Lokalna razvojna strategija

Lokalne akcijske grupe Sjeverozapad

2012. - 2014.

Lepoglava, prosinac 2011./revidirano, rujan 2013.

Lokalna akcijska grupa Sjeverozapad (LAG Sjeverozapad)

Hrvatskih pavlina 7, 42250 Lepoglava, Tel: +385 42 494 304, Fax: +385 42 494 315, e-mail:

info@lagsz.hr, web: www.lagsz.hr

2

SADRŽAJ

SADRŽAJ .............................................................................................................................. 2

1. UVOD ............................................................................................................................ 4

2. ZNAČAJKE PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-om SJEVEROZAPAD........................ 5

2.1. Opće zemljopisne, prirodne i infrastrukturne značajke područja ............................. 5

2.1.1. Površina i granice područja ............................................................................ 5

2.1.2. Opće zemljopisne značajke područja .............................................................. 6

2.1.3. Stanje infrastrukture ....................................................................................... 8

2.2. Gospodarski položaj LAG-a Sjeverozapad ........................................................... 13

2.2.1. Glavne gospodarske djelatnosti .................................................................... 13

2.2.2. Stanje gospodarstva ..................................................................................... 20

2.2.1. Nezaposlenost .............................................................................................. 25

2.3. Demografske i socijalne značajke područja LAG-a ............................................... 28

2.3.1. Broj i gustoća stanovništva ........................................................................... 28

2.4. Demografska kretanja .......................................................................................... 29

2.5. Obrazovna struktura stanovništva ........................................................................ 31

2.6. Obrazovne institucije ............................................................................................ 32

2.7. Kultura .................................................................................................................. 33

3. SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI PODRUČJA LAG-a ............................ 36

4. RAZVOJNA VIZIJA ...................................................................................................... 39

4.1. Razvojni ciljevi po osima ruralnog razvoja ............................................................ 40

4.2. Dugoročni ciljevi i prioritetne aktivnosti ................................................................. 44

4.2.1. Jačanje poljoprivrede i šumarstva kao gospodarske grane ........................... 44

4.2.2. Očuvanje okoliša i krajobraza ....................................................................... 45

4.2.3. Podizanje kvalitete života i diverzifikacija gospodarstva ................................ 46

4.3. Kratkoročni ciljevi i prioritetne aktivnosti ............................................................... 47

4.3.1. LEADER pristup kao odrednica ruralnog razvoja .......................................... 47

4.4. Opis mjera za dostizanje ciljeva uključujući definiranje korisnika i kriterija

prihvatljivosti .................................................................................................................... 49

4.5. Očekivani rezultati po mjerama ............................................................................ 52

5. STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE .......................................................................... 53

5.1. Značajke partnerstva ............................................................................................ 53

3

5.2. Primjena načela »odozdo prema gore« i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije ............. 56

5.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva ............................................. 58

5.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima ........................................................... 61

5.5. Utjecaj provedbe strategije na okoliš .................................................................... 62

5.6. Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći .................... 62

5.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za vrijeme trajanja IPARD programa 63

5.8. Praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti.................................................................. 64

5.9. Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će

LAG izdati pismo preporuke i načine sprječavanja sukoba interesa ................................. 68

5.10. Projekti koji su se provodili/se provode iz drugih izvora financiranja ..................... 72

6. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima (kratak opis odnosa strategije s

Strategijom ruralnog razvoja 2008 – 2013, IPARD programom 2007 – 2013 i županijskim razvojnim strategijama) ........................................................................................................ 73

6.1. Usklađenost ciljeva i prioriteta LRS prema prioritetima IPARD 2007-2013 ........... 73

6.1. Usklađenost LRS s nacionalnim i županijskim strategijama razvoja ..................... 74

7. Prilog: Karta LAG-a Sjeverozapad u mjerilu 1:100.000 ................................................ 76

8. Dodaci ......................................................................................................................... 77

8.1. Indikativan financijski plan provedbe LRS u 2013. - Mjera 202 ............................. 77

8.2. Popis JLS i naselja u TUG područjima ................................................................. 80

8.3. Nacionalna ekološka mreža i NATURA 2000 ....................................................... 84

4

1. UVOD

Tijekom vremena događaju se razne promjene, a većina promjena utječe i na razvoj

samoga LAG-a Sjeverozapad. Lokalna razvojna strategija (LRS) će omogućiti svim dionicima

razvoja bolje planiranje, provedbu, kontrolu i evaluaciju svojih projekata, projektnih ideja i

strateških planova. Također je bitno spomenuti da LRS daje potencijalnim investitorima uvid

u razvoj regije, dok je za fondove EU i resorna ministarstva osnovni dokument na temelju

kojeg se odlučuje o raspodjeli bespovratnih sredstava.

Prilikom definiranja LRS-a vođene su mnoge rasprave, partnerski odbori, sastanci

radnih skupina, obrađena je velika količina podataka da bi se izradio dokument koji uvažava

sve tri osi razvoja (javni, gospodarski i civilni sektor). LRS je izrađena prema LEADER

metodologiji, definirane su potrebe i ciljevi razvoja te mogu slobodno reći da LAG

Sjeverozapad dobiva izuzetno kvalitetan strateški dokument razvoja.

Isto tako moramo biti svjesni da je ključna odgovornost provedbe LRS na

predsjedniku, voditelju i Upravnom odboru LAG-a. Međutim, sami ne možemo puno…

Stoga je idući korak da svojim primjerom potaknemo suradnju svih dionika razvoja –

udruga, zadruga, relevantnih institucija, tvrtki, OPG-a i pojedinaca koji promišljaju

proaktivno i dugoročno, a spremni su svoja znanja, vještine i iskustva uložiti u razvoj LAG-a

Sjeverozapad.

Predsjednik LAG-a Sjeverozapad

Marijan Škvarić, dipl. ing.

5

2. Z�AČAJKE PODRUČJA OBUHVAĆE�OG LAG-om SJEVEROZAPAD

2.1. Opće zemljopisne, prirodne i infrastrukturne značajke područja

2.1.1. Površina i granice područja

Područje LAG-a Sjeverozapad (Slika 1.) obuhvaća 11 jedinica lokalne samouprave u

Varaždinskoj županiji (gradove Ivanec i Lepoglava te općine Bednja, Cestica, Donja Voća,

Klenovnik, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Vidovec i Vinica) te zauzima sjeverozapadni dio

Varaždinske županije. Prostor površine 530,85 km2 obuhvaća 147 naselja i zauzima 42,09%

ukupne površine Varaždinske županije. Površinom najveći je grad Ivanec (94,7 km2), a

najmanja općina Sračinec (23,38 km²).

Slika 1: Položaj LAG-a Sjeverozapad u Varaždinskoj županiji

Izvor: LAG Sjeverozapad

Prostor LAG-a graniči s Republikom Slovenijom na sjeverozapadu, Međimurskom županijom

na sjeveru, gradom Varaždinom te općinama Beretinec i gradom Novi Marof na istoku te

Krapinsko-zagorskom županijom na jugu.

6

2.1.2. Opće zemljopisne značajke područja

Područje LAG-a može se geomorfološki podijeliti na planinsko područje, prigorje i nizinu.

Obuhvaća sjeverozapadne padine Ivanščice kao najznačajnije geomorfološko uzdignuće i

područje Ravne gore. Ivanščica se najvećim dijelom prostire na teritoriju grada Ivanca dok se

Ravna gora gotovo cijelom površinom nalazi na teritoriju grada Lepoglave. Vrh Ivanščice

najviši je vrh (1.060m) cjelokupnog područja LAG-a. Općina Bednja prostire se dijelom

obroncima Maceljskog gorja te dijelom obroncima Strahinščice. Općine Maruševec i Vinica

prostiru se obroncima Haloze i rubnim dijelovima Panonske nizine. Općine Petrijanec i

Sračinec nizinske su općine budući da se prostiru na području doline rijeke Drave. Vegetaciju

u nizinskom dijelu čine livade, a u blago nagnutom podnožju brda oranice. Viša područja

zauzimaju vrtovi, voćnjaci i vinogradi. Područje visine iznad 400 m n.v. pokriven je šumom.

Područje grada Lepoglave i općine Bednja nalazi se unutar tektonski najkompliciranijih

područja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Područje je u zoni maksimalnog seizmičkog intenziteta

VII. stupnja po MCS1 skali.

Područje LAG-a bogato je vodnim resursima. Glavni vodotoci su rijeke Bednja, Plitvica i

Drava sa svojim pritocima. Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99) Bednja je svrstana u

vode II. kategorije2 međutim, kod pojedinih naselja je kakvoća vode lošija od II. kategorije.

Kakvoća vode rijeke Plitvice ne zadovoljava propisanu II. kategoriju. Vodotok rijeke Drave

povoljan je za hidroenergetsko korištenje. Protok rijeke Drave u smislu biološkog minimuma

nije zadovoljavajući, a kemijske i biološke analize ukazuju da je Drava onečišćena. Područje

LAG-a ima značajne resurse podzemne pitke vode te osim spomenutih rijeka tu su i izvori

1 Mercalli-Cancani-Sieberg skala - sastoji se od 12 stupnjeva pri čemu 1. stupanj označava nezamjetljiv potres, a 12. veliki katastrofalan potres.

2 Kategorizacija voda NN(77/98) - I i II kategorija u smislu ekološke funkcije zadovoljavaju odredbe “dobrog ekološkog stanja (kakvoće)” i mogu se koristiti za različite namjene (vodoopskrba, sport, rekreacija i sl.).

Kategorije III, IV i V karakteriziraju značajni poremećaji prirodne biološke ravnoteže ekosustava i mogu se

koristiti isključivo za plovidbu, energetske potrebe i sl., uz napomenu da se vode III kategorije mogu koristiti za

potrebe navodnjavanja poljoprivrednih zemljišta.

7

pitke vode na Ivanščici i Ravnoj gori. Prema kategorizaciji Ritz-a3 svi izvori su svrstani u I.

klasu. Vodonosni horizonti u šljunkovitim dravskim naplavinama dobre su izdašnosti i daju

kvalitetnu, prirodnu i filtriranu vodu te predstavljaju najznačajniju vodoopskrbnu zonu

županije.

Na području LAG-a nalaze se značajna nalazišta mineralnih sirovina, pogotovo tehničko-

građevnog kamena, građevnog pijeska i šljunka te ciglarske gline. Dolomiti, dolomitne breče i

vapnenci Ivanščice su mineralne sirovine koje se mogu koristiti kao tehnički građevni kamen.

Na području grada Lepoglave vrši se eksploatacija u kamenolomu Očura, u blizini naselja

Očura. Opekarska glina prisutna je u eksploatacijskom polju „Lukavec“ na području grada

Ivanca i na dva eksploatacijska polja u naselju Cerje Nebojse na području općine Maruševec.

U sjevernom dijelu naselja Sračinec nalazi se eksploatacijsko polje građevinskog pijeska i

šljunka „Turnišće“, dok se kvarcni pijesak kao rijetka mineralna sirovina eksploatira u naselju

Jerovec, na području grada Ivanca.

Područjem LAG-a prevladava klimatski tip cfb, tj. umjereno topla kišna klima s toplim

ljetima i padalinama tokom cijele godine, s nešto većom količinom ljeti. Prema podacima iz

Prostornog plana Varaždinske županije iz 2000. godine, srednja godišnja temperatura zraka

iznosi oko 10°C. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od oko

19°C, a najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C. Područje je

kontinentalnog oborinskog režima s ukupnom godišnjom količinom oborina oko 900 mm.

Tijekom godine snježni pokrivač se javlja između 45 i 50 dana (od listopada do svibnja).

Na području LAG-a Sjeverozapad nalazi se 14 zaštićenih prirodnih lokaliteta. Među

najpoznatijima su park-šuma Trakošćan, špilja Vindija, arboretum Opeka, Gaveznica –

Kameni Vrh te perivoji uz dvorce u Klenovniku i Maruševcu. Osim navedenih postoje

lokaliteti koje bi trebalo zaštiti temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 30/94). U Varaždinskoj

županiji nalaze se i dijelovi Ekološke mreže Republike Hrvatske, od kojih se neki nalaze i na

području LAG-a (vršni dijelovi planina Ivanščice, Kalnika i Ravne gore, područja uz rijeke

Dravu, Plitvicu i Bednju).

3 Ritz - kategorizacija kvalitete vode

8

Trenutno na području LAG-a nema NATURA 2000 područja. Javna Ustanova za upravljanje

zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije je zajedno s Javnom

ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-

zagorske županije predložila potencijalna NATURA 2000 područja prema Državnom zavodu

za zaštitu prirode. Većina predloženog područja prostire se i LAG-om Sjeverozapad. Prijedlog

se nalazi u prilogu ovog dokumenta.

2.1.3. Stanje infrastrukture

Cestovna infrastruktura

Na području LAG-a Sjeverozapad nalazi se pet graničnih prijelaza s Republikom Slovenijom.

Granični prijelaz Dubrava Križovljanska na području općine Cestica je međunarodni granični

prijelaz I. kategorije4, dok su granični prijelaz Otok Virje u općini Cestica i granični prijelaz

Zlogonje na području grada Lepoglave međudržavni granični prijelazi II. kategorije5.

Granični prijelazi Donja Voća u općini Donja Voća i Cvetlin u općini Bednja lokalnog su

karaktera.

Najbliži priključak na autocestu na području LAG-a je A2 čvor Trakošćan preko državne

ceste D508 od kojeg je općina Bednja udaljena 1 km. Najbliži priključak na autocestu A4 je

čvor Kneginec preko državne ceste D2, od kojeg je općina Vidovec udaljena otprilike 10 km.

Prostorom LAG-a prolaze tri državne ceste ukupne duljine 69 km i 636 m. Najznačajnija je

državna cesta D2 koja povezuje područje LAG-a s Republikom Slovenijom te istočnim

dijelom Hrvatske. Državna cesta D35 povezuje južni i istočni dio LAG-a s gradom

Varaždinom. Državne ceste uglavnom su u dobrom tehničkom stanju. Na državnoj cesti D2

registriran je iznimno velik intenzitet prometa, stoga je u planu izgradnja brze ceste

„Podravske magistrale“. Mreža od 33 pravaca županijskih cesta ukupne dužine 214,5 km te

4 Granični prijelaz I. kategorije je prijelaz za međunarodni promet na kojem se neprekidno obavljaju poslovi iz nadležnosti policije i carine, a sanitarni, veterinarski, fitosanitarni, prometni i poslovi tržišne inspekcije na način propisan zakonom i međudržavnim sporazumom – izvor Uredba o graničnim prijelazima u RH, NN 97/96

5 Granični prijelaz II. kategorije je prijelaz za međunarodni i međudržavni promet na kojem se obavljaju poslovi iz nadležnosti policije i carine, a poslovi inspekcija iz stavka 2. Ovoga članka prema vrsti prijelaza i prometa koji se obavlja na prijelazu, na način utvrđen stavkom 2. ovoga članka – izvor Uredba o graničnim prijelazima u RH, NN 97/96

9

68 dionica lokalnih cesta ukupne dužine 191,4 km grana se cijelim teritorijem LAG-a. Sve

županijske ceste na području LAG-a su asfaltirane. Lokalne ceste su asfaltirane u dužini 174,4

km, dok je 17 km neasfaltirano. Nerazvrstane ceste većim dijelom nisu asfaltirane te isto tako

nisu katastarski evidentirane. Mreža županijske i lokalne cestovne infrastrukture dijelom ne

udovoljava tehničkim uvjetima i sigurnosti za ovaj rang cesta. Županijske i lokalne ceste

neredovito su održavane, kolnici su dijelom oštećeni i samo djelomice udovoljavaju

zahtjevima i propisima.

Konfiguracija terena ovih državnih cesta ograničava brzinu na max. 50 do 70 km/h.

Cestovni promet putnika obavlja Autobusni promet d.d. Varaždin – u stečaju. Najvažnije

autobusne linije na području LAG-a te broj dnevnih linija (odnose se na radne dane) navedene

su u tablici 1.

Tablica 1: Autobusni promet na području LAG-a

Izvor: Izvod iz reda vožnje, obrada AZRA

Željeznička infrastruktura

Željeznički promet na području LAG-a Sjeverozapad odvija se na pravcu željezničke pruge

Varaždin – Ivanec – Golubovec. Pruga prolazi dijelom općina Vidovec i Maruševec te

gradovima Lepoglavom i Ivancem. Osiguranje pruge i kolodvora je tehnički zastarjelo ili ga

uopće nema, a problem su brojni prijelazi cesta, posebice nezaštićeni, preko postojeće pruge.

Pruga nije elektrificirana.

Stanica Dolasci Odlasci Relacija Broj linija

Ivanec 12 14 Varaždin - Ivanec 3

Klenovnik 5 7 Varaždin - Klenovnik 2

Trakošćan 8 9 Varaždin - Trakošćan 3

Višnjica 5 6 Varaždin - Višnjica 2

Cvetlin 2 1 Varaždin - Cvetlin 1

Voća Gornja 6 4 Varaždin - Voća Gornja 2

Vinica 15 14 Varaždin - Vinica 4

Cestica 6 7 Varaždin - Cestica 3

Svibovec Podravski 7 6 Varaždin – Svibovec Podravski 2

Varaždin 5 4 Ivanec - Varaždin 3

10

Zračni promet

Najbliža zračna luka nalazi se na teritoriju grada Varaždina. Aerodrom je opremljen za

primanje različitih tipova zrakoplova, od najmanjih jednomotoraca do putničkih mlaznih

zrakoplova generalne avijacije. Udaljena je između 10 i 50 km od najbližeg odnosno

najudaljenijeg naselja LAG-a Sjeverozapad. Međunarodna zračna luka Zagreb-Pleso udaljena

je oko 80 km.

E�ERGETIKA

Električna energija najzastupljeniji je energent na području LAG-a, a distributer je Elektra

d.d. Varaždin. Područje je opskrbljeno električnom energijom, ali zbog dotrajalosti vodova i

instalacija u nekim dijelovima dolazi do padova napona. U Varaždinskoj županiji, na rijeci

Dravi smješteno je hidroenergetsko postrojenje HE "Varaždin" koje je važno za područje

LAG-a.

Zemni plin kao energent relativno je dobro zastupljen na području LAG-a. Veliki dio

područja ima mogućnost priključenja na plin. Distribuciju plina na LAG području obavlja

distributer „Termoplin“ d.d. Varaždin i Ivkom-plin d.o.o. Ivanec.

Tekuća goriva kao glavni energent koriste se za promet vozila u cestovnom i željezničkom

prometu te u manjoj mjeri kao gorivo u domaćinstvima. Ona domaćinstva koja nisu uvela

plin, tj nisu se priključila na plinsku mrežu za zagrijavanje kao energent koriste tekuća ili

kruta goriva.

Obnovljivi izvori energije na području LAG–a nisu zadovoljavajuće zastupljeni. Pozitivan

primjer korištenja obnovljivih izvora energije su solarni paneli na osnovnim školama u Bednji

i Lepoglavi.

KOMU�AL�A I�FRASTRUKTURA

Vodoopskrbnu zonu područja LAG-a čine rezerve pitke vode u dolini rijeke Drave

(vodocrpilišta s dravskih naplavina) te izvorišta podzemne vode gorskog masiva Ivanščice

(Bistrica, Beli zdenci, Žgano vino, Šumi i Belski dol) i Ravne gore (izvorišta Ravna gora i

Sutinska). Vodoopskrba se temelji na dva postojeća vodoopskrbna sustava: regionalni

vodovod "Varaždin" i grupni vodovod "Ivanec". Područje općine Bednja, veći dio grada

11

Ivanca te dio grada Lepoglave, općine Klenovnik, općine Maruševec te općine Donja Voća

opskrbljuje se putem grupnog vodovoda „Ivanec“, dok se ostali dio područja LAG-a

opskrbljuje putem Regionalnog vodovoda „Varaždin“. Usluge vodoopskrbe provode dvije

tvrtke: Varkom d.d. i Ivkom d.o.o. Prema podacima Varkoma, pokrivenost područja sustavom

Regionalnog vodovoda Varaždin nije potpuna. Najmanja je pokrivenost općine Donja Voća,

Cestica i Vinica. Prema podacima Ivkoma, pokrivenost vodoopskrbnom mrežom je 90%.

Odvodnja otpadnih voda na području LAG-a je djelomično riješena u većim naseljima.

Sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda su nepovezani, mješovitog tipa. Odvodnja

sanitarno-fekalnih voda iz domaćinstva obavlja se dijelom putem septičkih jama, dok se

oborinske vode odvode površinskim tokovima, tj. cestovnim rigolima ili sustavom otvorenih

ili poluotvorenih kanala. Područja odvodnje kojima upravlja Varkom d.d. spojena su na

pročistač otpadnih voda u Varaždinu dok na području kojim gospodari Ivkom d.o.o. sadašnji

sustav odvodnje je mješoviti gravitacijski, s ispustima u vodotoke te nema povezanosti

sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Izuzetak čine pojedini industrijski pogoni

koji imaju zasebne uređaje za pročišćavanje.

Na području LAG-a rijeka Bednja ima velike oscilacije vodostaja te se javlja problem

plavljenja poljoprivrednih površina kod visokih vodostaja.

Sve jedinice lokalne samouprave na području LAG-a uključene su u sustav organiziranog

skupljanja komunalnog otpada. Pojedine vrste proizvodnog neopasnog otpada (papir, staklo,

metali) skupljaju i prevoze ovlašteni skupljači do obrađivača. Sakupljeni komunalni i

neopasni tehnološki otpad odlaže se na području općine Cestica i grada Ivanca gdje postoje

odlagališta te u gradu Varaždinu gdje se otpad balira u bale i skladišti do konačnog

zbrinjavanja.

12

I�FORMACIJSKO – KOMU�IKACIJSKA I�FRASTRUKTURA

Područje LAG-a u potpunosti je pokriveno poštanskim uredima i kurirskim službama za hitne

pošiljke te redovitom dostavom pošte. Za odvijanje poštanskog prometa nadležna je HP-

Hrvatska pošta d.d.. Pokrivenost poštanskim uredima zadovoljava potrebe korisnika.

Telekomunikacijski promet na području LAG-a organizira i obavlja HT – Hrvatske

telekomunikacije d.d., telekomunikacijski centar Varaždin. Pokrivenost fiksnom telefonskom

mrežom je visoka i zadovoljava potrebe korisnika. Područje LAG-a pokriveno je

svjetlovodnim kabelima. Pokrivenost internetom jednaka je pokrivenosti telefonskom

mrežom. Osim klasičnog dial-up priključka uvedena je ISDN i ADSL usluga brzog interneta.

Pokrivenost mobilnim signalom je zadovoljavajuća, osim u nekim kotlinama zbog

konfiguracije terena.

13

2.2. G

osp

odar

ski p

olož

aj L

AG

-a S

jeve

roza

pad

2.2.

1. G

lavn

e go

spod

arsk

e d

jela

tnos

ti

Tab

lica

3:

Zap

osle

ni u

pra

vnim

oso

bam

a po

dje

latn

osti

ma

2007

. god

ine

JLS

Poljoprivreda i šumarstvo

Rudarstvo

Prerañivačka industrija

Opskrba elekt. energijom,

plinom, vodom

Grañevinarstvo

Trgovina na veliko i malo

Hoteli i restorani

Prijevoz, skladištenje

i veze

Financijsko poslovanje

Poslovanje nekretninama

Javna uprava

Obrazovanje

Zdravstvo i socij. skrb

Ostale društv. i socijal. usluge

Ukupno

Bedn

ja

0 0

296

0 3

15

28

5 0

0 13

64

3

13

440

Ces

tica

8 0

151

23

42

40

0 21

0

0 49

53

55

21

46

3

Don

ja V

oća

0 0

0 0

8 0

0 3

0 0

5 45

3

1 65

Ivan

ec

58

38

1.78

2 12

4 31

1 30

7 29

52

41

0

228

251

164

86

3.47

1

Klen

ovni

k 3

0 6

0 0

7 6

2 0

0 4

37

228

0 29

3

Lepo

glav

a 0

52

510

0 97

11

9 0

24

8 0

428

124

11

32

1405

Mar

ušev

ec

8 0

293

0 0

69

0 12

8 0

0 5

112

0 17

63

2

Petri

jane

c 36

0

140

0 31

44

20

3

0 0

23

76

1 4

378

Srač

inec

2

0 0

0 23

5 10

5 0

3 0

0 6

67

1 2

421

Vido

vec

0 0

40

8 11

67

0

22

4 0

6 90

5

8 26

1

Vini

ca

0 0

125

0 42

16

0

11

0 0

1 10

5 1

21

322

Uku

pno

115

90

3.34

3 15

5 78

0 78

9 83

27

4 53

0

768

1.02

4 47

2 20

5 8.

151

% z

apos

leni

h u

LAG

-u

1,41

1,

10

41,0

1 1,

90

9,57

9,

68

1,02

3,

36

0,65

-

9,42

12

,56

5,79

2,

52

100

V. ž

upan

ija

859

247

19.0

47

1.47

1 4.

173

5.95

2 60

3 2.

638

1.06

1 65

3.

070

3.67

5 3.

463

2.26

1 48

.585

% z

apos

leni

h u

V.žu

pani

ji 1,

77

0,51

39

,20

30,2

8 8,

59

12,2

5 1,

24

5,43

21

,84

0,13

6,

32

7,56

7,

13

4,65

10

0

Izvo

r: D

ZS,

Sta

tist

ička

izvj

ešća

201

0. g

od.

14

Na području LAG-a, ukupno je 8.151 zaposlenih u pravnim osobama, što čini 16,78%

ukupnog broja zaposlenih u pravnim osobama u Varaždinskoj županiji. Najviše ih je na

području grada Ivanca (3.471 – 42,58%), a najmanje na području općine Donja Voća (65 –

0,79%). Po djelatnostima najveći broj zaposlenih je u prerađivačkoj industriji 3.343, odnosno

41,01% te u sektoru obrazovanja 1.024, odnosno 12,56%. Ostale značajnije djelatnosti su

trgovina s 9,68%, građevinarstvo s 9,57% te javna uprava s 9,42% zaposlenih. Prerađivačka

industrija, kako u LAG-u tako i na nivou županije (39,2%), ima najveći broj zaposlenih.

Poljoprivredna proizvodnja značajna je grana gospodarstva na području LAG-a Sjeverozapad.

Od ukupne površine područja LAG-a, ukupno je 220,93 km2 raspoloživih površina za

poljoprivrednu proizvodnju, odnosno 41,62 %. U svrhu poljoprivredne proizvodnje koristi se

svega 146,28 km2, što je 66,21% od ukupno raspoloživih poljoprivrednih površina. Najveći

udio poljoprivrednih površina ima općina Vidovec gdje se 3/4 površine smatra

poljoprivrednim zemljištem, a najmanji općina Bednja gdje je na svega 1/10 površine moguća

poljoprivredna proizvodnja.

Na području LAG-a Sjeverozapad prisutna je disperzija poljoprivrednih površina koje su

rasštrkane i rascjepkane, što je posljedica obiteljskog nasljeđa.

Graf 1: Prikaz zastupljenosti načina korištenja parcela

Oranica

76,88%

Staklenik/Plastenik

0,12%

Livada

16,48%

Pašnjak

1,19%

Vinograd

2,65%

Voćne vrste

1,93%

Orašaste

drvenaste

kulture

0,40%

Mješani trajni nasadi

0,02%

Ostalo

zemljište

0,32%

15

Izvor: ARKOD, 2010.

Na području LAG-a najzastupljenije su oranice (3/4 ukupnih poljoprivrednih površina), sljede

livade (1/8 ukupnih poljoprivrednih površina), a ostalo je u neznatnom omjeru.

Graf 2: Prosječna veličina prijavljenih proizvodnih parcela u ARKOD po JLS-ma (ha)

Izvor: ARKOD, 2010. godine

Rezultati upisa poljoprivrednih gospodarstva u ARKOD6 pokazuju kako je poljoprivredna

proizvodnja otežana radi usitnjenosti površina (prosječna veličina parcele je 0,31 ha) no isto

tako i radi disperzije proizvodnih (poljoprivrednih) parcela, budući da prosječan broj čestica

na području LAG-a po gospodarstvu iznosi 6,9.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) glavni su nosioci poljoprivredne proizvodnje

no iako su najzastupljeniji nisu i jedini organizacijski oblik bavljenja poljoprivrednom

proizvodnjom na području LAG-a, gdje su registrirani i poljoprivredni obrti, trgovačka

društva te zadruge.

6 ARKOD - Projekt uspostave sustava identifikacije zemljišnih parcela u RH – predstavlja temelj za dodjeljivanje

potpora u poljoprivrednoj djelatnosti

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,23

0,28

0,23 0,23

0,30

0,18

0,31

0,46

0,58

0,330,36

16

Tablica 5: Broj poljoprivrednih proizvođača upisanih u Upisnik Vrsta

poljoprivrednog gospodarstva

Bed

nja

Don

ja V

oća

Ivan

ec

Kle

novn

ik

Lepo

glav

a

Mar

ušev

ec

Vini

ca

Srač

inec

Petr

ijane

c

Ces

tica

Vido

vec

UK

UPN

O

Obiteljsko gospodarstvo

224 241 499 122 282 641 221 150 452 473 642 3.947

Obrt 1 0 10 1 4 6 4 5 8 6 6 51

Ostali 0 0 0 0 1 1 1 3 3 6 1 16

Trgovačko društvo

1 0 6 0 1 6 1 1 1 1 2 20

Zadruga 1 0 1 0 1 0 0 0 0 0 0 3

UKUPNO 227 241 516 123 289 654 227 159 464 486 651 4.037

Izvor : APPRRR, 2010. godine

Iz Tablice 5. vidljivo je da se najveći broj poljoprivrednih proizvođača nalazi na područjima s

intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom (grad Ivanec, općina Maruševec, općina

Vidovec).

Prema podacima ARKOD-a u 2010. godini na području LAG-a se prijavilo 5.074

poljoprivrednih gospodarstva, a u Upisniku poljoprivrednih gospodarstva zavedeno je svega

4.039 OPG-a.

Na području LAG-a Sjeverozapad najveći dio biljne poljoprivredne proizvodnje otpada na

žitarice (63% površine) te nešto manje na livade (13%) i oko 10% na povrće. Najviše

površina pod žitaricama nalazi se u području nizinskog dijela LAG-a, i to na području općina

Petrijanec, Sračinec, Vinica te po kotlinama općine Donja Voća. Livade su zastupljene u

kotlinama općine Donje Voće, uz rijeku Bednju u ivanečkoj nizini te na području općina

Maruševec i Petrijanec. Povrtlarska proizvodnja je fokusirana na područje općine Vidovec,

koji je jedan od poznatijih povrtlarskih krajeva u Republici Hrvatskoj, dok je jedan manji dio

povrtlarske proizvodnje na području općina Sračinec i Petrijanec.

17

Graf 4: Struktura stočarske proizvodnje (bez peradarstva)

Izvor: APPRRR, 2010. godine

Na području LAG-a vrlo je zastupljena stočarska proizvodnja. Prema procjeni, najveća

zastupljenost po broju jedinki je u peradarstvu, od kojih je najpoznatiji zagorski puran. Kako

su OPG-i koji se bave peradarstvom uglavnom u kooperantskom odnosu s nekom od

prehrambenih industrija podaci o točnom broju jedinki nisu dostupni. Od preostalih stočarskih

grana najveća je zastupljenost svinja (11.500 kom), zatim goveda (4.500), koza (2.300) te

ovaca (500). Stočarska proizvodnja je razvijenija na području općina Petrijanec i Maruševec.

U pojedinim općinama prevladavaju određene grane stočarske proizvodnje, u općinama

Cestica i Sračinec razvijeno je svinjogojstvo, dok je kozarstvo prilično razvijeno u općinama

Vinica i Donja Voća.

broj svinja; 11.524

broj koza; 2.326

broj ovaca;

502

broj goveda; 4.511

18

Tablica 6: Pregled broja kretanja broja svinja i goveda

Grad/Općina Broj goveda 2010.

Broj goveda 2003.

Indeks Broj svinja 2010.

Broj svinja 2003.

Indeks

Bednja 264 559 47,23% 35 1.248 2,80%

Cestica 273 368 74,18% 2.006 5.288 37,93%

Donja Voća 331 520 63,65% 197 1.512 13,03%

Ivanec 308 723 42,60% 693 4.846 14,30%

Klenovnik 71 202 35,15% 331 1.069 30,96%

Lepoglava 397 476 83,40% 751 1.879 39,97%

Maruševec 1.026 1.111 92,35% 1.692 4.822 35,09%

Petrijanec 1.462 888 164,64% 3.008 7.558 39,80%

Sračinec 2 46 4,35% 1.716 2.526 67,93%

Vidovec 280 566 49,47% 652 3.148 20,71%

Vinica 97 151 64,24% 443 2.580 17,17%

UKUPNO 4.511 5.610 80,41% 11.524 36.476 31,59%

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003. godine, APPRRR, 2010. godine

Iz tablice 6 vidljiv je pad broja goveda od 20% te svinja od 70% u razdoblju od 2003. – 2010.

godine. Značajan pad broja goveda (≤ 25%) zabilježen je u gotovo svim gradovima i

općinama na području LAG-a, osim u općini Maruševec gdje je pad neznatan. Rast broja

goveda ostvaren je jedino u općini Petrijanec i to za 65%. Broj svinja bilježi značajan pad u

svim gradovima i općinama na području LAG-a.

Na području LAG-a trenutno djeluju dvije zadruge, jedna povrtlarska na području općine

Vidovec te voćarska na području općine Klenovnik.

Na području LAG-a djeluje 48 udruga koje imaju za cilj poboljšanje poljoprivredne

proizvodnje i života u ruralnim područjima te devet ribolovnih društava.

Turizam je na području LAG-a Sjeverozapad prilično nerazvijen, iako postoje turistički

potencijali – bogata prirodna i kulturna baština. Ukupna turistička ponuda ne zadovoljava

zahtjevima tržišta po broju različitih sadržaja i prihvatnih kapaciteta te stoga ne privlači veliki

broj turista.

19

Tablica 7: Kreveti, dolasci i noćenja turista 2009./2010.

Broj kreveta Dolasci Noćenja

GRADOVI/OPĆINE (31.08.)7 ukupno domaći strani ukupno domaći strani

2009. godina Ivanec 50 943 481 462 2594 939 1655

Lepoglava 12 557 466 91 1307 1127 180

Maruševec 19 143 53 90 296 132 164

Petrijanec 20 457 86 371 1268 149 1119

Varaždinska županija 1.908 38.612 22.760 15.852 12.1017 88.470 32.547

2010. godina Ivanec 90 1146 515 631 1901 812 1089

Lepoglava 32 334 276 58 448 380 68

Maruševec 19 109 39 70 149 68 81

Petrijanec 20 397 119 278 899 166 733

Varaždinska županija 2.071 38.518 20.666 17.852 116.601 81.321 35.280

Izvor: DZS, Statistička izvješća, Turizam u 2009. i 2010.

U Varaždinskoj županiji 2010. godine povećao se broj smještajnih kapaciteta za 163 u odnosu

na 2009. Ipak, broj dolazaka turista smanjio se za 0,24 %, a broj noćenja za 3,6%.

Pozitivan rezultat u broju dolazaka turista ostvario je tek grad Ivanec, gdje su se u 2010.

godini dolasci turista povećali za 21,5%, ali to nije doprinijelo povećanju broja noćenja, koja

su se smanjila za čak 26,7%.

Gradovi Ivanec i Lepoglava te općine Sračinec, Petrijanec, Vinica, Vidovec, Bednja i Donja

Voća obiluju različitim potencijalima turističkih resursa za razvoj seoskog, ali i izletničkog,

lovnog i ribolovnog turizma – prirodna baština, panoramski pogledi, kulturna baština,

povijesni spomenici, tradicionalna arhitektura, manifestacije, zdrav seoski način života,

prisutnost voda tekućica i bajera te lovna područja. Svi su ti uvjeti još uvijek slabo iskorišteni,

ali kao potencijal mogu predstavljati respektabilni element u planiranju budućeg razvoja.

Seoski turizam tek je u začecima no najčešći je oblik stvaranja turističke ponude u ruralnim

područjima.

7 U smještajne kapacitete uključeni su objekti koji su počeli s radom nakon kolovoza 2009. i kolovoza 2010.

20

2.2.2. Stanje gospodarstva

Temeljem izračuna Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u

2010. godini, Varaždinska se županija nalazi u drugoj skupini s indeksom razvijenosti koji

iznosi 96,3%.

Tablica 8: Indeksi razvijenosti gradova i općina

Općina/Grad Indeks razvijenosti Skupine

Donja Voća 56,19% 50-75% II.

Bednja 66,59% 50-75% II.

Cestica 69,13% 50-75% II.

Petrijanec 73,94% 50-75% II.

Klenovnik 77,13% 75-100% III.

Vidovec 77,60% 75-100% III.

Vinica 77,71% 75-100% III.

Maruševec 78,91% 75-100% III.

Lepoglava 79,28% 75-100% III.

Sračinec 85,22% 75-100% III.

Ivanec 91,53% 75-100% III.

Varaždinska županija 96,30% 75-100% II. Izvor: www.mrrsvg.hr

Prema stupnju razvijenosti, jedinice lokalne samouprave mogu se svrstati u drugu, odnosno

treću skupinu razvijenosti.

21

Tablica 9: Izvoz i uvoz 2009. i 2010. u tisućama kuna

Izvoz Uvoz

I. – XII. 2009. I. – XII. 2010. indeksi I. – XII. 2010. I. – XII. 2009.

I. – XII. 2009. I. – XII. 2010. indeksi I. – XII. 2010.

I. – XII. 2009.

JLS

Ivanec 395.381 414.020 104,7 282.397 268.909 95,2

Lepoglava 33.219 33.542 101 23.066 18.575 80,5

Bednja - 256 - 2.547 1.650 64,8

Cestica 25.675 34.697 135,1 10.435 10.008 95,9

Donja Voća - - - 11 - -

Klenovnik - - - - 13 -

Maruševec 86.607 89.379 103,2 59.363 62.847 105,9

Petrijanec 48.302 46.921 97,1 48.322 58.622 121,3

Sračinec 3.314 4.956 149,5 25.485 29.006 113,8

Vidovec 1.375 724 52,7 7.748 4.944 63,8

Vinica - 68 - 1.77 2.559 129,4

UKUPNO 593.873 624.563 105,2 461.351 457.133 99,1

Varaždinska županija

3.949.677 4.486.403 113,6 3.120.977 3.261.162 98,6

Republika Hrvatska

55.272.198 64.870.443 117,4 111.751.098 110.224.500 98,6

Izvor: DZS, Priopćenje 11. veljače 2011., BROJ: 4.2.2/4.

Na području LAG-a u 2010. godini zabilježen je izvoz u iznosu od 624.563.000 kuna, što je

15,04% cjelokupnog izvoza Varaždinske županije. Najveći izvoz ostvario je grad Ivanec u

iznosu od 414.020.000 kuna. Uvoz je iznosio 457.133.000 kuna, što je 14,02% cjelokupnog

uvoza Varaždinske županije. Najveći uvoz ostvario je grad Ivanec u iznosu od 268.909.000

kuna. U odnosu na 2009. godinu, ostvaren je veći izvoz (indeks 105,2), dok je uvoz bio manji

(indeks 99,1).

22

Tab

lica

10:

Osn

ovni

fina

ncij

ski r

ezul

tati

pos

lova

nja

podu

zetn

ika

po o

pćin

ama

i gra

dovi

ma

za 2

009.

i 20

10. g

odin

u (i

znos

i u ti

suća

ma

kuna

)

Izvo

r: F

ina,

Reg

ista

r go

dišn

jih

fina

ncij

skih

izvj

ešta

ja

Općina/Grad

Bro

j pod

uzet

nika

B

roj z

apos

leni

h U

kupn

i prih

odi

Uku

pni r

asho

di

Dob

it ra

zdob

lja

Gub

itak

razd

oblja

D

obit

ili g

ubita

k ra

zd.

2009.

2010.

2009.

2010.

2009.

2010.

2009.

2010.

2009.

2010.

2009.

2010.

2009.

2010.

Bed

nja

- 22

56

44

11

.703

9.

153

14.2

01

11.2

00

218

571

2.77

0 2.

745

-2.5

52

-2.1

73

Ces

tica

- 49

35

2 31

7 92

.246

98

.923

91

.417

96

.983

2.

508

3.67

5 2.

258

2.62

0 25

0 1.

054

Don

ja V

oća

- 8

24

18

5.97

7 11

.054

5.

730

11.0

69

393

217

183

256

209

-38

Ivan

ec

- 18

2 2.

762

2.77

4 1.

098.

995

1.03

6.42

9 1.

063.

587

1.01

0.23

6 34

.992

36

.772

8.

368

19.3

64

26.6

23

17.4

07

Kle

novn

ik

- 11

57

44

14

.660

13

.509

14

.970

13

.646

10

9 31

2 45

9 55

2 -3

49

-239

Lepo

glav

a -

63

656

583

234.

672

200.

126

244.

040

217.

092

10.5

32

6.16

2 22

.036

23

.981

-1

1.50

4 -1

7.81

9

Mar

ušev

ec

- 50

47

8 51

4 18

3.51

0 21

1.74

3 17

8.57

6 20

6.26

8 5.

163

5.19

5 1.

584

929

3.57

8 4.

266

Petr

ijane

c -

36

336

404

179.

474

183.

790

171.

647

176.

461

6.56

8 6.

929

600

1.76

2 5.

968

5.16

6

Srač

inec

-

36

450

415

136.

882

139.

642

133.

836

136.

202

3.02

6 3.

553

982

1.16

1 2.

043

2.39

2

Vido

vec

- 61

22

3 22

1 10

7.56

2 92

.544

10

4.87

4 89

.798

2.

812

3.11

7 84

2 1.

052

1.96

9 2.

065

Vini

ca

- 32

11

7 12

8 36

.526

41

.424

35

.913

40

.941

1.

251

1.48

7 97

0 1.

403

280

83

UKU

PNO

-

550

5.51

1 5.

462

2.10

2.20

7 2.

038.

337

2.05

8.79

1 2.

009.

896

67.5

72

67.9

90

41.0

52

55.8

25

26.5

15

12.1

64

23

Prema podacima za 2010. godinu, na području LAG-a poslovalo je 550 poduzetnika s 5.462

zaposlene osobe. Najveći broj poduzetnika imao je grad Ivanec (182), a najmanji općina

Donja Voća (8). Najveći ukupni prihod ostvario je grad Ivanec (1.036.429.000 kn), a najmanji

općina Bednja (9.153.000 kuna). Najveću dobit razdoblja ostvario je grad Ivanec u iznosu od

17.407.000 kn, dok je grad Lepoglava ostvario najveći gubitak razdoblja u iznosu od

17.819.000 kn.

Iz Tablice 10. je vidljivo da se na području LAG-a u 2010. godini broj zaposlenih smanjio u

odnosu na prethodnu godinu za 0,89%, ukupni prihodi su se smanjili za 3,04%, ukupni

rashodi su se smanjili za 2,37%, dobit razdoblja se povećala za 0,62%, gubitak razdoblja se

povećao za 35,98%, dok se konačna dobit smanjila za 54,12%.

Tablica 11: Indeksi rasta 2010./2009. financijskih rezultata poduzetnika LAG-a

Opis 2009.

2010.

Indeks na razini LAG-a

Indeks na razini

županije

Indeks na razini

RH Broj poduzetnika 550 103,7 101,8

Broj zaposlenih 5.511 5.462 99,1 98,1 99,0

Ukupni prihodi (1000 kn) 2.102.207 2.038.337 96,9 89,6 89,4

Ukupni rashodi (1000 kn) 2.058.791 2.009.896 97,6 91,3 91,1

Dobit razdoblja (1000 kn) 67.572 67.990 100,6 83,3 79,4

Gubitak razdoblja (1000 kn) 41.052 55.825 135,9 208,7 129,8

Konsolidirani financijski rezultat – neto dobit (1000 kn)

26.515 12.164 45,9 30,7 27,0

Izvor: Fina

Indeksi rasta financijskih rezultata poduzetnika s područja LAG-a prikazuju otprilike

podjednaku dinamiku pada kao i na razini Varaždinske županije i Republike Hrvatske.

U 2010. godini ostvarena je manja neto dobit u odnosu na 2009. godinu za 14.351.000 kn,

odnosno 54,12%. Indeks rasta neto dobiti iznosio je 45,9. Ukupni prihodi su se smanjili za

3,04%.

24

Tablica 12: Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u 2009. i 2010. godini

Općina/Grad Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom (kn)

2009. 2010. Indeks Bednja 3.302 3.008 91,1

Cestica 2.887 2.955 102,4

Donja Voća 3.408 2.737 80,3

Ivanec 3.432 3.415 99,5

Klenovnik 2.919 2.761 94,6

Lepoglava 3.957 4.000 101,1

Maruševec 3.173 3.291 103,7

Petrijanec 3.011 2.930 97,3

Sračinec 2.866 2.923 102,0

Vidovec 3.097 3.053 98,6

Vinica 3.780 3.204 84,8

UKUPNO 3.257 3.116 95,7

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u 2010. godini iznosila je 3.116 kn, što je

4,33% manje od prosječne mjesečne neto plaće u 2009. godini. Najveću prosječnu mjesečnu

neto plaću po zaposlenom imao je grad Lepoglava (4.000 kn), dok je najmanju mjesečnu neto

plaću ostvarivala općina Donja Voća (2.737 kn). Prosječna mjesečnu neto plaća po

zaposlenom u 2010. godini manja je 14,93% od prosječne mjesečne neto plaće na razini

županije (3.663 kn).

25

2.2.

1. �

ezap

osle

nos

t

Tab

lica

13:

Bez

apos

leno

st s

tano

vniš

tva

po g

rado

vim

a i o

pćin

ama

U

kupn

o B

ez š

kole

i ne

zavr

šena

os

novn

a šk

ola

Osn

ovna

šk

ola

SŠ z

a za

nim

anja

do

3 g

od. i

ško

la

za K

V i V

KV

radn

ike

SŠ z

a za

nim

anja

u

traj

anju

od

4 i v

iše

godi

na

Gim

nazi

ja

Prvi

stu

panj

fa

kulte

ta, s

truč

ni

stud

ij i v

iša

škol

a

Faku

ltet,

akad

emija

, m

agis

terij

, dok

tora

t

JLS

Uku

pno

Žene

U

kupn

o Že

ne

Uku

pno

Žene

U

kupn

o Že

ne

Uku

pno

Žene

U

kupn

o Že

ne

Uku

pno

Žene

U

kupn

o Že

ne

BED

NJA

32

7 13

7 37

5

96

43

119

49

59

29

0 0

12

9 4

2

CES

TIC

A

367

150

26

12

59

32

42

17

31

20

47

21

28

9 46

20

DO

NJA

VO

ĆA

23

1 10

6 9

5 34

16

28

18

21

14

23

12

24

10

25

11

IVA

NEC

1.

037

490

47

15

165

85

158

76

110

61

81

36

81

41

112

46

KLE

NO

VNIK

18

8 68

15

4

38

14

29

13

14

11

17

7 12

4

16

7

LEPO

GLA

VA

603

303

40

17

112

58

88

53

55

31

55

33

43

22

63

31

MA

RU

ŠEVE

C

470

226

38

17

59

29

75

43

45

27

34

18

31

14

43

19

PETR

IJA

NEC

31

8 12

9 27

7

49

22

37

18

35

16

28

10

30

14

37

15

SRA

ČIN

EC

366

155

28

15

66

30

43

18

45

25

28

11

29

12

25

10

VID

OVE

C

339

151

24

11

55

25

48

21

29

22

21

8 34

21

36

17

VIN

ICA

30

5 14

0 30

13

58

28

45

26

35

17

23

8

22

10

23

9

UKU

PNO

4.

551

2.05

5 32

1 12

1 79

1 38

2 71

2 35

2 47

9 27

3 35

7 16

4 34

6 16

6 43

0 18

7

Izvo

r: H

ZZ

, Sta

tist

ički

pod

aci,

pros

inac

201

2.

26

Na području LAG-a ima ukupno 4.551 nezaposlena osoba, od čega 2.055 žena, odnosno

45,2%. Najviše nezaposlenih osoba je sa završenom osnovnom školom, ukupno 791 osoba ili

17,4%. U gradu Ivancu ima najviše nezaposlenih (1.037), dok ih je u općini Klenovnik

najmanje (188).

Tablica 14: Prosječna stopa nezaposlenosti (2006.-2008.)

OPĆINA / GRAD Broj stanovnika (2011.) %

Općina Bednja 13.758 13,70%

Općina Cestica 8.283 12,10%

Općina Donja Voća 3.992 18,10%

Općina Klenovnik 5.806 10,10%

Općina Maruševec 2.443 11,30%

Općina Petrijanec 2.022 14,20%

Općina Sračinec 6.381 10,80%

Općina Vidovec 4.812 9,70%

Općina Vinica 4.842 12,80%

Grad Ivanec 5.425 10,40%

Grad Lepoglava 3.389 12,40%

LAG Sjeverozapad 61.153

Izvor: Županijska razvojna strategija 2011.-2013.

Prosječna stopa nezaposlenosti na području LAG-a iznosi 12,33% što je za 2.33% više nego

na području cijele županije (10,0%). Najveću prosječnu stopu nezaposlenosti bilježi općina

Donja Voća (18,1%), dok najmanju stopu nezaposlenosti ima općina Vidovec s 9,7%.

Na području grada Ivanca postoji Poslovna zona Ivanec-Istok s uređenom komunalnom

infrastrukturom na 200.000 m2. Zona je popunjena te u njoj djeluje 30 malih i srednjih

poduzetnika. Povlastice i olakšice investitori koriste prilikom kupnje, gradnje ili poslovanja u

prvih pet godina.

27

Investitorima se nudi pomoć u povezivanju s lokalnim i regionalnim institucijama, poslovnim

savjetnicima i komunalnim i infrastrukturnim tvrtkama, organizacija edukacije poduzetnika te

članstvo u Poslovnom klubu Ivanec.

Na području grada Lepoglave definirana je zona gospodarske namjene – poslovna K1

površine 20 ha te zona gospodarske namjene – proizvodna I1, površine 33,50 ha. Ukupna

površina cjelokupne zone iznosi 53,50 ha te je uređena komunalna infrastruktura (vodovod,

struja, plin, odvodnja, DTK, KDS). Do sada su izgrađeni objekti na deset parcela, tako da je u

proizvodnoj funkciji 111.300 m2 površine zone. U zoni trenutno djeluje osam tvrtki i obrta.

Poduzetnici ostvaruju olakšice koje obuhvaćaju djelomično ili potpuno oslobođenje poreza na

tvrtku ili naziv, djelomično ili potpuno oslobođenje plaćanja komunalne naknade te

djelomično ili potpuno oslobođenje plaćanja komunalnog doprinosa. Zakonom je gradu

Lepoglavi definiran status brdsko-planinskog područja, što donosi porezne olakšice za

obveznike poreza na dobit za 25%.

Gospodarska zona Cestica obuhvaća tri lokacije na kojima se planira poslovna aktivnost u

općini Cestica. Parcele na spomenutim lokacijama su većim dijelom u fazi otkupa zemljišta,

dok je na jednom manjem dijelu pristupnih cesta dovedena komunalna infrastruktura.

Na području općine Petrijanec otvorena je nova gospodarska zona s ukupnom površinom od

62.944 m2). U prvoj fazi priprema za gradnju privrednih objekata uređena je pristupna cesta s

ostalom potrebnom infrastrukturom. U gospodarskoj zoni je 11 parcela, a trenutan broj

poduzetnika je tri. Olakšice za investitore obuhvaćaju obročnu otplatu zemljišta, obročnu

otplatu zakupa vršne snage struje te potpuno ili djelomično oslobađanje od komunalnih

doprinosa i komunalne naknade.

Na području općine Sračinec postoji Zona proizvodne namjene Sračinec ukupne površine od

33.018 m2. Parcelacijom zemljišta utvrđeno je deset parcela za izgradnju poslovnih objekata.

Sve su parcele prodane, a trenutno posluje jedan poduzetnik. Postojeća poslovna zona

Sračinec opremljena je svom komunalnom infrastrukturom (industrijska prometnica, nn

mreža, vodovodna mreža, sustav odvodnje i kanalizacije, plinska mreža).

Na području LAG-a djeluje Područna služba HZZ-a Varaždin, odnosno njezine ispostave

Ivanec i Cestica koje svojim aktivnostima i projektima pridonose smanjenju nezaposlenosti na

ovom području. Intenzivno rade s dugotrajno nezaposlenim osobama (osobe prijavljene u

28

evidenciju Zavoda duže od godine dana) koje se uključuju u grupna informiranja i radionice

namijenjene isključivo dugotrajno nezaposlenim osobama radi njihovog lakšeg i bržeg

uključivanja u otvoreno tržište rada. Također, Zavod provodi mjere iz programa Nacionalnog

plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu, te su u suradnji s općinama i

gradovima ostvareni dobri rezultati vezano uz zapošljavanja putem mjere Javni radovi. Ovim

programom uključuju se dugotrajno nezaposlene osobe niže razine obrazovanja u programe

društveno korisnog rada. U ispostavama Cestica i Ivanec suradnja je ostvarena s gradovima

Ivanec i Lepoglava te općinama Cestica, Vinica, Bednja, Donja Voća i Maruševec. Osim

navedenih aktivnosti, putem mjere Obrazovanje nezaposlenih, osobe kojima nedostaju

određena znanja i vještine potrebne na tržištu rada uključuju se u obrazovne programe. Veliki

broj osoba uključen je i u obrazovne aktivnosti financirane putem projekata EU (informatička

znanja-osnovna i napredna, autocad operater, webdizajner, knjigovodstvo, dadilje, kuharski

poslovi, uzgoj začinskog i aromatičnog bilja, soboslikar).

2.3. Demografske i socijalne značajke područja LAG-a

2.3.1. Broj i gustoća stanovništva

Prostor površine 530,85km2 naseljava ukupno 61.152 stanovnika u 147 naselja, što je 34,74 %

ukupnog broja stanovnika Varaždinske županije. Najveći broj stanovnika ima grad Ivanec s

13.765 stanovnika, dok najmanje ima općina Klenovnik s 2.015 stanovnika (prema popisu iz

2011. godine). Na području LAG-a prevladavaju mala naselja do 500 stanovnika (izuzetak su

naselja Ivanec, Lepoglava, Gornje Vratno, Donja Voća, Donje Ladanje, Petrijanec, Sračinec,

Nedeljanec, Tužno i Vinica). Prosječna veličina naselja prema broju stanovnika iznosi 416

stanovnika, stoga područje LAG-a svrstavamo u područje malih naselja i disperzne

naseljenosti.

Graf 5: Udio stanovništva pojedinog grada i općine u ukupnom stanovništvu LAG

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. god.

Prosječna gustoća naseljenosti područja iznosi 115,20 st/km

Sračinec (206,80 st/km2), dok je najmanja gustoća naseljenosti u općini Bednja (51,90 st/

km2).

2.4. Demografska kretanja

Demografsku sliku područja LAG

Graf 6: Grafički prikaz kretanja broja stanovnika

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Maruševec; 6.379;

10%

Petrijanec;

4.825; 8%

Sračinec;

4.835; 8%

Vidovec;

5.423; 9%

50000

55000

60000

65000

70000

75000

80000

29

: Udio stanovništva pojedinog grada i općine u ukupnom stanovništvu LAG

ništva 2011. god.

Prosječna gustoća naseljenosti područja iznosi 115,20 st/km2. Najgušće je naseljena općina

), dok je najmanja gustoća naseljenosti u općini Bednja (51,90 st/

Demografska kretanja

LAG-a u proteklih 60 godina, karakterizira pad broja stanovnika.

: Grafički prikaz kretanja broja stanovnika LAG-a od 1900.- 2011. godine

DZS, Popis stanovništva 2011.

Bednja; 3.977; 6% Cestica; 5.811; 9%

Ivanec; 13.765;

23%

Klenovnik; 2.015;

Lepoglava;

8.271; 14%

Maruševec; 6.379;

Vinica; 3.396; 6%

: Udio stanovništva pojedinog grada i općine u ukupnom stanovništvu LAG-a

. Najgušće je naseljena općina

), dok je najmanja gustoća naseljenosti u općini Bednja (51,90 st/

godina, karakterizira pad broja stanovnika.

Cestica; 5.811; 9%

Donja Voća;

2.455; 4%

Ivanec; 13.765;

Klenovnik; 2.015;

3%

30

Graf 7: Grafički prikaz kretanja broja stanovnika po JLS-ima od 1981.- 2011. godine

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

U razdoblju od 1991. do 2011. godine ukupni se broj stanovnika smanjio za 5.343 osobe. U

istom razdoblju, zabilježen je rast broja stanovnika samo u općinama Cestica, Petrijanec i

Sračinec, što je vidljivo iz grafa 7.

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

1981. 1991. 2001. 2011.

31

Tablica 15. Stanovništvo prema dobnim skupinama, popis 2011. godine

Spol Ukupno 0 – 6

godina

0 -14

godina

0 -17

godina

0 -19

godina

Radno

sposobno

stanovništvo

(15 – 64

godine)

60 i

više

godina

65 i

više

godina

75 i

više

godina

Ukupno 61.153 4.390 9.767 11.957 13.458 41.735 13.120 9.651 4.245

Muškarci 30.507 2.260 4.952 6.049 6.850 22.141 5.177 3.414 1.149

Žene 30.646 2.130 4.815 5.908 6.608 19.594 7.943 6.237 3.096

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine

Stanovništvo područja LAG-a podjednako je zastupljeno po svim dobnim skupinama. Prema

popisu iz 2011. godine, udio stanovnika mlađih od 20 godina iznosi 22,01%, udio radno

sposobnog stanovništva iznosi 68,25%, dok je udio stanovnika starijih od 60 godina 21,45%.

U strukturi stanovništva prema spolu, prema popisu iz 2011. godine, muškaraca je ukupno

30.507, odnosno 49,87%, dok je žena 30.646, odnosno 50,13%.

Prema popisu 2001. godine, broj kućanstava na području LAG-a je ukupno 18.477, od čega

je privatnih kućanstava 18.473. Prosječna veličina kućanstva je 3,46 člana. Broj

poljoprivrednih kućanstava je 14.138, odnosno 76,53% od ukupnog broja kućanstava. Prema

prvim rezultatima popisa 2011. godine, ukupan broj kućanstava je 17.920, od čega je

privatnih kućanstava 17.908. Ukupan broj kućanstava prema podacima za 2011. se u odnosu

na 2001. smanjio za 557.

2.5. Obrazovna struktura stanovništva

Podaci iz popisa 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15 godina

(tablica 16) ukazuju da je na području LAG-a:

� bez školske spreme bilo 1,05% osoba

� nepotpuno osnovno obrazovanje imalo 9,78% osoba

� neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) imalo 89,06% osoba

(najbrojniji su oni sa srednjoškolskim obrazovanjem)

� više i visoko obrazovanje imalo 7,28% stanovnika

32

Tablica 16. Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi

Spol Ukupno Bez škole

1 -3 razreda

osnovne škole

4 -7 razreda

osnovne škole

Osnovna škola

Srednja škola

Visoko obrazovanje

Nepoznato

Svi 51.386 542 595 4.433 14.527 27.497 3.739 53

Žene 25.831 400 438 3.108 8.607 11.263 1.983 32

Muškarci 25.555 142 157 1.325 5.920 16.234 1.756 21

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine

Zamjetan je i visok udio žena s osnovnom školom (48,60) i nezavršenom osnovnom školom

(15,28%). Pretpostavka je da ove skupine sačinjava uglavnom starija populacija u ruralnim

sredinama.

2.6. Obrazovne institucije

Na području LAG-a Sjeverozapad djeluje ukupno devet vrtića. Prema posljednjim podacima u

vrtiće je smješteno oko 780 djece. Jedino su na području općina Cestica, Maruševec,

Klenovnik i Petrijanec dostatni kapaciteti te se procjenjuje da na području LAG-a

Sjeverozapad nedostaje kapaciteta za oko 70 djece. Veliki broj vrtića, uz osnovni program,

nudi i različite dodatne programe. U sklopu Nacionalnog programa za Rome (program

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta) organizira se dvogodišnji predškolski odgoj za

svu romsku djecu s područja općina Petrijanec i Cestica. Predškolsko obrazovanje na

području LAG-a Sjeverozapad, s udjelom od minimalno 35% sufinanciraju jedinice lokalne

samouprave, ovisno o proračunskim mogućnostima.

Na području LAG-a Sjeverozapad djeluje 14 matičnih osnovnih škola i 18 područnih škola. U

svim se školama održava jednosmjenska nastava. Stanje infrastrukture je u područnim

školama nezadovoljavajuće. Pored navedenih škola, osnovno obrazovanje djeca stječu još i u

glazbenoj školi koja djeluje u okviru Pučkog učilišta u Ivancu. Za učenike u nižim razredima,

kojima je mjesto stanovanja udaljeno više od tri km te za učenike u višim razredima, kojima

je mjesto stanovanja udaljeno više od pet kilometara od škole, osiguran je besplatni prijevoz

33

do škole temeljem odredbi Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (87/08,

86/09, 92/10, 105/10, 90/11).

Na području LAG-a Sjeverozapad djeluju tri srednje škole, po jedna u Vinici, Ivancu i

Maruševcu, a pohađa ih ukupno 1.045 učenika. U Ivancu postoji četverogodišnji (gimnazijski

i ekonomski) te trogodišnji program (prodavač, strojarstvo, tekstil), u Maruševcu

četverogodišnji program (opća gimnazija i medicina) te u Vinici četverogodišnji program

(poljoprivreda, veterina, turizam i ugostiteljstvo) kao i trogodišnji program (cvjećar, kuhar,

pomoćni vrtlar). Po završetku srednjoškolskog obrazovanja učenici školovanje nastavljaju

uglavnom na fakultetima u Varaždinu i Zagrebu te susjednim županijama.

U Maruševcu djeluje Adventističko visoko teološko učilište u sklopu adventističke crkve, s tri

različita studija – redoviti studij teologije, izvanredni studij teologije, izvanredni

vjeroučiteljski studij.

U okviru cjeloživotnog učenja izdvaja se djelatnost Pučkog otvorenog učilišta Đuro Arnold u

Ivancu (obrazovanje odraslih, razni tečajevi), kao i škola stranih jezika.

2.7. Kultura

Područje LAG-a Sjeverozapad je područje bogate kulturno-povijesne baštine (spomenici

kulture, arheološka nalazišta, dvorci, sakralni objekti, muzeji, galerije, zbirke i dr.), s

tradicijom i kontinuitetom djelovanja institucija kulture. Od najpoznatijih spomenika kulturne

baštine potrebno je spomenuti istaknuti dvorac Trakošćan u Bednji, dvorac Maruševec,

dvorac Drašković u Klenovniku, špilju Vindiju u Donjoj Voći te arboretum Opeku u Vinici.

Od brojnih i sadržajno najrazličitijih kulturnih događanja najpoznatiji su Međunarodni festival

lepoglavske čipke te Zeljarijada u Vidovcu. Lepoglavska čipka najpoznatiji je suvenir s

područja LAG-a Sjeverozapad, prepoznatljiv ne samo u Hrvatskoj, već i diljem svijeta. Na

području LAG-a nalaze se muzej – Dvor Trakošćan u općini Bednja te četiri galerije. Kina se

nalazi u gradu Lepoglavi u sklopu kaznionice i u gradu Ivancu u sklopu Pučkog otvorenog

učilišta, a taj se prostor koristi i za kazališne priredbe, koncerte, te razne kulturno-glazbene

34

manifestacije. Na području grada Lepoglave djeluje Turističko-kulturno informativni centar u

kojem je smještena gradska knjižnica i čitaonica te se prostor koristi i za kulturna i turistička

događanja. U općinama se za održavanje različitih kulturnih događanja koriste prostori

domova kulture dok se knjižnice nalaze u sklopu osnovnih škola.

Na području LAG-a Sjeverozapad djeluje po jedan centar za socijalnu skrb, jedan odgojni

dom i jedan dom za starije i nemoćne - svi u Ivancu. Osim njih, postoje i dvije udruge za

brigu o starim i nemoćnim osobama – u Petrijancu i Sračincu. Na područjima ostalih jedinica

lokalne samouprave na području LAG-a ne postoje druge institucije koje bi pružale socijalnu

skrb stanovništvu pa oni gravitiraju najbližim velikim centrima – Varaždinu i Ivancu.

Sportske aktivnosti na području LAG-a Sjeverozapad pretežno se odvijaju uz školske sportske

terene. Najčešći vid funkcioniranja jesu sportske udruge, a njihov broj osjetno varira ovisno

od određene jedinice lokalne samouprave. Najviše sportskih udruga zastupljeno je na

području općina Bednje, Cestice i Petrijanca dok, najmanje sportskih udruga djeluje na

području općina Maruševec i Donja Voća.

Unutar sustava zdravstvene zaštite na području LAG-a Sjeverozapad, na primarnoj razini

djeluju stručni medicinski timovi, čiji broj se u većini slučajeva razlikuje, odnosno manji je od

potrebnog broja timova utvrđenog Mrežom javne zdravstvene službe. Sekundarna razina

zdravstvene zaštite organizirana je kroz rad Bolnice za plućne bolesti i TBC Klenovnik.

LAG Sjeverozapad na svojem području, u skladu s podacima Registar udruga Republike

Hrvatske koji vode uredi državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave i

Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba kojima se, prema sjedištu udruge, podnosi

zahtjev za upis u registar, ima ukupno registrirano 369 udruga. Na području LAG-a

Sjeverozapad djeluje najviše sportskih udruga, čak njih 148 što čini 40% dok su nakon njih po

brojnosti tehničke (52), zatim kulturne (50), gospodarske (48), ostale (18) i socijalne (18)

udruge. U ukupnom broju registriranih udruga tek svega 4% nije aktivno. U prosjeku svaka

udruga okuplja oko 50 članova što je ukupno oko 18 500 građana uključeno u djelatnosti

udruga. Evidencije članstva su vrlo često šturo vođene a isto tako možemo pretpostaviti da je

više od trećine njih u članstvu u više od jedne udruge. Iz toga možemo zaključiti da je realna

brojka oko 10 000 aktivnih građana u civilnom društvu regije LAG Sjeverozapad. U ukupnom

broju stanovnika to čini tek oko 17%.

35

Financijsku potporu udruge za svoje aktivnosti ostvaruju iz proračuna jedinica lokalne

samouprave u kojoj su registrirane te županije. Velik broj udruga uzrok je cijepanju proračuna

na iznose nedostane za provođenje akcija većeg opsega. Iskorak u financiranju rada udruga

pokazuju udruge koje okupljaju mlade te udruge koje su registrirane u skorije vrijeme.

Članovi tih udruga informirani su o mogućnostima financiranja iz nacionalnih i europskih

izvora te posjeduju potrebna znanja. Druga negativna posljedica velikog broja udruga je

raspršenost njihovih aktivnosti, nepostojanje koordinacije i samim time smanjivanje njihovog

utjecaja i mogućnosti provođenja inicijativa većeg opsega.

36

3.

SW

OT

A�

AL

IZA

RA

ZV

OJ�

IH M

OG

UĆ

�O

ST

I P

OD

RU

ČJA

LA

G-a

SW

OT

ana

liza

(ak

roni

m o

d st

engh

ts –

sna

ge, w

eakn

eses

– s

labo

sti,

oppo

rtun

itie

s –

pril

ike

i thr

eats

– o

pasn

osti

) je

dij

agno

stič

ka m

etod

a ko

jom

se

anal

izir

alo

tren

utno

sta

nje,

u n

ašem

slu

čaju

, pod

ručj

a L

AG

-a S

jeve

roza

pad.

Ana

liza

nam

daj

e uv

id u

sit

uaci

ju t

e na

što

se

mož

emo

oslo

niti

, a n

a

što

treb

amo

obra

titi

paž

nju

pril

ikom

raz

voja

LA

G-a

u b

uduć

nost

i. N

adal

je,

uz p

omoć

SW

OT

ana

lize

ola

kšav

a se

pla

nira

nje

prio

rite

ta,

cilj

eva

i

mje

ra r

azvo

ja t

e je

kao

tak

va p

rvi

kora

k u

proc

esu

defi

nira

nja

post

ojeć

e i

pože

ljne

poz

icij

e ne

kog

podr

učja

. R

iječ

je

o m

ulti

disc

ipli

narn

om

pris

tupu

gdj

e se

pri

mje

nom

indu

ktiv

nog,

ded

ukti

vnog

, int

uiti

vnog

i um

reže

nog

miš

ljen

ja in

terp

reti

ra tr

enut

no s

tanj

e.

SW

OT

ana

liza

LA

G-a

sje

vero

zapa

d je

nas

tala

kro

z sa

stan

ke r

adni

h sk

upin

a i j

avne

ras

prav

e te

uz

pom

oć v

anjs

kih

stru

čnja

ka k

oji s

u je

obl

ikov

ali

da b

ude

cjel

ovit

a.

37

S�

AG

E

SL

AB

OS

TI

Priro

dni r

esur

si, o

koliš

, inf

rast

rukt

ura

•

Pov

olja

n ge

opro

met

ni p

olož

aj

•

Pov

oljn

i klim

atsk

i i g

eolo

ški p

redu

vjet

i

•

Pla

n go

spod

aren

ja p

rivat

nim

šum

ama

na p

odru

čju

LAG

-a

•

Bog

atst

vo m

iner

alni

h si

rovi

na i

vodn

ih r

esur

sa p

ogod

nih

za e

kspl

oata

ciju

•

Sel

ekci

ja i

zbrin

java

nje

otpa

da

•

Zaš

tićen

i spo

men

ici p

rirod

e

•

Izgr

añen

a su

vrem

ena

info

rmac

ijsko

-kom

unik

acijs

ka in

fras

truk

tura

•

Izgr

añen

a en

erge

tska

mre

ža v

isok

ih k

apac

iteta

i si

gurn

a do

bava

ene

rgen

ata

(str

uja,

plin

) G

ospo

dars

tvo

•

For

mira

ne p

oduz

etni

čke

zone

•

Pot

icaj

ne m

jere

za

ulag

ače

kro

z sm

anje

ne k

omun

alne

dop

rinos

e i n

akna

de

•

Pov

oljn

i ge

ogra

fski

pr

eduv

jeti

za

dive

rsifi

cira

nu

poljo

priv

redn

u pr

oizv

odnj

u (e

kolo

ška

poljo

priv

reda

, vin

ogra

dars

tvo,

ljek

ovito

bilj

e, p

ovrt

lars

tvo)

•

Pot

ican

je p

oljo

priv

redn

e pr

oizv

odnj

e kr

oz s

ubve

ncije

i pr

ogra

me,

ust

upan

je z

emlji

šta

•

Val

oriz

irane

ku

lturn

e i

priro

dne

zn

amen

itost

i (T

rako

šćan

, G

avez

nica

, A

rbor

etum

O

peka

, Iv

anšć

ica,

Rav

na G

ora,

Lep

ogla

vska

čip

ka …

) D

rušt

vene

dje

latn

osti

•

Pok

riven

ost p

odru

čja

mre

žom

pri

mar

nih

odgo

jno-

obra

zovn

ih in

stitu

cija

•

Osi

gura

na p

rimar

na z

drav

stve

na i

soci

jaln

a sk

rb

•

Pro

gram

i po

tpor

e uč

enic

ima

i so

cija

lno

osje

tljiv

im s

kupi

nam

a (s

tipen

dije

, be

spla

tan

prije

voz,

po

tpor

e ob

itelji

ma

i soc

ijaln

o de

priv

ilegi

rano

m s

tano

vniš

tvu)

•

Pre

pozn

atlji

v ku

lturn

i pro

izvo

d -

saču

vana

trad

icija

•

Udr

uge

civi

lnog

dru

štva

širo

kog

rasp

ona

djel

atno

sti

(kul

tura

, po

tpor

ne u

drug

e, o

pći

inte

res,

go

spod

arsk

e ud

ruge

)

•

Pot

pore

JLS

-a p

rogr

amsk

i orij

entir

anim

udr

ugam

a

Upr

avlja

nje

razv

ojem

•

Pog

rani

čno

podr

učje

(po

tenc

ijal z

a pr

ekog

rani

čne

i meñ

ureg

iona

lne

proj

ekte

i su

radn

ju)

•

Otv

oren

ost l

okal

ne s

amou

prav

e za

sur

adnj

u sa

svi

ma

koji

su s

pre

mni

ula

gati

u ra

zvoj

zaj

edni

ce

•

Mog

ućno

st

prim

jene

do

bre

prak

se

upra

vlja

nja

razv

ojem

su

sje

dnih

dr

žava

čl

anic

a E

U

–

prek

ogra

ničn

i utje

caj

•

Isku

stvo

u p

rovo

ñenj

u E

U p

roje

kata

Priro

dni r

esur

si, o

koliš

, inf

rast

rukt

ura

•

Neu

reñe

na k

orita

rije

ka B

ednj

e i D

rave

(pl

avlje

nje

podr

učja

)

•

Dep

opul

acija

•

Nep

ovol

jna

obra

zovn

a st

rukt

ura

stan

ovni

štva

(ni

ska

razi

na n

aobr

azbe

)

•

Ned

osta

tna

kont

rola

kva

litet

e tla

•

Ne

post

oji

kata

star

rud

nog

bla

ga

niti

je d

efin

irana

str

ateg

ija g

osp

odar

enja

min

eral

nim

re

surs

ima

•

Ned

osta

tna

isko

rište

nost

i o

drža

vanj

e šu

ma

(šum

ski

puto

vi,

zdra

vstv

eno

stan

je,

nisk

a za

liha

siro

vine

)

•

One

čišć

enje

vod

a i z

raka

zbo

g n

edos

tatk

a su

stav

a od

vodn

je o

tpa

dnih

vod

a

•

Nem

a in

vent

ariz

acije

i su

stav

nog

mon

itorin

ga b

iljni

h i ž

ivot

injs

kih

vrst

a

•

Ned

osta

tna

pove

zano

st c

entr

a i p

ojed

inih

pod

ručj

a ja

vnim

prij

evo

zom

•

Nei

skor

ište

n po

tenc

ijal j

avno

g pr

ijevo

za (

želje

znic

a, a

utob

usi)

•

Ned

ovol

jno

koriš

tenj

e a

ltern

ativ

nih

izvo

ra e

nerg

ije

Gos

poda

rstv

o

•

Pla

će n

a po

druč

ju L

AG

-a is

pod

pro

sjek

a H

rvat

ske

•

Sm

anje

nje

broj

a za

posl

enih

u g

osp

odar

stvu

•

Zap

ušte

nost

pol

jopr

ivre

dnih

pov

ršin

a i z

apos

tavl

jena

pro

izvo

dnja

•

Ned

ovol

jna

educ

irano

st

poljo

priv

redn

ika

i ne

dost

atak

in

icija

tive

za

bavl

jenj

e po

ljopr

ivre

dnom

kao

prim

arno

m d

jela

tnoš

ću

•

Ned

ovol

jno

isko

rišt

eni t

uris

tički

pot

enci

jali

(prir

odna

i ku

lturn

a ba

štin

a)

•

Ned

osta

tak

smje

štaj

nih

kap

acite

ta i

prom

ocije

turiz

ma

•

Nem

a tr

adic

ije b

avlje

nja

turiz

mo

m

Dru

štve

ne d

jela

tnos

ti

•

Dis

perz

ija a

ktiv

nost

i i lo

ši k

apac

iteti

udru

ga z

a po

vlač

enje

sre

dsta

va iz

EU

fond

ova

•

Fin

anci

jski

prih

odi z

a ra

d ud

ruga

ugl

avno

m iz

pro

raču

na J

LS-a

U

prav

ljanj

e ra

zvoj

em

•

Ned

osta

tak

sust

avne

pom

oći u

upr

avlja

nju

razv

ojem

•

Ned

osta

tni l

juds

ki p

oten

cija

l te

nedo

stat

na u

prav

ljačk

a zn

anja

i vj

eštin

e

•

Ned

ovol

jna

sura

dnja

s k

ljučn

im in

stitu

cija

ma

za r

azvo

j

38

PR

ILIK

E

PR

IJE

T�

JE

Prir

odni

resu

rsi,

okol

iš, i

nfra

stru

ktur

a

•

Pro

gram

i rev

italiz

acije

na

selja

s n

acio

naln

e i E

U r

azin

e

•

Pro

gram

i pot

ican

ja k

oriš

tenj

a ob

nov

ljivi

h iz

vora

ene

rgije

kro

z su

bven

cije

s n

acio

naln

e ra

zine

i

EU

fond

ova

•

Pro

gram

i pot

ican

ja e

nerg

etsk

i uči

nkov

ite g

radn

je s

nac

iona

lne

i EU

raz

ine

•

Raz

voj i

una

preñ

enje

infr

astr

uktu

re k

roz

EU

i na

cion

alne

fond

ove

pom

oći

Gos

poda

rstv

o

•

Dol

azak

nov

ih tv

rtki

vis

oko-

doho

dov

nih

djel

atno

sti

•

Mog

ućno

st š

irenj

a tv

rtki

na

stra

na tr

žišt

a uz

pom

oć in

ozem

nih

part

ner

a

•

Pro

gram

i pot

pore

gos

poda

rstv

u na

nac

iona

lnoj

raz

ini i

fond

ova

EU

•

Pro

gram

i pot

ican

ja z

apoš

ljava

nja

i sa

moz

apoš

ljava

nja

depr

ivile

gira

nih

skup

ina

na n

acio

naln

oj

razi

ni

•

Pro

gram

i pot

icaj

a i r

azvo

ja s

eosk

ih d

omać

inst

ava

na n

acio

naln

oj r

azin

i

•

Pov

ećan

je p

otra

žnje

na

trži

štu

za e

kolo

škim

pol

jopr

ivre

dnim

pro

izvo

dim

a

•

Kro

z um

reža

vanj

e di

onik

a ra

zvoj

a tu

rizm

a –

stva

ranj

e pr

epoz

natlj

ivog

tur

istič

kog

podr

učja

s

zaok

ruže

nom

pon

udom

•

Bliz

ina

Kra

pine

, V

araž

dina

i Z

agre

ba k

ao t

uris

tički

h sr

ediš

ta –

„C

ity b

rake

“ pr

ogra

mi z

a go

ste

u

nave

deni

m g

rado

vim

a D

rušt

vene

dje

latn

osti

•

Pro

gram

i pre

kval

ifika

cije

i cj

elo

živo

tnog

obr

azov

anja

•

Dos

tupn

i pro

gram

i nac

iona

lne

razi

ne i

iz fo

ndov

a E

U z

a po

tican

je a

ktiv

nost

i udr

uga

U

prav

ljanj

e ra

zvoj

em

•

Mog

ućno

st

prim

jene

do

bre

pr

akse

up

ravl

janj

a

razv

ojem

su

sje

dnih

dr

žava

čl

anic

a

EU

–

pr

ekog

rani

čni u

tjeca

j

•

Fin

anci

ranj

e ra

zvoj

nih

prog

ram

a kr

oz n

acio

naln

e i E

U fo

ndov

e

•

Pob

oljš

anje

spo

sobn

osti

i zn

anja

loka

lne

zaje

dnic

e za

upr

avlja

nje

razv

ojem

•

LEA

DE

R p

ristu

p up

ravl

janj

a ra

zvoj

em

•

Um

reža

vanj

e di

onik

a ra

zvoj

a za

lakš

e up

ravl

janj

e re

gijo

m

Priro

dni r

esur

si, o

koliš

, inf

rast

rukt

ura

•

Ned

osta

tak

finan

cijs

kih

sred

stav

a za

pro

voñe

nje

proj

ekat

a za

pob

oljš

anje

kva

litet

e

živo

ta

•

Dev

asta

cija

prir

odni

h re

surs

a us

lijed

pro

mje

ne k

limat

skih

uvj

eta

•

Pov

ećan

je k

olič

ine

pada

lina

•

Por

ast z

agañ

enja

•

Pro

pada

nje

i nes

tana

k vr

sta

flore

i fa

une

•

Pro

met

na iz

olac

ija i

neat

rakt

ivno

st p

odru

čja

•

Ene

rget

ska

kriz

a (r

eduk

cija

plin

o-op

skrb

e i o

stal

ih fo

siln

ih g

oriv

a)

Gos

poda

rstv

o

•

Zak

onod

avst

vo (

mno

štvo

pro

pisa

i na

knad

a de

stim

ulira

ula

gače

)

•