lokalni energetski plan...2020/02/14 · tng – tečni naftni gas ts – trafostanica 4 uvod...
TRANSCRIPT
-
1
LOKALNI ENERGETSKI PLAN
OPŠTINE ULCINJ
2020 – 2030
Ulcinj, februar 2020
Eko Ekvilibrijum d.o.o. Polimska 42, Berane Crna Gora [email protected] PIB: 03124614 PDV: 60/31-01152-1 ŽR: 540-8561-70
mailto:[email protected]
-
2
SADRŽAJ
Skraćenice/definicija pojmova
Uvod
Profil opštine – geografske i socio-ekonomske karakteristike
Proizvodnja, prenos i distribucija energije
Analiza potrošnje energije
Analiza emisija štetnih gasova
Procjena buduće potrošnje energije
Analiza energetskih potencijala
Definisanje energetskih ciljeva i mjera
Finansijska sredstava za realizaciju Plana
Rezime
Literatura
-
3
SKRAĆENICE/DEFINICIJA POJMOVA
CEDIS – Crnogorski elektrodistributivni system
CGES – Crnogorski elektroprenosni sistem
DHS - Sistem daljinskog grijanja
DV – Dalekovod
EE – Energetska efikasnost
EES – Elektroenergetski sistem
EPCG – Elektroprivreda Crne Gore
FC – Funkcionalna cjelina
FN – Foto-naponski
kWh – Kilovat sat
LEP – Lokalni energetski plan
OIE – Obnovljivi izvori energije
TA – Termoakumulaciona peć
TNG – Tečni naftni gas
TS – Trafostanica
-
4
UVOD
Lokalni energetski plan opštine Ulcinj nastao je kroz inicijativu Predsjednika opštine, a u
skladu sa preporukama i obavezama koje su date u Zakonu o energetici („Službeni list Crne
Gore“, broj 5/2016 i 51/2017"), Energetskoj politici Crne Gore do 2030. godine i Strategiji
razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine. Izrada Plana je u potpunosti finansirana
sredstvima Opštine.
Predsjednik opštine Ulcinj je posao izrade Lokalnog energetskog plana povjerio preduzeću
„Eko ekvilibrijum“ d.o.o. iz Berana, koje je formiralo Radni tim za izradu Plana, u sljedećem
sastavu:
1 dipl.ing. Marinko Barjaktarović, predsjednik
2 dipl.ing Miloš Guberinić, član
3 mr Rita Barjaktarović, dipl. biol. član
Radni tim je započeo sa radom u avgustu 2019. godine. Kroz participativan pristup i
uključivanjem zainteresovanih strana u proces javne rasprave, članovi Tima su uspješno
završili dokument koji je usvojen na XX sjednici Skupštine opštine Ulcinj, održanoj XX XX
XXXX godine.
Značaj energetskog planiranja na lokalnom nivou
Organi lokalne samouprave imaju dovoljno alata na raspolaganju da utiču na proces stvaranja
i trošenja energetskih usluga na svojoj teritoriji. Svojim aktivnim učestvovanjem lokalna
samouprava može da obezbijedi da se energetske usluge na njenoj teritoriji kreiraju i troše na
efikasniji način i uz veće korišćenje obnovljivih resursa.
Planiranje u energetskom sektoru je neophodno da bi se to obezbijedilo.
Efikasnost u lancu kreiranja i trošenja energetskih usluga može da omogući:
- Smanjenu potrošnju stanovništva za energetske usluge (grijanje, kućni aparati, privatni prevoz...) čime bi se popravio standard građana i omogućila povećana tražnja za drugim
lokalno proizvedenim dobrima i uslugama. Ovaj proces može značajno da doprinese
stvaranju prilika za zapošljavanje, uzevši u obzir da domaćinstva izdvajaju značajna
sredstva za korišćenje energetskih usluga. Troškovi grijanja za jednu grejnu sezonu u
prosječnoj jedinici lokalne samouprave su uglavnom istog reda veličine kao i opštinski
budžet. Slično važi i za troškove individualnog prevoza.
- Unapređene energetske usluge omogućavaju bolje zdravlje stanovništva, što takođe omogućava povećanu produktivnost i smanjenje zdravstvenih troškova.
- Povećanu sigurnost i smanjene troškove snabdijevanja za lokalne privredne subjekte.
- Smanjene budžetske izdatke i povećan kvalitet lokalnih usluga kao što su javna rasvjeta, vodosnabdijevanje, prečišćavanje otpadnih voda i javni prevoz.
-
5
- Smanjenje negativnih uticaja na lokalnu i globalnu životnu sredinu kroz smanjenje emisije štetnih gasova i korišćenje otpadne toplote gdje je to moguće.
Svrha i cilj izrade lokalnog energetskog plana
Lokalni energetski plan (LEP) jedne lokalne samouprave, kroz sveobuhvatan pregled trenutne
potrošnje i proizvodnje energije i energenata, kao i sagledavanje mogućnosti za efikasnijim
snabdijevanjem energije, njenom distribucijom i korišćenjem, definiše aktivnosti za
unapređenje lokalne energetike.
Pravni osnov za donošenje Lokalnog energetskog plana opštine Ulcinj sadržan je u članu 12
Zakona o energetici. Istim članom Zakona definisan je i sadržaj Plana.
Međutim, pri izradi LEP-a je veoma važno korišćenje načela razvoja energetike definisanih
Energetskom politikom Crne Gore do 2030. godine i Strategijom razvoja energetike Crne Gore
do 2025. godine, koji prepoznaju konkretne aktivnosti koje je moguće realizovati na nivou
svake od lokalnih samouprava.
Lokalni energetski plan pripremljen je za period od deset godina, a odnosi se na cjelokupno
područje opštine Ulcinj.
Lokalni energetski plan naročito sadrži:
1) prikaz stanja u snabdijevanju energentima na području jedinice lokalne samouprave, kao
i prikaz svih vrsta proizvodnje energije na području lokalne samouprave (proizvodnja
električne energije, sistemi za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i druge vrste proizvodnje
energije);
2) podatke o potrošnji energije na području lokalne samouprave, po tipu energenta i
sektorima djelatnosti i domaćinstvima;
3) podatke o emisiji gasova sa efektom staklene bašte, koji nastaju na području lokalne
samouprave;
4) procjenu planirane potrošnje energije, po tipu energenta i sektorima djelatnosti i
domaćinstvima, na području lokalne samouprave;
5) procjenu mogućnosti proizvodnje energije na području lokalne samouprave;
6) procjenu mogućnosti korišćenja mjera energetske efikasnosti u svim sektorima djelatnosti
i domaćinstvima, a naročito u javnom sektoru;
7) procjenu potencijala i mogućnosti povećanja korišćenja energije iz obnovljivih izvora;
8) procjenu mogućnosti uvođenja sistema daljinskog grijanja i/ili hlađenja;
9) energetske ciljeve u jedinici lokalne samouprave i indikatore za njihovo praćenje;
10) mjere za ostvarivanje postavljenih ciljeva;
11) procjenu finansijskih sredstava potrebnih za realizaciju lokalnog energetskog plana i
moguće izvore finansiranja.
Lokalnim energetskim planom se na nivo lokalnih samouprava prenose tri prioriteta razvoja
energetike Crne Gore definisanih Energetskom politikom, i to: sigurnost snabdijevanja
energijom, održivi energetski razvoj i razvoj konkurentnog tržišta energije.
Lokalni energetski plan predstavlja vezu između prioriteta i strateških ciljeva definisanih na
nacionalnom nivou i realizacije konkretnih aktivnosti koje doprinose dostizanju istih na
lokalnom nivou.
-
6
Lokalnim energetskim planom jedinica lokalne samouprave definiše potrebe i način
snabdijevanja energijom, mjere za efikasno korišćenje energije, kao i korišćenje obnovljivih
izvora energije i kogeneracije, a u skladu sa Strategijom razvoja energetike, Akcionim planom
korišćenja energije iz obnovljivih izvora i Akcionim planom za energetsku efikasnost.
Predlog lokalnog energetskog plana se dostavlja organu državne uprave nadležnom za kontrolu
državne pomoći, radi davanja mišljenja.
Metodologija izrade Plana
Proces izrade, implementacije i praćenja LEP-a je složen zadatak koji se generalno može
podijeliti na sledeće glavne korake:
1. Pripremne radnje za pokretanje procesa izrade (politička volja, koordinacija, stručni
resursi, učesnici i dr.);
2. Prikupljanje podataka;
3. Izrada LEP-a;
4. Usvajanje LEP-a kao zvaničnog dokumenta lokalne samouprave;
5. Sprovođenje mjera i aktivnosti prema LEP-u i aktivnosti u skladu s definisanim
rasporedom u vremenskom okviru;
6. Praćenje i kontrola sprovođenja mjera prema LEP-u;
7. Priprema izvještaja o realizovanim projektima ili mjerama i aktivnosti u unaprijed
utvrđenim periodima.
Ovaj dokument biće osnova za dalji rad zaposlenima u svim organima i strukturama lokalne
samouprave, a građanima će poslužiti kao neka vrsta vodiča koji ukazuje na mogućnosti koje
održivo upravljanje energentima pruža.
Strateški okvir
Energetska politika Crne Gore
Vlada Crne Gore donijela je niz strateških dokumenata i zakonskih rješenja kojima je definisala
buduće pravce djelovanja u oblasti energetike. Energetska politika usvojena je 2011. godine.
Navedenom politikom definisani su ciljevi i instrumenti kojima Vlada Crne Gore treba da
razvija energetski sektor u pogledu: bezbjednog i pouzdanog snabdijevanja energijom, zaštite
životne sredine, vlasništva, tržišnog poslovanja, investicija, energetske efikasnosti, novih
obnovljivih izvora, povezivanja sa regionom i šire, mjera socijalne zaštite i dr. U skladu sa
privredno-ekonomskim razvojem Crne Gore i sa energetskom praksom i standardima za zemlje
kandidate za pristupanje EU, ovom Energetskom politikom posebno se naglašava potreba za
uspostavljanjem odgovarajućeg pravnog, institucionalnog, finansijskog i regulatornog okvira,
potrebnog za održivi razvoj energetskog sektora.
Kao prioritet prepoznati su sigurnost snabdijevanja energijom, razvoj konkurentnog tržišta
energije, održiv energetski razvoj etike, koji se temelji na ubrzanom, ali racionalnom
korišćenju vlastitih energetskih resursa, uz uvažavanje principa zaštite životne sredine,
-
7
povećanje energetske efikasnosti (EE) i veće korišćenje obnovljivih izvora energije (OIE), kao
i potreba za socio-ekonomskim razvojem Crne Gore.
Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine
Strategija razvoja energetike do 2030. godine usvojena je maja 2014. godine. Strategija ima
energetsku, ekološku, ekonomsku, zakonodavnu, organizacionu, institucionalnu i obrazovnu
dimenziju. Obuhvata period do 2030. godine u kojem će se smjenjivati, kako sadašnje i buduće
tehnologije, tako i promjene u diversifikaciji i načinu upravljanja resursima i energijom,
predviđa zakonodavne, ekonomske, organizacione, institucionalne, informacione, obrazovne,
savjetodavne i promotivne mjere za njenu realizaciju.
Strategija predstavlja polazni osnov za evropski model održivog i strateškog razvoja njenog
energetskog sektora, za donošenje ostale zakonske regulative i institucionalne podrške
uspješnom sprovođenju sopstvene energetske politike prilikom integracija države u evropski i
širi međunarodni okvir. Strategija, kao jedan od najviših državnih akata, unutar Crne Gore, ima
ključnu razvojnu dimenziju, kako u procesu definisanja prostornog razvoja i obezbjeđenja
uslova za održivi razvoj ekološke države, tako i u domenu energetske i ekonomske dimenzije
kao značajne komponente doprinosa rastu bruto društvenog proizvoda.
Osnovna strateška opredjeljenja baziraju se na postojećim međunarodnim obavezama Crne
Gore i smjernicama energetske politike EU; prihvatanju obaveza iz Sporazuma o Energetskoj
zajednici kao ključnog dokumenta za realizaciju reformi u energetici - o pravcima, pravilima i
mjerama (re)organizacije elektroenergetskog sektora i sektora gasa u budućnosti, kao i razvoja
regionalnog tržišta ovih energenata; ispunjenju svih potrebnih mjera za uspješnu realizaciju
Acquis Communautaire za energetiku, životnu sredinu, konkurenciju i obnovljive izvore
energije, prema zahtjevima i dinamici iz Sporazuma o Energetskoj zajednici; prepoznavanju
energetike kao stuba sveukupnog, održivog i dugoročno-stabilnog razvoja države Crne Gore;
poboljšanju energetske efikasnosti u proizvodnji i potrošnji energije do nivoa srednje
razvijenih zemalja EU; sigurnom, bezbjednom, pouzdanom i kvalitetnom snabdijevanju
potrošača energijom po realnim cijenama; preduzimanju odlučnih mjera da se održi određeni
udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji primarne energije u Crnoj Gori;
racionalnom i mudrom korišćenju hidroenergetskog potencijala; razvoju i ubrzanom
uključivanju obnovljivih izvora energije, korišćenju energije sunca za dobijanje toplotne
energije; i dr.
Akcioni plan za sprovođenje Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine, za
period 2016 – 2020. godine
Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 21. januara 2016. godine, usvojila Akcioni plan za
sprovođenje Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine, za period 2016 – 2020.
godine.
Plan se satoji iz više segmenata koji pokrivaju ovu kompletnu oblast, od kojih su najvažniji
sljedeći:
- Povećanje energetske efikasnosti postojećih proizvodnih, prenosnih i distributivnih objekata i to: revitalizacija HE Piva, revitalizacija HE Perućica, revitalizacija TE Pljevlja,
revitalizacija malih hidroelektrana, projekat podmorskog kabla za povezivanje sa Italijom
-
8
i sa njim vezani projekti izgradnje novih trafostanica i dalekovoda, nove interkonekcije sa
susjednim EES, izgradnja novih TS 110/x kV i 110 kV dalekovoda, unapređenje
upravljanja prenosnom i distributivnom mrežom;
- Obnovljivi izvori energije i to: evaluacija pojedinih OIE, te preporuke za uvođenje prema prirodnim mogućnostima i ekonomskoj procjeni, istraživanja i studije za moguću
realizaciju of-šor vjetroelektrana, fotonaponskih elektrana, projekti korišćenja biomase (za
proizvodnju električne energije i/ili toplote) i još ubrzanije dinamike realizacije on-šor
vjetroelektrana, program izgradnje malih hidroelektrana, projekat hidroelektrana na rijeci
Morači, projekat hidroelektrane na Komarnici;
- Čistija i efikasnija proizvodnja energije iz fosilnih goriva i to: Projekat izgradnje nove TE Pljevlja II, Projekat rehabilitacije i proširenje rudnika uglja u Pljevljima za potrebe rada
postojeće TE Pljevlja I i novog bloka TE Pljevlja II, udruživanje poslovnih subjekata RUP-
a i TE Pljevlja I (i kasnije TE Pljevlja II) u jedinstveni pravni subjekat, izgradnja deponije
pepela i šljake za potrebe rada bloka I i II TE Pljevlja, Program razvoja daljinskog
grijanja/hlađenja po lokacijama – biomasa, gas, toplotne pumpe, komunalni otpad,
visokoefikasna kogeneracijska postrojenja, Program izrade studija uvođenja sistema
daljinskog grijanja u lokalnim zajednicama u opštinama na sjeveru Crne Gore (Kolašin,
Berane, Žabljak i Plužine), kao i u drugim gradovima Crne Gore (Nikšić, Bijelo Polje,
Cetinje, Podgorica) za korišćenje biomase ili otpadne toplote iz industrijskih procesa.
Projekte realizovati ukoliko studije pokažu njihovu opravdanost: Projekat toplifikacije
Pljevalja, program gasifikacije Crne Gore i uvođenja TNG kao zamjene za naftne derivate
i ugalj kao i električnu energiju u uslugama (turizmu) i domaćinstvima u područjima koji
neće biti obuhvaćeni gasifikacijom;
- Segmenti povećanja energetske efikasnosti, razvoja tržišta energije, zaštite životne sredine i smanjenje klimatskih promjena, razvoj regulatornog okvira itd.
Strategija energetske efikasnosti Crne Gore
Strategija energetske efikasnosti usvojena je 2006. godine. Navedena Strategija predstavlja
okvirne inicijative, potrebne za promovisanje energetske efikasnosti u svim sektorima
energetike Crne Gore, posebno u domenu finalne energetske potrošnje, uključujući i inicijative
za povećano korišćenje alternativnih i obnovljivih izvora. Osnovni cilj Strategije energetske
efikasnosti Crne Gore jeste da istakne doprinos racionalnog korišćenja energije obezbjeđenju
odgovarajućeg snabdijevanja, ukaže na značaj tržišne konkurentnosti i zaštite životne sredine
i da potvrdi značajnu ulogu energetske efikasnosti oko kreiranja novih poslovnih mogućnosti,
povećanja zaposlenosti i poboljšanja životnog standarda, kao i da ukaže na ostale koristi na
regionalnom i globalnom nivou.
Strategija obuhvata aktivnosti koje je potrebno da preduzmu Vlada i energetski subjekti –
proizvođači, snabdjevači i potrošači energije, kako bi se promovisalo i razvilo efikasno
korišćenje energije, energija obnovljivih izvora i odgovarajuće tehnologije.
-
9
Nacionalni akcioni plan korišćenja energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine
Crna Gora, kao jedna od potpisnica Sporazuma o formiranju Energetske zajednice jugoistočne
Evrope, ima obaveze harmonizacije zakonodavstva sa EU direktivama iz oblasti energetike. Za
oblast obnovljivih izvora energije najznačajnija je direktiva 2009/28/EC o promociji energije
iz obnovljivih izvora. Direktivom se definišu individualni nacionalni ciljevi koji će za
posledicu imati da EU kao cjelina postigne 20% energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj
potrošnji energije. Nacionalni cilj korišćenja energije iz obnovljivih izvora, koji predstavlja
udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj bruto finalnoj potrošnji energije, određen je za
Crnu Goru na nivou od 33 % u skladu sa Odlukom (2012/04/MC-EnC od 18. oktobra 2012.
godine) donešenom na 10. sastanku Ministarskog savjeta Energetske zajednice. Ova Odluka
obavezuje Crnu Goru da implementira Direktivu 2009/28/EC o promociji korišćenja energije
iz obnovljivih izvora u svoj zakonodavni sistem.
Direktiva predviđa izradu Nacionalnog akcionog plana za obnovljive izvore energije u skladu
sa usvojenim obrascem za izradu ovog dokumenta (obrazac definisan Odlukom2009/548/EC).
Akcioni plan energetske efikasnosti za 2016 – 2018
Novi Akcioni plan energetske efikasnosti za 2016 - 2018. obuhvata set konkretnih mjera koje
treba preduzeti u vezi sa energetskom efikasnošću, zajedno sa identifikacijom EE ciljeva u
velikom broju sektora potrošnje energije (javni i privatni sektor, zgrade, domaćinstva itd).
Akcioni planovi energetske efikasnosti se donose na period od tri godine.
Relevantni izvještaji o energetici u Crnoj Gori
Osim navedenih strateških dokumenata postoji niz izvještaja koji su nedavno pripremljeni u
Crnoj Gori i koji pokrivaju područja važna za pripremu LEP-a. Ovi dokumenti (kao i prethodno
navedena strateška dokumenta) dostupni su na web stranicama Ministarstva ekonomije,
Direktorata za energetiku i Direktorata za energetsku efikasnost (www.mek.gov.me, www.oie-
res.me, www.energetska-efikasnost.me).
U cilju pripreme LEP-a najvažniji izvještaji za opštine su: Potrošnja energije u sektoru usluga
u Crnoj Gori 2014. god, Potrošnja drvnih goriva u 2011. godini u Crnoj Gori i Prva
nacionalna inventura šuma Crne Gore 2013.
Primjetno je, međutim, da su pojedini od tih izvještaja već prilično stari i ne mogu predstavljati
dovoljno pouzdanu osnovu za planiranje daljeg energetskog razvoja, pa je stoga neophodno
njihovo ažuriranje, kako sa aspekta sadržaja, tako i prikupljenih podataka.
Stručni tim koji radio na ovom Planu se suočio sa tim problemom, te su se u tokom rada
primjenjivali najracionalniji postupci za prevazilaženje nedostatka podataka.
Zakonodavni okvir
Zakonska regulativa u ovoj oblasti obuhvata sljedeće zakone: Zakon o energetici; Zakon o
efikasnom korišćenju energije; Zakon o životnoj sredini.
http://www.energetska-efikasnost.me/
-
10
Zakon o energetici ("Službeni list Crne Gore", br. 5/2016 i 51/2017 )
Zakonom o energetici definišu se energetske djelatnosti i uređuju uslovi i način njihovog
obavljanja, radi kvalitetnog i sigurnog snabdijevanja krajnjih kupaca energijom; javne usluge
u oblasti energetike od interesa za Crnu Goru; podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih
izvora i visekoefikasne kogeneracije, način organizovanja i upravljanja tržištem električne
energije i gasa; način organizovanja i funkcionisanja tržišta električne energije i gasa; način i
uslovi korišćenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije; energetska efikasnost u sektoru
proizvodnje, prenosa i distribucije energije, kao i druga pitanja od značaja za energetiku.
Odredbama pojedinih članova ovog Zakona preciziraju se prava i obaveze i jedinica lokalne
samouprave, koje su dužne da potrebe i način snabdijevanja energijom, kao i mjere za efikasno
korišćenje energije, obnovljivih izvora energije i kogeneracije planiraju lokalnim energetskim
planom u skladu sa Strategijom razvoja energetike, Akcionim planom korišćenja energije iz
obnovljivih izvora i Akcionim planom za energetsku efikasnost.
Lokalni energetski plan donosi se na period od 10 godina. Jedinica lokalne samouprave podnosi
Ministarstvu do 31. januara tekuće za prethodnu godinu izvještaj o sprovođenju lokalnog
energetskog plana.
Energetski objekti se grade u skladu sa zakonom kojim je uređena izgradnja objekata i uređenje
prostora, tehničkim i drugim propisima i na osnovu pribavljene energetske dozvole, koja se
izdaje u skladu sa Zakonom o energetici.
Član 78 stav (2) Zakona propisuje da se energetska dozvola se pribavlja za izgradnju objekata
za proizvodnju električne energije snage do 1 MW, kao i za izgradnju objekata za proizvodnju
toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje ili industrijsku upotrebu i objekata za
distribuciju toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje ili industrijsku upotrebu.
Izuzetno, energetska dozvola može se izdati i za rekonstrukciju objekta za proizvodnju
električne energije snage do 10 MW, koji je na dan stupanja na snagu ovog zakona stariji od
20 godina.
Energetsku dozvolu za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije snage do 1 MW
izdaje Ministrstvo, a za izgradnju objekata za proizvodnju toplotne energije za daljinsko
grijanje i/ili hlađenje ili industrijsku upotrebu i objekata za distribuciju toplotne energije za
daljinsko grijanje i/ili hlađenje ili industrijsku upotrebu nadležni organ lokalne uprave.
Odredbama Zakona precizirano je da organ lokalne uprave priprema godišnji bilans potreba
količina proizvedene i isporučene toplote za daljinsko grijanje i/ili hlađenje ili industrijsku
upotrebu na osnovu potreba krajnjih kupaca. Isto tako organ jedinice lokalne uprave vodi
registar proizvođača toplote za daljinsko grijanje i/ili hlađenje ili industrijsku upotrebu, koji
sadrži naročito podatke o: postrojenjima za proizvodnju toplote, lokaciji na kojoj se nalaze,
instalisanoj snazi toplane, vremenu predviđenom za eksploataciju, uslovima izgradnje i
eksploatacije za to postrojenje, vrsti primarnog izvora koji koristi i subjektima koji obavljaju
energetsku djelatnost proizvodnje toplote za daljinsko grijanje i/ili hlađenje ili industrijsku
upotrebu u tim objektima.
-
11
Pored navedenog organ jedinice lokalne uprave u obavezi je da donese propis, u skladu sa
Zakonom, u vezi sa snabdijevanjem toplotom za daljinsko grijanje i/ili hlađenje ili industrijsku
upotrebu kojim se utvrđuju:
1) Uslovi i način obezbjeđivanja kontinuiteta u snabdijevanju toplotom kupaca na
određenom području;
2) Prava i obaveze proizvođača i distributera toplote;
3) Prava i obaveze kupaca toplote;
4) Tarifni sistemi i daje saglasnost na cijene toplote; i
5) Drugi uslovi kojima se obezbjeđuje redovno i sigurno snabdijevanje kupaca toplotom.
Zakon o efikasnom korišćenju energije ("Službeni list Crne Gore", br. 57/14, 3/15)
Zakon o efikasnom korišćenju energije uređuje način efikasnog korišćenja energije, mjere za
poboljšanje energetske efikasnosti i druga pitanja od značaja za energetsku efikasnost u
finalnoj potrošnji.
Mjere energetske efikasnosti, u okviru ovog Zakona su:
- Radnje i aktivnosti kojima se postiče poboljšanje energetske efikasnosti, a koje se mogu provjeriti, izmjeriti ili procijeniti;
- Proizvodnja električne, odnosno toplotne energije korišćenjem obnovljivih izvora energije, pod uslovom da se proizvedena električna, odnosno toplotna energija koristi za sopstvene
potrebe;
- Edukativne ili informativne aktivnosti u cilju jačanja svijesti pravnih i fizičkih lica o značaju, efektima i mogućnostima za unapređenje energetske efikasnosti.
Odredbama Zakona precizirano je da jedinice lokalne samouprave sačinjavaju Program
poboljšanja energetske efikasnosti u skladu sa Strategijom i akcionim planom za period od tri
godine. Program sadrži:
- Predlog mjera energetske efikasnosti na području jedinice lokalne samouprave
- Dinamiku i način sprovođenja mjera energetske efikasnosti; i
- Sredstva potrebna za sprovođenje programa, izvore i način njihovog obezbjeđivanja.
Jedinica lokalne samouprave dostavlja Program Ministarstvu radi davanja mišljenja o
usklađenosti sa Akcionim planom.
Jedinice lokalne samouprave mogu iz budžeta Crne Gore obezbijediti finansiranje mjera
energetske efikasnosti i to iz posebnih sredstava namijenjenih za mjere iz programa poboljšanja
energetske efikasnosti. Takođe, pojedine mjere energetske efikasnosti jedinica lokalne
samouprave može finansirati iz sopstvenih izvora iako nijesu utvrđene Programom, pod
uslovom da nijesu u suprotnosti sa Akcionim planom. Radi sprovođenja Programa, jedinica
lokalne samouprave donosi godišnji plan poboljšanja energetske efikasnosti kojim se naročito
utvrđuju: mjere energetske efikasnosti čije sprovođenje se planira; dinamika i način
sprovođenja mjera i sredstva potrebna za sprovođenje mjera i način njihovog obezbjeđivanja.
-
12
Plan poboljšanja energetske efikasnosti jedinica lokalne samouprave donosi najkasnije do 31.
marta tekuće godine. Izvještaj o sprovođenju plana poboljšanja energetske efikasnosti, jedinica
lokalne samouprave podnosi Ministarstvu najkasnije do 1. marta tekuće, za prethodnu godinu.
Zakon o životnoj sredini ("Službeni list Crne Gore", br. 52/16)
Ovim Zakonom uređuju se principi očuvanja životne sredine i održivog razvoja, subjekti i
instrumenti zaštite životne sredine, učešće javnosti oko pitanja životne sredine i drugo. Kao
jedan od ciljeva zaštite životne sredine precizirana je i zaštita ozonskog omotača i ublažavanje
klimatskih promjena, kao i racionalno korišćenje energije i podsticanje upotrebe obnovljivih
izvora energije.
Crna Gora je ratifikovala Kyoto protokol pod Okvirnom Konvencijom Ujedinjenih nacija o
klimatskim promjenama (UNFCCC) (Zakon o ratifikaciji, „Službeni list Crne Gore“, 17/2007).
Bitno je istaći da Crna Gora nije na listi razvijenih zemalja i/ili onih u tranziciji ka tržišnoj
ekonomiji (Aneks 1), pa stoga po osnovu ovog ugovora nema direktnih obaveza u pogledu
smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Pored navedenih, pitanjem energetike se u nešto manjoj mjeri bave i sljedeći zakoni:
- Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata (Službeni list Crne Gore, br. 64/17);
- Zakon o lokalnoj samoupravi (Službeni list Crne Gore, br. 88/09, 38/12. 10/14, 57/14, 3/16);
- Zakon o regionalnom razvoju (Službeni list Crne Gore, br. 51/08, 34/11. 35/15)
Strateški dokumenti opštine Ulcinj
Prostorno urbanistički plan (PUP) za period do 2020. godine
PUP Ulcinj predstavlja planski osnov za korišćenje potencijala, održivi razvoj, očuvanje,
zaštitu i unapređivanje područja opštine Ulcinj.
Osnovno usmjerenje PUP-a odnosi se na usvajanje i primjenu principa održivosti u svim
sferama razvoja.
Prioriteti razvoja su izgradnja turističkih objekata na području Velike plaže sa njenim dubokim
zaleđem, Valdanosa i specifične turističke ponude na Adi Bojani, izgradnja marine, intenzivna
poljoprivreda, morsko ribarstvo i proizvodnja i prerada soli, aerodrom.
Ograničenja su lociranje bilo kakve teške i/ili štetne industrije, otvaranje kamenoloma i
deponija otpada na eksponiranim padinama okolnih brda, stambena izgradnja u
poljoprivrednim kompleksima, izuzev za potrebe poljoprivrednih proizvođača i prekomjerna
izgradnja stambenih i turističkih objekata u priobalju.
-
13
Ograničeni kapacitet postojećih sistema komunalne infrastrukture, posebno sistema
vodosnabdijevanja i sistema za odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda predstavlja izazov za
razvoj ovog područja.
Kao jedan od značajnijih resursa i potencijala prepoznat je i vjetroenergetski potencijal, kao i
potencijal sunčeve energije. Korišćenje vjetroenergetskog potencijala u PUP-u je naznačeno
kao prioritet razvoja opštine Ulcinj.
U sklopu aktivnosti na izradi PUP-a pripremljen je i Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na
životnu sredinu (avgust 2016. godine).
Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro
Drugi, ključni dokument koji treba koristiti kao osnovnu plansku pretpostavku je Prostorni plan
područja posebne namjene za morsko dobro, koji kao strateški državni dokument pokriva 13%
teritorije Opštine Ulcinj.
Opština Ulcinj nije usvojila Lokalni plan zaštite životne sredine, ali se očekuje njegovo
usvajanje tokom 2020. godine.
-
14
PROFIL OPŠTINE –
GEOGRAFSKE I SOCIO-EKONOMSKE
KARAKTERISTIKE
Geografski položaj i klimatske karakteristike
Opština Ulcinj se nalazi na istočnoj obali Jadranskog mora i najjužnija je opština u Crnoj
Gori. Zahvata površinu od 255 km² i spada među manje opštine u državi po veličini.
Slika br. 1 Administrativna karta Crne Gore
Govoreći o granicama opštine, Ulcinj, južnom granicom, u dužini od 32 kilometara, izlazi na
Jadransko more, istočno se nalazi rijeka Bojana, odnosno Republika Albanija, najzapadnija
tačka je ostrvo Stari Ulcinj, a na sjeveru se nalazi masiv planine Rumije.
Za Ulcinj je karakteristična mediteranska klima, sa veoma toplim i suvim ljetima, umjerenim
jesenjim i proljećnim periodima, sa relativno malim količinama padavina i blagim zimama.
Rasponi srednjih mjesečnih temperatura kreću se u granicama od 6,9°C u januaru do 24,3°C u
julu i avgustu, sa srednjom godišnjom temperaturom od 15,8°C.
Godišnji nivo sijanja sunca na prostoru Ulcinja iznosi oko 2.700 časova (7,4 sati dnevno) i po
tome je Ulcinj na prvom mjestu u Crnoj Gori. Zato ga često nazivaju „grad sunca“.
Ovo je opština sa najmanjom količinom padavina (srednja godišnja količina padavina u Ulcinju
iznosi 1.247 l/m²). Vjetrovi na području Ulcinja su takoreći svakodnevni i tišinama pripada
-
15
samo 3,9% ili 14,23 dana u godini. Stoga je područje Ulcinja pogodno za izgradnju
vjetroelektrana. Najkarakterističniji vjetrovi su maestral, istočnjak, jugo i bura.
Demografija
Na osnovu Popisa iz 2011. godine, na teritoriji opštine Ulcinj živi 20.265 stanovnika (3,21%
ukupnog stanovništva Crne Gore) i 5.812 domaćinstava.
Od navedenog broja stanovništva u gradskom dijelu živi 10.828 stanovnika, dok je na seoskom
području 9.437 mještana.
Prema poslednjem Popisu, gustina naseljenosti u Ulcinju je 78,1 st/km², što je nešto manje u
odnosu na prethodni Popis (80 st/km²). Međutim, i dalje je iznad prosjeka u Crnoj Gori (44,9
st/km²).
Migracije stanovništva su problem sa kojim se suočava ova opština. Naime, od 2003. godine
do 2011. godine, broj stanovnika se smanjio za 369. Procjena stanovništva za opštinu Ulcinj je
predviđala veći broj stanovnika nego što je registrovano po posljednjem popisu.
Stanovništvo Domaćinstva Stanovi
ULCINJ 20265 5812 15845
gradska 10828 3245 6669
ostala 9437 2567 9176
Ambula 34 8 12
Bijela Gora 54 28 55
Bojke 161 37 50
Brajše 730 174 193
Bratica 241 75 113
Briska Gora 50 16 26
Ćurke 33 13 18
Darza 135 35 41
Donja Klezna 126 33 57
Donji Štoj 1176 434 4690
Draginje 72 23 36
Fraskanjel 57 12 18
Gornja Klezna 173 37 46
Gornji Štoj 111 24 547
Kaliman z z z
Kodre 1039 277 538
Kolonza 232 60 81
Kosići 301 76 91
Kravari 551 130 151
Kruče 133 52 1073
Kruta 194 66 90
Krute 534 136 208
Leskovac 78 25 25
Lisna Bore 175 41 45
Međreč z z z
Mide 234 55 71
-
16
Možura - - z
Pistula 393 103 127
Rastiš 365 91 129
Rec 63 23 24
Salč - - z
Šas 239 63 74
Štodra 111 27 33
Sukobin 382 88 97
Sutjel 20 z 8
Sveti Ðorde 69 14 24
Ulcinj (g) 10828 3245 6669
Vladimir 767 188 236
Zoganj 397 95 138
Opšte ekonomske karakteristike
Privreda u opštini Ulcinj je i dalje manje razvijena nego u drugim opštinama primorskog
regiona. Iako lokalna samouprava radi na kreiranju povoljne investicione klime, sistem
podrške i konkretni vidovi stimulisanja nijesu još uvijek u potpunosti realizovani.
Turizam, kao najveći ekonomski potencijal opštine Ulcinj, u velikoj mjeri je odredio i
ekonomski profil ove opštine. Naime, ekonomska aktivnost u opštini je zavisna od trajanja
sezone, obzirom da je 17,5 % populacije zaposleno u oblasti turizma, a oko 90%
domaćinstava nude smještaj u privatnom aranžmanu.
Tabela br. 1 Demografsko-ekonomski parametri za opštinu Ulcinj
Upravo iz tog razloga, gotovo cjelokupna privreda ovog grada se oslanja na turizam i uglavnom
su zastupljena preduzeća čija su djelatnost turizam i trgovina na veliko i malo.
Na osnovu podataka iz 2011, na teritoriji opštine Ulcinj je registrovano 911 preduzeća, među
kojima su najviše zastupljene trgovine na veliko i malo, popravke motornih vozila i motocikala
(44%), preduzeća za pružanje usluga smještaja i hrane (18%) i saobraćaj i skladištenje (11%).
Tabela br. 2 Broj poslovnih subjekata po sektorima djelatnosti i po opštinama
-
17
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 4
Vađenje ruda i kamena 1
Prerađivačka industrija 68
Snabdijevanje vodom 1
Građevinarstvo 55
Trgovina na veliko i malo, popravka mot.
voz. i motocikala
397
Saobraćaj i skladištenje 102
Usluge pružanja smještaja i hrane 165
Informisanje i komunikacije 14
Poslovanje nekretninama 21
Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 33
Administrativne i pomoćne uslužne djaltnosti 23
Državna uprava i odbrana i
obavezno socijalno osiguranje
2
Umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti 4
Ostale uslužne djelatnosti 21
UKUPNO 911
(izvor: Zavod za statistiku Crne Gore, Nosioci vlasništva nad poslovnim subjektima u Crnoj Gori u 2011.
godini, po polu)
Ulcinj je prema broju preduzeća (pravnih subjekata) u samom vrhu u Crnoj Gori. Najveći dio
preduzeća su mikro, a manji dio su mala preduzeća. Od ukupnog broja pravnih subjekata
u opštini Ulcinj, žene su vlasnici njih 52 (što predstavlja 5,7% od ukupnog broja).
Pored turizma, značajan potencijal Ulcinja čini poljoprivreda. S tim u vezi, značajna je
proizvodnja subtropskog bilja, kao što su masline, mandarine, limun, ljekovito bilje, cvijeće.
Prema podacima Poreske uprave, struktura prihoda po djelatnostima u opštini Ulcinj
pokazuje da je najvećio udio pripao trgovini na veliko i malo (59%), pa onda hotelima i
restoranima (14%). Ostale privredne djelatnosti su daleko slabije zastupljene.
Tabela br. 3 Preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća
2011.godina 2012.godina 2013.godina
MMSP Br.zap. Pred
uz.
Br.
zap.
MMSP Br.zap. Pre
duz.
Br.
zap.
MMSP Br.zap. Pre
duz.
Br.
zap.
671 3237 655 411 734 3571 725 561 788 4564 832 859
Takođe, značajno je istaći da opština Ulcinj radi na uspostavljanju privrednih zona i to:
Kodre, Briska Gora, Vladimir, Šas, Sv. Đorđe, Bjela Gora, Solana, Zoganje, Servisna zona-
Ulcinjsko polje.
-
18
Turizam
Oko 32 kilometra jadranske obale predstavljaju najvažniji ekonomski i privredni resurs
ove opštine. Turizam je najznačajnija privredna grana, od koje čitav region živi. Turisti
posjećuju ovaj predio najviše radi ljetnje rekreacije na plažama. U Ulcinju su još
zastupljeni: sportski, zdravstveni, seoski turizam...
Ostale vrste turizma kao kulturni, ekološki i agro-turizam, iako imaju odličnu perspektivu, ali
su i dalje manje razvijeni i zastupljeni. To za posljedicu ima ograničavanje sezone na samo tri
mjeseca (od juna do avgusta).
Glavna atrakcija za turiste je više od 15 kilometara dug pješčani dio Velike plaže, Ade, kao i
Mala plaža koja se nalazi u samom gradu.
Uvala Valdanos (380m) smještena je zapadno od Ulcinja.
Zaleđe plaže još uvijek nema udjela u benefitima razvoja plažnog turizma, ali posjeduje
interesantne kulturne i prirodne atrakcije.
Ulcinjska solana i Šasko jezero su izvanredno privlačni predjeli za posmatranje ptica. Uz to,
blizu Šaskog jezera se mogu naći ruševine grada Svač. Medutim, osim restorana i malog hotela,
gotovo da nema turističke infrastrukture na jezeru.
Pored primarne karakteristike Solane – proizvodnja, prerada i plasman soli - ovaj prostor
je pogodan za razvoj ekoturizma, i to veoma specifičnog vida turizma - posmatranje ptica -
koje je prema mišljenju eksperata, profitabilniji od nautičkog turizma. Ovaj prostor je
stjecište za 265 vrsta ptica, od kojih je 138 rijetkih i zaštićenih u svijetu, zbog čega je Solana
uvrštena u Međunarodno značajno područje za ptice (IBA).
Kada je riječ o smještajnim kapacitetima, raspoloživi kapaciteti na području opštine Ulcinj
učestvuju sa 7% u ukupnim smještajnim kapacitetima Crne Gore, prema podacima Zavoda
za statistiku Crne Gore (2011), kada su u pitanju objekti kolektivnog smještaja. Od
ukupnog broja ležajeva koji su na raspolaganju turistima u Crnoj Gori, u Ulcinju se
nalazi oko 12% (uključujući i individualni turistički smještaj).
Tabela br. 4 Struktura smještaja u Ulcinju
Broj poslovnih jedinica Broj soba Ukupno ležajevi
ULCINJ 22 11,121 26,876
Objekti kolektivnog smještaja 22 3,088 6,924
Hoteli 27 1,759 4,148
**** 6 234 494
*** 4 65 122
** 16 1,077 2,702
* 1 375 758
Turistička naselja 2 329 720
Kampovi 1 200 400
Individualni turistički smještaj 6,274 15,804
Izvor: Zavod za statistiku Crne Gore, Kapaciteti za smještaj po opštinama i vrstama objekata za smještaj-
mjesec avgust, 2011. godina
-
19
Grafikon br. 1 Uporedni pregled broja gostiju 1961-2013
Gore prikazani podaci se odnose samo na registrovane turiste. Oni se ne slažu u potpunosti sa
realnim stanjem. Isto se odnosi i na smještajne kapacitete u privatnom smještaju, za koje se
procjenjuje da iznose preko 80.000 kreveta.
Poljoprivreda i ribarstvo
Poljoprivreda, hortikultura i stočarstvo
Poljoprivreda predstavlja jednu od ključnih privrednih djelatnosti u opštini Ulcinj:
poljoprivredne površine čine ukupno 7,523 ha, a najveći njihov dio su obradive površine sa
5,424 ha (prema katastarskim podacima).
Tabela br. 5 Kategorija korišćenja zemljišta
Br. Kategorija korišćenja zemljišta Katastarski
podaci MONSTAT1
1 1. Oranice i bašte 2.719 3.481
2. Voćnjaci (ukupno) 534 700
3. Vinogradi (ukupno) 72 95
4. Livade 2.099 2.000
5. Obradive površine (1+2+3+4) 5.424 6276
6. Pašnjaci (ukupno) 1.857 2.019
7. Trstici i bare 242 242
8. Poljoprivredne površine 7.523 8.537
9. Šumska zemljišta 6.322 5.900
10. Neplodno 690 600
11. Ukupno (5+7+10) 14.535 15.037
-
20
Poljoprivrednom djelatnošću, kao osnovnom i sekundarnom djelatnošću, se bavi oko 1.900
domaćinstava.
Primarne djelatnosti ruralnog stanovništva su:
• uzgoj ranog povrća (plasteničarska proizvodnja) na oko 50 ha, te uzgoj povrća na
otvorenom prostoru (uglavnom paradajz, paprika, krompir, lubenica i dr.) na oko 1000 ha;
• stočarstvo, sa oko 3.000 muznih grla goveda, oko 7.000 ovaca, 30.000 živine, koze,
svinje i dr. oko 1.200, pčela oko 3.000 košnica;
• voćarska proizvodnja, uglavnom uzgoj:
agruma 250.000 stabala (500 ha);
masline: stari zasad 80.000-86.000 stabala ili 300 ha i novi zasadi 40.000-50.000
stabala ili 150 ha;
ostalo voće (smokve, nar, kivi i dr.) na oko 250 ha;
• vinogradarska proizvodnja ukupno oko 95 ha;
• žitarice i krmno bilje se uzgaja na oko 1500 ha
Ribolov
Već stotinama godina, ribolov predstavlja dio života lokalnog stanovništva koje ima koristi od
mnoštva ribe i u delti Bojane i na otvorenom moru. Ribolov ostaje važna ekonomska aktivnost
bitna za turizam. Ribarski sektor se može podijeliti u tri tipa - riječni, jezerski i morski.
Saobraćaj
Opština Ulcinj ima konkurentske prednosti kada je riječ o infrastrukturnoj dostupnosti. Ulcinj
se nalazi na dvije od nekoliko dominantnih osovina u razvojnim koridorima.
Nalazi se na južnom longitudinalnom pravcu duž Primorja. Naime, teritorijom opštine Ulcinj
od granice sa opštinom Bar do Sukobina, graničnog prelaza prema Albaniji prolazi magistralni
putni pravac (E 851, E752, M 2.4) Bar – Ulcinj - Skadar (Albanija). Ovaj putni pravac povezuje
područje Ulcinja i sa ostalim djelovima crnogorskog primorja i dalje sa Hrvatskom, a preko
Bara (Đurmana) ostvaruje se veza Podgoricom, ostalim djelovima Crne Gore i sa Srednjom
Evropom.
Ulcinj je na istočnom transverzalnom pravcu povezan preko Bara, Podgorice i Bijelog Polja sa
Srbijom. Otvaranjem tunela kroz Sozinu rastojanje između Ulcinja i glavnog grada Podgorice
je smanjeno na samo 75 km.
Regionalni put R 16 vodi od naselja Vladimir u opštini Ulcinj, preko Ostrosa i drugih naselja
u priobalju Skadarskog jezera, do Virpazara u opštini Bar.
Ukupna dužina lokalnih puteva u opštini Ulcinj iznosi 211,7 km, od čega su 141,2 km
kategorisani, a 70,5 km nekategorisani. Lokalni putevi su uglavnom u dobrom stanju i redovno
se održavaju.
Saobraćaj u samom gradu Ulcinju je opterećen; većina raskrsnica u centru grada je opterećenija
od ostalih raskrsnica na magistralnom putu M-2.4 Petrovac-Bar-Ulcinj. U pogledu strukture
saobraćajnog toka, na svim raskrsnicama se uočava da je učešće putničkih automobila
dominantno (74 - 90% u ukupnom toku, prosječno u satu). Učešće bicikala na svim
-
21
posmatranim raskrsnicama je veoma malo (uglavnom ispod 1%), dok je učešće motocikala
nešto veće (do 3,15% u ukupnom toku).
Ulcinj ima autobusku stanicu iz koje ide veliki broj redovnih linija, a tokom sezone se broj
linija znatno povećava. U Ulcinju funkcioniše prigradski saobraćaj, kojim se obezbeđuje
povezanost sela i okoline sa gradskim jezgrom. Registrovani taksi prevoznici su deo
saobraćajne infrastrukture i podrške prevozu u Ulcinju.
Aerodrom - letilište Ulcinj ima travnatu stazu dužine 760 m i koristi se za sportske aktivnosti i
poljoprivrednu avijaciju. Ograničenje lokacije aerodroma je blizina državne granice.
Komunalna infrastruktura
Komunalne usluge u opštini Ulcinj, kao i u ostalim crnogorskim opštinama, obavljaju
preduzeća čiji su osnivači lokalne samouprave. Iako je infrastruktura zastarjela, nove
investicije koje preduzima lokalna samouprava, značajno doprinose razvoju komunalne
infrastrukture. Brz razvoj turizma predstavlja veliki pritisak na zalihe pijaće vode, na zemljište
i podzemne vode, zbog ispuštanja kanalizacionih voda i generisanja otpada.
Potrošnja vode je već velika, posebno u toku ljeta kad su rezerve vode na niskom nivou.
Rješenje za dugoročnu snadbjevenost vodom je jedan od uslova za razvoj održivog turizma,
koji se neodložno mora ispuniti.
Vodovodni sistem
Ukupni vodovodni sistem čine 3 izvorišta sa 6 prekidnih komora, te 3 crpne stanice na
izvorištima. Vodovodni sistemi su: a) vodovodni sistem “Ulcinj”: koji obuhvata
vodosnabdijevanje gradskog područja, turističkih naselja, te dijela seoskog područja, b)
vodovodni sistem “Krute” i c) vodovodni sistem “Vladimir” koji objezbjeđuje snabdijevanje
Vladimira i okolnih sela.
Dužina vodovodne mreže u Ulcinju je 280 km, odnosno 71 stanovnik na km cjevovoda, što
govori o velikoj razuđenosti sistema (u većim gradovima taj specifični pokazatelj je oko
500÷750 stanovnika na km).
Zastupljenost po vrsti materijala od kojih su sagrađene vodovodne cijevi je sljedeći: AC
71.23%, Č 23.16%, PE 4%. Primarni cjevovod je izgrađen u periodu od 1958. do 2004. godine.
Kapacitet sopstvenih izvora iznosi 280-500 l/s. Ovom vodovodnom mrežom je pokriveno 74%
domaćinstava i ukupan broj priključaka je 8.665, od čega je 5.700 na gradskom području.
Složenost ulcinjskog vodovodnog sistema je posljedica razuđenosti područja konzuma, kao i
poznate disproporcije u potražnji vode tokom godine. Ovo uzrokuje funkcionisanje
vodosnabdijevanja u dva izražena režima rada, ljetnjeg i zimskog. U toku zimskog režima rada,
potrebe u vodosnabdijevanju pokrivaju izvori koji se nalaze na području ulcinjske opštine:
Brajše, Mide, Kaliman, Klezna i Salč. Kapacitet ovih izvora potpuno zadovoljava potrebe
stanovništva u ovim mjesecima.
U ljetnjem periodu, zbog drastičnog smanjenja izdašnosti izvorišta u primorskom dijelu
opštine, kao i značajnog povećanja potrošnje vode, u sistem se uključuju dodatne količine vode
iz izvorišta u zaleđu: Lisna Bori i Fraskanjel. Vrijeme aktiviranja ovih izvorišta zavisi od
hidrološke godine i početka turističke sezone, ali je najčešće traje od juna do oktobra.
Dodatna količina vode zavisi od potreba i mogućnosti sistema i kreće se od 30 l/s do
maksimalnih 120 l/s. U ljetnjem režimu, ukupna količina vode u priobalnim izvorima iznosi
oko 220 l/s, pa je ukupno raspoloživa količina vode u vodovodnom sistemu oko 350 l/s.
-
22
S obzirom na izražene potrebe u vodi tokom ljeta, limitirane količine vode, stanja postrojenja
i distributivne mreže, najveći problemi u vodosnabdijevanju izraženi su tokom ljetnjih mjeseci.
Takođe, problemi su vezani i za kapacitet izvorišta, sigurnosti zahvata vode na njima, stanja
ispravnosti magistralnih i tranzitnih cijevovoda i opreme na njima, a posebno od razvoja i stanja
distributivne mreže.
Na kraju, važno je naglasiti da je odnedavno opština Ulcinj ušla u sistem Regionalnog
vodovoda za primorje.
Kanalizacioni sistem
Cjevovod fekalne kanalizacije čine: primarna kanalizaciona mreža (kolektori), sekundarna
kanalizaciona mreža i podmorski ispusti.
Fekalnu kanalizaciju Ulcinja čine dva sistema: a) kanalizacioni sistem Ulcinj Grad i b)
kanalizacioni sistem Ulcinj Velika plaža. Primarna i sekundarna mreža su izgrađene u periodu
od 1960. godine do 2005. godine. Izgrađene su od različitih materijala: azbest cementa, betona,
keramike i PVC. Ukupna dužina mreže je 36.077 m.
Izgrađena su dva podmorska ispusta: a) ispust ispod Hotela «Galeb», cijevi su PEHD 0350/3.14
dubine 1500m i b) ispust na Velikoj plaži, cijevi su PEHD0450/26,7 dužine 1165m.
Ukupne količine otpadnih voda su 23,55 l/s, od čega 85% proizvode domaćinstva, a ostalo
industrija. Instalisani kapaciteti pumpi su 270 l/s.13. Elementi sistema za prečišćavanje
otpadnih voda su: a) Crpna stanica Pristan: je kružne osnove prečnika 4.10 m i visine 6.80 m;
zidovi i dno su od armiranog betona. Objekat je sagrađen 1988. godine i zapremina mu je V=90
m3.; b) objekat uređaja za prečišćavanje Pinješ, koji je površine cca 60m2. Visina objekta je
3,3m, a u njemu su smještene grube i fine rešetke. Objekat je sagrađen 1988. godine, a
konstrukcija je zidana od blokova sa AB serklažima i ravnom betonskom pločom; c) Objekat
uređaja za prečišćavanje Đerani: površine 74m2, visine od 2.64 do 3.29 m. Sredinom objekta
je kanal za grubu i finu rešetku. Objekat je sagrađen 1991. godine, uglavnom od betonske ploče,
dok je krovna konstrukcija AB ploča i d) objekat crpne stanice Đerani: koji je bunarskog tipa
u osnovi 5,5x6,40m, sa zidovima od armiranog betona. Ovaj objekat ukupne zapremine 134m3
je sagrađen 1991. godine.
Trenutno je u izradi Glavni projekat za izgradnju 14,5 km kanalizacione mreže u naseljima
Kodre, Totoši, Bijela Gora i Donja Bratica. Finansiranje projekta je predviđeno tehničkim
opisom Finansijskog aranžmana „Otpadne vode i vodosnabdijevanje u Crnoj Gori“ potpisanog
između Evropske investicione banke i države Crne Gore u vrijednosti od 5,5 mil eura.
Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i pojedinih segmenta kanalizacione
infrastrukture na teritoriji opštine je takođe planirana. Budući da se radi o osjetljivom području,
Studijom je razmatrana izgradnja uređaja sa tercijarnim sistemom prečišćavanja. Lokacija
postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda predviđena je na području Ulcinjskog polja. S
obzirom na visok nivo prečišćavnja koji se zahtijeva, izgradnja postrojenja u Ulcinju
predstavlja skupu investiciju zbog čega je predviđena fazna izgradnja postrojenja. Saglasno
Studiji, vrijednost investicije za fazu I je 19,8 miliona €. Početak Faze II je predviđen za 2021.
godinu.
-
23
PROIZVODNJA, PRENOS I DISTRIBUCIJA
ENERGIJE
Proizvodnja energije
Osim prepoznatog značajnog potencijala u obnovljivim izvorima energije, koji se još dovoljno
ne koriste, temelj elektroenergetskog sistema na teritoriji opštine Ulcinj predstavlja dalekovod
110 kV.
Prenos i distribucija električne energije na području Ulcinja su u nadležnosti Elektroprivrede
Crne Gore, AD Nikšić (naponski nivo do 35 kV i pripadajuće transformatorske stanice) i AD
Prenosa (Crnogorski Elektroprenosni Sistemi, CGES AD) ( TS 110/35 kV i dV 110 kV).
Proizvodnja električne energije
Konzum Ulcinja nema na svom području izvora elektrčine energije, već se isti napaja iz
prenosne mreže na naponu 110 kV. Kroz područje opštine Ulcinj prolazi 110 kV dalekovod Al
Fe 3x150/25 mm2 Bar - Ulcinj, koji napaja transformatorsku stanicu TS 110/35 kV Kodre.
Ovaj koridor se može koristiti za prenos električne struje jačine 75 MVA do trafostanice.
Postojeći kapacitet trafostanice iznosi 40 MVA, i on trenutno zadovoljava potrebe konzuma
(najveća zabilježena potražnja iznosila je 34 MVA), ali nema mogućnost rezervnog napajanja
na naponu 110 kV. Postoji mogućnost zamjene transformatora većim do krajnjeg kapaciteta
3x31,5 MVA.
Distributivna mreža područja koje se napaja iz TS 110/35 kV Ulcinj riješena je sa dva srednja
napona 35 kV i 10 kV.
Opština Ulcinj se napaja preko TS 110/35 kV Kodre koja snabdijeva četiri transformatorske
stanice 35/10 kV, koje se nalaze u gradu Ulcinju, Vladimiru i dvije na Velikoj plaži. Trenutno
trafostanice 35/10 kV nisu međusobno povezane i ne postoje rezervni kablovi za napajanje, što
za rezultat ima nesigurno snabdijevanje preko 35 kV mreže. Jedino postoji rezervna veza 35
kV dalekovod 35 kV Bjeliši-Stari Bar-Veliki Pijesak-Kodre i to presjeka Al 3x150/25 mm2
na potezu Bjeliši-Stari Bar u dužini od 4km i presjeka 3x106 mm2 na potezu Stari Bar - Veliki
Pijesak - Kodre u dužini od 19,82 km. Sa stuba br. 116 u visini postojeće benzinske pumpe
Ekopetrol (bivši Jugopetrol) sa pomenutog dalekovoda ima 35 kV otcjep Al 3x70/12 mm2 u
dužini od 1,31km sa podzemnim priključnim dijelom XHP 48, 3x(1x150) mm2, 35 kV u dužini
od 0,14km koji ulazi u TS 35/10 kV „Grad“ i služi kao rezervno napajanje.
TS 35/10 kV, 2x4(2x8) MVA „Velika Plaža 1“ se napaja vazdušnim vodom 35 kV presjeka
Al 3x95/15 mm2 sa TS 110/35 kV, 2x20(3x31,5) MVA „Kodre“. Sa TS 35/10 kV „Velika
plaža 1“ napaja se TS 35/10 kV, 2x4(2x8) MVA „Velika plaža 2“ vazdušnim dalekovodom
Al 3x95/15 mm2.
Napajanje TS 35/10 kV, 1x4 MVA „Vladimir“ se izvodi iz TS 110/35 kV, 2x20(3x31,5) MVA
„Kodre“ vazdušnim dalekovodom Al 3x50/8 mm2 u dužini 10,5km. Iz ove trafostanice dalje
se napaja TS 35/10kV „Ostros“ koja se nalazi u barskoj opštini preko vazdušnog dalekovoda
35kV.
-
24
TS 35/10kV, 2x8 MVA „Grad“ se napaja vazdušnim vodom 35kV presjeka 3x95/15 mm2 u
dužini 1,02 km sa kratkim kablovskim podzemnim ulascima iz TS 110/35 kV „Kodre“.
Kapacitet transformatorskih stanica Grad Ulcinj i Velika plaža I 35/10 kV treba povećati i u
okviru samih ovih objekata postoji dovoljno prostora da se ovo povećanje obavi. Isto tako,
moguće je postaviti još jednu transformatorsku stanicu 35/10 kV na području „Novog Ulcinja“.
Sve nulte tačke 10 kV na trafostanicama 35/10 kV su izolovane i iste prema zadnjim studijama
iznose:
- TS 35/10 kV, 2x8 MVA „Grad“ sa izolovanim zvjezdištem 10 kV i strujom zemljospoja 37,9
A.
- TS 35/10, 2x4(2x8) MVA „Velika Plaža 1“ sa izolovanim zvjezdištem 10 kV i strujom
zemljospoja 10 A.
- TS 35/10 kV, 2x4(2x8) MVA „Velika Plaža 2“ sa izolovanim zvjezdištem 10 kV i strujom
zemljospoja 1,1 A.
- TS 35/10 kV, 1x4 MVA „Vladimir“ sa izolovanim zvjezdištem 10 kV i strujom zemljospoja
6 A.
Ukupna primljena električna energija (Wpr), vršno opterećenje (Pv), vrijeme vršnog
opterećenja (Tvr), gubici u električnoj energiji (g) i faktor snage (cos) za područje opštine
Ulcinj, bez Ostrosa iznose:
- 2010.god. Wpr=82.087.248 kWh; Pv=29,5 MV; g=16,93%; cos=0,95; Tvr=2.782 h
- 2011.god. Wpr=87.554.515 kWh; Pv=29,8 MV; g=17,28%; cos=0,95; Tvr=2.938 h
Djelovi 35/10kV mreže su preopterećeni što uzrokuje značajne energetske gubitke.
Postojeći elektrodistributivni kapaciteti trenutno zadovoljavaju potrebe konzuma i uz moguća
proširenja kapaciteta za izvjesno vrijeme mogu obezbijediti povećanje potreba u električnoj
snazi i energiji postojećeg konzuma.
Vjetroelektrane ukupne snage od 46 MW, odnosno 23 vjetrogeneratora pojedinačne snage od
2 MW su stavljene u funkciju. Tačka priključka ove vjetroelektrane je dV110 kV Bar – Ulcinj.
Proizvodnja biomase
Prema podacima "Posebne šumsko-privredne osnove" za šume Ulcinja, ukupna površina šuma
i šumskog zemljišta na teritoriji opštine Ulcinj je 11.792,25 ha odnosno 46,24 % od površine
opštine.
Od toga su državne šume i šumsko zemljište 6.770,60 ha ili 57,4 %, a privatno vlasništvo
5.021,65 ha ili 42,6 %. Struktura državnih šuma i šumskog zemljišta prema uzgojnom obliku
je: visoke šume 4 %, kulture četinara 3 %, poplavne šume 7 %, šikare 23 %, barske šikare 5 %,
makija 20 % i šumsko zemljište 37 %.
Najveći dio predstavljaju šikare i makija, gdje je drveće grmolikog oblika, veoma male i
nekvalitetne drvne zapremine i prirasta. Na području Ulcinja nema značajnijeg korišćenja šuma
u smislu drvne mase, a njome se djelimično podmiruju potrebe lokalnog stanovništva za
ogrijevnim drvetom.
-
25
Šume nemaju veliku ekonomsku vrijednost, ali predstavljaju veliki potencijal sporednih
šumskih proizvoda (ljekovito bilje, šumski plodovi, divljač) i imaju neprocjenjivu funkciju u
zaštiti kraških predjela. One prevashodno imaju funkciju zaštite prostora i okoline.
U proteklom periodu, na smanjenje šumskog pokrivača znatno su uticali požari, naročito u
sjevernom dijelu opštine, gdje su određene površine obešumljene ili znatno degradirane, što je
u mnogome uticalo na zemljište, pretvarajući ga u krš. Prisutno je smanjenje šumskih površina
za potrebe izgradnje različitih građevinskih objekata.
Šumarstvo kao značajan sektor privrede nema veći značaj u opštini Ulcinj. Sječa šume u
komercijalne svrhe je u periodu 2007. – 2011. godina imala oscilacije, ali se kretala u rasponu
od 868 do 1080 m3.
Sječeni su samo lišćari. Oko 30 % je posječeno u državnim šumama. Od ukupno posječenog
drveta, u izveštajnom periodu nije bilo sječe trupaca i tehničkog drveta, dok se preostala sječa
odnosila na ogrijevno drvo, a 8% činio je otpadak. Iz prethodnog se vidi da šume na ovom
području nemaju komercijalni značaj.
Tabela br. 6 Sječa drveta u šumi i izvan šume (m3)
Sječa drveta Od ukupne sječe
god. bruto
masa
od toga državne
šume
trupci i
teh.
drvo
ogrevn
o
drvo
otpad lišcari cetinari
Ulcinj 2007
2008
2009
2010
2011
868
946
1462
690
1080
868
946
1462
690
1080
-
-
-
-
-
173
88
87
89
-
-
-
-
-
-
770
858
1329
634
1080
98
88
133
56
-
Izvor: Monstat
Sistem za daljinsko grijanje
Prostorni plan opštine Ulcinje ne predviđa uvođenje daljinskog grijanja.
Snabdijevanje energijom
Duboke socio-ekonomske promjene tokom posljednjih 20 godina, naročito u industrijskom
sektoru, prouzrokovale su i značajne promjene u energetskim potrebama. Energetski bilansi
80-tih godina prošlog vijeka značajno se razlikuju od današnjih bilansa. Bilans opštine Ulcinj
čine tri energenta: ogrijevno drvo, pogonska goriva i električna energija. Potrošnja uglja, prema
raspoloživim podacima, je zanemarljiva.
Ugalj
Ugalj se ne koristi za potrebe opštinskih objekata i drugih privrednih društava i pravnih
subjekata u kojima je opština osnivač ili jedan od osnivača, kao ni objekata u vlasništvu Države
koji su smješteni na teritoriji Ulcinja.
-
26
Jedan od razloga za neznatno korišćenje uglja u opštini Ulcinj je to što na teritoriji ove opštine
nema većih industrijskih objekata koji bi mogli biti potencijalni korisnici ovog energenta, a ne
koriste ga ni domaćinstva, prije svega zbog nepraktičnosti za korišćenje u individualnim
ložištima, kao i zbog dostupnosti drugog značajnog energenta (drva za ogrijev).
Drvo
Ogrijevno drvo je zastupljen energent u opštini Ulcinj. Drvna goriva podrazumijevaju nekoliko
vrsta tog energenta.
Sječa šume u komercijalne svrhe je u periodu 2007. – 2011. godina imala oscilacije, ali se
kretala u rasponu od 868 do 1080 m3. Sječeni su samo lišćari. Oko 30% je posječeno u
državnim šumama. Od ukupno posječenog drveta, u izveštajnom periodu nije bilo sječe trupaca
i tehničkog drveta, dok se preostala sječa odnosila na ogrijevno drvo, a 8% činio je otpadak.
Električna energija
Prenos i distribucija električne energije na području Ulcinja su u nadležnosti Elektroprivrede
Crne Gore, AD Nikšić (naponski nivo do 35 kV i pripadajuće transformatorske stanice) i AD
Prenosa (Crnogorski Elektroprenosni Sistemi, CGES AD) ( TS 110/35 kV i dV 110 kV).
Konzum Ulcinja nema na svom području izvora električne energije, već se isti napaja iz
prenosne mreže na naponu 110 kV. Kroz područje opštine Ulcinj prolazi 110 kV dalekovod Al
Fe 3x150/25 mm2 Bar - Ulcinj, koji napaja transformatorsku stanicu TS 110/35 kV Kodre.
Ovaj koridor se može koristiti za prenos električne struje jačine 75 MVA do trafostanice.
Postojeći kapacitet trafostanice iznosi 40 MVA, i on trenutno zadovoljava potrebe konzuma
(najveća zabilježena potražnja iznosila je 34 MVA), ali nema mogućnost rezervnog napajanja
na naponu 110 kV. Postoji mogućnost zamjene transformatora većim do krajnjeg kapaciteta
3x31,5 MVA.
Distributivna mreža područja koje se napaja iz TS 110/35 kV Ulcinj riješena je sa dva srednja
napona 35 kV i 10 kV.
Opština Ulcinj se napaja preko TS 110/35 kV Kodre koja snabdijeva četiri transformatorske
stanice 35/10 kV, koje se nalaze u gradu Ulcinju, Vladimiru i Velikoj plaži (2).
Tečna goriva
Zbog nepostojanja infrastrukturnih pretpostavki u Crnoj Gori se ne obavlja djelatnost nabavke,
skladištenja, prenosa, distribucije i snabdijevanja prirodnog gasa, transporta nafte naftovodima
i transporta naftnih derivata. Crna Gora, a samim tim i opština Ulcinj, se u potpunosti oslanjaju
na uvoz kad je taj energent u pitanju.
Crna Gora, za sada, nema svojih izvora nafte i gasa, te se stoga na njenoj teritoriji obavljaju
djelatnosti transporta, skladištenja, distribucije, trgovine na malo i na veliko, prodaja i
snabdijevanje krajnjih kupaca naftnim drivatima i tečnim naftnim gasom. Međutim,
istraživanja potencijalnih nalazišta su u toku.
Potrošači sa teritorije opštine Ulcinj se naftnim derivatima snabdijevaju sa nekoliko benzinskih
stanica na teritoriji ove opštine.
-
27
ANALIZA POTROŠNJE ENERGIJE
Potrošnja energije po tipu energenta i po sektorima
Energetski bilans je urađen na osnovu izmjerene potrošnje električne energije i konkretnih
podataka o potrošnji biomase na području opštine Ulcinj. U nastavku se izlaže energetski bilans
finalne energije.
Potrošnja električne energije
Električna energija je najzastupljeniji energent u Ulcinju.
Na osnovu podataka d.o.o „CEDIS“ ukupna potrošnja električne energije u opštini Ulcinj, u
navedene tri godine je bila:
2016 - 90.723.221 kWh
2017 - 97.402.901 kWh
2018 - 100.498.221 kWh
Potrošnja električne energije – domaćinstva
Na osnovu podataka EPCG AD Nikšić, ukupna potrošnja domaćinstava u opštini Ulcinj za
navedene godine je iznosila:
2017 - 50.508.379 kWh
2018 - 50.505.890 kWh
2019 - 51.448.774 kWh
Govoreći o mjesečnoj potrošnji električne energije po domaćinstvima, prosječan mjesečni
račun u letnjim i zimskim mjesecima je naveden u sljedećoj tabeli.
Tabela br. 7 Prosječni mjesečni račun za potrošnju el. energije u domaćinstvima
God
Prosječan mjesečni račun
EUR (letnji)
Prosječan mjesečni račun
EUR (zimski)
2017 49,26 32,26
2018 50,15 23,58
2019 52,06 34,00
-
28
Potrošnja električne energije – lokalna samouprava
Stepen energetske efikasnosti u većini javnih zgrada na teritoriji opštine Ulcinj nije na
zadovoljavajućem nivou, što je u najvećoj mjeri uslovljeno karakteristikama objekata koji su
izgrađeni od materijala koji ne doprinose smanjenoj potrošnji energije.
U svim objektima kojima upravlja lokalna samouprava kao energent se koristi električna
energija.
Objekat Opštine Ulcinj
Lokalna samouprava za zagrijavanje prostorija u zgradi Opštine koristi električnu energiju. Od
uređaja se najčešće koriste klime, male grijalice i radijatori koji predstavljaju najveće potrošače
električne energije.
Prema raspoloživim podacima opština raspolaže sa sljedećim uređajima:
Tabela br. 8 Broj i vrsta grejnih i rashladnih uređaja lokalne samouprave, 2019. godina
Vrsta grejnih i rashladnih uređaja Broj
1. Klima uređaji 95
2. Kvarcne grijalice 11
3.
Male grijalice
28
4.
Radijatori
19
5. TA peći 4
Ukupno 157
Dotrajale TA peći osim velike potrošnje električne energije dovode i do respiratornih problema
zbog izduvavanja i staklene vune koja se u njima nalazi. Navedeni uređaji uglavnom nijesu
energetski efikasni, a i tehničke karakteristike objekta nijesu u skladu sa principima i uštede
energije, što doprinosi i većoj potrošnji električne energije.
Zgrada Opštine nema urađenu termoizolacionu fasadu, stakla na prozorima su jednostruka, a
okvir je aluminijumski. Termoizolacija krova nije urađena.
Objekat Centra za kulturu
U objektu Centra za kulturu, u kom se nalaze zajednička služba, biblioteka, Galerija i Muzej,
se konstatno koristi 12 klima uređaja i 5 TA peći.
-
29
Tabela br. 9 Broj i vrsta grejnih i rashladnih uređaja
Cjelina Broj i vrsta uređaja
1. Biblioteka
7 klima
3 TA peći
2. Zajednička služba
2 klime
2 ta peći
3.
Galerija
2 klime
4.
Muzej
1 klima
UKUPNO
17
U objektu Centra se nalazi kotlarnica sa kompletnom radijatorskom instalacijom (200 kW, lož
ulje) i toplotna pumpa, ali taj sistem nije u funkciji. Potrebno je raditi na stavljanju u funkciju
tog sistema.
Objekat preduzeća Komunalne djelatnosti
U objektu preduzeća Komunalne djelatnosti se koriste klima uređaji i druga grejna tijela:
Tabela br. 10 Broj i vrsta grejnih i rashladnih uređaja
Vrsta grejnih i rashladnih uređaja Broj/snaga
1. Klima uređaji
1 (18 BTU)
15 (12BTU)
2. Grijalice
14 (2000 W)
6 (3000 W)
3. TA peći
1 (2500 W)
1 (4000 W)
Ukupno 38
-
30
Objekat Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju
“Sirena”
Kada je riječ o ovom objektu, isti koristi električnu energiju kao energent, i posjeduje sljedeće
uređaje:
Tabela br. 11 Broj i vrsta grejnih i rashladnih uređaja
Vrsta grejnih i rashladnih uređaja Broj
1. Klima uređaji 3
2. Radijatori 8
3. Električni radijatori 9
Ukupno 20
Objekat preduzeća za uzgoj i zaštitu divljači
Kada je riječ o ovom objektu, isti koristi električnu energiju kao energent, i posjeduje sljedeće
uređaje:
Tabela br. 12 Broj i vrsta grejnih i rashladnih uređaja
Vrsta grejnih i rashladnih uređaja Broj
1. Klima uređaji 3
Ukupno 3
Zbog vremenskih uslova u ljetnjim mjesecima korišćenje klima uređaja za hlađenje prostorija
je neophodno, te su računi za utrošenu električnu energiju obično visoki i van sezone grijanja.
Tabela br. 13 Potrošnja električne energije u kWh, za tri godine (2015, 2016 i 2017) u
objektima lokalne uprave i njenih organa i preduzeća
Objekat 2015 2016 2017
Opština Ulcinj 202600 192592 250230
Agencija za razvoj i gradnju 18075 19893.77 18383.43
-
31
Služba zaštite i spašavanja 48548.39 48971.51 46141.11
JP Uzgoj i zaštita divljači 1734 1676 1684
Centar za kulturu 116384 178310 97124
Komunalne djelatnosti 4037 7069
Vodovod i kanalizacija 42111
Grafikon br. 2 Potrošnja električne energije u kWh, za tri godine (2015, 2016 i 2017) u
objektima lokalne uprave i njenih organa i preduzeća
Kada je riječ o potrošnji električne energije, nisu dobijeni kompletni podaci za sve
objekte, a za neke od njih nisu dobijeni podaci za sve tri godine posmatranog perioda.
Stoga je teško donijeti adekvatne zaključke. Na osnovu dostavljenih podataka uočava se
uvećana potrošnja u objektu koji koriste organi Opštine Ulcinj, dok je potrošnja
električne energije opala u objektu Centra za kulturu.
Javna rasvjeta
Opštin Ulcinj je obrađivačima Plana dostavila podatak da se ulična rasvjeta nalazi u dužini od
1500 m, tj, da ima 25 sijaličnih mjesta.
Potrošnja električne energije – državna uprava
Na području opštine Ulcinj radi više obrazovnih ustanova i to:
JPU „Solidarnost“
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
Chart Title
Series1 Series2 Series3
-
32
JU OŠ „Marko Nuculović“
JU OŠ „Boško Strugar“
JU OŠ „Bedri Elezaga“
JU SMŠ „Bratstvo jedinstvo“
Objekat JPU „Solidarnost“
Rad predškolske ustanove se odvija u četiri objekta, a opis objekata slijedi u tabelarnom
prikazu:
Slika br. 2 Energetski podaci za JPU „Solidarnost
Uočava se potreba za adaptacijom fasade objekta, krovne konstrukcije ili prozora.
Objekat JU OŠ „Marko Nuculović“
Objekat ove Škole se sastoji iz dvije cjeline, montažni dio i dio objekta od tvrdog materijala
(ukupna površina 512 m2). Fasada je u solidnom stanju, ali bez izolacije. Stolarija je od
aluminijuma, a dio krova je od metalnih tabli, a dio od cigle.
Kada je riječ o ovom objektu, isti koristi električnu energiju kao energent, i posjeduje sljedeće
uređaje:
-
33
Tabela br. 14 Broj i vrsta grejnih i rashladnih uređaja
Vrsta grejnih i rashladnih uređaja Broj
1. Klima uređaji 8
2. TA peći 8
Ukupno 16
Kada je riječ o potrošnji, uprava Škole je dostavila podatak da je prosječna potrošnja električne
energije za poslednje tri godine iznosila 2200,00 EUR/god.
Objekat JU OŠ „Boško Strugar“
Objekti matične škole i područnih škola, Krute i Kolomaza imaju fasadu – bavalit i kamen,
PVC bravariju i ravni krov, koji na pojedinim mjestima propušta.
Kada je riječ o ovom objektu, isti koristi električnu energiju kao energent, i posjeduje klima
uređaje. Nisu dostavili podatak koji broj klima uređaja koriste.
Kada je riječ o potrošnji, uprava Škole je dostavila podatak da je prosječna potrošnja električne
energije za poslednje tri godine iznosila 4860,63 kWh, tj 959,73 EUR/god.
JU OŠ „Bedri Elezaga“
JU OŠ „Bedri Elezaga“ u naselju Vladimir obuhvata matičnu školu i još 8 objekata seoskih
škola (Kravar, Klezna, Mide, Fraskanjel, Štodra, Sukobin, Krute i Rastiš).
Objekti samo dvije škole (u Vladimiru i u Sukobinu, koji je u izgradnji) imaju izolovane
objekte, a griju se putem centralnog grijanja, na pelet. Od ostalih 7 objekata, dva se griju na
struju, a ostalih 5 na drva.
Na osnovu podataka koje je dostavila Uprava škole, ukupna potrošnja električne energije u
svim objektima je bila 4169,84 kWh, a prosječna potrošnja električne energije je 463,31 kWh.
Škola ne posjeduje sopstveno vozilo.
Objekat JU SMŠ „Bratstvo jedinstvo“
Objekat škole je tokom 2014. rekonstruisan (fasada i stolarija), i smatra se da je eneretski
efikasan.
Kada je riječ o ovom objektu, isti koristi električnu energiju kao energent, i posjeduje sljedeće
uređaje:
-
34
Tabela br. 15 Broj i vrsta grejnih i rashladnih uređaja
Vrsta grejnih i rashladnih uređaja Broj
1. Klima uređaji 38
2. TA peći 6
Ukupno 44
Kada je riječ o potrošnji, uprava Škole je dostavila podatak da je prosječna potrošnja električne
energije za poslednje tri godine iznosila 94975,5 kWh, tj 14008,80 e/god.
Objekat Doma zdravlja
Dom zdravlja upravlja glavnom zgradom Doma, porodilištem i ZS Vladimir.
Na osnovu dostavljenih podataka može se konstatovati da je fasada DZ Ulcinj u dobrom stanju,
osim manjih dijelova, gdje je oštećen malter. Objekat je izgrađen 1981. godine.
Manji dio prozora je zamijenjen 2006. godine, a ostala stolarija je stara koliko i sam objekat.
Dio krovnog pokrivača DZ Ulcinj i porodilišta je ravni krov, sa termoizolacijom.
Zgrada DZ Ulcinj ima centralno grijanje na lož ulje, ali i instalirane alternativne generatore na
struju (3 x 36 kW) koji odavno nisu u funkciji.
Pored centralnog grijanja, Dom zdravlja koristi i 58 klima uređaja - „split“ sistem, koji služe i
za grijanje i za hlađenje.
Tabela br 16 Potrošnja električne energije u kWh, za tri godine (2015, 2016 i 2017) u
objektima Doma zdravlja
god potrošnja (kWh)
2015 212334
2016 213584
2017 219699
-
35
Grafikon br. 13 Potrošnja električne energije u kWh, za tri godine (2015, 2016 i 2017) u
objektima Doma zdravlja
Na osnovu dostavljenih podataka uočava se povećanje potrošnje električne energije iz godine
u godinu.
Objekat Osnovnog državnog tužilaštva (ODT)
ODT koristi prostorije u zgradi koju koriste Osnovni sud Ulcinj, Sud za prekršaje i ODT.
Objekat je star, bez fasade, sa solidnom stolarijom i ravnim krovom koji prokišnjava.
Cio objekat se grije putem sistema centralnog grijanja, koji koristi naftu kao energent.
Osim ovog načina grijanja, prostorije ODT se dogrijevaju na struju, uz pomoć 9 klima uređaja.
Podatke o prosječnoj potrošnji električne energije nisu dostavili, pošto ne dobijaju račun
(pretpostavka autora Plana je da je račun jedinstven za sve korisnike objekta).
Kada je riječ o potrošnji električne energije, nisu dobijeni kompletni podaci za sve
objekte u vlasništvu državne uprave, a za neke od njih nisu dobijeni podaci za sve tri
godine posmatranog perioda. Stoga je teško donijeti adekvatne zaključke.
Potrošnja uglja i drvne biomase u cilju dobijanja korisne toplote
Ugalj
Korišćenje uglja je u opadanju prema statistikama Monstata1. Ukoliko izuzmemo proizvodnju
električne energije, u energetskom bilansu Crne Gore ugalj predstavlja manje od 1%. Nema
preciznih podataka o potrošnji uglja na nivou opštine Ulcinj.
1 statistički energetski bilansi 2012‐2013
208000
210000
212000
214000
216000
218000
220000
222000
2015 2016 2017
potrošnja (kWh)
-
36
Biomasa
Ogrijevno drvo je veoma zastupljen energent u opštini Ulcinj. Drvna goriva podrazumijevaju
nekoliko vrsta tog energenta i prikupljanje podataka o potrošnji drvnih goriva odnosilo se na
domaćinstva i objekte od javnog značaja (predškoleske ustanove i škole).
Sječa šume u komercijalne svrhe je u periodu 2007 – 2011. godina imala oscilacije, ali se
kretala u rasponu od 868 do 1080 m3. Sječeni su samo lišćari.
Potrošnja drvnih goriva u domaćinstvima
Tabela br. 17 Vrste, potrošnja i troškovi nabavke drvnih goriva za grijanje domaćinstava
(2011, Monstat)
Naselje Vrsta goriva Broj
domaćinstava
koja koriste
određenu
vrstu goriva
Jedinica
mjere
Ukupna
potrošnja
u
domaćinstvima
u jedinici mjere
Ukupni
troškovi
domaćinstava
za
nabavku goriva
(EUR)
Ulcinj Ogrijevno drvo 4 106 m3 17426,50 878 101,32
Okorci sa pilana - m3 - -
Drvni briketi - t - -
Drvne pelete 20 t 101.70 18 306,00
Ostala drvna
goriva/
piljevina
- m3 - -
Ostala drvna
goriva/ drvna
sječka
- m3 - -
Ostala drvna
goriva
81 m3 487,37 -
Gradska Ogrijevno drvo 1 932 m3 7 360,03 547 166,34
Okorci sa pilana - m3
Drvni briketi - t
Drvne pelete 20 t 101.70 18 306,00
Ostala drvna
goriva/
piljevina
- m3 - -
Ostala drvna
goriva/ drvna
sječka
- m3 - -
Ostala drvna
goriva
61 m3 447,48 -
Ostala Ogrijevno drvo 2 174 m3 10 066,47 330 934,98
Okorci sa pilana - m3 - - Drvni briketi - t - -
Drvne pelete - t - -
Ostala drvna
goriva/
piljevina
- m3 - -
-
37
Ostala drvna
goriva/ drvna
sječka
- m3 - -
Ostala drvna
goriva
20 m3 39,89 -
Na osnovu podataka Monstata uočava se da 4106 domaćinstava, tj njih 70,65% koristi
ogrijevno drvo kao energent, samo 20 domaćinstava, tj, 0,35% koristi pelet, a 81
domaćinstvo, tj 1,39% koristi ostala drvna goriva.
Korišćenje nafte i naftnih derivata
Kao energenti na području opštine se koriste i naftni tečni derivati: motorni benzin, dizel i lož
ulje. Potrošnja ovih goriva u velikoj mjeri vezana je za drumski saobraćaj, dok je u manjoj
mjeri vezan za pomorski saobracaj. Zbog prirode sektora saobraćaja, vrlo je teško odrediti
potrošnju goriva vezanu za jednu teritoriju poput opštine.
Vozila u vlasništvu lokalne samouprave i njihova potrošnja
Opština Ulcinj 17 vozila (3 nisu u funkciji) 26000,00 e /2019
Komunalne djelatnosti 31 vozilo dizel 95000 l,
benzin 5500,00 l
JP za uzgoj i zaštitu divljači priv. vozila 1991 l goriva/god
Dnevni centar „Sirena“ 1 spec. kombi 3700 l goriva
JP Vododvod i kanalizacija 6 putničkih vozila 18430,00 e/god
10 teretnih vozila
2 građ. Mašine
Vozila u vlasništvu organa državne uprave i njihova potrošnja
Dom zdravlja 12 motornih vozila 12000 l benzina i dizela
2 spec. kombi vozila
ODT 1 vozilo 110 l benzina
JPU „Solidarnost“ 2 automobila 1000l, tj, 1330 e/god
-
38
JU OŠ „Marko Nuculović“ 1 kombi (i 1 van upotrebe) 4500 e/god
JU OŠ „Boško Strugar“ nema /
JU OŠ „Bedri Elezaga“ nema /
JU SMŠ „Bratstvo jedinstvo“ nema /
Podaci o potrošnji naftnih derivata sa benzinskih pumpi u Ulcinju
Tokom izrade ovog dokumenta Opština Ulcinj je kontaktirala sve benzinske pumpe na teritoriji
opštine.
Podatke o prodaji tečnih goriva su dostavile sledeće pumpe: Kalamper d.o.o i Kallaba
Company d.o.o.
Kalamper d.o.o (2018. godina)
Eurodizel 2.815.487,22 l
BMB 95 709.166,72 l
BMB 98 93.346,01 l
Kallaba Company d.o.o.
Eurosuper 95 510.974,76 l
Eurosuper 100 59.270,24 l
Eurodizel 2.155.040,69 l
Gas 159.714,44 kg
Na osnovu dostavljenih podataka, koji su nepotpuni i djelimični, obrađivači Plana nisu u
mogućnosti da urade korektan prikaz potrošnje naftnih tečnih derivata na području
opštine Ulcinj.
Potrošnja energije iz obnovljivih izvora
Evropska Unija postavila je cilj da udio obnovljivih izvora energije u bruto potrošnji energije
bude 20%, pri čemu se u obzir uzimaju pojedinačni državni ciljevi, različite početne tačke
svake države, potencijal obnovljivih izvora i ekonomska situacija u državama članicama. Tako
je kao nacionalni cilj učešća obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji enerije određeno 33%.
Tokom 2004. godine, kada je po prvi put vršeno mjerenje, udio obnovljivih izvora energije u
bruto potrošnji energije zemalja EU bio je 8,3% i od tada je u konstantnom rastu.
-
39
Tokom 2019. godine su stavljene u funkciju vjetroelektrane ukupne snage od 46 MW, odnosno
23 vjetrogeneratora pojedinačne snage od 2 MW. Tačka priključka ove vjetroelektrane je
dV110 kV Bar – Ulcinj.
Efekti ovih vjetroelektrana će se tek moći analizirati u narednom periodu.
-
40
ANALIZA EMISIJA ŠTETNIH GASOVA
Svrha procjene emisija
Ekološki aspekti korišćenja energije su jedno od univerzalnih pitanja savremenog društva.
Razlog za zabrinutost društva leži u činjenici da su naučnici u posljednjih nekoliko decenija
utvrdili direktnu zavisnost između zagađenja vazduha i stanja životne sredine.
Zbog toga su pokrenute globalne inicijative svjetskih vlada u cilju kreiranja politika kojima se
osigurava ekonomski razvoj koji štiti životnu sredinu, sa fokusom na energetsku efikasnost.
Konvencionalni izvori energije se baziraju na sagorijevanju fosilnih goriva, prije svega uglja,
nafte i gasa. Zavisno od prirode procesa i primijenjene tehnologije, pri sagorijevanju fosilnih
goriva se javlja veći broj gasova štetnih po životnu sredinu (uključujući i zdravlje čovjeka).
No, najveći negativan uticaj ima CO2 zbog pojave ''efekta staklene bašte'', koji se manifestuje
smanjenom refleksijom sunčevog zračenja, što za posljedicu ima povećanje temperature na
cijeloj planeti.
Emisioni faktori za različite energente
Emisije CO2 moraju se izračunati za svaki izvor energije koji se koristi množenjem potrošene
energije odgovarajućim faktorima emisije. Postoji niz faktora emisije, u zavisnosti od izvora
energije i odabranog pristupa.
U literaturi nailazimo na dva različita pristupa. Tako, na primjer, metodologija za izradu
Akcionog plana za energetski održiv razvoj, dokumenti Sporazuma gradonačelnika posvećenih
lokalnoj energetskoj održivosti, koje promoviše EU, ukazuju na dvije metodološke
mogućnosti:
• "Teritorijalni” pristup: Teritorijalni ili IPC pristup, pokriva sve emisije CO2 koje nastaju
zbog neposredne potrošnje energije na području lokalne samouprave. Preporučuje korišćenje
faktora iz dokumenata IPCC2. IPCC pruža zadate emisione faktore, dostupne iz Smjernica
IPCC iz 2006. Ovi opšti faktori mogu se zamijeniti pojedinim faktorima karakterističnim za
određenu zemlju.
• "Life Cycle Analysis” pristup: obuhvata sve emisije energetskog lanca koji se takođe
odvijaju izvan područja lokalne samouprave, a vezan je za energiju i produkte koji se troše na
teritoriji date lokalne zajednice (kao što su transport, emisija rafinerija ili gubici pri
transformaciji). Faktori emisije su dostupni iz različitih izvora ili alata, kao što su ELCD baze,
Ecoinvent CH GEMIS Software itd.
U ovom Planu se usvojio “teritorijalni” pristup, pa se uglavnom koriste faktori IPCC‐a,
osim za slučaj električne energije. Bilans proizvodnje električne energije znatno se mijenja
od zemlje do zemlje, te se smatra znatno ispravnijim koristiti faktor karakterističan za
nacionalni elektroprivredni sistem.
2 UN International Panel for Climate Change
-
41
U sistemu Elektroprivrede Crne Gore za emisije CO2 ključna je TE Pljevlja. Procjena je da TE
Pljevlja, na osnovu lignita koji koristi, a koji sadrži oko 30% ugljenika, emituje oko 1,4 t CO2/
MWh. Kako se znatan procenat električne energije u Crnoj Gori dobija iz hidrocentrala, srednji
emisioni faktor za cio elektroprivredni sistem iznosi 0,571 t CO2/ MWh.
Tabela br. 18 Faktori korišćeni za određivanje emisija CO2
Energent Faktor Jedinica Izvor
Električna energija 0,571 tCO2/MWh EPCG
Tečni naftni derivat
benzin 0,249 tCO2/MWh IPCC
dizel 0,267 tCO2/MWh IPCC
lož ulje grijanje 0,267 tCO2/MWh IPCC
lož ulje brodovi 0,670 tCO2/MWh IPCC
Ugalj 0,364 tCO2/MWh IPCC
Biomasa 0,000 tCO2/MWh IPCC
Sunčeva energija 0,000 tCO2/MWh IPCC
Grafikon br. 4 Uporedni prikaz emisionih faktora
Pored ovih faktora specifičnih za energente, korišćen je i faktor konverzije za emisije
ekvivalentnog ugljen - dioksida prouzrokovanog spontanim razgrađivanjem organske materije
prisutne u komunalnom otpadu. Naime, organski otpad fermentira i pri tome oslobađa metan,
gas čiji molekuli imaju veliku sposobnost apsorpcije toplote, što znači da su i manje količine
metana značajne za globalno zagrijevanje.
Naime, svaka jedinica mjere ispuštenog metana je 21 put štetnija od iste količine ugljen
dioksida: 1 t CH4 = 21 t CO2eq. Pri odlaganju otpada na kontrolisane deponije proces
razgradnje je djelimično aeroban i djelimično anaeroban, a pri svakom od njih oslobađa se
različita količina metana. Sa druge strane, ukoliko se ovaj metan prikuplja, može biti koristan
Ugalj loz ulje brodovi
dizel loz ulje grejanje
Električna benzin energija
0,700
0,600
0,500
0,400
0,300
0,200
0,100
0,000
tCO
2/M
Wh
-
42
energent, kao što se to pokazuje u brojnim instalacijama za degasifikaciju kontrolisanih
deponija ili u instalacijama za anaerobnu fermentaciju organske frakcije komunalnog otpada.
Prema stručnoj literaturi3, na kontrolisanim deponijama oko 60% organske materije razlaže se
u anaerobnom procesu, dok se 40% razlaže u aerobnom.
Faktori emisija metana, preračunati u ekvivalentni CO2 za ove procese iznose:
anaerobni: 3,6 kg CO2eq/kg organske materije;
aerobni: 0,005 kg CO2eq/kg organske materije.
Na taj način, usvojen je faktor od 2,042 kg CO2eq/kg organske materije odložene na
kontrolisanu deponiju.
Procjena emisija na teritoriji opštine Ulcinj
U ovom poglavlju prikazane su analize emisij