STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE LOBOR ZA RAZDOBLJE DO 2020.

GODINE

Varaždin, travanj 2016.

2016

Agencija za razvoj Varaždinske županije - AZRA d.o.o.Adresa: Kratka 1, 42200 Varaždin

Telefon: +385 42 422 200Fax: +385 42 422 208

Web: www.azra.hrE-mail: info@azra.hr

2

2016

SADRŽAJ

1. ZNAČAJKE PODRUČJA.....................................................................................................................6

1.1. Zemljopisne, prirodne i kulturne značajke..............................................................................6

1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke............................................................................6

1.1.2. Geomorfološke značajke.................................................................................................7

1.1.3. Klimatske karakteristike područja...................................................................................8

1.1.4. Prirodna baština..............................................................................................................9

1.1.5. Kulturno - povijesna i tradicijska baština......................................................................11

1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture..................................................................................13

1.2.1. Prometna infrastruktura...............................................................................................13

1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura................................................................................14

1.2.3. Opskrba električnom energijom...................................................................................15

1.2.4. Opskrba plinom............................................................................................................15

1.2.5. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda...............................................16

1.2.6. Gospodarenje otpadom................................................................................................16

1.2.7. Poslovna infrastruktura................................................................................................17

1.2.8. Društvena infrastruktura..............................................................................................17

1.3. Gospodarstvo.......................................................................................................................18

1.3.1. Gospodarske značajke..................................................................................................18

1.3.2. Zapošljavanje................................................................................................................22

1.3.3. Poljoprivreda................................................................................................................23

1.3.4. Lovno gospodarstvo......................................................................................................28

1.3.5. Turizam.........................................................................................................................28

1.4. Demografske i socijalne značajke.........................................................................................28

1.4.1. Obrazovanje..................................................................................................................31

1.4.2. Zdravstvo i socijalna skrb..............................................................................................32

1.4.3. Kultura, sport i civilno društvo......................................................................................34

1.4.4. Upravljanje razvojem..........................................................................................................34

2. SWOT ANALIZA.............................................................................................................................36

3. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE LOBOR...................................................................................................40

4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA.........................................................................................................41

5. OPIS MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA............................................................................................48

6. USKLAĐENOST S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA....................................................54

7. AKCIJSKI PLAN...............................................................................................................................59

3

2016

POPIS TABLICA

Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Lobor..............................................................................6Tablica 2: Zaštićena prirodna bogatstva...............................................................................................11Tablica 3: Zaštićena nepokretna povijesno - kulturna baština (materijalna)........................................11Tablica 4: Zaštićena pokretna kulturno - povijesna baština (materijalna)............................................12Tablica 5: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Lobor (iznosi u tisućama kn)...................18Tablica 6: Struktura gospodarstva u 2014. godini po djelatnostima....................................................19Tablica 7:Izvoz i uvoz 2013. i 2014. u tisućama kuna...........................................................................20Tablica 8: Nezaposlene osobe prema kvalifikaciji i spolu.....................................................................22Tablica 9: Struktura poljoprivrednog zemljišta po namjeni (ha)...........................................................23Tablica 10: Poljoprivredne površine Općine Lobor prema vrsti uporabe zemljišta (ha).......................24Tablica 11: Prikaz načina korištenja parcela (ha) prijavljenih u ARKOD-u............................................24Tablica 12: Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim kulturama za koje je zatražena potpora s jedinstvenog zahtjeva iz 2014. godine na području Općine Lobor......................................................25Tablica 13: Proizvodnja grožđa i vina...................................................................................................26Tablica 14: Struktura stočarske proizvodnje........................................................................................27Tablica 15: Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava................................................................................................27Tablica 16: Stanovništvo prema starosti i spolu...................................................................................29Tablica 17: Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi.....................................30Tablica 18: Kućanstva prema veličini i broju članova na području Općine Lobor.................................31Tablica 19: Obrazovna infrastruktura Općine Lobor.............................................................................32Tablica 20: Zdravstvena zaštita na području Općine............................................................................32Tablica 21: Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb Zlatar........................................................33Tablica 22: Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere........................................................................................47Tablica 23: Opis mjera..........................................................................................................................48Tablica 24: Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima........................................................54Tablica 25: Akcijski plan Općine Lobor za 2016. godinu.......................................................................60

POPIS SLIKA

Slika 1: Položaj Općine Lobor u Krapinsko – zagorskoj županiji.............................................................7Slika 2: Područja Ekološke mreže NATURA 2000 na području Općine Lobor.......................................10

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Količina sakupljenog otpada u 2014. godini......................................................................17Grafikon 2: Broj obrtnika u Općini Lobor u 2014. godini......................................................................20

4

2016

UVODNA RIJEČ NAČELNIKA

Strategija razvoja općine Lobor mora početi od postojećeg stanja koje je zatečeno u vrijeme njene izrade. Poteškoće s kojima se bori naša općina nisu samo uzrokovane naslijeđenim problemima nego su i rezultat nekonzistentne državne politike prema lokalnoj samoupravi za koju, vjerujemo, da će se promijeniti bez obzira kakve će se organizacijske forme ustrojiti. No, bez obzira na to, moramo si definirati jasne pravce razvoja te pokazati moguću perspektivu žiteljima općine pri čemu treba imati u vidu unapređenje onog što krasi loborski kraj, prije svega bogata prirodna, povijesna i kulturna baština.

Vjerojatnost da će se ovdje razvijati nova industrija je mala pa prema tome treba se okrenuti djelatnostima koje imaju perspektivu. Kako aktivirati potencijale koje ova općina ima u poljoprivredi, stočarstvu, malom poduzetništvu, agro ili vjerskom turizmu i sl. trebala bi ova strategija dati jasne naznake. Stvoriti uvjete da se motiviraju ljudi za poduzetničke korake vrlo je važno pitanje čiju pomoć bi trebala dati ova strategija omogućujući da se njenim korištenjem može kandidirati na EU fondove i različite nacionalne izvore. Isto tako, što učiniti da se stvore uvjeti da život stanovnika općine Lobor bude ugodan i da ne moraju iseljavati tražeći bolje uvjete života nego da proces bude suprotan, da se na područje općine doseljavaju novi stanovnici, odnosno da trajno ostajemo živjeti i da nam sela opet ožive. O tome ova strategija vodi računa zbog čega predviđa prometnu, energetsku i komunalnu infrastrukturu kao prioritet.

Budući da razvojna strategija od 2016. - 2020. godine nije samo dokument nego je to i proces, odnosno način djelovanja svih stanovnika uključenih u razvoj naše općine pa njezino usvajanje nije završetak jednog projekta, nego tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarenju ciljeva koje želimo, koje trebamo i možemo ostvariti. U njenu izradu bili su uključene sve strukture od predstavnika civilnog društva, poduzetnika, poljoprivrednika i zainteresiranih stanovnika pa smo uvjereni da u potpunosti odgovara potrebama Lobora.

Ključna odgovornost u provedbi Strategije razvoja općine Lobor je na načelni(ci)ku i članovima općinskog vijeća, ali bitan ako ne i jednako važan segment je na njenim stanovnicima, udrugama, tvrtkama i pojedincima koji su spremni svoja znanja, vještine i iskustva pa i materijalna sredstva uložiti u razvoj općine. Prema tome, na svima nama je da se usmjerimo na realizaciju projekata u domeni našeg interesa, znanja i mogućnosti za dobrobit naše općine i njenih stanovnika.

Načelnik

Božidar Markuš, dipl. ecc.

5

2016

1. ZNAČAJKE PODRUČJA

1.1. Zemljopisne, prirodne i kulturne značajke

1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke

Općina Lobor smjestila se u Krapinsko - zagorskoj županiji, podno Ivanščice čiji je vrh na

1060 metara nadmorske visine ujedno i najviša točka Hrvatskog zagorja. Područje općine

obuhvaća teren sastavljen od niza brežuljaka koji se pružaju iz Ivanščice prema jugu. Općina

Lobor na sjeveru graniči s Varaždinskom županijom, na sjeverozapadu s općinom Novi

Golubovec, na jugu s općinom Mače te na zapadu s Gradom Zlatarom. Prometno geografski

položaj je povoljan jer je Općina povezana dobrim cestovnim pravcima prema jugu sa

Zagrebom, prema sjeveru s Varaždinom, a prema sjeverozapadu s graničnim prijelazom

Macelj.

Područje Općine prostire se na 44,20 km² , što čini 3,60% ukupne površine Županije.

Općina Lobor administrativno se dijeli na 10 naselja: Cebovec, Lobor, Markušbrijeg, Petrova

Gora, Stari Golubovec, Šipki, Velika Petrovagorska, Vinipotok, Vojnovec Loborski i Završje

Loborsko.

Prema površini najveće naselje je Lobor s 9,79 km² , odnosno 22,15% od ukupne površine

Općine. Najmanje po veličini je naselje Cebovec površine 0,88 km². Sjedište Općine je

naselje Lobor. Sva naselja u Općini imaju oko 500 stanovnika. Prosječna veličina naselja

prema broju stanovnika iznosi 322 stanovnika po naselju.

Prema popisu stanovništva 2011. godine, Općina Lobor ima 3.217 stanovnika, što čini 2,40%

od ukupnog stanovništva Krapinsko - zagorske županije (132.892). Prema broju stanovnika

najveće je naselje Lobor s 530 stanovnika, dok je najmanje Cebovec sa 49 stanovnika.

Gustoća naseljenosti na području Općine iznosi 87,13 st/km², što je manje od gustoće

stanovništva na razini Županije koja iznosi 108,1 st/km².

Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Lobor

Naselje Površina(km2)

Stanovništvo2011.

Gustoća naseljenosti

2011.(broj st/km2)

Prosječna udaljenost naselja

od administrativnog središta JLS u km

1. Cebovec 0,88 49 55,68 4,5

6

2016

2. Lobor 9,79 530 54,13 0

3. Markušbrijeg 1,85 491 265,40 3

4. Petrova Gora 6,14 469 76,38 5

5. Stari Golubovec 6,42 194 30,21 5

6. Šipki 2,34 115 49,14 6

7. Vinipotok 2,64 403 152,65 4,5

8. Velika Petrovagorska 1,01 244 241,58 7

9. Vojnovec Loborski 9,32 416 44,63 2,5

10. Završje Loborsko 2,79 306 109,67 2,5

UKUPNO 36,92 3.217 87,13

Izvor: DZS, popis stanovništva 2011., interni izvor JLS

Položaj Općine Lobor u Krapinsko - zagorskoj županiji prikazan je na Slici 1.

Slika 1: Položaj Općine Lobor u Krapinsko – zagorskoj županiji

Izvor: AZRA d.o.o., 2015.

1.1.2. Geomorfološke značajke

7

2016

Područje Općine Lobor je pretežno brežuljkasto s mnogobrojnim dolinama kojima protječu

potoci. Općina leži na južnim padinama Ivanščice na 262 m/nm. Nadmorska visina brežuljaka

varira od 250 do 927 metara. Najviše nadmorske visine u Općini imaju slijedeći vrhovi:

Jelenska peč (927 m), Skalovke (766 m), Vilinska špica (726 m), Brišće (666 m) i Gornji

Pokojec (578 m). Niže nadmorske visine su uz duž vodotoka potoka Rieke. Geološka

podloga i klima uvjetovali su da na južnim pobočjima Ivanščice ima mnoštvo kraških pojava

kao što su oskudica vode na većim visinama ili jaki izvori na nižim.

Registrirana klizišta na području općine Lobor većeg su obima i uglavnom su posljedica

reljefne predispozicije općine, nedovoljne geomorfološke strukture tla te neadekvatne

odvodnje oborinskih voda.

Na području Općine Lobor šume zauzimaju 2.235,00 ha površine, od čega je 1.535,00 ha u

državnom vlasništvu, dok je 700,00 ha u privatnom vlasništvu. Od šumskih vrsta prisutni su

hrast kitnjak i obični grab, dok je u najvišoj zoni rasprostranjena bukova i jelova šuma.

Prema tipološkim istraživanjima nalazimo tri zone šuma ( Zona šume bukve i jele, Zona šume

bukve i Zona šume kitnjaka i običnog graba) .

Zona šume bukve i jele prvenstveno se ističe učešćem jele u različitom omjeru smjese bukve.

Osim bukve u jele ima još gorskog javora mliječa, brijesta i poneka jarebika. Dominantno je

distično smeđe tlo. Tla su kisele i ekstremno kisele reakcije, ilovastog do glinastog sastava.

Zona šume bukve predstavlja zajednica brdske šume bukve i šuma bukve s lazarkinjom.

Osim bukve u sloju drveća nalazi se i gorski javor. Najzastupljenije tlo je distično smeđe, a

zatim dolaze ilimerilizana tla. U pravilu imaju jako kiselu reakciju, pripadaju klasi srednje

dubokih tala, ilovastog do glinastog sastava.

Zona šume kitnjaka i običnog graba ističe se učešćem velikog broja vrsta drveća , grmlja i

prizemnog rašća. Geološku podlogu čine praporne naslage te pješčanici i pjeskoviti lapori.

Dominantan tip tla je luvisol i eutrično smeđe tlo ilimerizirano te distično smeđe plitko tlo. Ta

tla imaju jako kiselu reakciju i siromašna su fosforom. Na strmim južnim padinama nalazi se

šuma hrasta medunca i crnog jasena.

1.1.3. Klimatske karakteristike područja

8

2016

Prema geografskom položaju te horizontalnoj i visinskoj izraženosti reljefa, područje Općine

Lobor karakterizira kontinentalna klima s nekoliko specifičnih tipova. Prema klasifikaciji W.

Koppena1, Općinu Lobor karakterizira klima tipa C: toplo – umjereno - kišna klima.

Temperatura najhladnijega mjeseca je iznad -2 °C, ljeta su svježa, a temperatura najtoplijega

mjeseca niža je od 22°C. Padaline su jednako raspoređene tijekom cijele godine. Najmanje

oborina ima zimi, a najviše u toplijoj polovici godine tj. u vegetacijskome razdoblju.

Općina Lobor je područje kontinentalnoga oborinskog režima s čestim i obilnim kišama u

svibnju, lipnju i srpnju, tj. tijekom vegetacijskog perioda. Drugi oborinski maksimum je u

mjesecu studenome, dok je najmanje oborina u veljači i ožujku. Maksimum oborina je u

ljetnome dijelu godine s težištem na mjesecu srpnju. Karakter tih ljetnih oborina također

povećava maksimalno otjecanje zbog koncentracije vode u vodotocima. Na području Općine

strujanje vjetrova se modificira pod utjecajem reljefa. Najučestaliji su zapadni vjetrovi s 45%

-tnim trajanjem tijekom godine. Na drugome mjestu su istočni vjetrovi s 29% trajanja, dok je

vremensko razdoblje bez vjetra oko 6% godišnjega vremena. Maksimalne jačine vjetra iznose

od šest do devet bofora, a najjači vjetrovi javljaju se od kasne jeseni do početka proljeća.

1.1.4. Prirodna baština

Uredbom o ekološkoj mreži, a temeljem Zakona o zaštiti prirode, vršni dio Ivanščice (HR

2000371) dio je ekološke mreže Natura 2000. Ivanščica je odabrana za očuvanje povoljnog

stanja populacijskih vrsta: Corduleasterheros – gorski potočar, Euplagiaquadripunctaria –

danja medonjica, Leptideamorsei – Grundov šumski bjelac, Lycaenadispar – kiseličin vatreni

plavac, Myotisbechsteinii – velikouhi šišmiš, Pulsatillavulgarisssp. grandi –modra sasa,

Rosaliaalpina – alpinska strizibuba.

1Wladimir Peter Köppen, klasificirao je klimu prema dva prevladavajuća klimatska elemenata-temperaturi zraka i padalina (Sve se klime svrstavaju u pet klimatskih razreda: A-tropske kišne klime, B-suhe klime, C-umjereno tople kišne klime, D-snježno-šumske klime, E-snježne, polarne klime)

9

2016

Slika 2: Područja Ekološke mreže NATURA 2000 na području Općine Lobor

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, 2015.

Značajni krajobraz Lobor prirodno je područje s velikim ekološkim obilježjem, velike

krajobrazne vrijednosti, biološke raznolikosti, s naglašenim odgojno – obrazovnim, kulturno –

povijesnim i turističko – rekreacijskim vrijednostima. Površina značajnog krajobraza Lobor je

oko 2000 ha koja u cijelosti obuhvaća slivno područje vodocrpilišta Lobor. Zahvaća središnji

dio južnog poboćja gore Ivanščice. Najviše nadmorske visine u krajobrazu imaju slijedeći

vrhovi: Jelenska peč (927 m), Skalovke (766 m), Vilinska špica (726 m), Brišće (666 m) i

Gornji Pokojec (578 m). Raspoređene su u sjevernom dijelu krajobraza, a najviše kote su uz

sjevernu granicu.

U značajnom krajobrazu Lobor nalaze se tri biljno geografska sektora: predalpski, dinarski i

panonski. Složene ekološke prilike uvjetovale su razvoju biljnih zajednica. U nizinama se

nalazi panonska šuma hrasta lužnjaka i običnog graba. Uz potoke i Rieku (Loboršćica) rastu

crne johe, vrbe i topole. Tu se još nalaze i šume hrasta kitnjaka, kestena. Južne i najstrmije

padine Ivanščice zauzima termofilna listopadna šuma hrasta medunca i crnog jasena.

10

2016

Prema Prostornom planu Općine Lobor među najljepša mjesta spada zaštićeno svetište Majke

Božje Gorske koje se prostire na 1.421m².

Tablica 2: Zaštićena prirodna bogatstva

Zaštita prirodnih bogatstava

Kategorija zaštiteLokacija/naziv

(kako je navedeno u prostornom planu JLS)

Površina/ u km²

značajni krajobraz Okolina Majke Božje Gorske 0,3

Izvor: Općina Lobor, PPU, 2014.

1.1.5. Kulturno - povijesna i tradicijska baština

Zaštićenu nepokretnu kulturnu baštinu najvećim dijelom čine spomenici graditeljstva, a kao

najistaknutije kulturno dobro su ruševni ostaci srednjovjekovne utvrde „Loborgrad“ ili „Pusti

Lobor“ koji se nalaze na jugozapadnim obroncima Ivanščice. Sagrađena na vrhu brda oko 3

km sjeverno od Lobora, nepristupačna s tri strane, na nadmorskoj visini od 520 m. Utvrda se

sastojala od jezgre, koju je činila pravokutna građevina dodatno zaštićena velikom

polukružnom kulom i vanjskog obrambenog zida.

Od zaštićene nepokretne kulturno - povijesne baštine treba istaknuti bogatstvo sakralnih

građevina, posebno crkvi, kapela i kurija Lobor. Mnoge sakralne građevine nisu registrirane

kao zaštićene, ali su dokumentirane i prepoznate kao važni spomenici graditeljstva, pri čemu

se posebno ističu brojne kapele i ostaci kapela. Bogatstvo arheoloških lokaliteta čine objekti:

Crkva Majke Božje Gorske i Ruina starog Lobograda. Od zaštićene pokretne kulturno -

povijesne baštine ističe se bogatstvo crkvenog inventara i predmeta, antički i srednjovjekovni

predmeti dok se od etnografskih predmeta izdvaja zbirka Bolfek.

Tablica 3: Zaštićena nepokretna povijesno - kulturna baština (materijalna)

Kategorija zaštite

Naziv

(kako je navedeno u prostornom planu JLS ili dr. važećim

dokumentima)

Površina / u m²

Lokacija

(kako je navedeno u prostornom planu JLS)

Spomenik graditeljstva (građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem)

Dvorac Loborgrad,

Crkva MBG,

1.200

200

Markušbrijeg

Lobor

11

2016

Crkva sv.Ane

Kapela sv.Antuna i pilsv.Antuna

Crkva sv.Petar

Kurija Župnog dvora u Loboru

Stari grad Lobor

300

100

150

250

700

Lobor

Lobor

Lobor

Petrova Gora

Ivančica

Arheološki lokalitet (arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone)

Crkva MBG

Ruina starog Loborgrada

10.000 m²

1.000 m²

Lobor

Ivanščica

Izvor: Općina Lobor, Ministarstvo kulture, 2014.

Tablica 4: Zaštićena pokretna kulturno - povijesna baština (materijalna)

Kategorija zaštite

Naziv

(kako je navedeno u važećim dokumentima)

Broj predmeta

Lokacija

Zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim i upravnim tijelima uključujući i kod fizičkih osoba,

Rimska stela

Predmeti pronađeni u MBG

1

250

Arheološki muzej u Zgb

Arheološki zavod u Zgb i župa Lobor

crkveni inventar i predmetiKalež-crkva sv.Martina

Raspelo iz 12.stoljeća

1

1

Crkva u Martinšćini

Riznica katedrale u Zgb

arheološki nalazi Antički i srednjevjekovni predmeti 150 Arheološki zavod u Zgb.

etnografski predmeti Zbirka Bolfek 8 Lobor

uporabni predmeti (namještaj, odjeća, oružje i sl.), prometna i prijevozna sredstva i uređaji, predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije.

Vatrogasna kola

Zbirka starih pegli

1

100

Lobor

Lobor

Izvor: Općina Lobor, Ministarstvo kulture, 2014.

12

2016

1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture

1.2.1. Prometna infrastruktura

Cestovni promet na području Općine Lobor čini cestovna mreža javnih i nerazvrstanih cesta.

Županijske ceste protežu se Općinom u dužini 9,83 km, a na području Općine Lobor nalaze se

dionice sljedećih županijskih cesta:

Ž 2128 - D29 – Lobor – Ladislavec – D29 11 km

LC 22016 D29 – Stari Golubovec – Lobor 7,52 km

Dužina lokalne ceste na području Općine ( D29 - Stari Golubovec - Lobor ) iznosi 7,62 km .

Za većinu lokalnih cesta potrebna je rekonstrukcija i proširenje na pojedinim dijelovima trase

ili u cijelosti.

Javni promet putnika obavlja tvrtka BO – NI promet. Na području Općine nalazi se ukupno

12 autobusnih stajališta: Vinipotok2, Loborsko Završje, Buntaki, Brlečići, Lobor, Vinipotok

1, Vojnovec 3, Vojnovec 2, Vojnovec 1, Petrova Gora škola, Stari Golubovec i Stari

Golubovec škola. Područje Općine dobro je povezano u smislu autobusnog prijevoza s većim

županijskim središtima i Zagrebom, no stanovnici Općine kao važan nedostatak ističu

nepostojanje autobusnih linija vikendom te čestih linija za Zlatar, Krapinu i Zagreb.

Područjem Općine Lobor prolazi dionica državne ceste D29 Novi Golubove - Zlatar Bistrica

- Soblinec (36,68 km).

Na području Općine nalazi se 91,298 km nerazvrstanih cesta, od čega je 41,765 km

neasfaltirano.

13

2016

Slika 3: Mreža javnih i nerazvrstanih cesta na teritoriju Općine Lobor

Izvor: Prostorni plan Općine Lobor,2015.

1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura

Na području Općine Lobor poštanski promet obavlja poštanski ured „Hrvatske pošte“ d.d. s

jednim šalterom u naselju Lobor. Granice dostavnog područja ovog poštanskog ureda

uglavnom se poklapaju s administrativnim granicama, a vrste poslova koje ured obavlja

isključivo su poslovi prijema i dostave različitih vrsta poštanskih pošiljaka te otprema i

dostava telegrama. Otvaranje novih ureda poštanskog prometa nije predviđeno. Iako je

osigurana zadovoljavajuća pristupačnost poštanske mreže na tom području, korisnici usluga

14

2016

ovog poštanskog ureda nisu zadovoljni dosadašnjim radnim vremenom, posebno oni građani

koji su poslom vezani izvan Općine Lobor.

Obzirom da je gotovo cijelo područje Općine pokriveno fiksnom i mobilnom telefonijom,

omogućeno je i spajanje računala na internetsku mrežu širokopojasnim pristupom2. Prema

javno dostupnim podacima3, područje Općine je u potpunosti pokriveno 3G mrežom s

najčešćom brzinom prijenosa podataka do 7,2Mb/s. Prema javno dostupnim podacima4,

postotak kućanstva koji koristi upotrebu širokopojasnog pristupa internetu je između 30% i

45 % i koristi brzinu od 2 do 4 Mbit/s.

Na području Općine Lobor u funkciji je ukupno jedna javna telefonska govornica.

1.2.3. Opskrba električnom energijom

Distributer za obavljanje djelatnosti električne energije za područje Općine Lobor je HEP

Elektra Zabok i Elektra Varaždin, a u pogonu je 19 trafostanica (13 „Elekta“ Zabok i 6

„Elektra“ Varaždin) snage 2.180 kW pomoću kojih se Općina napaja električnom energijom.

Dužina zračne niskonaponske mreže iznosi cca 55,7 km, a podzemne cca 1,6 km. Iako je

Općina u cijelosti pokrivena sustavom električne energije, da bi se osigurala kvalitetna

distribucija iste, potrebne su rekonstrukcije na mreži i trafostanicama (zamjena tehnološki

zastarjelih postrojenja novim, izgradnja dalekovoda).

Osim na privatnim kućama, korištenje obnovljivih izvora energije na području Općine

zastupljeno je i na javnim objektima (škola, sportska dvorana).

1.2.4. Opskrba plinom

Distribuciju plina na području Općine obavlja tvrtka „Plin“ Konjšćina. Plinskom mrežom

pokrivena su sva naselja Općine. Ukupan postotak priključenosti na području Općine iznosi

2Osnovni širokopojasni pristup naziv je za načine povezivanja na internet koji omogućuju velike brzine prijenosa podataka. Temeljem dosadašnje prakse EU-a, brzina od 128 kbit/s i dalje se smatra osnovnim pragom za širokopojasne brzine. No, unatrag nekoliko godina većina je zemalja EU-a donju granicu širokopojasnih brzina povećala na 1 ili 2 Mbit/s, budući da je brzina od 128 kbit/s postala premala za ispunjenje osnovnih potreba i zahtjeva korisnika širokopojasnih usluga. Unutar Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj preporučeno je da se donjom granicom širokopojasnog pristupa smatra brzina od 2 Mbit/s3https://www.hrvatskitelekom.hr/karta-pokrivenosti 4http://bbzone.hakom.hr/hr-HR/StatistickiPrikaz#sthash.5hFCsDM2.r8yF9tvx.dpbs

15

2016

55%. Ukupna potrošnja prirodnog plina na području Općine Lobor u 2014. godini iznosila je

2.579.182 kWh.

1.2.5. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Općina Lobor nema izgrađen sustav odvodnje otpadnih ni oborinskih voda pa odvodnja

otpadnih voda predstavlja ključni infrastrukturni problem razvoja Općine. Otpadne vode iz

domaćinstva prikupljaju se putem individualnih septičkih jama dok se oborinske vode odvode

otvorenim jarcima u lokalne vodovode i kanale uz prometnice, bez ikakvog pročišćavanja. Na

području Općine Lobor s ciljem zaštite podzemnih voda, poduzeće „Zagorski vodovod“ d.o.o.

radi na ubrzanoj izgradnji kanalizacijske mreže te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u

Zlatar Bistrici.

1.2.6. Gospodarenje otpadom

Komunalnu djelatnost sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada s područja Općine

Lobor obavlja poduzeće Komunalac d.o.o. iz Konjščine. Općina ima organiziran sustav

gospodarenja otpadom u kojem se nalaze sva naselja, a uveden je i sustav odvojenog

prikupljanja. Na području Općine ne postoji odlagalište građevinskog otpada, dok se

komunalni otpad odvozi na odlagalište u Tugonici u Općini Marija Bistrica. Problem

predstavljaju divlja odlagališta s količinama otpada više od 2 tone. Radi se o slučajno

odabranim prostorima koji su bili idealni za nelegalno odlaganje otpada zbog lake

dostupnosti.

U 2014. godini sakupljeno je 295 tona mješovitog komunalnog otpada, 4 tone glomaznog

otpada te 3 tone papira i kartona i 3 tone staklene ambalaže. Odvoz otpada vrši se četiri puta

mjesečno.

16

2016

Grafikon 1: Količina sakupljenog otpada u 2014. godini

Miješani komunalni otpad

Glomazni otpad Papir i karton Staklena ambalaža0

50

100

150

200

250

300

350

295

4 3 3

Izvor: Općina Lobor, 2015.

1.2.7. Poslovna infrastruktura

Općina Lobor Prostornim planom ima predviđeno jednu gospodarsku zonu poslovne namjene

i jednu zonu proizvodne namjene.

Planirane gospodarske zone djelomično su u funkciji te im nedostaje temeljna infrastruktura

koja je preduvjet za interes investitora. Proces rješavanja imovinsko – pravnih odnosa kako bi

se objekti poslovne infrastrukture priveli svrsi traju dosta sporo pa je i proces pripreme

projektne dokumentacije usporen ili nije ni započet. Blizina ključnih prometnica i većih

gospodarskih središta nije u dovoljnoj mjeri iskorištena kao pozitivan impuls za razvoj

gospodarstva, a ne postoje ni adekvatni mehanizmi potpore razvoju poduzetništva.

Razvoj poslovne infrastrukture doprinijet će se intenzivnijem privlačenju investitora koji će u

suradnji s domaćim poduzetnicima aktivirati lokalne resurse, zaposliti dio stanovnika općine

Lobor te potaknuti ostanak mladih ljudi u općini.

1.2.8. Društvena infrastruktura

Od ustanova za društveni razvoj zajednice, najzastupljeniji su domovi kulture (4) smješteni u

naseljima Markušbrijeg, Lobor, Petrova gora, Stari Golubovec, zatim vatrogasni dom i

17

2016

sportska dvorana u naselju Lobor. Na području Općine planira se izgradnja i opremanje

dječjih igrališta (3) te uređenje parkirališta i postavljanje ograde oko loborskog groblja.

1.3. Gospodarstvo

1.3.1. Gospodarske značajke

Na temelju izračuna Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, općina Lobor nalazi se u

II. skupini s indeksom razvijenosti5 od 72,13%. Krapinsko - zagorska županija prema

klasifikaciji županija nalazi se u I. skupini s indeksom razvijenosti koji iznosi 73,24%.

U sljedećim tablicama dati je prikaz stanja gospodarstva Općine Lobor.

Tablica 5: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Lobor (iznosi u tisućama kn)

Rbr. POKAZATELJ / GODINE 2013. 2014. IndeksUdjel Općine u županiji (%)

1. Br. pravnih osoba 27 25 92,59 1,42

2. Broj zaposlenih 145 157 108,28 0,89

3. Ukupan prihod 40.029 55.697 139,14 17,76

4. Dobit tekuće godine 2.176 6.983 320,91 1,25

5. Gubitak tekuće godine 178 226 126,97 0,07

6. Poslovni rezultat (neto) 1.999 6.757 338,02 3,22

Izvor: FINA, Osnovni financijski rezultati poduzetnika RH po gradovima i općinama., 2014.

Na području Općine Lobor kod pravnih osoba/subjekata zaposleno je prosječno 157 osoba,

što predstavlja tek 0,89% ukupno zaposlenih u pravnim osobama u Krapinsko – zagorskoj

županiji. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ukupan broj

zaposlenih u pravnim osobama na dan 31.10. 2015. godine iznosi 9 osoba, odnosno

osiguranika.6

5 Indeks razvijenosti izračunava se na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općega kretanja stanovništva, stope obrazovanosti; Uredba o indeksu razvijenosti NN br. 63/10 i 158/136 Osiguranici u kategorijama: Radnici kod pravnih osoba, Radnici kod fizičkih osoba, Obrtnici, PoljoprivredniciSamostalne profesionalne djelatnosti, Osiguranici zaposleni kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju RH kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu, Produženo osiguranje

18

2016

Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 55.697.000,00 kuna što je za 28,13 % više nego

prethodne godine. Pravne osobe/subjekti su u 2014. godini poslovali s pozitivnim rezultatom,

odnosno dobiti od 6.983.000,00 kuna, što je za 68,8% više od prethodne.

Tablica 6: Struktura gospodarstva u 2014. godini po djelatnostima

Područje djelatnosti

Bro

j p

odu

zetn

ika

Bro

j zap

osle

nih

Dob

it r

azd

oblj

a (u

00

0 k

n)

Gu

bit

ak

razd

oblj

a (u

00

0

kn

)

Kon

s. F

inan

c.

Rez

ult

at (

u 0

00

k

n)

A) poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1 0 2.219 0 2.219

C) prerađivačka ind. 3 105 7.227.126 153 7.226.97

3D) opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 1 0 0 1.925 -1.925

F) građevinarstvo 8 23 70.615 114.038

-43.423

G) trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila 5 10 10.366 109.63

7-99.271

H) prijevoz i skladištenje 3 8 149.824 0 149.824

I) Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1 2 15.182 0 15.182

N) administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1 0 4.951 0 4.921

UKUPNO 23 148 7.480.283

225.753

7.254.530

Izvor: HGK, Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Lobor, 2015.

Promatrano prema područjima djelatnosti na ukupne rezultate poslovanja pravnih

osoba/subjekata Općine Lobor, dominantan je utjecaj građevinarstva (8 tvrtki i 23

zaposlenih), trgovine na veliko i malo (5 tvrtki i 10 zaposlenih) i prerađivačke industrije, koja

ima najveći broj zaposlenih (3 tvrtki i 105 zaposlenih), dok je utjecaj ostalih djelatnosti mali.

S razine ukupnog poduzetništva u Općini u 2014. godini, 5 je djelatnosti poslovalo s

dobitkom, dok su njih 3 poslovale s gubitkom, odnosno ostvarile negativan financijski

rezultat.

19

2016

Tablica 7:Izvoz i uvoz 2013. i 2014. u tisućama kuna

IZVOZ UVOZ

JLS I.-XII.2013.

I.-XII.2014.

IndeksiI.-XII.

2014./I.-XII. 2013.

I.-XII.2013.

I.-XII.2014.

IndeksiI.-XII.

2014./I.-XII. 2013.

Lobor 16.739 29.248 174,7 0 3.775Krapinsko - zagorskažupanija

2.575.085 2.964.022 115,1 1.782.265 1.943.414 109,0

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, ŽK Krapina, 2015.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u 2014. godini pravne osobe/subjekti Općine

Lobor sudjelovali su s manje od 1% u ukupnom izvozu i uvozu Krapinsko – zagorske

županije. Ukupan izvoz zabilježen je u iznosu od 29,2 milijuna kuna te uvoz s 3,8 mil kuna.

U odnosu na 2013. godinu, ostvaren je veći izvoz i uvoz.

Grafikon 2: Broj obrtnika u Općini Lobor u 2014. godini

PROIZVODNI OBRTI(4)

USLUŽNI OBRTI

(15)

TRGOVAČKI OBRTI(3)

UGOSTITELJSKI OBRTI(5)

PRI-JEVOZNIČKI

OBRTI(6)

GRAĐEVINSKI OBRTI

(11)

POLJOPRIVREDNI OBRTI(2)

Izvor: Udruženje hrvatskih obrtnika Krapina, 2015.

20

2016

Na području Općine, jače je razvijeno obrtništvo od malog i srednjeg poduzetništva. Prema

podacima Obrtnog registra, na dan 31.12.2014. godine bilo je ukupno 46 obrta koji se

obavljaju tijekom cijele godine. Većina vlasnika obrta su muški vlasnici (70%).

Iz grafikona je vidljivo da su na području Općine najviše zastupljeni uslužni (33%) i

građevinski obrti (24%).

21

2016

1.3.2. Zapošljavanje

Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Općini Lobor je u lipnju 2015. bilo nezaposleno ukupno 80 osoba, od čega 29 žena (36%) te 51 muškarac (64%). Detaljan pregled prema razini obrazovanja i spolu prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 8: Nezaposlene osobe prema kvalifikaciji i spolu

JLSUkupno

Bez škole i nezavršena

osnovna školaOsnovna škola

SŠ zanimanja do 3 god.i škola za KV i

VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazija

Prvi stupanj fakulteta,

stručni studij i viša škola

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M ŽLobor 80 51 29 7 4 3 11 8 3 28 21 7 21 11 10 6 4 2 7 3 4Krapinsko zag. žup. 6457 312

7 3330 407 284 123 1424 726 698 2193 1169 1024 1742 712 1030 381 149 232 310 87 223

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Statistička baza podataka, 2015.

U lipnju 2015. godine, Općina Lobor ima 1 % nezaposlenih osoba u odnosu na ukupno nezaposlene osobe u Krapinsko – zagorskoj županiji.

Najveći broj nezaposlenih osoba su osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, koje čine 61% ukupnog broja nezaposlenih u Općini Lobor te je

jednak postotku nezaposlenih osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem u Krapinsko – zagorskoj županiji.

22

2016

1.3.3. Poljoprivreda

Poljoprivredna djelatnost na području Općine Lobor uvjetovana je konfiguracijom terena,

kvalitetom tla i tradicionalnim načinom življenja na manjim posjedima. Osnovno obilježje

poljoprivrednih gospodarstava je usitnjenost posjeda i njihova rascjepkanost. Poljoprivredna

proizvodnja je ekstenzivna i nespecijalizirana. Poljoprivredom se većina gospodarstava bavi

za vlastite potrebe.

Pretežno laporasta podloga i meki vapnenci uvjetovali su ograničen razvitak plodnijeg jače

podzoliranog tla pogodnog za oranične kulture, stvarajući na strmim padinama i valovitim

pristrancima brežuljaka pjeskovita ilovasta tla pogodna za vinograde i voćnjake. U najnižim

predjelima prevladavaju aluvijska tla na kojima su livade i sjenokoše.

Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine, od ukupne površine Općine (44,2 km2) na

raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta otpada 12,46 km², odnosno 28,19%. U svrhu

poljoprivredne proizvodnje koristi se 7,73 km², što je 62,04% od ukupno raspoložive površine

poljoprivrednog zemljišta, odnosno 17,49% od ukupne površine Općine.

Tablica 9: Struktura poljoprivrednog zemljišta po namjeni (ha)

Ukupno korišteno

poljoprivredno zemljište

oranice i vrtovi

povrtnjaci livade pašnjaci voćnjaci vinogradirasadnici, košaračka

vrba

773,34 441,8 3,61 218,05 17,5 33,96 58,34 0,08

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.

Najviše površine zauzimaju oranice i vrtovi sa 441,8 ha, odnosno 57,13% i livade s 218,05 ha,

odnosno 28,20% ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, što je vidljivo u Tablici 10.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

(APPRRR), poljoprivredna površina zauzima ukupno 655,07 ha, od čega oranice zauzimaju

414,9 ha, odnosno 63,34% korištene površine, staklenici na oranici 0,08 ha, odnosno 0,02%,

livade 185,83ha, odnosno 28,37%, pašnjaci 4,43 ha, odnosno 0,68%, vinogradi 26,09 ha,

odnosno 3,98%, voćnjaci 21,37 ha, odnosno 3,26%, mješoviti višegodišnji nasadi zauzimaju

23

2016

1,15 ha, odnosno 0,18%, dok ostale vrste korištenja zemljišta zauzimaju 0,49 ha, odnosno

0,07% ukupne površine.

Tablica 10: Poljoprivredne površine Općine Lobor prema vrsti uporabe zemljišta (ha)

Površina poljoprivrednog zemljišta

Uk

up

no

Ora

nic

a

Stak

len

ici

na

oran

ici

Liva

da

Paš

nja

k

Vin

ogra

d

Isk

rčen

i vi

nog

rad

Voć

nja

k

Mje

šovi

ti

više

god

išn

ji

nas

adi

Ost

ale

vrst

e k

oriš

ten

ja

zem

ljiš

ta

655,07 414,9 0,08 185,83 4,43 26,09 0,73 21,37 1,15 0,49

Izvor: APPRRR, 2015.

Prema podacima APPRRR-a, najčešći način korištenja parcela (prijavljenih u ARKOD-u ) su

oranice na 1.477 parcela te livade na 631 parcela, a ostalo je u manjem ili neznatnom udjelu.

Ukupno se za poljoprivrednu proizvodnju koristi 655,06 ha, na ukupno 2.545 parcela.

Tablica 11: Prikaz načina korištenja parcela (ha) prijavljenih u ARKOD-u

Vrsta uporabe zemljišta Površina (ha) Broj parcela Broj PG-a7

Oranica 414,90 1.477 267Staklenici na oranici 0,08 2 2Livada 185,83 631 155Pašnjak 4,43 8 7Krški pašnjak 0,00 0 0Vinograd 26,09 274 180Iskrčeni vinograd 0,73 2 2Voćnjak 21,37 142 95Kulture kratke ophodnje 0,00 0 0Rasadnik 0,00 0 0Mješoviti višegodišnji nasadi 1,15 6 5Ostale vrste korištenja zemljišta 0,49 3 3UKUPNO 655,06 2.545 286

Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 11.11.2015.

Prosječna veličina proizvodnih parcela iznosi 0,12 ha. Prosječan broj katastarskih čestica po

poljoprivrednom gospodarstvu iznosi 21,11 ha. Na temelju rezultata upisa poljoprivrednih

gospodarstva u ARKOD, vidljivo je da je proizvodnja otežana radi usitnjenosti površina te

disperzije proizvodnih parcela.7Ukupni broj PG-a prikazuje jedinstveni broj PG-a na području Općine Lobor. Jedno PG može imati više vrsta uporabe zemljišta

24

2016

Mikroklimatske prilike u Općini Lobor pogoduju uzgoju žitarica i povrća, dok je brežuljkasti

dio voćarski i vinogradarski kraj. Postoji tradicija uzgoja vinove loze i vinarstva, dok je

voćarstvo slabije razvijeno.

Tablica 12: Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim kulturama za koje je zatražena potpora s jedinstvenog zahtjeva iz 2014. godine na području Općine Lobor

KULTURA BROJ PG-a POVRŠINA (ha)

plemenita vinova loza 123 18,11orah 3 0,33jabuke 1 0,17šljive 2 0,1breskve 1 0,05miješani nasad voćnih vrsta 68 15,6

krumpir 21 3,15bundeva 4 0,54grah 3 0,25tikva, tikvice 1 0,24buča 1 0,08rajčica 1 0,07kućni vrt 72 9,87kukuruz 164 199,61ječam 124 53,51pšenica 52 17,33zob 13 5,87tritikale 7 2,18heljda 1 0,88raž 1 0,04tikva uljanica 21 4,48lucerna 31 43,98djetelina 71 34,65stočni grašak 1 0,55stočna repa 3 0,22uljana repica 1 0,58

Izvor: APPRRR, baza jedinstvenih zahtjeva za 2014. godinu, 2015.

Prema podacima APPRRR-a, iz baze jedinstvenih zahtjeva za 2014. godinu ISAP, od

povrtnih kultura za koje je zatražena potpora, najzastupljeniji je u uzgoju krumpir na 3,15 ha,

bundeva na 0,54 ha, grah na 0,25 ha, tikva i tikvice na 0,24 ha, buča na 0,08 ha i rajčica na

0,07 ha površine. Od žitarica najzastupljeniji je kukuruz na 199,61 ha površine, ječam na

53,51 ha, pšenica na 17,33 ha, zob na 5,87 ha površine, tritikale na 2,18 ha, heljda na 0,88 ha i

25

2016

raž na 0,04 ha površine. Od voćarskih kultura najzastupljenija je plemenita vinova loza na

18,11 ha, orah domaći na 0,33 ha, jabuke na 0,17 ha, šljive na 0,1 ha i breskve na 0,05 ha.

U 2014. godini proizvelo se 19,10 t grožđa, odnosno 119,25 hl vina, što čini 1,42% ukupne

proizvodnje grožđa u Krapinsko - zagorskoj županiji, odnosno 1,43% ukupne proizvodnje

vina u Županiji. Na području Općine djeluje Udruga vinara i vinogradara „Kliet“.

Tablica 13: Proizvodnja grožđa i vina

Broj trsova8 (kom)

Proizvodnja grožđa9 (t)

Proizvodnja vina10 (hl)

Općina Lobor 145.115 19,10 119,25Krapinsko-zagorska županija 4.251.730 1.342,97 8.368,13

Republika Hrvatska 104.296.520 80.477,67 523.316,04

Izvor: APPRRR, 2015.

Prema podacima iz Popisa poljoprivrede 2003. godine, u strukturi stočarske proizvodnje

najviše je bio zastupljen uzgoj peradi s 23.522 jedinke, zatim uzgoj svinja s 1.723 jedinke,

goveda s 597 jedinki, kunića s 376 jedinki, koza s 260 jedinki, dok je najmanje zastupljen bio

uzgoj ovaca s 9 jedinki.

Tablica 14: Struktura stočarske proizvodnje

Godina Broj peradi Broj svinja Broj kunića Broj goveda Broj koza Broj ovaca

2003. 23.522 1.723 376 597 260 9

2014. 92 225 37 53

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.; Hrvatska poljoprivredna agencija, 2015.

8 Prijavljeni broj trsova na dan 06.11.2015.9 Prijavljena proizvodnja grožđa (Izjava o proizvodnji 2014.)10 Prijavljena proizvodnja vina (Izjava o proizvodnji 2014.)

26

2016

Iz Tablice 15. vidljiv je pad stočarske proizvodnje u odnosu na 2003. godinu. Najviše je

zastupljen uzgoj svinja s 225 jedinki, zatim slijedi uzgoj peradi s 92 jedinke, ovaca s 53

jedinki, goveda s 37 jedinki, dok je broj kunića i koza nepoznat. Uočava se porast broja ovaca

u uzgoju. Obzirom na pašnjake ispod Ivanščice iskazan je interes za izgradnju mini farme za

uzgoj stoke.

Uzgojem svinja bavi se 17 OPG-a, uzgojem goveda 12 OPG-a, uzgojem peradi 7 OPG-a te

uzgojem ovaca 4 OPG-a. U uzgoju peradi postoje uvjeti i mogućnosti uzgoja zagorskog

purana čije meso nosi oznaku zemljopisnog podrijetla.

Tablica 15: Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Vrsta poljoprivrednog gospodarstva Broj

Obiteljsko gospodarstvo 232Obrt 1Trgovačko društvo 2Zadruga 0Ukupno 235

Izvor: APPRRR, 2015. godine

U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ukupno je upisano 235 poljoprivrednih

gospodarstava, od čega su 232 obiteljska poljoprivredna gospodarstva, što je vidljivo u

Tablici 16.

Prostor Općine Lobor pruža dobre polazne mogućnosti za intenzivniji razvoj povrtlarstva,

ratarstva, stočarstva, voćarstva i vinogradarstva kroz seoska gospodarstva i poduzetništvo, kao

i ekološku poljoprivrednu proizvodnju.

Na području Općine djeluje Udruga pčelara „Pletara“ Lobor čija je osnovna djelatnost

unapređenje pčelarstva i organiziranje stručnih predavanja, uz poticanje bavljenja

pčelarstvom.

1.3.4. Lovno gospodarstvo

Na području Općine nalazi se lovište II/120 „Lobor – Ivanščica“ površine od 4.736 ha kojom

gospodari Lovačko društvo Oštrc Lobor. Radne obveze društva je uređivanje i čuvanje

lovišta, prihranjivanje i čuvanje divljači u lovištu, čime se fond divljači znatno povećava iz

27

2016

godine u godinu. U lovištu od divljači obitavaju divlja svinja, obična srna, zec, fazan, divlja

patka, šljuka i druga sitna divljač.

1.3.5. Turizam

Turizam na području Općine Lobor je slabo razvijen, nema smještajnih kapaciteta, dok je

biciklistička staza jedina turistička ponuda Općine. Uz sportsko rekreativan turizam potiče se i

razvoj ruralnog, seoskog i vjerskog turizma, a postoje i prirodni resursi za razvoj lovnog i

ribolovnog turizma.

Općina Lobor ima preduvjete za razvoj vjerskog turizma. Brojne manifestacije i proštenja

kroz godinu posjećuje sve veći broj ljudi. Navedena događanja su lokalnog značaja te time

nije dostignuta razina prometa koja bi bila od većeg gospodarskog značaja, ali ga je potrebno

gledati kao potencijalni respektabilni element u planiranju budućeg razvoja.

Prostornim planom predviđena je rekreacijska zona s pratećim sadržajima ugostiteljske i

turističke namjene, unutar koje se planira izgradnja restorana, pansiona, odmorišta i

ugostiteljskih sadržaja u funkciji objedinjavanja i poboljšanja turističke ponude.

Područje se promovira u sklopu Turističke zajednice Krapinsko – zagorske županije, kojoj i

teritorijalno pripada.

1.4. Demografske i socijalne značajke

U razdoblju od 1991. do 2011. godine ukupni se broj stanovnika smanjio za 840 osoba,

odnosno 20,85%. U razdoblju od 1991. do 2001. bilježi se pad broja stanovnika za 359 osoba,

odnosno 8,91%, dok se od 2001. do 2011. bilježi pad broja stanovnika za 481 osobu,

odnosno 13,11%.

U posljednjih dvadeset godina, pad broja stanovnika bilježe sva naselja ove općine.

Konstantan pad bilježe gotovo sva naselja, izuzev naselja Velika Petrovagorska, gdje je u

periodu od 1991. do 2001. broj stanovnika ostao isti te naselja Cebovec gdje je u periodu od

2001. do 2011. godine zabilježen porast broja stanovnika. Dinamika kretanja broja stanovnika

u razdoblju od 1991.- 2011. godine vidljiva je iz Grafikona 3.

28

2016

Grafikon 3: Dinamika kretanja broja stanovnika od 1991. - 2011.

CebovecLobor

Markušb

rijeg

Petrova

Gora

Stari Golubove

cŠipki

Velika Petro

vagorsk

a

Vinipotok

Vojnovec L

oborski

Završje Lo

borsko

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1991. 2001. 2011.

Izvor: DZS, Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., Popis stanovništva 2001. i 2011.

Vitalni indeks, odnosno broj živorođenih na 100 umrlih, za Općinu Lobor u 2013. godini

iznosio je 36,5. Vitalni indeks jedan je od pokazatelja negativnih demografskih trendova,

odnosno smanjenja broja stanovnika i ruralne depopulacije područja te posljedica negativnog

prirodnog prirasta (- 47) koji karakterizira i cijelu Krapinsko - zagorsku županiju11.

Prema Popisu stanovništva 2011., udio stanovnika mlađih od 20 godina (634 stanovnika)

iznosi 19,89%, udio stanovnika starosti između 20 i 60 godina (1.694) iznosi 53,14%, dok

udio stanovnika od 60 i više godina (860) iznosi 26,98%. U strukturi stanovništva po spolu,

muškarci (47,58%) su nešto zastupljenije od žena (52,42%) u ukupnom broju stanovnika.

Tablica 16: Stanovništvo prema starosti i spolu

Općina Spol UkupnoStarost

0-19 20-59 60 i više

Loborsv. 3.188 634 1694 860m 1.517 314 893 310ž 1.671 320 801 550

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

U odnosu na 2001. godinu, broj stanovnika mlađih od 20 godina (789) smanjio se za 155

stanovnika, broj stanovnika između 20 i 59 godina (1.835) smanjio se za 141, dok se broj

11 Državni zavod za statistiku, Priopćenje, broj 7.1.1., od 22. srpnja 2014. godine

29

2016

stanovnika od 60 i više godina (1.033) smanjio za 173 stanovnika. Indeks starenja iznosi

135,6%, dok je prema podacima iz 2001. godine iznosio 130,9%, što ukazuje na starenje

populacije.

Podaci iz Popisa stanovništva 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15

godina ukazuju da je:

bez školske spreme 3,56% osoba

nepotpuno osnovno obrazovanje ima 18,98% osoba

neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) ima 77,46% osoba

(najbrojniji su oni sa srednjoškolskim obrazovanjem)

visoko obrazovanje ima 4,85%

doktorat znanosti ima 1 osoba.

Podaci su prikazani u Tablici 17.

Tablica 17: Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi

Općina

Spol Ukupno

Bez

šk

ole

Nez

avrš

ena

osn

ovn

a šk

ola

Osn

ovn

a šk

ola

Sred

nja

šk

ola

Visoko obrazovanje

svega doktorat

Loborsv. 2.724 97 517 669 1.309 132 1m 1.277 21 138 251 798 69 -ž 1.447 76 379 418 511 63 1

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Postotak stanovništva bez školske spreme se smanjio u odnosu na 2001. godinu kada je

iznosio 5,35% te se povećao postotak stanovništva s visokim obrazovanjem kad je iznosio

2,74%.

Prema nacionalnosti, 98,96% stanovnika su Hrvati (3.155), 0,85% stanovnika su pripadnici

nacionalnih manjina (27), dok se 0,19% stanovnika (6) nisu izjasnili, odnosno nije poznato.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Lobor broji 900 kućanstva, što je u

odnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine smanjenje broja kućanstava za 6,35%, kada je

bilo ukupno 961 kućanstvo. Pretežno su to samačka kućanstva (24,33%), 2 člana (19,44%), 4

30

2016

člana (16%) i 3 člana (15,56%), dok domaćinstva s 5 ili više članova čine 24,67%. Broj

samačkih kućanstava se povećao u odnosu na 2001. godinu, kada su činila 22,16%. Prosječna

veličina kućanstva iznosi 3,19 člana.

Tablica 18: Kućanstva prema veličini i broju članova na području Općine Lobor

UkupnoBroj članova kućanstava

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Broj kućanstava 900 219 175 140 144 109 61 35 6 7 2 2

Broj osoba 2.875 219 350 420 576 545 366 245 48 63 20 23

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Udio broja kućanstava u Općini Lobor u ukupnom broju kućanstava u Krapinsko - zagorskoj

županiji iznosi 21,41%.

1.4.1. Obrazovanje

Na području Općine djelatnost predškolskog odgoja obavljaju dva obrta12 koje vode dadilje

sukladno Zakonu o dadiljama i koje čuvaju 18 djece - 12 u Loboru i 6 Vinipotoku. Kako su

kapaciteti ograničeni, jedan dio djece (trenutno njih 23) pohađa vrtiće u Zlataru, Zlatar

Bistrici i Bedekovčini. U cijenu smještaja djeteta u čuvaonici i vrtiću, općina Lobor

participira za jedno dijete do 50%, drugo 70%, a treće i svako sljedeće 100% ukoliko su djeca

u isto vrijeme u vrtiću ili čuvaonicama. Kako nisu zadovoljeni uvjeti za osiguravanje

programa predškolskog odgoja za veći broj djece, Općina je u postupku izgradnje dječjeg

vrtića koji bi osigurao potrebe predškolskog odgoja djece s područja Općine. Od

osnovnoškolskih institucija djeluje Osnovna škola Franje Horvata Kiša. Osnovnu školu Franje

Horvata Kiša u školskoj godini 2013./2014. pohađalo je 149 učenika, za učenike putnike

osigurano je sufinanciranje prijevoza, a nastava se odvija u jednoj smjeni. Veliki problem

predstavlja kontinuirani pad broja učenika u osnovnoj školi te se u razdoblju od 2009. do

2014. broj učenika smanjio za 29 što je posljedica negativnog prirodnog prirasta i konstantnog

12 Obrti se nalaze u naselju Lobor i Vinipotok

31

2016

pada broja stanovnika u Općini Lobor, ali i zbog mogućnosti da djeca s rubnih područja

općina zbog blizine pohađaju nastavu u školama susjednih općina.

Učenici srednjoškolsko obrazovanje nastavljaju na području gradova Zaboka, Krapine,

Bedekovčine, Konjšćine i Zagreba.

Jedan dio učenika po završetku srednje škole, nastavlja više i visoko obrazovanje, a Općina

pomaže u vidu mjesečnih naknada ovisno o mjestu studiranja.

Tablica 19: Obrazovna infrastruktura Općine Lobor

Osnovna / područna škola

Naziv škole

Bro

j uče

nik

a (2

01

3 /

20

14

)

Bro

j uče

nik

a s

tešk

oćam

a u

ra

zvoj

u

Bro

j uče

nik

a p

utn

ika

Sufi

nan

cira

nje

p

rije

voza

u

čen

ika

(da/

ne)

Bro

j uči

telj

a

Bro

j str

učn

ih

sura

dn

ika

Pro

gram

p

rod

uže

nog

b

orav

ka

Bro

j pom

oćn

ika

u n

asta

vi

Jed

nos

mje

nsk

a n

asta

va (

da/

ne)

OŠ F.H. Kiša

149 15 54 38 22 2 Ne 7 Da

Izvor: Općina Lobor, 2015.

1.4.2. Zdravstvo i socijalna skrb

U Općini Lobor registrirano je 2.668 zdravstveno osigurana osoba.

Tablica 20: Zdravstvena zaštita na području Općine

Broj zdravstveno osiguranih

osoba

Opća/obiteljska medicina/broj

timova

Zdravstvena zaštita

predškolske djece/broj

timova

Zdravstvena zaštita

žena/broj timova

Broj bolnica

/broj kreveta

Dentalna medicina /broj timova

Broj ljekarni

2668 1 1 1

Izvor: Općina Lobor, HZZO, 2015.

32

2016

Zdravstvenu djelatnost obavljaju tim opće/obiteljske i tim dentalne medicine, a ljekarničku

djelatnost obavlja 1 ljekarna.

Općina izdvaja iz proračuna sredstva namijenjena za socijalna davanja i različite oblike

pomoći i programe koje provodi te je u 2014. godini izdvojeno gotovo 61 tisuću kuna za

troškove plaćanja struje, ogrjeva, kuhinje i ostale pomoći za korisnike slabijeg imovinskog

stanja.

Socijalna i zdravstvena skrb organizirana je putem jedne udomiteljske obitelji koja može

skrbiti za maksimalno 4 štićenika te Doma za psihičke bolesne odrasle osobe u

Markušbrijegu, koja skrbi za oko 300 korisnika. Radi zadovoljavanja sve većih potreba u

njezi starijih i nemoćnih osoba Općina ima u planu uložiti dodatne napore u promoviranju

udomiteljstva, kao i povećanju smještajnih kapaciteta u okviru postojećih ustanova ili

izgradnjom novih.

Na području Općine postoji briga i za djecu s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom

za koju brine 14 članova udruge 13sv. Ana. Gotovo 80% korisnika usluga udruge sv. Ane je iz

okolnih općina i gradova Krapinsko - zagorske županije. Na radionicama održanim u svrhu

izrade ove Strategije, od strane predstavnika Općine istaknuta je potreba za izgradnjom Centra

za djecu s posebnim potrebama, obzirom da ne postoji niti jedna institucija ove vrste na širem

području, a potrebe su sve veće.

Tablica 21: Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb Zlatar

Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb

Red.broj

Oblici socijalne skrbi Broj korisnika

1. Koja podružnica, Centar, vodi brigu o korisnicima socijalne skrbi u navedenom JLS Centar za socijalnu skrb Zlatar

2. Zajamčena minimalna naknada 19

3. Jednokratna naknada 10

4. Doplatak za pomoć i njegu 70

5. Osobna invalidnina 20

6. Naknada do zaposlenja 1

7. Savjetodavni rad 328

8. Broj udomiteljskih obitelji na području JLSZa djecu 0

Za odrasle osobe 1

13 Članove čine stručno i kvalificirano osoblje: defektolozi, fizikalni terapeuti, logopedi

33

2016

8.a Drugi pružatelji socijalnih usluga na području JLS

Dom za odrasle osobe , Udruga Sv. Ane, kućna pomoć

0

9.a Broj korisnika u udomiteljskim obiteljima na području JLS

Djeca 0

Odrasli 4

9.b Broj korisnika u udomiteljskim obiteljima izvan područja JLS

Djeca 0

Odrasli 3

10. Smještaj u dom socijalne skrbi za djecu 1

10.a Smještaj u dom socijalne skrbi za odrasle osobe na području JLS 15

10. b Smještaj u dom socijalne skrbi za odrasle osobe izvan područja JLS 0

11. Naknada za troškove stanovanja 13

12. Pomoć za ogrjev 22

Izvor: Centar za socijalnu skrb Zlatar, Zlatar Bistrica 2015.

1.4.3. Kultura, sport i civilno društvo

U Općini Lobor prema Registru udruga registrirano je ukupno 33 udruga. Najviše udruga

registrirano je u području djelovanja sporta, socijalnom području, kulturi i umjetnosti,

gospodarstvu, zaštiti i spašavanju i drugo. Za aktivnosti civilnog društva, udruge i sportske

klubove Općina je izdvojila 360 tisuća proračunskih sredstava u 2014. godini.

Od najznačajnijih manifestacija na području Općine organiziraju se Vincekovo, Fašnik,

Janine, Loborfest, Dani kruha i Božićni koncert. Od sportskih aktivnosti najistaknutiji je

nogomet i offroad.

Na području općine nalaze se sportska igrališta, od kojih jedno (nogometno) ne odgovara

standardima te je u planu otkup zemljišta i izgradnja novog u centru Općine.

1.4.4. Upravljanje razvojem

Unutarnjim ustrojstvom tijela Općine ustrojen je Jedinstveni upravni odjel u sklopu kojeg su

stalno zaposlene četiri osobe: pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela, voditelj financijskog

odjela, komunalni redar i radnik na održavanju groblja i javnih površina. Komunikaciju s

javnošću i stanovnicima Općina ostvaruje i održava putem svoje službene internet stranice

(www.lobor.hr) na kojoj objavljuje osnovne informacije vezane uz djelokrug svog rada te

34

2016

novosti. U razdoblju od 2009. do 2014. godine Općina je sudjelovala u provođenju u nekoliko

značajnih projekata sufinanciranih od strane ministarstava14 te iz Fonda za regionalni razvoj

ukupne vrijednosti 1.148.783 kuna.

14Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

35

2016

2. SWOT ANALIZA

SNAGE SLABOSTI

PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA

Povoljan prometni položaj budući da kroz jedinicu lokalne samouprave prolaze ceste koje povezuju istočni dio Krapinsko - zagorske županije sa Zagrebom, Varaždinom i Krapinom

Bogati i neuništeni prirodni resursi (50% zauzimaju šume)

Područja Ekološke mreže NATURA 2000

Zaštićena kulturna dobra – sakralna baština

Pojačano održavanje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta (od 49,53 km asfaltirano 54%)

Osnovna lokalna infrastruktura u vrlo velikom dijelu potpuno razvijena (plin, struja, voda, ICT)

Primjena sustava korištenja OIE u kućanstvima i nekim javnim objektima (škola, dvorana)

Organiziran sustav gospodarenja otpadom te sustav odvojenog prikupljanja

GOSPODARSTVO

Trend pozitivnog poslovanja poduzetnika

Povećanje izvoza

Razvijeno obrtništvo (poglavito u uslužnim djelatnostima i graditeljstvu)

Dugogodišnja tradicija u vinogradarstvu

PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA

Slaba iskorištenost geografskog položaja

Pojava odrona i klizišta koji uništavaju ceste i putove

Loše stanje prometnica koje su preuskog profila, premalene nosivosti i bez sustava odvodnje

Niska razina prometne sigurnosti na cestama (bez pješačkih staza i biciklističkih traka)

Loše stanje nerazvrstanih cesta posebno Horvati – Viški i Ulice F.H. Kiša

Nepostojanje cjelodnevnih prometnih (autobusnih) linija

Nema sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Nesanirana divlja odlagališta smeća

GOSPODARSTVO

Ne riješeni imovinsko pravni odnosi na površinama gospodarskih zona

Gospodarske zone su djelomično u funkciji

Nedostatak investicija

Nepostojanje organiziranosti poduzetnika (klasteri, zadruge)

Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u poljoprivredi (usitnjenost poljoprivrednih parcela, ne riješeni imovinsko – pravni odnosi)

36

2016

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Razvijeno osnovnoškolsko obrazovanje

Jednosmjenska nastava

Sufinanciranje prijevoza učenika SŠ

Razvijen sustav stipendiranja studenata

Dostupnost osnovnih zdravstvenih usluga

Izdvajanja Općine za socijalna davanja i različite oblike pomoći

Prepoznata važnost ulaganja u rekreativne biciklističke staze

Povoljne mogućnosti za sport i rekreaciju

Na području Općine djeluje veliki broj udruga (33), posebno sportskih

LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM

Povećan postotak stanovništva s nekim stupnjem obrazovanja

Dobra suradnja između Općine i stanovnika

Pad stočarske proizvodnje

Nedovoljno iskorišten potencijal za razvoj stočarstva

Nepostojanje prepoznatljivog branda kojeg bi se vezalo uz područje Općine

Slaba zainteresiranost i nedostatak vlastitih resursa za sudjelovanje na natječajima za EU fondove

Neiskorišten potencijal razvoja lovnog turizma

Visok postotak mješovitih OPG, a mali postotak OPG koji žive isključivo od poljoprivrede

Nedostatak turističkih sadržaja

Slaba turistička infrastruktura na teritoriju Općine

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Nedostatak sadržaja za slobodno vrijeme (kulturni, sportski, zabavni)

Nepostojanje Kulturnog centra na području Općine

Nepostojanje ustanove za predškolski odgoj

Nedostatni kapaciteti za smještaj starih i nemoćnih osoba te djece s poteškoćama u razvoju

LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM

Starenje populacije (veći indeks starenja u odnosu na popis stanovništva 2001. godine, veći udio stanovnika od 60 i više godina nego

37

2016

stanovništva mlađeg od 20 godina)

Povećan broj samačkih kućanstava u odnosu na 2001. godinu

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE

PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA

Bogati i neuništeni prirodni resursi potencijal za razvoj vjerskog, ruralnog, izletničkog, lovnog, ribolovnog i sportsko – rekreacijskog turizma

Mogućnost rekonstrukcije i izgradnje nerazvrstanih cesta sredstvima iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020.

Mogućnost financiranja projekata vezanih uz OIE

GOSPODARSTVO

Blizina inozemnog tržišta (blizina graničnog prijelaza Macelj)

Korištenje različitih fondova za poticanje gospodarskog razvoja

Jačanje potražnje za eko proizvodima

Stvaranje prepoznatljivog regionalnog proizvoda (zagorski puran)

Organiziranje proizvođača te zajednički nastup na tržištu

Mogućnost razvoja lovnog, izletničkog i rekreativnog turizma

Korištenje EU fondova u svrhu poljoprivrede i ruralnog razvoja

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Poboljšanje kvalitete postojećih manifestacija koje obogaćuju život i ponudu Općine Lobor

Rekonstrukcija i opremanje društvene infrastrukture (vrtića, domova, Kulturnog centra, grobne kuće) sredstvima iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020.

PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA

Zbog neprikladne infrastrukture (odvodnje, otpad) moguća zagađenja očuvanih prirodnih i vodenih resursa

GOSPODARSTVO

Jaka konkurencija iz okolice u području ruralnog turizma (vinske ceste, toplice)

Slaba turistička infrastruktura i nepostojanje smještajnih kapaciteta na teritoriju Općine

Izostanak financijske podrške s državne i županijske razine za razvoj poljoprivredne djelatnosti

Nepostojanje nikakvih sadržaja vezanih uz ruralni turizam

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Depopulacija (smanjenje djece u školi)

Povećane potrebe u socijalnoj skrbi

38

2016

LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM

Sufinanciranje projekata iz nacionalnih i EU fondova

Stečeno iskustvo u pripremi projekata iskoristiti u pripremi i razvoju novih projekata

Mogućnost prekogranične suradnje za stvaranje socio – ekonomskih veza

LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM

Slaba zainteresiranost za sudjelovanje na natječajima za EU fondove

39

2016

3. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE LOBOR

Koncept razvoja Općine Lobor u razdoblju do 2020. godine temelji se na

sveobuhvatnoj društveno - gospodarskoj analizi stanja, uključenosti javnog, privatnog i

gospodarskog sektora te usklađenosti s razvojnim prioritetima na regionalnoj, nacionalnoj i

EU razini.

Razvojni koncept odnosno vizija Općine Lobor predlaže se definirati kroz nekoliko

ključnih značajki:

Općina koja koristi svoje značajne turističke potencijale za razvoj selektivnih oblika

turizma; vjerskog, izletničkog, seoskog/ruralnog, lovnog, ribolovnog i sportsko-

rekreativnog turizma

Općina koja potiče razvoj poduzetništva, daljnji razvoj gospodarskih zona te razvoj

ekološke poljoprivrede

Općina očuvane i valorizirane prirodne i kulturne baštine

Općina koja povećava životni standard ponajprije kroz razvoj komunalne, prometne i

energetske i komunikacijske infrastrukture

Općina koja unapređuje kvalitetu života, brine o djeci predškolskog uzrasta i razvoju

civilnog društva (s prioritetima na razvoju kulturno – zabavnih programa te razvoju

programa socijalno – zdravstvenih potreba)

U skladu s time, vizija Općine Lobor glasi:

„Općina koja usmjerava svoj razvoj na selektivne oblike turizma, ekološku

poljoprivredu i izgradnju infrastrukture kako bi povećala gospodarske

aktivnosti, standard stanovnika i kvalitetu života.“

40

2016

4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA

U skladu s razvojnom vizijom, izrađenom SWOT analizom te anketnim upitnikom Općina

Lobor opredjeljuje se za tri strateška cilja koji pridonose razvoju Općine te rješavanju

utvrđenih problema i nedostataka Općine:

SRTAREŠKI CILJ 1:Povećanje gospodarskog razvoja temeljeno na razvoju ruralnog

turizma, ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju i jačanju poduzetničke djelatnosti

Područje Općine obiluje prirodnim resursima, ali i kulturnom povijesnom baštinom,

što otvara prostor za razvoj selektivnih oblika turizma: vjerski, izletnički, ruralni, lovni,

ribolovni te sportsko – rekreacijski turizam uz paralelan razvoj ugostiteljskog i turističkog

poduzetništva. Poseban naglasak stavlja se na razvoj ruralnog turizma. Stoga je potrebno

ojačati i iskoristiti prirodne resurse i poduzetničko okruženje kako bi se povećala

konkurentnost poljoprivredne proizvodnje i ruralnog turizma.

Na području općine prepoznata je važnost poljoprivredne djelatnosti, a posebno usmjeravanje

na integriranu i ekološku proizvodnju, koja bi omogućila prodaju poljoprivrednih proizvoda s

većom dodatnom vrijednošću bilo kroz prodaju ili kroz plasman putem objekata namijenjenih

ruralnom turizmu. Također, veliki potencijal u Općini Lobor predstavlja tradicija

vinogradarstva i proizvodnje vina.

Postojanje gospodarskih zona dobar je preduvjet za osiguravanje poticajnog okruženja za jači

razvoj poduzetničkih djelatnosti i privlačenje investitora. Važan čimbenik razvoja

poduzetništva je i postojanje poduzetničkih zona te u skladu s tim planiranje ulaganja u daljnji

razvoj poduzetničkih zona i njihovo stavljanje u funkciju.

Iz navedenog strateškog cilja proizlaze tri prioriteta:

Prioritet 1: Jačanje turističkih potencijala i selektivnih oblika turizma

Gospodarski razvoj Općine, prema zaključcima s radionica, treba između ostalog biti

utemeljen na razvoju selektivnog oblika turizma za koje općina ima potencijale. Uz

poljoprivredu, turizam je prema analizi stanja nedovoljno razvijen. Stoga je kao jedan od

prioriteta Strategije određena podrška razvoju selektivnih oblika turizma.

41

2016

U tom smislu potrebno je poduzeti mjere koje će osigurati aktiviranje navedenih resursa.

Velik dio predviđenih aktivnosti npr. promocija i promicanje turističkih manifestacija,

označavanje pješačkih staza i izrada brošura.

Navedene mjere moguće je financirati kroz proračun, nacionalna sredstva te najvećim dijelom

iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Prioritet 2: Razvoj suvremene i konkurentne poljoprivredne proizvodnje

U Općini Lobor postoje dobri preduvjeti za intenzivniji razvoj poljoprivredne proizvodnje,

prevladava dobra razvijenost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te je potrebno daljnje

ulaganje u razvoj poljoprivrede, posebno kroz mogućnosti korištenja sredstava EU fondova za

razvoj suvremene i konkurentne poljoprivredne proizvodnje. Isto tako, veliki prostor za

jačanje aktivnosti u poljoprivrednom sektoru predstavljaju mogućnosti zaštite i promocije

autohtonih poljoprivrednih, prehrambenih i drugih proizvoda, plasman i promocija proizvoda,

ali i razvoj eko poljoprivrede što je moguće realizirati kroz snažnije povezivanje

poljoprivrednika, poticajne mjere za poljoprivrednike, edukaciju, ali i umrežavanje

poljoprivrede i drugih sektora.

Prioritet 3: Potpora jačanju poduzetničke klime i infrastrukture

Na općinskoj razini ostaje mogućnost djelovanja u stvaranju povoljnih uvjeta za investiranje

kroz jačanje svih oblika infrastrukture, poticanje na udruživanje te edukaciju poduzetnika uz

olakšani pristup sredstvima namijenjenima za razvoj poduzetništva.

Postojanje gospodarskih zona dobar je preduvjet za osiguravanje poticajnog okruženja za jači

razvoj poduzetničkih djelatnosti i privlačenje investitora.

Samo iz EU fondova namijenjenih za poduzetništvo u sedmogodišnjem razdoblju predviđen

je iznos oko 1 milijardu eura. Tome treba pridodati i izvore financiranja iz nacionalnog

proračuna dostupne kroz programe koje provode Ministarstvo obrta i poduzetništva, HAMAG

BICRO i HBOR.

42

2016

STRATEŠKI CILJ 2: Poboljšanje kvalitete života kroz razvoj prometne, komunalne,

energetske i komunikacijske infrastrukture, očuvanje okoliša i korištenje obnovljivih

izvora energije

Kvaliteta života jedan je od ključnih elemenata koji može zadržati stanovništvo na području

Općine. Dobra infrastruktura i očuvan okoliš povećava kvalitetu života na području Općine.

Na području Općine nalazi se ukupno 109,77 km cesta. Na nerazvrstane ceste, koje se nalaze

u nadležnosti Općine otpada 91,3 km, što čini udio od 83 % cesta. Iako je mreža prometnica

dobro razvijena evidentna je potreba za njihovom rekonstrukcijom i održavanjem.

Stanovnicima Općine Lobor dodatni problem predstavlja i kretanje tla tj. klizišta. Stoga će

Općina uz pomoć Županije financirati Elaborat s geotehničkim mišljenjem u cilju sanacije

klizišta.

Također ukazuje se potreba zahvata na uređenju javnih površina i mjesnog groblja u Loboru.

Područje Općine dobro je povezano u smislu autobusnog prijevoza s većim županijskim

središtima, no stanovnici Općine su na jednoj od radionici istaknuli kao važan nedostatak

nepostojanje autobusnih linija vikendom te češćih linija za Zlatar , Krapinu i Zagreb.

Kao problem navodi se spora brzina Interneta koja ne zadovoljava trenutne potrebe

stanovništva i gospodarstva, ali vizija razvoja općine Lobor je da u budućnosti omogući

značajniji iskorak u dostupnosti širokopojasnog interneta i pristupnim brzinama.

Vezano za javnu rasvjetu na području Općine postoji potreba za njenom modernizacijom.

Općina će projekt prijaviti Fondu za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti zbog

sufinanciranja.

Opskrba vodom stanovništva i gospodarstva pod nadležnošću je komunalnog poduzeća.

Najveća manjkavost leži u činjenici da ne postoji sustav odvodnje pa time ni pročišćavanja

otpadnih voda koji bi pokrio cijelo područje Općine. Također, preostalo je dovršenje

izgradnje sve potrebne infrastrukture u gospodarskim zonama Općine, a prije svega se to

odnosi na izgradnju vodovoda, kanalizacije i plinovoda.

Na teritoriju Općine utvrđeni su prostori onečišćeni otpadom, odnosno divlja odlagališta.

Stoga postoji potreba za zatvaranjem i sanacijom postojećih divljih odlagališta otpada i

43

2016

otpadom onečišćenih površina kao i poticanje svijesti i pružanje informacije javnosti o

odvojenom prikupljanju otpada.

Na području Općine ne postoji značajnija proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. U

pogledu energetske učinkovitosti zgrada javne namjene, Općina Lobor planira obaviti

energetski pregled svih zgrada koje su u njezinom vlasništvu te ovisno o rezultatima, poduzeti

određene potrebne mjere.

Promoviranjem i poticanjem pravnih i fizičkih osoba na korištenje novih i obnovljivih izvora

energije, osigurava se ušteda energenata, pridonosi se očuvanju okoliša te podiže svijest

poduzetnika o potrebi i prednostima korištenja obnovljivih izvora energije.

Iz navedenog strateškog cilja proizlaze dva prioriteta:

Prioritet 1: Razvoj i unapređenje infrastrukture te sanacija klizišta

Komunalna, prometna i energetska infrastruktura područja su na kojima Općina može

provesti financijski najveća ulaganja. Kroz analizu stanja uočena je najveća potreba za

obnovom lokalnih i nerazvrstanih cesta, izgradnjom sustava odvodnje, rekonstrukcijom i

proširenjem energetskog sustava, sanacijom klizišta, a u gospodarskim zonama potrebno je

dovršiti i izgradnju sve potrebne komunalne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, plinovod).

Također, kapacitet instaliranih telekomunikacijskih priključaka zadovoljava trenutne potrebe

stanovništva i gospodarstva, ali ne omogućuje značajniji kvalitativni iskorak u dostupnosti

širokopojasnog interneta i pristupnim brzinama te je u tu svrhu potrebno povećati dostupnost i

raširenost elektroničke komunikacijske infrastrukture.

Navedena ulaganja najvećim dijelom su prihvatljiva za financiranje iz EU fondova, a nositelj

takvih ulaganja može biti Općina ili komunalno poduzeće. Potencijalni izvori sredstava jesu

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ili Europski fond za regionalni razvoj.

Prioritet 2: Zaštita okoliša i energetska učinkovitost

Općinu karakterizira biološka raznolikost koja proizlazi iz činjenice da 50 % teritorija Općine

zauzima šumsko područje te je dio područja pod Ekološkom mrežom NATURA 2000.

Obzirom da su očuvanje okoliša i energetske učinkovitosti tematski ciljevi zadani EU,

potrebno ih je obuhvatiti i ovom Strategijom, s posebnim naglaskom na prikupljanje otpada,

očuvanja vodotoka, promoviranje obnovljivih izvora energije te saniranje ostalih potencijalnih

žarišta koja mogu izazvati onečišćenje okoliša.

44

2016

Korisnik većine mjera može biti Općina ili njeno komunalno poduzeće, dok su nositelji

projekata obnovljivih izvora energije privatni investitori. Mjere navedene unutar ovog

prioriteta moguće je financirati iz različitih nacionalnih izvora, Europski poljoprivredni fond

za ruralni razvoj ili Europski fond za regionalni razvoj.

STRATEŠKI CILJ 3: Stvaranje preduvjeta za društveni razvoj lokalne zajednice kroz unapređenje društvenih aktivnosti te očuvanje kulturne i tradicijske baštine loborskog kraja

Uvidom u analizu stanja i anketne upitnike evidentni su nedostaci vezani uz društvenu

infrastrukturu, koji se očituju kroz nedostatak sportskih i kulturnih sadržaja, nedostatnih

kapaciteta za brigu o starijim i nemoćnim osobama te djece s poteškoćama u razvoju kao i

nedostatak prostora za vrtić. Također ukazuje se potreba za izgradnjom i opremanjem igrališta

za djecu.

Izgradnja objekata javne namjene i uređenje površina oko njih, kao i povećanje učinkovitosti

javne uprave u pružanju javnih usluga i komunikaciji s građanima također doprinosi razvoju

lokalne zajednice. Isto tako, važno je i jačanje razvoja civilnog sektora, pri čemu veliku ulogu

imaju udruge jer obogaćuju kulturni, sportski i društveni život zajednice, organizatori su

brojnih lokalnih manifestacija i događanja te brinu o očuvanju kulture i tradicije kraja.

U kontekstu očuvanja kulturne i tradicijske baštine, izražene su potrebe za daljnjom

promocijom kulturno – umjetničkih vrijednosti i tradicijske baštine.

Iz navedenog strateškog cilja proizlaze dva prioriteta:

Prioritet 1: Razvoj društvene infrastrukture i usluga

Analiza stanja pokazala je nedostatke vezane uz infrastrukturu vezanu uz pružanje socijalnih i

obrazovnih usluga. Kroz radionicu kao tri najveća nedostatka u infrastrukturi navedeni su

objekti za brigu o starijima i nemoćnima i djeci predškolske dobi te objekt za sportske

aktivnosti na otvorenom. Osim navedenog evidentna je potreba za izgradnjom kulturnog

centra za društvene aktivnosti te uređenje dječjih igrališta. Mjere predviđene ovim prioritetom

trebale bi odgovoriti na ove zabilježene nedostatke.

Prioritet 2: Unapređenje društvenih aktivnosti zajednice i očuvanje kulturno – povijesne i

prirodne baštine

45

2016

S ciljem jačanja društvenih aktivnosti lokalne zajednice potrebno je unaprijediti društvenu

infrastrukturu te programe civilnog društva, mladih i cjeloživotnog obrazovanja. Na području

Općine razvijen je društveni, kulturni i sportski život u čijem razvoju i promociji važnu ulogu

imaju udruge koje su zastupljene u velikom broju te pokrivaju sva područja djelatnosti.

Također, jedan od važnih faktora u društvenom razvoju Općine predstavlja i zaštita kulturnih

vrijednosti i bogate tradicijske baštine ovoga kraja te njezina snažnija promocija.

Mjere za dostizanje navedenih ciljeva usmjerene su na konkretne projekte, od kojih će dio biti

prihvatljiv za sufinanciranje iz EU fondova u razdoblju do 2020. Realno je za očekivati da će

se projekti realizirati u navedenom razdoblju te ostvariti očekivane rezultate, kako su

navedeni u dijelu svake pojedine mjere.

Prioriteti razvoja i razvojne mjere koje proizlaze iz definiranih strateških ciljeva prikazane su

u Tablici 14.

46

2016

Tablica 22: Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere

CILJ PRIORITET MJERA1. Povećanje gospodarskog razvoja

temeljeno na razvoju ruralnog turizma, ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju i jačanju poduzetničke djelatnosti

1.1. Jačanje turističkih potencijala i selektivnih oblika turizma

1.1.1. Razvoj i unapređenje turističke infrastrukture1.1.2. Unapređenje kvalitete turističke ponude i usluga te

stvaranje prepoznatljivosti općine1.1.3. Razvoj selektivnih oblika turizma

1.2. Razvoj suvremene i konkurentne poljoprivredne proizvodnje

1.2.1. Ulaganje u unapređenje poljoprivredne proizvodnje i prerade

1.2.2. Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje1.3. Potpora jačanju poduzetničke klime i

infrastrukture1.3.1. Razvoj poduzetničke potporne infrastrukture1.3.2. Razvoj poduzetničkih aktivnosti

2. Poboljšanje kvalitete života kroz razvoj prometne, komunalne, energetske i komunikacijske infrastrukture, očuvanje okoliša i korištenje obnovljivih izvora energije

2.1. Razvoj i unapređenje infrastrukture te sanacija klizišta

2.1.1. Unapređenje sustava vodoopskrbe i odvodnje

2.1.2. Razvoj i unapređenje prometnica, javnih površina i groblja

2.1.3. Unapređenje energetske infrastrukture

2.1.4. Povećanje dostupnosti i raširenosti elektroničke komunikacijske infrastrukture

2.1.5. Sanacija klizišta

2.2. Zaštita okoliša i energetske učinkovitosti 2.2.1. Ulaganja za postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti

2.2.2. Poticanje razvoja infrastrukture za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost (solarni kolektori, toplinske pumpe)

2.2.3. Razvoj sustava gospodarenja otpadom3. Stvaranje preduvjeta za društveni razvoj

lokalne zajednice kroz unapređenje društvenih aktivnosti te očuvanje kulturne i tradicijske baštine loborskog kraja

3.1. Razvoj društvene infrastrukture i usluga 3.1.1. Ulaganje u objekte za kulturu, odgoj i obrazovanje

3.1.2. Ulaganje u obnovu, izgradnju i opremanje sportske infrastrukture

3.1.3. Jačanje socijalne osjetljivosti te poboljšanje kvalitete programa i usluga usmjerenih prema

47

2016

socijalno isključenom stanovništvu3.2. Unapređenje društvenih aktivnosti zajednice

te očuvanje kulturno – povijesne i prirodne baštine

3.2.1. Jačanje kapaciteta za razvoj civilnog sektora i javne uprave

3.2.2. Očuvanje i promocija kulturno – povijesnih i prirodnih vrijednosti

5. OPIS MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA

U okviru svakog strateškog cilja definirani su razvojni prioriteti za čije su ostvarenje predviđene razvojne mjere koje predstavljaju projekt ili

skupinu projekata koje treba provesti kako bi se ostvario postavljeni cilj odnosno za svaku razvojnu mjeru definirane su aktivnosti potrebne da bi

se mjera aktivno provodila. Isto tako, za svaku mjeru predviđeni su i rezultati koji će se postići ostvarivanjem mjere te nositelji mjere i ciljne

skupine koje će biti uključene u provedbu pojedinih mjera (Tablica 23).

Tablica 23: Opis mjera

MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE

1.1.1.Razvoj i unapređenje turističke infrastrukture

Izgradnja smještajnih kapaciteta

Razvijena kvalitetna turistička i potporna infrastruktura

Lokalno stanovništvo, turisti, ustanove,

turističke zajednice, dionici iz područja turizma

Unapređenje turističke signalizacijeRazvoj i označavanje biciklističkih i planinarskih staza te šetnicaObnova i uređenje turističkih lokaliteta temeljenih na prirodnim vrijednostima

1.1.2. Unapređenje kvalitete turističke ponude i usluga te stvaranje prepoznatljivosti općine

Poticanje stvaranja novih turističkih proizvoda i usluga

Povećana prepoznatljivost Općine kroz razvoj kvalitetne turističke

ponude i promociju

Lokalno stanovništvo, turisti, turistička

zajednica, vlasnici ugostiteljskih objekata,

udruge aktivne u području

Povezivanje turističke ponude s ponudom OGPromocija i predstavljanje autohtonih

48

2016

MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE

gastronomskih vrijednosti

turizmaUlaganja u djelatnosti za izradu suvenira, tradicijske i umjetničke obrte

1.1.3.Razvoj selektivnih oblika turizma

Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača s ostalim sektorima s ciljem razvoja seoskog /ruralnog turizma

Stvoreni uvjeti za jačanje selektivnih oblika turizma u svrhu produljenja

turističke sezone

Turisti, lokalno stanovništvo, udruge,

zadruge, ustanove, turistički subjekti,

poljoprivredni proizvođači, turističke

zajednice

Stavljanje objekata seoske arhitekture u funkciju turizmaIzgradnja objekata za rekreaciju i slobodno vrijemePoticanje razvijanja prostora s ciljem razvoja izletničkog turizmaIskorištavanje prirodnih potencijala za razvoj lovnog i ribolovnog turizmaPromoviranje vjerskih događaja i hodočašćaOsmišljavanje i organizacija manifestacija specifičnih za Općinu Lobor

1.2.1. Ulaganje u unapređenje poljoprivredne proizvodnje i prerade

Poticanje razvoja voćarstva, vinogradarstva i vinarstva

Povećana konkurentnost poljoprivredne proizvodnje i

ruralnog turizma

OPG-i, poljoprivredni proizvođači, udruge,

zadruge, lokalno stanovništvo

Očuvanje i razvoj tradicijskih proizvodnih djelatnosti (sektor medarstva)Potpora okrupnjavanju poljoprivrednog zemljištaIzgradnja mini farme za uzgoj stokePotpora zaštiti poljoprivrednih proizvoda uz jačanje promoviranja

49

2016

MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE

domaćih poljoprivrednih proizvoda

1.2.2.Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje

Poticanje razvoja ekološke poljoprivrede

Povećana prepoznatljivost ruralnih sredina i osiguran održivi razvoj

OPG-i, poljoprivredni proizvođači, udruge,

zadruge, lokalno stanovništvo

Poticanje poljoprivrednika na nasade novih kulturaOrganizacija lokalnih proizvođača za zajednički nastup na tržištu

1.3.1.Razvoj poduzetničke potporne infrastrukture

Infrastrukturno opremanje postojećih poduzetničkih zona

Poboljšana poduzetnička klima u Općini Lobor kroz stvaranje

infrastrukturnih uvjeta za poslovanje poduzetnika

Poduzetnici, obrtnici, stanovništvo, investitoriOsmišljavanje i provedba promotivnih

aktivnosti za privlačenje investitora

1.3.2.Razvoj poduzetničkih aktivnosti

Pružanje tehničke potpore poduzetnicima u pripremi i razradi njihovih projekata za druge izvore financiranja

Stvoreno poticajno okruženje za razvoj poduzetništva

Poduzetnici, obrtnici, stanovništvo

Edukacija poduzetnika o vještinama i informacijama za promicanje ulaganja

2.1.1.Unapređenje sustava vodoopskrbe i odvodnje

Rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove vodovodne mreže

Poboljšana kvaliteta sustava vodoopskrbe i odvodnje Lokalno stanovništvo, JLSIzgradnja kanalizacijskog sustava

Izgradnja pročistača otpadnih vodaUspostava funkcionalnog sustava odvodnje oborinskih voda

2.1.2. Razvoj i unapređenje prometnica, javnih površina i groblja

Adaptacija i saniranje lokalnih i županijskih cesta

Unaprijeđena kvaliteta prometne i javne infrastrukture te sigurnosti u

prometu

Lokalno stanovništvo, investitori, JLS,

poduzetnici, obrtnici, udruge

Modernizacija (asfaltiranje) nerazvrstanih cestaUlaganje u rekonstrukciju cesta, nogostupa, autobusnih ugibališta i

50

2016

MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE

signalizacijuUvođenje novih autobusnih linijaUređenje mrtvačnice i grobljaUlaganje u razvoj i uređenje javnih površina

2.1.3.Unapređenje energetske infrastrukture

Rekonstrukcija i proširenje elektroenergetskog sustava Poboljšana kvaliteta energetskog

sustava Lokalno stanovništvo, JLSZamjena niskonaponske zračne mreže podzemnom

2.1.4.Povećanje dostupnosti i raširenosti elektroničke komunikacijske infrastrukture

Ulaganje u razvoj postojećih komunikacijskih mreža i izgradnja nove infrastrukture širokopojasnog pristupa

Povećana konkurentnost postojećih i otvaranje novih gospodarskih

subjekata, odnosno razvoja novih djelatnosti u okviru ICT-a

Povećana kvaliteta života za sve građane (kroz mogućnosti korištenja

elektroničkih usluga javne uprave, zdravstvenih i obrazovnih elektroničkih usluga itd.)

Lokano stanovništvo, Općina, gospodarski

subjekti

Edukacija o korištenju i pogodnostima korištenja usluga širokopojasnog pristupa

2.1.5. Sanacija klizišta

Izrada projektne dokumentacije za sanaciju klizišta

Sanirano 25 % registriranih klizišta Lokalno stanovništvo, JLSUtvrđivanje stanja klizišta i hitnost sanacije

2.2.1.Ulaganja za postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti

Poticanje energetske obnove obiteljskih kuća Poboljšana energetska učinkovitost

na 30% privatnih objekata te poboljšana energetska učinkovitost

na 100% javnih objekata

Lokalno stanovništvo, JLSRekonstrukcija postojećeg sustava rasvjete u energetski učinkovitu i ekološku rasvjetuAdaptacija i obnova javnih objekata u

51

2016

MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE

svrhu povećanja energetske učinkovitostiProvedba energetskih pregleda javnih objekata i ishođenje energetskih certifikata

2.2.2.

Poticanje razvoja infrastrukture za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost (solarni kolektori, toplinske pumpe)

Izrada i provedba programa korištenja obnovljivih izvora energije

Stvoreno poticajno okruženje za korištenje OIE

Gospodarski subjekti, JLS, ekološke udruge

Financiranje izgradnje i razvoja sustava za proizvodnju i distribuciju energije iz obnovljivih izvoraProvođenje edukacije i informiranje gospodarskih subjekata o korištenju obnovljivih izvora energije

2.2.3.Razvoj sustava gospodarenja otpadom

Unapređenje sustava gospodarenja otpadom ulaganjem u izgradnju infrastrukture i nabavu opreme

Smanjeno zagađenje okoliša, smanjena količina ukupnog otpada, povećan udio recikliranja otpada,

sustav zbrinjavanja otpada usklađen s nacionalnim i EU standardima

Lokalno stanovništvo, JLS, gospodarski subjekti

Izgradnja reciklažnih dvorišta, uspostava zelenih otoka i postavljanje spremnika za posebne vrste otpada te postavljanje informativnih tabliPodizanje razine svijesti stanovništva o potrebi selektiranja i recikliranja otpadaSanacija postojećih divljih odlagališta otpada

3.1.1.Ulaganje u objekte za kulturu, odgoj i obrazovanje

Izgradnja Kulturnog centra u Loboru Poboljšani uvjeti i osigurana kvalitetna infrastruktura za provedbu

aktivnosti iz područja kulture te podignuta razina kvalitete usluga u odgojno – obrazovnim ustanovama

Lokalno stanovništvo, JLS, učitelji, odgojitelji, djeca,

učenici

Uređenje društvenih domova

Ulaganje u izgradnju i opremanje dječjeg vrtića

52

2016

MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE

3.1.2.Ulaganje u obnovu, izgradnju i opremanje sportske infrastrukture

Izgradnja, rekonstrukcija i obnova sportskih objekata i terena Poboljšani uvjeti za bavljenje

sportom, podignuta svijest javnosti o značaju sporta kroz osmišljeno i sadržajno korištenje slobodnog

vremena posebice djece i mladeži, osoba s invaliditetom i posebnim

potrebama

Lokalno stanovništvo, sportske udruge i klubovi

Izgradnja i opremanje dječjih igralištaSufinanciranje rada sportskih klubovaPoticanje organizacije sportskih događanja i natjecanjaInformiranje građana i podizanje svijesti o važnosti rekreacije i zdravog života

3.1.3.

Jačanje socijalne osjetljivosti te poboljšanje kvalitete programa i usluga usmjerenih prema socijalno isključenom stanovništvu

Promoviranje udomiteljstva

Povećana dostupnost i kvalitete socijalnih usluga

Općina, udruge, starije i nemoćne osobe, djeca s

posebnim potrebama

Povećanje smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne osobeIzgradnja Centra za djecu s posebnim potrebama

3.2.1.Jačanje kapaciteta za razvoj civilnog sektora i javne uprave

Jačanje aktivnosti i programa civilnoga društva Povećana uključenost civilnog

društva u razvoj zajednice, educirani zaposlenici o načinima provedbe

Strategije, pripremljen 1 projekt od strane Općine

Lokalno stanovništvo, djeca i mladi, djelatnici

Općine

Uključivanje mladih u aktivnosti društvene zajedniceEdukacija djelatnika Općine s naglaskom na pripremu i upravljanje projektima

3.2.2.Očuvanje i promocija kulturno – povijesnih i prirodnih vrijednosti

Snažnije uključivanje kulturnih manifestacija i projekata u turističku ponudu Poboljšana prepoznatljivost

kulturnih i tradicijskih vrijednosti kraja

Lokalno stanovništvo, turisti, udruge, javne i

privatne institucije nadležne za turizam i

kulturu

Očuvanje i promocija povijesno – kulturne baštinePromicanje kulturnih manifestacija i običaja općine

53

2016

6. USKLAĐENOST S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

U Tablici 24 navedena je usklađenost ciljeva razvoja Općine Lobor sa strateškim dokumentima na regionalnoj razini (Županijska razvojna

strategija 2011.-2013. i Lokalna razvojna strategija LAG „Zeleni bregi“ za 2013.), nacionalnoj te EU razini što ukazuje na činjenicu da je svaki

cilj razvoja u Strategiji u potpunosti usklađen s ciljevima važećih programskih/strateških dokumenata, odnosno ima jasno uporište u nekom od

važećih strateških dokumenata na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini.

Tablica 24: Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima

Strategija razvoja Općine Lobor za razdoblje do 2020.

Regionalni, nacionalni i EU strateški dokumenti15

CILJ 1: Povećanje gospodarskog razvoja temeljeno na razvoju ruralnog turizma, ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju i jačanju poduzetničke djelatnosti

Županijska razvojna strategija Krapinsko – zagorske županije 2011.-2013.SC1: Konkurentno poduzetništvo i uslugeSC2: Ruralni razvoj

Lokalna razvojna strategija LAG Zeleni bregi za 2013.C1: Jačanje gospodarskih sektora na području LAG – a

Program ruralnog razvoja 2014.-2020.M04.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstvaM04.2.Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvodaM03 Programi kvalitete za poljoprivredne proizvodne proizvode i hranuM11 Ekološki uzgojM09 Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača

15 Prema napucima nadležnih Ministarstava i donesenim Odlukama nadležnih tijela produljeno je važenje sljedećih strateških dokumenata do izrade novih: Županijska razvojna strategija Krapinsko – zagorske županije 2011.-2013., Lokalna razvojna strategija LAG Zeleni bregi za 2013., Strategija ruralnog razvoja Krapinsko – zagorske županije 2011. – 2013., Strategija širokopojasnog pristupa RH od 2012. – 2015. godine i Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH za razdoblje 2011. – 2015.

54

2016

Strateški plan ministarstva poljoprivrede za razdoblje 2015. - 2017.Opći cilj 1. Podizanje razine konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora razini EU kako bi se smanjile razlike u negativnim pokazateljima proizvodnje u sektoru u odnosu na EUOpći cilj 3. Poboljšanje uvjeta života na ruralnom prostoru (M 3.1.3. Ulaganja u razvojne društvene, socijalne i turističke ruralne infrastrukture)

Strategija ruralnog razvoja Krapinsko – zagorske županije 2011. – 2013. SC2: Povećanje konkurentnosti glavnih gospodarskih sektora u ruralnim područjima županijeSC3: Poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim područjima županije

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske

Strategija razvoja ljudskih potencijala Krapinsko – zagorske županije 2014. – 2020.PC1: Unapređenje znanja, vještina i kompetencija u funkciji konkurentnog gospodarstva

Tematski ciljevi EU 2014. - 2020.TC 3: Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture

CILJ 2: Poboljšanje kvalitete života kroz razvoj prometne, komunalne, energetske i komunikacijske infrastrukture, očuvanje okoliša i korištenje obnovljivih izvora energije

Lokalna razvojna strategija „Zeleni bregi“ 2013. – 2015.C2: Njegovanje kulturnih i prirodnih vrijednosti LAG – a (Prioritet 2.1. Razvoj infrastrukture)

Program ruralnog razvoja 2014. - 2020.M07.2.: Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije

Strateški plan Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za razdoblje 2014. - 2016. godineC1: Održivi razvoj prometnog sustava

Strateški plan Ministarstva poljoprivrede 2015. - 2017.C5: Održivi razvoj vodnog gospodarstva

55

2016

Strategija upravljanja vodamaC4.2.1. Uređenje vodotokaC4.2.2. Korištenje voda

Strategija održivog razvitka RH do 2020. godine

Strategija prometnog razvitka RH 2014. - 2030. C4: Sukladan i postupan razvitak ukupnog prometnog sustava i njegovih pojedinih dijelova

Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u RH od 2012. – 2015. godine M2: Mjera za osiguranje dostupnosti širokopojasnog pristupa internetuM3: Mjera za poticanje potražnje za širokopojasnim uslugama i korištenje širokopojasnim pristupom za građane i gospodarske subjekte

Strategija gospodarenja otpadom 2025.C2: Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava)C3: Smanjivanje rizika od otpadaC5: Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja otpadom

Nacionalna strategija zaštite okoliša

Tematski ciljevi EU 2014. - 2020.TC4: Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorimaTC5: Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicimaTC6: Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursaTC7: Promicanje održivog prometa te uklanjanja uskih grla u ključnoj infrastrukturi

CILJ 3: Stvaranje preduvjeta za društveni razvoj lokalne zajednice kroz unapređenje društvenih

Županijska razvojna strategija Krapinsko – zagorske županije 2011. - 2013.C3: Razvoj ljudskih potencijala i unapređenje kvalitete životaC4: Očuvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednosti

56

2016

aktivnosti te očuvanje kulturne i tradicijske baštine loborskog kraja Lokalna razvojna strategija „Zeleni bregi „ za 2013.

C2: Njegovanje kulturnih i prirodnih vrijednosti LAG - a

Strateški plan ministarstva poljoprivrede za razdoblje 2015. - 2017.Opći cilj 3. Poboljšanje uvjeta života na ruralnom prostoru (M 3.1.3. Ulaganja u razvojne društvene, socijalne i turističke ruralne infrastrukture)

Strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje od 2014. - 2016.C1: Osiguranje i unaprjeđenje kvalitete te povećanje dostupnosti, učinkovitosti i relevantnosti sustava odgoja i obrazovanja na svim razinamaC3: Osiguranje kvalitete sustava sporta

Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. - 2020.Strateški razvojni pravci:2. Ujednačavanje i poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite

Strategija razvoja ljudskih potencijala Krapinsko – zagorske županije 2014. – 2020.PC1: Unapređenje znanja, vještina i kompetencija u funkciji konkurentnog gospodarstva (M 1.2. Ulaganja u sustavni razvoj ljudskih potencijala u tvrtkama, javnom i civilnom sektoru)

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016.Prioritetno područje I. Institucionalni okvir za potporu razvoju civilnog društva

Strategija ruralnog razvoja Krapinsko – zagorske županije 2011. – 2013. SC4: Očuvanje i zaštita okoliša, krajobraza te prirodnih vrijednosti i kulturnog nasljeđa

Strateški plan Ministarstva kulture 2014. – 2016.C1: Razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i proizvodnjeC2: Zaštićena i očuvana kulturna baština

57

2016

Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015.SC2: Povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine

58

2016

7. AKCIJSKI PLAN

Sastavni dio Strategije razvoja Općine Lobor je Akcijski plan koji čini osnovu za

implementaciju Strategije. Proizlazi iz analize i ciljeva i usmjeren je prema postizanju ciljeva

te pruža popis potrebnih i primjerenih mjera tijekom jednogodišnjeg vremenskog razdoblja.

Na taj se način osigurava provedba strateških ciljeva, prioriteta i mjera razvoja, kao i praćenje

provedbe Strategije. U skladu s tim, ovaj akcijski plan razrađen je prema odgovarajućim

mjerama koje se vežu na strateške ciljeve te pripadajuće prioritete. Osim mjera i pripadajućih

projekata, u tablici su navedene i vrijednosti projekata, nositelji mjere, vremensko razdoblje u

kojem će se projekt financirati, izvori financiranja projekata u planiranom razdoblju te

indikatori (pokazatelji) pomoću kojih će se pratiti provedba projekata.

Za projekte za koje se očekuje financiranje iz EU fondova, navedene su pretpostavke koji

iznos će se financirati iz EU fondova obzirom da to ovisi isključivo o natječajima koji će se

objavljivati u predstojećem razdoblju. Shodno tome, financijski plan će se ažurirati u skladu s

novim informacijama o financiranju EU projekata.

U Tablici 25 prikazuje se nekoliko izvora financiranja provedbe Strategije za razdoblje 2016.-

2020., odnosno sredstva:

Općina – podrazumijeva vlastita sredstva Općine koja se financira iz utvrđenih izvora

prihoda

Ministarstva – pružaju potpore za pripremu i provedbu projekata iz različitih područja

(pr. Potprogrami MRRFEU i sl.)

EU fondovi – uključuju Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond te

Mjere ruralnog razvoja i Programe Zajednice

Ostali dostupni izvori – obuhvaćaju investitore, lokalne poduzetnike, udruge,

institucije i organizacije

59

2016

Tablica 25: Akcijski plan Općine Lobor za 2016. godinu

ŠIFRA MJERE

NAZIV PROJEKTA I UKUPNA

VRIJEDNOST (KN)

OPĆINA LOBOR - PREDVIĐENA FINANCIJSKA

SREDSTVA (2016.)

OSTALI IZVORI FINANCIRANJA

OKVIRNI ROK PROVEDBE

(kvartal)

PROVODITELJ(NOSITELJ)

INDIKATORI

2.1.2.Uređenje mrtvačnice i

groblja(1.500.000,00)

49.862,86Općina, Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj

III/2016Općina Lobor,

komunalno poduzeće

Uređena mrtvačnica Površina uređenog groblja

2.1.2.Izgradnja cesta i

nogostupa(1.500.000,00)

1.100.000,00Općina, Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj

IV/2016Općina Lobor,

ŽUC, komunalno poduzeće

Dužina izgrađenih/saniranih/ rekonstruiranih prometnica po naseljima (km)

Broj postavljenih znakova signalizacije

Dužina izgrađenog nogostupa (km)

2.2.3.Sanacija odlagališta i

odvoz smeća(120.000,00)

95.000,00 Općina, Županija II/2016Općina Lobor,

komunalno poduzeće

Broj saniranih odlagališta Broj održanih radionica o

selekciji otpada Broj provedenih projekata

o potrebi selekcije otpada i brizi o okolišu

3.1.1.Izgradnja dječjeg

vrtića(4.500.000,00)

1.500.000,00Općina, Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj

IV/2016 Općina Lobor

Površina izgrađenog i opremljenog objekta

Broj djece Broj zaposlenih

3.1.1. Uređenje društvenih domova

(800.000,00)

300.000,00 Općina, Ministarstvo

regionalnog razvoja

IV/2016 Općina Lobor Obnovljeni i uređeni društveni domovi u skladu s načelima energetske učinkovitosti

Izrađeni planovi aktivnosti (za novu namjenu)

60

2016

Povećana društvena uključenost lokalnog stanovništva u aktivnosti

3.1.2.Izgradnja dječjeg

igrališta(120.000,00)

30.000,00Općina,

Ministarstvo regionalnog razvoja

IV/2016 Općina Lobor Površina i broj izgrađenih

i opremljenih dječjih igrališta

3.2.2.Obnova sakralnih i

kulturnih spomenika(25.000,00)

25.000,00 Općina III/2016 Općina Lobor

Broj obnovljenih sakralnih i kulturnih spomenika

Osmišljeni novi kulturno – turistički proizvodi

Broj posjetitelja, broj novih proizvoda i usluga

Od sedam projekta za čiju realizaciju je predviđen dio sredstava u proračunu za 2016. godinu, tri projekta nalaze se unutar Strateškog cilja 2

(Poboljšanje kvalitete života kroz razvoj prometne, komunalne, energetske i komunikacijske infrastrukture, očuvanje okoliša i korištenje obnovljivih izvora

energije), za koji je potrebno osigurati 3.120.000,00 kuna za realizaciju, a četiri projekta unutar Strateškog cilja 3 (Stvaranje preduvjeta za društveni

razvoj lokalne zajednice kroz unapređenje društvenih aktivnosti te očuvanje kulturne i tradicijske baštine loborskog kraja) u vrijednosti 5.445.000,00 kuna.

Ukupan iznos potreban za realizaciju svih navedenih projekata iznosi 8.565.000,00 kuna, a većina financijskih sredstava u 2016. godini za

financiranje dijela projekata osigurat će se iz vlastitog proračuna (3.099.862,86 kuna).

61

2016

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Strategija razvoja Općine Lobor za razdoblje do 2020.

                                                                       

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. – 2020.

Udio sufinanciranja: 85 % EU, 15 % RH

Europski fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

62