bilo uzvanika? BAKA: Oko 120 do 200 ljudi, a negdje i više.

BUD: Kako je izgledao ćavo? BAKA: Imao je košulju, prsluk, opanke, trobojnicu, torbu i čavr-gu. U torbu stavi rakije jedan

polič. Svekrva sveže na čavrgu jedan šokački otarčić.

BUD: Kupovanje mlade? BAKA: Dođu djeverovi i poga-đaju se za koliko novaca će se mlada prodati. Prvo dođe jedna, a djeverovi kažu: "To nije ona, mi nju ne poznamo". Dođe dru-ga, ali oni opet kažu: "Ona nije lijepa". Kada dođe prava mlada oni kažu: "To je ona!". I onda ju odvode do mladoženje.

BUD: Što bude kod nje? BAKA: Kod mlade bude podnevni ručak, onda se daruje mladu. Ona traži blagoslov i oprašta se od svojih rodite-lja. Kod nje bude kitnja cvijeća i davanje peškira. Onda se ide na vjenčanje. Poslije vjenčanja svećenik im prvi čestita, pa onda roditelji i ostala rodbina.

BUD: Što bude poslije vjenčanja? BAKA: Kad se dolazi u salu budu dvije žene na vratima i drže jedan štap i kupe salu, koja se mora platiti da bi se ušlo. Dolazi kumstvo i donose hranu, prase i torte. Jede se sve po redu. Djeverovi čuvaju mladu da joj netko ne bi ukrao cipelu. Ako joj ukradu, djeverovi moraju platiti da bi se cipela vratila.

BUD: Kako izgleda prikazivanje? BAKA: Oko ponoći čavo najavi prikazivanje. Ide se re-dom i on govori od koga je što i što je donijeto.

BUD: Ples s mladom? BAKA: Prvo njih dvoje plešu, pa roditelji, kumovi, pri-jatelji i ostala rodbina. Kada ples završi mlada baci buke-tu i oni bježe. Na vratima ih dočekaju kuharice i mlado-ženji stave korpicu na glavu. Kada dođu kući, uzov na-vuče na vrata pluh, zubaču, ornice i oni preko toga pređu i dolaze u salu.

BUD: Kako završavaju svatovi? BAKA: Kada dođu u salu, "đevojka" dobiva peškir i la-vor, te umiva svatove koji su tamo ostali. Oni bacaju no-vac u vodu. Bude doručak i onda se razilazi.

Anita Ručević, 7. razred, Budrovci Crtež: Tomislav Posavčević, 8. razred, Budrovci

Crtež: Tomislav Živković, 8. razred, Budrovci

Ovaj prilog govori o starim običajima vjenčanja, a razgovor sam obavila sa svojom bakom Anom.

14 BUD

Povijesni kutak

Godine 1212. ambiciozno su pokrenuta dva neo-bična dječja Križarska pohoda u Francuskoj i Njemač-koj. Prvu skupinu dječjih "križara" predvodio je 12-godišnji dječak Stjepan u Francuskoj. U Parizu, Stjepan je prikupio oko 9.000 djece, a pridružuju mu se svećeni-ci, javne žene, te skitnice. Djeci je pričao kako je u bo-žanskoj objavi obećano da se pred dječjim "križarima" Sredozemno more razdvaja i da će ih anđeli otpratiti u Palestinu, gdje će im se nevjernici bez borbe predati. U Marseille je navodno krenulo oko 30.000 "križara" od kojih su neki imali samo pet godina. Djeca su bila uvjerena u pobjedu. Bahato su uzvikivali da će

uspjeti u onome što vojnici nisu učinili - osloboditi Kris-tov grob. Ljudi su ih ohrabrivali i davali im pomoć. U-natoč pomoći djeca su gladovala. Kada su dospjeli u grad, more se nije razdvajalo te su djeca bila razočarana, ali se nisu predala. Od dvojice imućnih, ali nepoštenih trgovaca, s čudnim imenima Hugh Željezni i Wiliam Svinja dobivaju brodove. Na početku putovanja, odmah dva broda doživljavaju nesreću. Preostali brodovi stižu u Alžir, gdje djecu odvode u ropstvo. Tako je pohod imao neslavan i tragičan kraj. Drugu skupinu dječaka predvodio je 10-godišnji Nikola iz Kolna. Uspijeva skupiti 20.000 sljedbenika, od šest godina do punoljetnosti. Ti dječaci su također željeli doći u Svetu Zemlju, no ni njihov pokret nije ostvaren. Mnogi "križari" su poginuli, a sudbina njihovog vođe Nikole nije poznata.

Marijana Župan, 7. razred, Budrovci

Dječji Križarski pohod

Opći potop - mit ili stvarnost Na satu vjeronauka vjerojatno ste čuli o općem potopu, ili ste možda pročitali u Bibliji. A u Bibliji stoji kako se katastrofalni potop dogo-dio prije otprilike 7500 godina, kao kazna za ljudske grijehe. Potop je preživio samo jedan pravednik, Noa, sa svojom obitelji i predstavni-cima životinjskih vrsta. Vjerujete li da je to sa-mo biblijski mit ili se zaista dogodilo? Posljednja dva desetljeća donijela su brojne teorije i istraživanja na temu općeg potopa. Kako o općem potopu postoje različiti zapisi (Ep o Gilga-mešu) i znanstvenici su razvili različite teorije. Mi vam donosimo dvije najzanimljivije. Prva teorija, kao mjesto potopa, navodi Sre-dozemno more. U geološkoj prošlosti (prije otprili-ke 10 milijuna godina) Sredozemno je more bilo kopno. Kroz Gibraltarski prolaz prodrle su vode Atlantika i polako počele plaviti Sredozemno kop-no. Dok se nisu izjednačile vode Atlantika i Sredo-zemnog mora, na Gibraltaru je postajao veliki slap. Međutim, znanstvenici su odbacili Sredozemno more kao mjesto općeg potopa, jer prije 7500 godi-na na Zemlji nije bilo razvijene kulture, kakvu opi-suje Biblija. Teorija o Sredozemlju kao pustinji ko-ja se napunila vodom iz Atlantika, ne stoji na čvrs-tim temeljima. Walter Pitman i William Ryan, američki

geolozi sudjelovali su u proučavanjima Sredozem-nog mora. Pokušali su pronaći mjesto na širem sre-dozemnom prostoru koje bi odgovaralo opisima biblijskog potopa, a moglo je biti poplavljeno pro-dorom vode iz Atlantika. Logičan izbor je bio Crno more. Pretpostavili su da je nakon posljednjeg lede-nog doba, došlo do spuštanja razine svjetskih mora. Crno more je ostalo odvojeno od Sredozemlja. U dolinama Crnog mora, prema njihovim pretpostav-kama, živjelo je brojno pučanstvo. Završetkom le-denog doba, podigla se razina svih mora, pa i Sre-dozemnog, koje je prodrlo u dolinu Crnog mora i uzrokovalo katastrofalne poplave. Drugi znanstvenici nisu vjerovali Pitmano-voj i Ryanovoj teoriji, što je dovelo do novog opse-žnog istraživanja na lokacijama Mramornog i Egej-skog mora. Istraživanjima morskog dna, došli su do spoznaje da je Crno more bilo golemo slatko jeze-ro, uz čije su obale postojali povoljni uvjeti za ži-vot. Prodorom Sredozemnog mora, razina Crnog mora podigla se za desetak metara. Znanstvenici još nisu sa sigurnošću odgovo-rili na pitanje o mjestu biblijskog potopa, no samo mjesto ni nije toliko važno. Važnije je proučavanje davne prošlosti, ljudi i običaja, za što smo i vas na-dam se, ovim člankom uspjeli zainteresirati.

Tanja Kolić, 7. razred, Budrovci

Dječji križarski pohod jedna je od najbizarnijih po-java u povijesti. Tko su bili ta djeca-križari i zašto su otišli na pohod? Što se s njima dogodilo? Saznajmo...

BUD 15

Povijesni kutak

Vjekovna slava Troje Homer je u Ilijadi napisao da se Troja nalazi blizu morskoga tjesnaca Helesponta (Dardanela), i da se s njezine jugoistočne strane uzdizala planina Ida, uzvisina Samotraka, rijeka Skamandar i pritoka Simoj, a da su uz obalu bili otoci Tened i Imbro. Prvi su putnici otkrili da se Troja, prema Homeru, nalazila na mjestu današnje Troade, sjeverozapadni dio Male Azije, južno od Dardanela. Na tom je mjestu, u helenističko i rimsko doba postojao grad Novi Ilij, čiji su stanovnici vjerovali da žive u neka-dašnjoj Troji. Lisimah, jedan od Aleksandrovih na-sljednika, dao je obnoviti grad i u njemu sagraditi Atenin hram, a Gaj Julije Cezar i August su također štovali Novi Ilij kao mjesto nekadašnje veličine, zbog vjerovanja da je Eneja - praotac Rimljana - bio izbjeglica iz Troje. Predaje o nekadašnjoj Troji su se ponovno pojavile u razdoblju renesanse (14.-16. st.), a tadaš-nje je putnike privlačila upravo zbog Homerovih spjevova. Putnici iz 16. i 17. stoljeća su mogli vid-jeti ruševine, za koje su stanovnici tvrdili da su os-taci Troje, no one se nisu poklapali s ostacima No-vog Ilija, koji više nije privlačio nekadašnju pozor-nost. Dugo su se ostacima Troje smatrali svodovi rimskih kupki u Aleksandriji Troadi, jer je legenda o Troji ionako već bila iskićena. Englez Robert Wood je u 18. stoljeću podrobno proučavao Troju - bez iskapanja. Premda nije odredio točan položaj Troje, njegov rad je utjecao na ostale istraživače. Francuz J. B. Chevalier je mislio da se Troja nalazi-la na brežuljku Bunarbasiju, a Englez Edward Clar-ke, na sjevernijem brežuljku, Hisarliku, dok su neki još uvijek sumnjali u postojanje Troje. Opsežna is-kapanja Troje su izvodili braća, Frank i Frederick Calvert. Fredericka nije napustilo uvjerenje da se Troja nalazila na Burnabasiju, no Frank je započeo iskapanja na Hisarliku, ali je morao napustiti istra-živanje zbog novčanih teškoća. Tada dolazi Heinrich Schliemann. Rodio se 6. siječnja 1822. u njemačkom gradu Neubukowu, u obitelji luteranskog župnika. Njegova zanesenost Trojom potječe još iz djetinjstva kad je prvi put, s devet godina, ugledao Troju u plamenu, no arheolo-

gijom se počeo baviti od svoje 36. godine. Budući da se prije toga bavio pretežno trgovinom (i time se obogatio), u želji da se obrazuje, posjetio je Grčku, Skandinaviju, Italiju, Njemačku, Siriju, Indiju, Ki-nu i Japan, te naučio ruski, starogrčki i novogrčki. Godine 1868. odlazi u Malu Aziju, susreće Franka Calverta, te sljedeće godine u svojoj knjizi "Itaka, Peloponez i Troja" objavljuje da je mjesto nekadaš-nje Troje - Hisarlik. Godine 1873. je otkrio utvrde, ostatke prastaroga grada, i veliku količinu zlatnoga nakita. Bio je uvjeren da je pronašao Troju i Prija-movo blago. Potkraj života, Heinrich Schliemann je patio od uhobolje, a 25. prosinca 1890. se samo srušio na trgu u Napulju. Zadužio je svjetsku zna-nost istraživanjima o Troji i Mikeni, a zamalo je otkrio i Kretsku kulturu.

Heinrich Schliemann (1822.—1890.)

Prijamovo blago naziv je za veliku zbirku dragocje-nosti. U toj su se zbirci, tj. u velikome srebrnom ću-pu, nalazili zlatni ukrasi, 6 narukvica, 60 naušnica ili obruča za kosu i gotovo 9000 zrnaca s ogrlica. Hein-rich je to blago 1880. godine darovao Njemačkoj. Kad je 1945. godine sovjetska vojska osvojila Berlin, zlato je zaplijenjeno. Vjerovalo se da je Prijamovo blago izgubljeno, dok 1991. godine, dva kustosa mu-zeja "Puškin" nisu objavila da su u podrumu muzeja pronašli blago. Nakon dvije godine, uprava muzeja i ruska vlada su priznali da se zaista radi o Prijamo-vom blagu.

Prijamovo blago

Priredila: Viktorija Đuđik, 7. razred, Budrovci Izvor: časopis Meridijani

Svi smo barem jednom čuli neku od priča o legendarnoj Troji. Tijekom godina, javljale su se razne priče o tome gdje se Troja zapravo nalazila prije svoje propasti. Čak ni danas, u doba uznapredovale tehnologije, još uvijek ne znamo pravu istinu. Slijede neke činjenice o slavnome gradu kojeg je opjevao Homer...

16 BUD

Naši maturanti

Bud: Tvoj prvi korak u budućnosti i zašto?

Marija A. → upisati ekonomsku, smat-ram da u gimnaziji ima previše štrebera pa im ne treba još jedan Suzana D. → upisati fito-farmaceutsku, zato što mi se sviđa Ljubica D. → upisati gimnaziju, zato što želim nakon srednje nastaviti školovanje Tamara Đ. → upisati medicinsku, zato što mi se sviđa Andrea G. → upisati ekonomsku, jer mi se to čini najbolji izbor Nikolina H. → upisati ekonomsku ili medicinsku, ne znam zašto Dario K. → upisati kuhara, sviđa mi se Kristina K. → dvoumim se još Stjepan K. → upisati za elektroinstalate-ra, sviđa mi se Melita L. → upisati za krojačicu, to mi se najviše sviđa i imam volje za to

Suzana L. → upisati frizersku, zato što to volim raditi Željka M. → upisati frizersku, sviđa mi se taj posao Igor M. → upisati kuhara, reda radi Jakob M. → upisati elektroničara, eto tako Ljubica P. → upisati za medicinsku ses-tru, volim to Tomislav P. → upisati za mlinara

Matilda R. → upisati gimnaziju, zato jer želim dobro zarađivati, a ništa ne raditi Jasmina V. → upisati ekonomsku Ivo V. → upisati ekonomsku, zato Marko Z. → upisati instalatera grijanja i klimatizacije Tomislav Ž. → upisati elektroničara-mehaničara

Bud: Što smatraš uzrokom svoga us-pjeha?

Marija A. → to što se mogu prisiliti na učenje Suzana D. → učenje, koncentracija na satu i vjera u Boga Tamara Đ. → redovito učenje Andrea G. → upornost moje mame Nikolina H. → redovito učenje Dario K. → lijenost Kristina K. → iskreno, ne učenje Stjepan K. → ne učenje Melita L. → potpora drugih Suzana L. → nisam postigla neki uspjeh Željka M. → nemam pojma Igor M. → ništa Jakob M. → nama toga Ljubica P. → učenje, učenje, učenje, upornost i volju Tomislav P. → redovit nerad Matilda R. → upornost, slušanje na satu,

vjera u Boga i ostvarivanje snova Jasmina V. → učenje Ivo V. → učenje Marko Z. → neodlazak na popravne Tomislav Ž. → učenje

Bud: Najbolji predmet i zašto?

Marija A. → povijest, zanima me povi-jest naših predaka Suzana D. → njemački, ide mi i zabavan je Ljubica D. → povijest, zanima me što se događalo dok mene još nije bilo Tamara Đ. → povijest, zanimljivo je Andrea G. → njemački, volim jezike Nikolina H. → likovni, ne moram učiti Dario K. → vjeronauk i TZK - dobri profesori Kristina K. → kemija i biologija Stjepan K. → glazbeni, slušamo opere Melita L. → matematika, volim računati Suzana L. → tehnički (to nikad ne učim) Željka M. → tjelesni Igor M. → zemljopis - zanimljivo je Jakob M. → vjeronauk Ljubica P. → njemački, njega znam i bez štrebanja

Tomislav P. → tjelesni, volim sport

Razred koji nas napušta I ove godine, kao i svake, osmi razred napušta ovu školu i odlazi u novi svijet. Što misle o svom dosadašnjem školovanju i kako vide svoj novi svijet govore nam ovogodišnji mali maturanti.

Marija Antunović Život bez žvakaćih guma bio bi nezamisliv!

Danijel Brodilo Najbolji

nogometaš u razredu.

Suzana

Damjanović Najpreciznija

osoba u razredu.

Ljubica Dubravac Optimistično gleda na svijet.

17 BUD

Naši maturanti

Matilda R. → likovni, mogu iznijeti svo-je mišljenje i maštu na običnom listu papira Jasmina V. → zemljopis, sviđa mi se Ivo V. → njemački Marko Z. → tjelesni, nema pisanja Tomislav Ž. → likovni, lagan je

Bud: Najbolja knjiga koju si pročitao/la u ovih osam godina?

Marija A. → pa, Romeo & Julija Suzana D. → Kristalna zvijezda Ljubica D. → Svi me vole, samo tata ne Tamara Đ. → Kći Lotršćaka, Marije Jurić Zagorke Andrea G. → Kod kuće je najbolje Nikolina H. → Starac i more Dario K. → Starac i more Kristina K. → Telegrafske basne Stjepan K. → Crvenkapica Melita L. → Blizanke Suzana L. → Romeo & Julija Željka M. → nijedna

Igor M. → Galeb Jonathan Livingston Jakob M. → nema toga Ljubica P. → Duga Tomislav P. → Starac i more Matilda R. → Blizanke, definitivno Jasmina V. → Starac i more

Marko Z. → Pustolovine Toma Sawyera Tomislav Ž. → Starac i more

Bud: Najveća glupost koju si napravio/la u novoj školi?

Marija A. → ušla u nju Suzana D. → nemam pojma Ljubica D. → ne postoji, radim samo dobra djela Tamara Đ. → žvakala žvaku pod satom Andrea G. → ne mogu se sjetiti ni jedne Nikolina H. → ne radim gluposti Dario K. → nema toga Kristina K. → stavila učiteljici prst u kavu

Stjepan K. → bacao avione kroz prozor Melita L. → za sad još ni jednu Suzana L. → prepisivala pod testom Željka M. → sprijateljila se s nekim oso-bama Igor M. → prepisivao pod testom Jakob M. → nisam pravio gluposti Ljubica P. → javila se matematiku Tomislav P. → nisam stvarao gluposti Matilda R. → nisam od onih koji rade gluposti Jasmina V. → nisam ni jednu napravila Ivo V. → ima svašta Marko Z. → ne mogu se sjetiti

Tomislav Ž. → bacao avione kroz pro-zor

Bud: Najteže će ti se biti rastati od?

Marija A. → od novih stolica Suzana D. → svih jednako Ljubica D. → od svih podjednako Tamara Đ. → Marije Andrea G. → od cijelog razreda podjed-nako Nikolina H. → cijelog razreda i nove škole

Dario K. → Bubija Kristina K. → Marije Stjepan K. → Pose Melita L. → najboljih prijatelja i prijate-ljica u razredu i naravno učitelja Suzana L. → cijelog razreda Željka M. → Suze Igor M. → ničeg Jakob M. → Pose Ljubica P. → cijelog razreda Tomislav P. → Jakoba, Stipe i Ive Matilda R. → Kristine K., od naše tajni-ce Janje Slobođanac i njezinih savjeta Jasmina V. → od cijelog razreda Ivo V. → Tomislava Ž. Marko Z. → cijelog razreda Tomislav Ž. → Ive (susjeda iz klupe)

Tamara Đuđik Najnježnija u razredu.

Andrea Gomboš Najzrelije razmišlja.

Nikolina

Hrkač Najbolja

pjevačica u razredu.

Kristina Kedačić Lijek protiv dosade.

Dario Kedačić Autoritet svim dečkima u razredu.

Stjepan Kretonić Najzgodniji dečko u razredu.

Naši maturanti

18 BUD

Bud: Najsimpatičniji/ja dečko/cura u razredu?

Marija A. → takav se još nije rodio Suzana D. → nijedan Ljubica D. → Igor (stalno radi gluposti) Tamara Đ. → Stjepan (dobar frend, sla-dak, zanimljiv) Andrea G. → svi su isti Nikolina H. → Brodilo, zabavan je Dario K. → Nikolina Hrkač Kristina K. → Marko Z. Stjepan K. → Ljubica D. Melita L. → Danijel Brodilo Suzana L. → Brodilo Željka M. → nitko Igor M. → Matilda Jakob M. → Nina Ljubica P. → Igor Tomislav P. → nema takve Matilda R. → Danijel B. (Beckham) Jasmina V. → nitko Ivo V. → Matilda Marko Z. → sve su zabavne Tomislav Ž. → Matilda

Bud: Najbolji nastavnik/ca?

Marija A. → Juka, zato što je Hercego-vac i Jasminka, zato što nam poslije nje-zinog sata nešto i ostane u glavi

Suzana D. → Ivan Jukić, zabavan je i nije strog, te Jasminka G., dobro predaje Ljubica D. → Ivan Jukić, razbija dosadu i Ljiljana Medved jer realno gleda na svijet Tamara Đ. → Heidi Teer, dobro nauči i Ivana Basa, strog, kako i treba biti Andrea G. → Heidi Teer, jednostavno je najbolja i Ivan Jukić, najzabavniji

Nikolina H. → Tišma i Željka M. Dario K. → Heidi, zato što je dobra i Jukić Kristina K. → svi su dobri, a pogotovo Ljiljana Stjepan K. → Jukić i Jasminka Melita L. → Basa - zna objašnjavati i Heidi - zanimljiva je Suzana L. → Jukić i Željka Željka M. → Željka i Jukić Igor M. → Heidi i Basa Jakob M. → Basa i Željka Ljubica P. → Heidi - zanimljiva je Tomislav P. → Heidi i Juka

Matilda R. → Heidi - moj uzor, i Jukić - pod njegovim satom nikad nije dosadno Jasmina V. → Ljiljana i Jukić Ivo V. → Željka i Basa Marko Z. → Tišma i Heidi Tomislav Ž. → Željka i Basa

Bud: Poruka učiteljima!?

Marija A. → budite i dalje tako strpljivi kao i s nama Suzana D. → ostanite kakvi jeste Ljubica D. → ne dopustite da vas učeni-ci izbace iz takta Tamara Đ. → neki bi se mogli popraviti, bili ste jako dobri, žao mi je što se rasta-jemo Andrea G. → izgradite bolji odnos s učenicima Nikolina H. → hvala na znanju koje ste nam dali Dario K. → budite stroži Kristina K. → promijenite testove i ne vjerujte učenicima Stjepan K. → ne budite strogi Melita L. → nastavite samo tako i dalje Suzana L. → budite stroži Željka M. → nemojte se derati - štedite glasnice Igor M. → nemojte biti živčani i nervoz-ni Jakob M. → budite stroži Ljubica P. → malo ohladite Tomislav P. → ne budite strogi Matilda R. → budite takvi kakvi jeste, nemojte nam zamjerit ako smo vam u prevelikoj dozi "trošili" živce

Suzana Labak

Ne poznaje laži.

Željka Matijevac Hrabra u boju.

Melita Labak

Najmarljivija u razredu.

Igor Mijić Hodajuća enciklopedija kad su šale u pitanju.

Jakob Muhar Glavni školski rapper.

Ljubica Pavić Jedina koja redovito uči.

19 BUD

Naši maturanti

Bud: Da bi čovjek uspio u budućnosti kakav mora biti?

Marija A. → uporan i samo uporan Suzana D. → uporan Ljubica D. → iskren, uporan i mora ima-ti svoj cilj Tamara Đ. → mora biti uporan i znati što želi Andrea G. → mora imati svoj cilj Nikolina H. → pametan, razuman i mu-dar Dario K. → uporan Kristina K. → nimalo pošten, varati kog stigne Stjepan K. → lijen (smijeh) Melita L. → mora imati volju, nadu i mora vjerovati u sebe Suzana L. → mora imati sreće Željka M. → pametan

Igor M. → vrijedan i pametan Jakob M. → pošten

Ljubica P. → pošten, uporan, imati volju i cilj u životu Tomislav P. → pošten Matilda R. → vrijedan, mora imati vjere u sebe Jasmina V. → pametan Ivo V. → vrijedan

Marko Z. → uporan Tomislav Ž. → uporan

Bud: Poruka budućim osmašima?

Marija A. → samo hrabro naprijed Suzana D. → učite tako da možete upi-sati školu koju želite Ljubica D. → ozbiljno o ocjenama, život nije šala Tamara Đ. → samo naprijed, budite u-porni i postignite što želite

Andrea G. → samo naprijed Nikolina H. → ostanite kakvi ste i bili Dario K. → sve najbolje i nemojte puno učiti

Kristina K. → morate varati da biste uspjeli Stjepan K. → nema takvo što od mene Melita L. → pazite na satu i redovito učite Suzana L. → daj odrastite Željka M. → učite, a ne kao ja Igor M. → ne prepisujte testove pod matematikom Jakob M. → ništa posebno Ljubica P. → učit, učite i učite Tomislav P. → učite i ne šarajte po klu-pama Matilda R. → ljudi, nemojte se zezat, učite, trebat će vam Jasmina V. → potrudite se da budete bolji od nas Ivo V. → odrastite Marko Z. → nemam poruke Tomislav Ž. → učite i odrastite

Tomislav Posavčević Živi od smijeha.

Jasmina Vladić Najbolja sportašica.

Marko Zdunić Hodajući atlas.

Tomislav Živković Osigurana budućnost karikaturama.

Matilda Ručević Spaja nespojivo.

Ivo Vučković Najmirniji u razredu.

Kraj je došao… Dvadeset i dvoje učenika… Bili su kao braća i sestre, nakon osam godina rastaju se… Svatko će krenuti svojim putem… Svatko od njih na svoju stranu… Sudbina ih razdvaja, ali u srcu osta-je spomen… Spomen na njih… Spomen na život… Odlaze sada, nije lako, put dug pred njima je! Rekli su sve o svojim školskim danima i planovima za budućnost, ali nešto će ostati svakome od njih duboko u srcu… Ruke prijateljstva… Ta slika nikada neće izblijediti… Taj plamen će vječno gorjeti, pa čak i onda kad sve nade zatvore svoje odaje…

Matilda Ručević i Ljubica Dubravac, 8. razred, Budrovci

O našem gradu

20 BUD

Putovanje Đakovom započinjemo iz centra grada. Tri osnovne urbane matrice naslijeđenog tlocrta grada zadržane su do danas: Strossmayerov trg - nastao ispred rezidencijalnog biskupskog kompleksa, Ulica Hrvatskih Velikana - glavna gradska os i na kraju raskrižje uz crkvu Svih Svetih. Od stare gradske jezgre grad se širi u nekoliko pravaca. Današnje Đakovo je drugačije. Panorama grada bitno se izmijenila. Ulažu se golema sredstva u industrij-ske i druge objekte. Grad se povećao nekoliko puta. Niču nova stambena naselja, proširile su se i gradske službe: trgovina, ugostiteljstvo, zdravstvo, školstvo. Đakovo se prostire na 9 km², i u njemu živi preko 20.000 stanovni-ka. Grad je administrativni, kulturni, društveni i privred-ni centar Đakovštine koji zauzima 833 km² središnjeg dijela Slavonije. Na ovom prostoru u ukupno 56 naselje-nih mjesta živi 54.000 stanovnika. Razvoj Đakova najve-ćim dijelom temelji se na poljoprivrednoj tradiciji i boga-toj sirovinskoj osnovi cijele Đakovštine. Od ukupno 83.000 hektara zemljišta, 50.000 hektara su obradive površine. Đakovo ima suvremenu zdravstvenu službu koja pokriva čitavu općinu. Proširuje se i ljekarnička djelat-nost, pa grad danas ima 5 ljekarni. Đakovčani se brinu o odgoju i obrazovanju svoje djece. U Đakovu su danas tri osnovne škole: OŠ "Ivan Goran Kovačić", OŠ "Vladimir Nazor" i OŠ Josipa Antuna Ćolnića. Srednje obrazovanje započelo se razvijati osnivanjem gimnazije.

Đakovo je u svojoj povijesti imalo velik promet-ni značaj. Najnovija pomicanja longitudinalnog puta ni-zinom Save, te izgradnja i otvaranje autoceste za promet-ni položaj Đakova znače izvjesnu izoliranost. Evo i nekoliko znamenitosti Đakova: Strossmayerov trg - Izgradnja Strossmayerovog trga usko je vezana za crk-venu povijest Đakovačke biskupije. Srednjovjekovni arheološki lokalitet u parku s očuvanim dijelom sred-njovjekovnog zida uz katedralu, parkovni kompleks, ka-tedrala i nekoliko objekata izgrađenih u 18. i 19. stoljeću - čine cjelovit ambijent višeznačnih spomeničkih vrijed-nosti. Katedrala - S koje god strane prilazili Đakovu, prvo ćemo na hori-zontu ugledati dva uznosita crvena tornja. Katedralu je dao izgraditi biskup Josip Juraj Strossmayer, a gradnja je trajala od 1866. do 1882. godine. Evo nekoliko osnovnih podataka o katedrali: tornjevi su visoki 84 m, kupola iz-vana 59, i iznutra 40 m, a dužina crkve je 74 m. Strossmayerov park - Uz južno krilo dvora nalazi se veliki park s egzotičnim drvećem. Đakovčani su nazvali ovu prostranu zelenu gradsku oazu po biskupu Strossmayeru. Unutar parka, nalazi se poznata ljetna pozornica, na kojoj su nastupale i još nastupaju brojne folklorne skupine. Ulica Hrvatskih Velikana - Glavna gradska os, popularni "Korzo". Danas je to ad-ministrativno-poslovni centar i trgovačka zona grada. Zatvoren za promet motornim vozilima, predstavlja mir-no gradsko šetalište, te mjesto na kojem se ljudi susreću, razgovaraju, ispijaju kavu... Dvorski park - Spomenički ansambl prostranoga trga nadopunjuje eg-zotično raslinje po uzoru na dvorske parkove. Moj zaključak je da je grad Đakovo jedan od gradova s bogatom prošlosti. Iako je malen i pritajen, jako je lijep i u njemu se mogu naći mnoge zanimljivosti.

Tamara Đuđik, 8. razred, Budrovci

Đakovo - grad bogate prošlosti

Gradska ljepotica - Đakovačka katedrala

Grb grada Đakova

Đakovo, tih i pritajen gradić u srcu Slavonije. Ulazeći u prošlost Đakova i njego-ve okolice, željela sam sažeto predočiti njegove osobitosti. Te osobitosti najčešće nalazi-mo u povijesnim izvorima, sačuvanim predmetima, knjigama i arhitekturi. Sve te ljepote spajamo u jednu dragu riječ - ĐAKOVO! To je zato jer je Đakovo središte i domaćin našega kraja - Đakovštine.

21 BUD

Znanost, ekologija, glazba...

Svi smo čuli za asteroide. No, što su oni zapravo? Aste-roidi su nepravilna hladna tijela izgrađena od metala ili kamena koja se u našem planetarnom sustavu nalaze na području između orbita Marsa i Jupitera tvoreći tzv. aste-roidni pojas. Zajedno sa Suncem, planetima koji se okre-ću oko njega, kometima i meteorima, asteroidi tvore Sunčev sustav. Golim okom ih ne možemo vidjeti već isključivo snažnim teleskopima. Oni predstavljaju veliku opasnost za Zemlju jer su mogući sudari Zemlje sa aste-roidima. Najveći asteroidi imaju promjer veći od 100 km, dok su najmanji veličine tek malo veće lopte. Najbli-ži se približio Zemlji 1994. godine asteroid 199x21 na udaljenost od 105.000 km. To se sigurno čini puno, no zapravo nije! Zna se da se asteroid kreće brzinom od 35 do 70 km u sekundi, odnosno za put od 105.000 km pot-rebno mu je 25 minuta. Dakle, sudar je izbjegnut za sa-

mo 25 minuta. Najveću opasnost za Zemlju predstavljaju asteroidi koji se Zemlji približavaju sa Sunčeve strane jer ih je teže otkriti. Kada bi došlo do sudara Zemlje sa aste-roidom posljedice bi bile fatalne. Padom u more digao bi se val visok kolika je dubina mora, a brzine 100 km na sat. To bi izazvalo potop priobalnih ravnica i velike ljudske i materijalne žrtve. Isto tako, udarom na kopno nastao bi veliki krater, pri čemu bi dio stijena bio izbačen do ruba svemira. Od izbočena plašta i vodene pare nasta-la bi debela naoblaka te bi smanjila intenzitet Sunčeva svjetla tako da bi došlo do zahlađenja koje bi trajalo ne-koliko mjeseci ili nekoliko godina ovisno o snazi oslobo-đenja eksplozija. Zahlađenje bi znatno utjecalo na vege-taciju. Uz zahlađenje došlo bi do brojnih požara i potre-sa. Da ne bi bilo sve tako crno, znanost i tehnika donose nova otkrića koja bi nam trebala omogućiti sprječavanje mogućih katastrofa. Čar svemira je u tajnama!

Filip Kretonić, 7. razred, Budrovci

Asteroidi

Ekologija Ekologija je znanost o zaštiti i očuvanju okoliša i načinu života. Kada kažemo riječ ekologija, odmah pomislimo na prirodu, točnije na okoliš. Pomislimo koje su njegove vrijednosti i što on predstavlja u našem životu. Očito, ne predstavlja ništa posebno, s obzirom da ga uništavamo na sve moguće načine, počevši od najmanjeg papirića, zagađivanja voda, pa sve do industrijalizacije. No, zapravo mi ne shvaćamo koliko značenje on ima. Da čuvamo oko-liš, zelenila bi bilo puno više, vode ne bi bile zaga-đene, a zrak ne bi bio ovakav kakav jest sada, već nešto u čemu bi svi uživali. Okoliš je u današnje vrijeme uništen, s tim se jednostavno moramo složi-ti. Sve ove štete što su dosada učinjene bit će jako teško popraviti. A ljudi još uvijek ne poduzimaju nikakve mjere kako bi se on očistio. Očito za njih okoliš još nije dovoljno uništen da bi ga počeli čisti-ti i brinuti se za njega. Kada budu shvatili koliko je uništen, bit će prekasno. Sve će biti toliko onečišće-no, da nikakve ljudske aktivnosti neće moći pomoći očistiti sav taj nered. Doslovce ćemo biti zatrpani u gomili smeća. Svaka bistra kap vode, vrijedit će jako puno u našem životu, a čisti zrak ćemo sanjati i za njim žudjeti. Ljudi se za ostale stvari jako puno brinu. No u te stvari se svakodnevno ne ubraja i okoliš. Ne znam kada će se to početi mijenjati, no nadam se ubrzo, jer ovo današnje stanje je tragično i može završiti puno gore - općom kataklizmom ljudskog roda.

Marija Antunović, 8. razred, Budrovci

Dora Pejačević

Dora Pejačević (Našice, 1885. - München, 1923.)

Dora Pejačević djeluje tije-kom prvih desetljeća 20. stoljeća, u vrijeme značajnijih preobražaja u hr-vatskoj glazbi. Koncert održan 5.2.1916. godine u Zagrebu je poseb-no važan za taj proces. Tim koncer-tom je nagoviješteno da se u hrvats-koj glazbi pojavila generacija sklada-telja bez izrazitih značajki racional-nog smjera. Dora Pejačević, jedna od rijetkih žena skladatelja u hrvatskoj glazbi uopće, školovala se, poput ve-ćine naših umjetnika, u inozemstvu (Dresden, München) što je, uostalom, u ono vrijeme bio i jedini način stje-canja temeljite glazbene naobrazbe.

Djela Pejačevićeve su se, već od samog početka nje-nog boravka u Dresdenu, nalazila na koncertnim programima brojnih europskih umjetnika. Napisala je priličan broj djela (58 opusa). Pri tome je njen interes uglavnom bio usmjeren klaviru, komornoj i simfonijskoj glazbi, dotičući se i solo-pjesme. Tako su nastali gudački kvartet i kvintet, dvije sonate za violinu i klavir i mnoga druga djela. Na području orkes-tralne glazbe njezinim se najuspješnijim radom smatra SIM-FONIJA U FIS-MOLU. Iako je, zbog rijetkih veza s narod-nom umjetnošću, nisu u nas previše prihvaćali, time je zna-čajniji rad Dore Pejačević, na postavljanju temelja novije hr-vatske komorne i koncertne glazbe.

Suzana Damjanović, 8. razred, Budrovci

Naša škola

22 BUD

ANKETA PROVEDENA MEĐU DJELATNICIMA OŠ BUDROVCI Učenici i djelatnici naše škole svakodnevno zajednički surađuju u procesu učenja i stjecanja novih znanja. Pritom jedni druge upoznaju, te prepoznaju nečije dobre i loše osobine. No, često malo znamo o tome kako je nastavnici-ma bilo dok su išli u osnovnu školu, što misle o svojem zanimanju, što vole, a što ne vole, što rade u slobodno vri-jeme i sl. Kako bismo saznali nešto više, učenici osmog razreda Matilda Ručević i Igor Mijić proveli su kratku an-ketu među djelatnicima škole...

Nastavničko osoblje... 1. Kakav ste bili učenik/učenica u osnovnoj školi? 2. Jeste li zadovoljni poslom koji radite? 3. Sviđa li vam se više posao ravnatelja ili učitelja? 4. Koliko godina radite u ovoj školi? 5. Zašto ste se odlučili baš za predmet koji predajete? 6. Kako provodite slobodno vrijeme? 7. Koji vam je najbolji film? 8. Volite li čitati knjige i koja vam je najbolja?

Ivan Jukić (Informatika, tehnički) 1. Lijen. 2. Jesam. 3. Nisam nikad bio ravnatelj, pa ne znam odgovor... 4. 15 godina. 5. Tehnički, a zašto ne... 6. Nemam ga, a kad ga imam onda sam na Internetu. 7. Ne znam. 8. Ne volim.

Željka Milušić (Vjeronauk) 1. Odlična. 2. Jaaaaako. 3. Učitelja. 4. 12 godina. 5. Zato što je vjeronauk odgojni predmet. Uči nas o smis-lu života, povijesti Crkve… 6. Malo gledam TV, igram se sa psima, družim se s prija-teljima. 7. Gospodar prstenova 8. Volim, "Mali princ".

Stanko Tišma (Tjelesni) 1. Osrednji. 2. Izuzetno. 3. Učitelja, nikad ravnatelj ne bih bio. 4. 22 godine. 5. Bivši sportaš, pa je logično. 6. Nemam ga, a ono malo što imam, u sportu ili s obite-lji. 7. "Tebi s ljubavlju". 8. Stručna literatura.

Vlado Markić (Hrvatski jezik) 1. Odličan. 2. Jako.

Heidi Teer (Povijest, zemljopis, likovni) 1. Vrlo dobra. 2. Naravno. 3. Učiteljice. 4. 4 godine. 5. Povijest, zemljopis; zbog nastavnice u osnovnoj školi koja je odlično predavala te predmete i stalno pričala priče o svojim putovanjima. 6. Kuham, perem, peglam, spremam. 7. Volim gledati filmove pa mi je teško izabrati najbolji. Omiljeni glumac mi je Mel Gibson, a volim sve njegove filmove. 8. Obožavam čitati knjige, novine, časopise i oglase kad imam vremena, što je rijetko. Zadnje pročitane knjige su četiri knjige o Harryju Potteru.

Ivan Basa (Matematika, Fizika) 1. Osrednji, na kraju bolji. 2. Da. 3. Učitelja. 4. 31 godinu. 5. Matematika. Lagano je išla, nije bilo teško, posao se najprije našao (precizna znanost) 6. Gledajući TV, rješavajući križaljke i čitajući. 7. ??? 8. Čitam najviše stručnu literaturu.

23 BUD

Naša škola

3. Učitelja. 4. Previše, puno godina. 5. Ljubav prema čitanju. 6. Gledam televiziju, čitam, družim se s prijateljima. 7. "Ryanova kći". 8. Ima puno, "Mali princ" i "Galeb Jonathan Livingston".

Jasminka Geošić (Njemački jezik) 1. Pa, odlična. 2. Teško pitanje, prije više nego sad. 3. Učitelja. 4. Joj, jako puno. 5. Željela sam naučiti jedan strani jezik, a njemački je bio zastupljeniji. 6. Slobodnog vremena imam jako malo, a kad ga imam koristim ga u šetnji i vožnji biciklom. 7. "Doktor Živago". 8. Volim, one opuštajuće, one "lakog sadržaja", knjige Marije Jurić Zagorke, Šenoina "Branka"...

Igor Barišić (Engleski jezik) 1. Prolazio sam s odličnim, iako nisam baš bio marljiv. 2. Zasad jesam. Kad ne bih bio zadovoljan poslom koji radim, promijenio bih zanimanje. 3. Nisam nikad bio ravnatelj… 4. Od ove godine. 5. Oduvijek sam volio engleski jezik i ono što znanje stranih jezika pruža – putovanja, druženja, upoznavanje ljudi... 6. Koje slobodno vrijeme? Kad ga imam, onda klasika - TV, čitanje, Internet, ljenčarenje... 7. Pa, recimo filmovi redatelja Quentina Tarantina. Od novijih, trilogija "Lord of the Rings". 8. Volim knjige, ali nemam puno vremena za čitanje. J. D. Sallinger, "Catcher in the Rye" (na engleskom, nikad nisam pročitao hrvatski prijevod).

Marija Mikić (Učiteljica razredne nastave) 1. Vrlo dobar. 2. Da. 3. Moj (učiteljski). 4. 13 godina. 5. Zato što mi se to sviđa, više volim manju djecu. 6. Čitam, šetam.

7. Mjuzikl "Kosa" redatelja Miloša Formana. 8. Da, Teodor Dreizer, "Corry".

Tihana Vladić (Učiteljica razredne nastave) 1. Odlična. 2. Da. 3. Učitelja. 4. Tri mjeseca. 5. - 6. Na dijete. 7. "Basille". Najbolji glumac Sean Connery. 8. -

Ruža Ciganović (Učiteljica razredne nastave) 1. Odličan. 2. Jako. 3. Učitelja. 4. Puno. 5. Volim raditi s djecom. 6. Čitam, radim u povrtnjaku. 7. "Život je lijep". 8. Volim čitati knjige. Najbolja mi je "Ptice umiru pjeva-jući".

Nada Pavić (Učiteljica razredne nastave) 1. Osrednji - vrlo dobar. 2. Jako. 3. Učitelja. 4. Puno, 40 godina. 5. Mama me upisala. 6. Gledam filmove i radim u vrtu. 7. "Pijanist" i "Ledeno doba". 8. "Vlak u snijegu".

Ljiljana Poljak (Predškolski odgoj) 1. Dobar. 2. Mislim da je izuzetan. 3. Učitelja. 4. 21 godinu. 5. Predškolski odgoj. Ne znam. Ne volim ocjenjivanje... 6. Družeći se s djecom s poteškoćama u nastavi, u klubu Neven u Đakovu.

Naša škola

24 BUD

7. "Balade o jeseni". 8. Ne baš. Čitala sam svojevremeno.

3. Da, nekad. 4. Ne bih. 5. Čkalja, te poznat u Budrovcima - Špico. 6. "Kuda idu divlje svinje".

Mirjana Basa 1. Pa, 13 godina. 2. Jesam. 3. Ponekad, to je rijetkost. 4. Nikad, a bogme ni učitelj. 5. Robert Redford. 6. "Titanic"

Matilda Ručević i Igor Mijić, 8. razred, Budrovci

Odgovorni za čistoću škole... 1. Koliko godina radite u ovoj školi? 2. Jeste li zadovoljni svojim poslom? 3. Naživciraju li vas kad djeca? 4. Biste li ikad bili ravnatelj škole? 5. Najbolji glumac/glumica? 6. Najbolji film?

Bosiljko Petrović 1. Punih 15 godina. 2. Tako je (Ja woll)

Pjesnik u našoj školi - Ivo Kobaš Ivo Kobaš rođen je 26. ožujka 1954. godine u selu Grebnicama kod Bosanskog Šamca. Osnovnu školu je pohađa-

o u rodnom selu, Bosanskom Šamcu i u Domaljevcu, gimnaziju u Orašju, a fakultet u Sarajevu. Profesor je tjelesne i zdravstvene kulture. Radio je u Bosanskom Šamcu, a sada živi i radi u Sarajevu, gdje je direktor izdavačke kuće. Za vri-jeme rata otišao je s obitelji živjeti u Nizozemsku.

Gospodin Ivo 12. svibnja 2004. posjetio je našu ško-lu. Započeli smo pjesmama koje govore o ljubavi, nastavili obiteljskim događanjima i poslije promocije saznali nešto više o samom pjesniku i njegovom radu. Postavili smo mu nekoliko pitanja, a on je ljubazno odgovarao:

Bud: Što vas je potaklo da postanete književnik? I. K.: Kad je počeo rat otišao sam u Nizozemsku. Provodio sam dosta vremena sa kćeri koja je, kao i svako dijete, htjela slušati pjesme. Pošto nisam imao knjiga, a znao sam samo dvije, odlučio sam napisati par pjesama. Dok sam ih čitao kće-ri suprugu je zanimalo gdje sam ih pronašao jer ih do tada nije čula. Nije mi vjerovala da su moje, pa da joj dokažem, rekao sam: "Odaberi temu i napisat ću ti pjesmu". Rekla je da napi-šem pjesmu o ribama i napisao sam. Tako su se pjesme nizale i nizale, zbirke počele izlaziti i pjesnik je tu.

Bud: Koliko ste zbirki pjesama izdali i koje? I. K.: Izdao sam tri zbirke pjesama, jednu slikovnicu, prevede-nu na četiri jezika, te jedan roman za odrasle. Prva zbirka zove se Čuda u Babodjedgradu, izašla je 1999. godine, druga, Ma-lo sutra, izašla je 1997. godine, a treća, Leteća kuća, 1999. godine. Slikovnica Leteći slonovi izašla je 1998. godine, a roman Operacija života izašao je 2003. godine.

Bud: Koja vam je najdraža? I. K.: Sve su mi drage, možda bih izdvojio moju najčitaniju knjigu Malo sutra, koja je u BiH u redovnoj lektiri za treći razred.

Bud: Što ste kao dijete najviše čitali? I. K.: Najčešće sam čitao Bambi i Malog princa.

Bud: Gdje pronalazite nadahnuće? I. K.: U malim stvarima koje nalazim oko sebe jer ih promat-ram na drugačiji način.

Bud: Možemo li ubrzo očekivati vašu novu knjigu? I. K.: Naravno. Slijedeća knjiga zvat će se Iz kupusa uši vire, a i vi sami ste mi pomogli da odlučim da li ću je posvetiti zecu koji je u jednoj nezgodi preživio. I hvala vam na pomoći!

Bud: Jeste li ponosni na svoja djela? I. K.: Jesam, dakako, pjesma Malo sutra uglazbljena je i pobi-jedila na dječjem festivalu u Sarajevu.

Bud: Koliko već dugo pišete? I. K.: Već desetak godina. Bud: Gdje se mogu kupiti vaše knjige i po kojoj cijeni? I. K.: Možete ih naručiti kod prof. Vlade Markića i gospodina Marijana Pavića, po cijeni od 40 kuna po knjizi.

Bud: Želite li opet posjetiti našu školu? I. K.: Naravno, no to ne ovisi o meni. Ali obećao sam vašem profesoru da ću doći početkom iduće školske godine. Bud: Hvala na ugodnoj suradnji i nadamo se vašem skorom dolasku, te se nadamo da će do vašeg slijedećeg dolaska biti još novih knjiga. I. K.: Nema na čemu. Bilo mi je zadovoljstvo posjetiti ovako lijepu školu i predstaviti vam svoje knjige.

Ljubica Dubravac i Matilda Ručević, 8. razred, Budrovci

25 BUD

Naša škola

Sportski rezultati Prvenstvo školskih športskih udruga osnovnih škola Đakovštine OŠ Budrovci, ŠŠK "Slavonija"

REZULTATI:

STOLNI TENIS - sudjelovalo je 9 osnovnih škola, ŠŠK "Slavonija" dijeli 4. i 5. mjesto; Sastav ekipe: Ivan Andrić i Marko Zetović. Voditelj - Stanko Tišma

STRELJAŠTVO (DJEČACI) - sudjelovalo je 9 osnovnih škola, ŠŠK "Slavonija" zauzima 4. mjesto sa 281 krugom; Sastav ekipe: Stjepan Kretonić 65 krugova (kako je njegov rezultat unutar ekipe najslabiji, automatski se briše), Ivan Slobođanac 77 krugova, Jakob Muhar 110 krugova i Tomislav Posavčević 94 kruga. Jakob Muhar sa 110 krugova dijeli 3. mjesto u pojedina-čnom natjecanju. Voditelj - Stanko Tišma.

MALI NOGOMET - sudjelovalo je 14 osnovnih škola, ŠŠK "Slavonija" dijeli 5. i 6. mjesto Rezultati: ŠŠK "Slavonija" (OŠ Budrovci) - ŠŠK "Gorjani" (OŠ Gorjani) 3:1 (1: 1) ŠŠK "Slavonija" (OŠ Budrovci) - ŠŠK "Napredak" (OŠ L. Botić, Viškovci) 4: 1 (3:0) ŠŠK "Slavonija" (OŠ Budrovci) - ŠŠK "Nevna" (OŠ S. S. Kranjčevića, L. Varoš) 1:6 (0:4) Sastav ekipe: Igor Mijić, Danijel Brodilo, Dario Kedačić, Stjepan Kretonić, Jakob Muhar, Tomislav Posavčević, Marko Zdunić, Tomislav Živković, Ivan Andrić, Antonio Bala, Nikola Kedačić i Marko Zetović. Voditelj - Stanko Tišma.

Učenička natjecanja Sudjelovanje na međužupanijskom natjecanju iz kemije, održanom u Semeljcima, voditeljica prof. Ljiljana Med-ved: Anita Ručević i Viktorija Đuđik (obje 7. razred)

Sudjelovanje na natjecanjima iz matematike, voditelj Ivan Basa: Marko Mržljak (5. razred) - međuopćinsko, županijsko, regionalno Ivan Lucić (5. razred) - međuopćinsko Eva Zetović (5. razred) - međuopćinsko Viktorija Đuđik (7. razred) - međuopćinsko,županijsko

Sudjelovanje na međuopćinskom natjecanju iz zemljopi-sa, održanom u Budrovcima, voditeljica Heidi Teer: 5. razred: Ivan Lucić, Marko Mržljak, Eva Zetović, Martina Vladić i Antonio Jurić 7. razred: Filip Kretonić, Anita Ručević, Mirela Nemet, Ana Gomboš i Viktorija Đuđik 8. razred: Ljubica Dubravac, Andrea Gomboš, Marija Antunović i Jasmina Vladić

Marija Antunović

Suzana Damjanović

Ljubica Dubravac

Tamara Đuđik

Nikolina Hrkač

Jasmina Vladić

“Naše odlikašice” Predstavljamo Vam učenice koje su svih osam razreda

osnovne škole završile s odličnim uspjehom!

Naša škola

26 BUD

Dani kruha u našoj školi I ove godine u našoj školi proslavili smo dos-tojno Dane kruha. Svečanost je počela recitalom na-ših učenika. To su bili izrazi zahvale nas najmlađih dragome Bogu za plodove s naših polja i stolova. Na početku svečanosti sve nas je pozdravio gospodin rav-natelj Darko Špehar. Nakon toga smo blagovali pri-nesene darove. Razišli smo se bogatiji u srcu, svjesni dobrote koja nam je darovana, na čemu moramo biti uvijek zahvalni.

Viktorija Đuđik, 7. razred, Budrovci

Od ove godine učenici OŠ Budrovci po prvi put pohađaju nastavu engleskog jezika, zasad smo samo kao fa-kultativnu nastavu. Na engleskom je jako zabavno, iako nas sve bole vratovi, jer učitelja gledamo u oči, a on je tako visok da se saginje kad ulazi u razred (pa gledajte u pod, op. ur.). Dosad smo učili pozdrave, predstavlja-nje, boje, vrijeme, odjeću, dijelove tijela, hranu i još štošta, a znanje smo provjerili igrajući se "Simon Says", "Orange, orange, orange" i pantomime. I zatim, nakon najzabavnijih sat i pol u tjednu idemo kući čekajući idući četvrtak.

Filip Kretonić, 7. razred, Budrovci

bile smo glavni predmet šale i nitko u nas nije vjerovao, no mi smo popevši se na pozornicu, pokazale svoju vrije-dnost, talent, baš kao što stara poslovica kaže: ”Tko se zadnji smije - najslađe se smije!” Našom predstavom pod nazivom Blagdan slobode na općinskom natjecanju os-vojile smo, ni manje ni više, već prvo mjesto!!! S puno truda, mi učenice osmog razreda - Marija Antunović, Ljubica Dubravac, Tamara Đuđik, Nikolina Hrkač, Suza-na Labak, Željka Matijevac, Suzana Damjanović i Matil-da Ručević - otišle smo na županijsko natjecanje. No ništa to ne bi bilo tako da nije bilo našeg profesora Vlade Markića koji je sve svoje vrijeme posvetio nama i našem radu. Osam veličanstvenih nije dobilo zeleno svjetlo za državno natjecanje, ali dojam smo svakako ostavile - i to odličan.

“glumice” 8. razreda

Kako se odvijao ovogodišnji Lidrano? Već na početku drugog polugodišta odlučile smo sve svoje vrijeme posvetiti Lidranu - i samo Lidranu! Međutim, to nije bilo lako, budući da smo mi “mali ma-turanti”, što će reći da smo se uz sve te pripreme za Lid-rano morale dodatno pripremati za srednju školu. Za naš izvanredni uspjeh zaslužni su autor teksta i pjesme g. Željko Vurm, koreograf prof. Vlado Markić, a naravno i same glumice. Odmah, čim smo u ruke uzele tekst, u našim glavama počele su se stvarati slike kako bi to sve moglo izgledati. No usprkos tome, osjećale smo strah, jer se u žiriju nalazila diplomirana glumica HNK, Anita Schmidt. Prošle godine nas je doslovno “šutnula” na sam rub provalije, ali smo se digle i s ponosom predstavile Budrovce i ovu našu, novu školu, time što smo otišle na županijsko natjecanje. Naporno smo svaki dan vježbale i dale sve od sebe kako bi uspjele. Polako se bližio taj dan, a mi smo svoje ciljeve sve više i više usavršavale. Bilo je uspona i padova, nisu svi bili savršeni, no naša želja za uspjehom vodila nas je k cilju. Zadnji tjedan sve smo konačno usavršile i totalno se koncentrirale na iz-gled scene. Sinula nam je ideja da pozornicu ne ukraša-vamo previše, da bude jednostavna, ali ipak zadivljujuća, a to smo i postigle. Drveće smo napravile tako što smo stojeće vješalice pretvorile pomoću krep papira i bršlja-novih grančica u drveća. Jedini problem bio je transport rekvizita, no uz pomoć ravnatelja, profesora Vlade i tak-sista i taj smo problem uspješno riješile. Kada smo došle,

Lidrano 2004.

27 BUD

U riječi i slici...

Ždrijebe U ždrebeta još je kratka griva, al' dugačak rep,

i četiri snažne noge, zar ne da je lijep!?

Tomislav Kretonić, 2. razred, Budrovci

Šuma Šuma se jednom naljutila na čovjeka zato jer ruši drveće. Šuma je bijesno vikala da neće razno-razne dioksi-de, kisele kiše itd. Životinje su odselile u drugu šumu. Ka-da su neke životinje došle u tu šumu, pitale su se što se dogodilo s šumom. Šuma je jako plakala jer je ćelava i ne-ma nikoga u njoj, razbjesnila se i vikala da joj vrate kosu, haljinu itd. Ljudi su u šumu bacali otpatke i mislili tko šlji-vi ekologiju, a šuma je sve jače i jače plakala. Ljudi su kas-nije vidjeli da je ekologija važna. Ljudi su pokupili otpat-ke, raščistili zagađivače i posadili razno drveće i šuma je bila prelijepa.

Stjepan Sabolski, 4. razred, Budrovci

Ana Budrovac, 4. razred, Budrovci

Pas Pedro Ja imam kućnog ljubimca. To je pas Pedro. Dobila sam ga na dar kada je bio štene. Od tada se bri-nem za njega. Svaki dan ga hranim, očistim kućicu, a u slobodno vrijeme ga skinem s lanca i igram se s njim u dvorištu. Najviše volim kada nas je više djece u dvo-rištu pa trčkara za nama. Lijepo ga je gledati kako ras-te. Sitnije je građe, smeđe boje, ima smeđe oči i male uspravne uši. Kada bi netko ušao u dvorište, on bi to najavio sitnim glasom. Jako je malo budan i voli sve čuti i vidjeti. Tako čujem njegov lavež, prođe li mačka ili kokoš dvorištem.

Eva Zetović, 5. razred, Budrovci

Moje selo u proljeće Ja živim u selu po imenu Budrovci. Budrovci su malo selo pokraj Đakova, koje otkriva mnoge tajne starih Rimljana. Oni su živjeli na Štrbincima i na tome mjestu mi i danas možemo pronaći njihove predmete. Te sve stvari možemo pronaći u mom selu jer su Štrbinci dio Budrovaca. Volim Budrovce, pogotovo u proljeće. U proljeće se vrate ptice selice u svoja mala bud-rovačka gnijezda i nebesko Sunce vuče vjesnike proljeća prema gore, da bi mali i veliki Budrovčani uživali u cvijeću i u zelenoj travi s koje je nestao bijeli prekrivač. Budrovčane budi veselo pjevanje ptica, te lajanje pasa i glasanje ostalih životinja. Moje selo se u proljeće prostire sve do njiva, polja i livada. Kroz Budrovce najčešće prolaze traktori s prikolicama i strojevima. U mom selu većina se stanovništva bavi poljoprivredom. U Budrovcima žive i moji prijatelji s kojima idem zajedno u školu koja je nedavno završena. Ja volim svoje selo u kojem živim i u kojem se igram i učim.

Ivan Lucić, 5. razred, Budrovci

Eva Slobođanac, 1. razred, Budrovci

U riječi i slici...

28 BUD

Čovjekova volja

Koliko volja znači u našem životu? Na prvi pogled nimalo, ali zamislimo li se i malo bolje razmotrimo značenje u na-šem životu, uvidjet ćemo da ona zauzima preveliku važnost. Koliko smo puta izrekli ružne riječi, koliko smo puta podigli ruku na mlađe samo zato što nismo bili dobre volje i da ne nabrajam dalje. U većini slučajeva, kad nismo dobre volje, učinimo nešto loše. Nasuprot loše volje, stoji ona njezina, bolja strana. Kad smo dobre volje činimo dobre stvari, pozdravljamo prolaznike, poi-gravamo se ili pak porazgovaramo s mlađima, prevedemo staricu preko ceste… Kako bi bilo lijepo da smo svi svaki dan, svaki časak dobre volje, ali za nas je to trenutno neostvarivo jer se ne trudimo dovoljno. Kada smo zapravo dobre volje? Dobra volja je često puta potaknuta nekim dobrim i lijepim događajem – ako si dobio dobru ocjenu, ako te je netko nazvao od rodbine ili posje-tio, ako te je netko pohvalio… Dakle, svi smo mi dobre volje zahvaljujući nekome drugom, rijetko kad samome sebi. Zato trebamo paziti i činiti djela koja će usrećiti druge, ali i nas. Ako učinimo dobro djelo, bit će sretan onaj za kojeg je učinjeno i bit će dobre volje, pa će moći drugome pomoći, a mi ćemo biti dobre volje i tako bi se mogao nastaviti lanac dobre volje. O kako bi bilo predivno da nema zlih ljudi koji našu dobru volju uporabljuju zle svrhe, ali i taj sigurno ima neko opravdanje. Dakako, to se može dogoditi jednom ili dvaput, ali nikako više jer bi se ta osoba pretvorila u zlikovca. Ja sam dobre volje kad mi netko pokloni svoj trenutak pozornosti, kada dobijem dobru ocjenu, ako mogu nekoga obra-dovati, ako mogu pomoći nekome… Moja dobra volja se ne zasniva samo kada nekome ja pomažem, čovjek sam kao i svi drugi i trebam pomoć bližnjih da bi bila sretna. Za dobru volju svih ljudi na svijetu, zaslužili su upravo sami ljudi, ili ta osoba ili njego-va okolina. Stoga, trudim se činiti dobro i biti dobre volje, jer upravo zbog toga, neki će ljudi biti sretni, pa i mi sami. Jedni dru-gima tako ne možemo produžiti život, ali ga možemo uljepšati.

Čudan razred

Po razredu teke lete. Dok Davor, kontrolor leta, po razredu se šeta. Dok Stipo matematiku uči, Igor se s njom muči. Kad se na sjednici priča, tad smo mi prva priča, Tad smo mi prva tema, jer smo puni problema. Ana uvijek Ivicu brani, jer su to prijatelji pravi. David baca gumice i pogađa Silviju, Iz crne kose, obada joj šnalicu. Auto koči, Martina skoči. Brz kao zec, zaskoči kec. Tatjana se javi, pa se rastuži i nepravdu zasluži. Al' kad se o modi priča, tu je Talijanka s modnih pista. Ako tebe sve ovo veseli, u šesti se ti doseli.

Danijela Brodilo, 6. razred, Budrovci

Dolazi ljeto Kada smo krenuli u šesti razred svi smo se veselili novom susretu s našim prijateljima, no godina je brzo prošla i stiže novo ljeto. Ubrzo će i dan škole kojemu se svi radujemo. Kada počnu ljetni praznici svatko ide nekamo, neki će na more, neki kod rodbine, a ima i onih koji će ljeto provesti kod kuće sa svojom obitelji. Iako nismo bili THE BEST u školi, ipak zaslužujemo dobar ljetni provod. Uskoro se otvara i gradski bazen u Đakovu. Ljeti sunce jače grije, sve je ljepše i toplije, mijenjamo način odijevanja, a ljetne igre i šale brzo prolaze i uskoro dolaze nove brige, nove muke teške kao i one stare. Vrlo brzo ćemo opet vidjeti svoje prijatelje i profesore...

Ana Slobođanac, 6. razred, Budrovci

Ljubica Dubravac, 8. razred, Budrovci

Melita Labak, 8. razred, Budrovci

Draga neznanko

Kako te ne poznam, željela sam ti napisati kratko pis-mo. Voljela bih te upoznati. Znam da si bolesna i da ti dani sporo prolaze, zato ti pišem da te malo oraspolo-žim. Željela bih s tobom biti da ti dani brzo prođu pa da se družimo. Ali je zasad to nemoguće. Zato ti želim puno zdravlja, sreće i ljuba-vi i da ti Božić blagoslov-ljen bude. To ti želi prijate-ljica Gizela. Molit ću se za tebe da što prije ozdraviš i da se možemo vidjeti i zaje-dno šetati.

Gizela Nemet, 4. r., Budrovci

29 BUD

U riječi i slici...

Proljeće

Došlo je proljeće, ptičice lete i sretno svako je dijete.

Voćke cvjetaju, sunce toplo sja, sretna i razigrana, zabavljam se ja!

Priroda je budna, sve zuji i bruji. Probudilo se polje, uživaju ljudi

Irena Gomboš, 6. razred, Budrovci

Ana Slobođanac, 6. razred, Budrovci

- Područna škola Đurđanci - Leptir i cvijet

Jednog dana sunce je u travi ugledalo pupoljak. Podarilo mu je toplinu i rek-lo: "Rasti, pupoljčiću!" Sutradan sunce je vidjelo kako je pupoljak procvjetao i nitko u tom trenu nije bio sretniji od njega. Onda je došao leptir. Oni su se jedno drugom jako svidjeli. No leptir je morao poći, a cvijet je vikao za njim: "Čekaj, stani!" Od silne želje da bude s leptirom, cvijet je poletio. Sunce nije moglo vjerovati svojim očima, ali je reklo: "Ništa nije jače od ljubavi!" Jasmina Barbarić, 4. razred, Đurđanci

Djetinjstvo Sve je lijepo dok smo mali, Sve imamo ništa nam ne fali. Mama nam daje ljubav i sreću, Tata nam kupi slatkiša punu vreću. Baka nam podari osmijeh nježni, Djed nam kupi sladoled snježni. Sve je lijepo i sve bez brige, Dok nam ne stignu škola i knjige.

Valentina Kožul, 3. razred, Đurđanci

Kako je voljeti Lijepo se osjećaš Misliš da te voli. Ali kada saznaš da ima drugog. Samo ti je rana Koja gori, gori.

Franjo Barbarić, 2. raz., Đurđanci

Sat Sat je

Sprava koja pokazuje

vrijeme nekad žuri,

nekad kasni.

Luda sprava mala pitam se

kada li spava?

Franjo Andrić, 2. razred, Đurđanci

Proljeće Cin, cin, can, evo ide proljetni dan. Proljeće se budi. Visibaba i jaglaci su najsretniji junaci. Tulipani, cica-mace su najsmješnije face. Trava se zeleni, a jablan se crveni. Josip Carević, 3. razred, Đurđanci

Škola Kada kreneš u školu počinju brige, na policama stoje knjige. Moraš učiti i malo se mučit jer kad narasteš sve će biti bolje ako za učenje imaš volje.

Stjepan Šelo, 3. razred, Đurđanci

Tamara Topić, 1. raz., Đurđ.

Moda i glazba

30 BUD

10 stvari koje ne smijete učiniti ovoga ljeta 1 - Ne smijete biti mrzovoljni i nespremni za zabavu. Ne kvarite ljeto crnim mislima i problemima. 2 - Nipošto nemojte patiti i biti slomljena srca. Pokušajte razmišljati pozitivno i usredotočujte se na sve lijepo što vas okružuje. 3 - Strogo je zabranjeno ići našminkan na plažu, jer ćete, kada se šminka rastopi, izgledati kao strašilo. Uostalom, čemu uopće šminka na moru? Ne preporučujem ni puder u toplim ljetnim noćima, jer samo opterećuje kožu. 4 - Izbjegavajte tešku hranu poput mesa s kruhom, pizze, hamburgere... Nakon takvih jela bit ćete tromi i nećete imati volje za ljetne radosti, picigin u plićaku ili odbojku na pijesku. 5 - Ispijanje golemih količina alkohola, pušenje i drugi poroci uvijek su out, pa tako i ovoga ljeta. Zdrav život prije svega! 6 - Nipošto nemojte ljenčariti ili sjediti kod kuće i dosađivati se. Ljeto vam pruža pregršt mogućnosti, koje morate iskoristiti. 7 - Nemojte pretjerivati u ljetnim avanturama. Seks bez zaštite ne dolazi u obzir, a ni skakanje u krevet s prvim dečkom koji vam je uputio kompliment ili vas počastio pićem. Pamet u glavu! 8 - Sunce je jako, a crvena koža koja se guli nije nimalo privlačna. Stoga budite pod suncobranom i u hladu što je više moguće. 9 - Cure, nemojte vjerovati svakom dečku koji vam priča slatke priče i kojeg poznajete tek jedan sat. Potrudite se da ga upoznate što bolje možete i vjerujte, ako je pravi, znat će to cijeniti. 10 - Nipošto se nemojte svađati. Opraštajte tuđe greške i budite miroljubivi.

Moda top 5 1 - Široke hlače do gležnja ove su godine hit. Ako ste sportski tip, one su savršeno rješenje za vas jer su praktične preko dana, a za noćni izla-zak kombinirajte ih s nekim ludim topićem. 2 - Minice nas ove godine jedine mogu spasiti od ljetnih vrućina. Možete ih nositi u raznim kombinacijama, različitih boja i materijala. Što je temperatura viša, one su sve kraće. 3 - Kratke hlačice također su neizbježne. Pose-bice one kričavih boja i sportskog kroja. Ideal-ne su za plažu s gornjim dijelom kupaćeg kosti-ma. 4 - Haljinice su oduvijek bile sinonim za ljeto. Lepršave, lagane, vesele, u svim bojama... sve dolazi u obzir. 5 - Japanke su svakako najlaganija obuća koju možete nositi, a da ih i ne osjetite na nogama. One s cvjetnim uzorcima ili školjkicama savr-šene su za noćne izlaske.

Marija Zetović, 7. razred, Budrovci

Viktorija Đuđik, 7. razred, Budrovci

Blic intervju - grupa Hladno Pivo

Rock grupa Hladno Pivo osnovana je prije sedamnaest godina u zagrebačkom naselju Gajnice, i otada je svojim fanovima podarila brojne odlične pjesme. Tijekom svog djelovanja izdali su šest albuma, koji redom nose naslove "Džinovski", "G.A.D.", "Desetka", "Pobjeda", "Istočno od Gaj-nica" te "Šamar". Svojim posljednjim albumom lupili su pravi šamar mno-gim tzv. zvijezdama na našoj estradi, i ne samo razveselili svoju dotadašnju publiku, već stekli popularnost i kod mlađih generacija. Posljednji album grupa je predstavila publici na dvjema turnejama nazvanima "Dođite po ša-mar" i "Okreni drugi obraz", a čiji vrhunac je bio koncert u Domu sportova u Zagrebu, održan 20. 04. 2004. Mlade novinarke školskoga lista OŠ Budrovci, Ana i Viktorija ne-davno su putem elektroničke pošte (tj. E-maila) zamolile članove poznate hrvatske rock-grupe "Hladno pivo" da im odgovore na nekoliko kratkih pita-nja. Svega nekoliko dana kasnije (svaka čast članovima grupe na ažurnosti) stigao je i odgovor. Slijedi, dakle, blic-intervju:

Bud: Koja novinarska pitanja mrzite? HP: Kada ste počeli... koji vam je broj gaćica itd... Bud: Zašto ime "Hladno pivo"? HP: Jer ne postoji ništa bolje od toga. Bud: Biste li se ikad slikali goli za Playboy? HP: Odma'. Bud: Kako na vas utječe uspjeh? HP: Ponekad utječe tako da iz nas istječe depresija, ali uglavnom smo normalni.

Bud: Kakvi ste bili sa 16 godina? HP: Godinu stariji nego sa 15. Bud: Koji vam je album donio najviše novca, a koji slave? HP: "Šamar", i jedno i drugo... ali nije nam ništa "donio"... sami smo došli do toga... Bud: Najzgodnija Hrvatica na estradi? HP: Luka Nižetić Bud: Čime se bavite kad imate slobodnog vremena? HP: Izletima u prirodu sa djevojkama i ženama.

Pitanja postavile: Ana Gomboš i Viktorija Đuđik

31 BUD

Razbibriga

Pogađanje zamišljenih brojeva! Često ste i sami bili sudionik igre u kojoj vam je net-ko dao zadatak da zamislite neki broj, te s njim izvedete odre-đene računske operacije, a kad biste na kraju kazali dobiveni broj on bi vam nakon kraćeg razmišljanja rekao koji ste broj zamislili. Pretpostavljam da većina vas zna da tu nema trikova, već odgovore (rješenja) valja potražiti u rješavanju jednadžbi.

Primjer 1. Dora je zamislila neki broj, udvostručila ga, dobivenom broju dodala 8, to podijelila s 2 i na kraju dobila 13. Koji je broj za-mislila? Odgovor će biti rješenje jednadžbe (2x+8):2=13, koja se može svesti na oblik x+4=13, a njeno rješenje je x=13-4=9 Dakle, od svakog na kraju dobivenog broja treba oduzeti 4 i dobit ćemo broj koji je netko zamislio.

Zanimljiva matematika Primjer 2. Broj dana u nadnevku tvog rođenja pomnoži s 20, tome dodaj 3, taj zbroj pomnoži s 5, pa onome što dobiješ dodaj redni broj mjeseca u kojem si rođen. To što si dobio pomnoži s 20 i dobi-venom broju dodaj 3. Taj rezultat pomnoži s 5 i tome dodaj broj kojeg čine dvije zadnje znamenke iz godine tvog rođenja.

Pošto je rješenje nešto složenije navest ćemo samo primjer s rješenjem. Neka je nadnevak nečijeg rođenja 7. VIII. 1956. g. Izvodeći tražene operacije dobivamo redom brojeve: 7, 140, 143, 715, 723, 14460, 14463, 72315, 72371. Rješenje (nadnevak rođenja) dobit ćemo tako da od broja dobi-venog na kraju oduzmemo 1515. Provjerimo: 72371-1515=70856 (tj. 7-08-56) Traženi nadnevak ćemo dobiti da dobiveni broj podijelimo u grupe po dvije znamenke idući s desna ulijevo, a čitajući s lijeva redom dobili smo: dan, mjesec, godinu rođenja.

Priredio: Ivan Basa, prof.

U kvadratiće upiši imena, prezimena ili na-dimke djelatnika naše škole. Kada sve ispu-niš, u posebno označenim kvadratićima dobit ćeš ime i prezime ravnatelja naše škole.

1. Ime učitelja hrvatskog jezika - 2. Nadimak učitelja tehničke kulture i informatike - 3. Ime školskog knjižničara - 4. Ime učiteljice vjeronauka - 5. Prezime učiteljice njemačkog jezika i glazbene kulture - 6. Prezime učitelja tjelesne i zdravstvene kulture - 7. Prezime učiteljice 4. razreda - 8. Prezime učiteljice biologije i kemije - 9. Ime učiteljice zemljo-pisa, povijesti i likovne kulture - 10. Prezime učitelja matematike i fizike - 11. Prezime podvornika i čistača škole

Nikolina Hrkač, 8. razred, Budrovci

JESTE LI ZNALI... • da su stoljećima ljudi vjerovali da sunce putuje oko Zemlje? • da je jedan Amerikanac (Roy Sullivan) bio pogođen gromom čak sedam puta? • da havajski otoci imaju plaže od crnog pijeska koji je vulkanskog podrijetla? • da je godine 1873. na Islandu došlo do tako snažne erupcije da je prašina iz nje zaklonila sunce nad Europom? • da se na Sjevernom i Južnom polu snijeg nikada ne topi? • da je najveća svjetska pustinja Sahara koja se nalazi na sjeveru Afrike samo u desetom dijelu pokrivena pijeskom dok je ostali dio kamenit? • da postoji ptica sjevernih mora koja može letjeti i pod vodom? • da se najjači poznati otrov životinjskog podrijetla dobiva iz žabe koja se naziva otrovna strijela? • da je najdublje jezero na svijetu Bajkalsko jezero u Rusiji, a njegova dubina doseže i do 2 km • da u vrijeme dinosaura nije uopće bilo trave nego samo paprati i crnogorice? • da se na otocima Nove Gvineje rabi oko 500 jezika, što je 10 posto svih jezika na svijetu?

Ivan Slobođanac, 7. Razred, Budrovci

VICOTEKA Moja Fato čuo sam da me varaš sa cijelim selom - reče Mujo. Eh, to ti je neko selo, samo 25 kuća! Pita učiteljica koliko je 5 minus 5. - Pet! - odgovori Ivica. - ?! - Pojedeš pet šlji-va i ostane pet koštica. Udala se djevojka i majka joj dođe u posjet. - Blizu crkve si, kćeri. Možeš iz kuće slušati misu. - A imaš i dug jezik pa bi se iz kuće i pričestiti mogla - prido-da svekrva. Na ulasku u ZOO vrt sin upita majku: - Hoće li vidjeti rodu? - Naravno. - Baš me zanima hoće li me prepoznati. - Vi ste pili! - kaže policajac vozaču. - Nisam, nisam! - Jeste, oči su vam crvene. - Dobro, ako ćemo se vrijeđati i vi imate klempave uši.

Tatjana Jurić, 6. razred, Budrovci

“Ljestvica boja”, Martina Zdunić, 6. razred, Budrovci