lovnogospodarska osnova1

5/6/2018 LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA1 - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/lovnogospodarska-osnova1 1/57

LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA

ZAJEDNIČKO LOVIŠTE

BROJ 64 «RADATOVIĆ»

GOSPODARSKO RAZDOBLJE OD

01.04.2005. DO 31.03.2015.

Karlovac: prosinca 2005.godine Student: Slavko Struna

1



Radni zadatak:

Vrsta divljači- jelen obični(Cervus elaphus L.)

Kapacitet:90%

Bonitet:II

LPP :12 500 ha

2



SADRŽAJ

Osnova sadrži:

1.0. Uvod2.0. Podaci o lovištu 2.1.Osnovni podaci o lovištu2.1.1.Podaci iz akta o ustanovljenju lovišta2.1.1.1.Opis granice lovišta2.1.1.2.Površina lovišta i zemljovlasničko razmjerje – LGO 12.1.1.3.Namjena lovišta2.2.Opis prirodnih značajki staništa2.2.1.Orografske prilike2.2.2.Hidrografske prilike2.2.3.Klimatske prilike2.2.4.Edafski čimbenici2.2.5.Biljne i druge zajednice2.2.5.1.Šumske zajednice2.2.5.2.Livadne i pašnjačke vegetacije2.2.5.3.Vegetacije polja2.2.6.Infrastruktura2.2.7.Antropogeni utjecaji

2.3. Vrste i broj divljači i životinjske vrste koje u lovištu obitavaju2.3.1.Glavne vrste divljači2.3.1.1.Krupna divljač2.3.1.2.Sitna divljač2.3.2.Ostale vrste divljači2.3.3.Druge životinjske vrste2.4.Opis tehničke opremljenosti lovišta2.4.1.Lovnogospodarski objekti2.4.2.Lovnotehnički objekti3.0. Gospodarenje s divljači i lovištem 3.1.Dosadašnje gospodarenje3.1.1.Rezultati na uzgoju,zaštiti,lovu i korištenju divljači3.1.2.Štete od divljači3.1.3.Radovi na uređenju staništa3.1.4.Briga o životinjskim vrstama3.2.Smjernice budućeg gospodarenja3.2.1.Jelen obični3.2.1.1.Cilj gospodarenja – LGO 23.2.1.2.Bonitiranje lovišta,LPP i gospodarski kapacitet lovišta3.2.1.3.Brojnost divljači i razvoj fonda – LGO 3

3



3.2.1.4.Prihrana i prehrana jelenske divljači3.2.1.5.Mjere zaštite divljači3.2.1.6.Mjere očuvanja i poboljšanja staništa, spriječavanje šteta i

usklađenje odnosa sa šumarstvom i poljoprivredom3.2.1.7.Mjere uređivanja lovišta

3.2.1.8.Briga o životinjskim vrstama3.2.2.Mjere zaštite divljači od bolesti3.2.3.Bolesti jelenske divljači3.3.Lovna kinologija3.4.Lov i korištenje divljači3.5.Stručna i lovočuvarska služba3.6.Potrebna ulaganja u divljač i stanište3.7.Lovna kronika

Osnovi se prilažu:- topografska karta u mjerilu 1: 25.000 ili krupnijem;- lovna kronika ;- dokazi o osiguranju lovnih pasa;- akt o ustanovljenju lovišta;- ugovor o koncesiji odnosno zakupu lovišta;-zapisnik o ekspertizi osnove;

- akt o odobrenju osnove.

4



1.0.UVOD

Lovište broj 64 »Radatović» je ustanovljeno Odlukom o ustanovljenjuzajedničkih lovišta, donijetoj na 9. sjednici Županijske skupštine Karlovačke županijeod prvog prosinca 2004. godine.Odluka je objavljena u Glasniku Karlovačke županije broj 12 od 07. prosinca 2004. godine,KLASA:031-01/04-01/12, URBROJ:234-41-04-8,sa stupanjem na snagu danom objave.Temeljom čl.40-42. Zakona o lovu (NN 10/94) ovlaštenik prava lova dužan dužan je uroku od 90 dana donijeti lovnogospodarsku osnovu za naredno desetogodišnjerazdoblje.

Osnovu odobrava Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodnog gospodarstvaRepublike Hrvatske.

Temeljem navedene odluke o ustanovljenju zajedničkih lovišta, LD «Radatović» jesvojom odlukom br.01/04 od 08. 12. 2004. godine imenovalo za izradulovnogospodarske osnove za lovište broj 64 «Radatović» ovlaštenu osobu :

1.SLAVKO STRUNA-nositelj izrade

sa zadatkom izrade lovnogospodarske osnove za lovište broj 64 «Radatović»,a zavremenski period od 01.04.2005.-31.03.2015.

Ova lovnogospodarska osnova vrijedi za razdoblje od 01. travnja 2005. do 31.ožujka 2015. godine. Izrađena je u skladu sa Zakonom o lovu (Narodne novine, br.10/94 i 44/98),Pravilnikom o sadržaju,načinu izrade i postupkom donošenja,odnosnoodobravanja lovnogospodarske osnove,programa uzgoja divljači i programa zaštitedivljači (Narodne novine, br.53/95),Pravilnikom o lovostaji (Narodne novine,br.65/01),Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o lovostaji (Narodnenovine,br.127/04),Pravilnikom o lovočuvarskoj službi (Narodnenovine,br.48/96),Pravilnikom o pasminama,broju i načinu korištenja lovačkih pasa zalov (Narodne novine,br.48/96),Pravilnikom o praćenju zoonoza i uzročnika zoonoza(Narodne novine,br.52/05),Pravilnikom o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja

(Narodne novine,br.29/99),Zakonom o oružju (Narodne novine,br.20/97),Zakonom odobrobiti životinja (Narodne novine,br.19/99),Zakonom o šumama (Narodnenovine,br.52/90), Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine,br.162/03), te Stručnim podlogama za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina u lovištimaRepublike Hrvatske (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva,25. svibnja 1994. godine),Šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskim jedinicama i programom za gospodarenje privatnim šumama.

5



Kod razmatranja dosadašnjeg gospodarenja lovištem korišteni su dostupni podaci iz prethodnih lovnogospodarskih osnova, podaci iz Ureda za gospodarstvo i podaci iz Lovnog ureda o broju divljači, o broju i stanju lovnogospodarskih ilovnotehničkih objekata.

Prilikom izrade lovnogospodarske osnove korištena je slijedeća literatura :

- Kalendar flore Žumberačke gore (Forenbacher,1995)-Lovački priručnik (razni autori,1967.)-Lovstvo (Mustapić isuradnici,2004)- Osnove lovstva (Darabuš i Jakelić,2002.)-Pravilnik o sadržaju,načinu izrade i postupka donošenja odnosno odobravanjalovnogospodarske osnove,programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači(NN53/95)- Pravilnik o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (NN 29/99),- Pravilnik o lovostaji (NN 65/01)

- Pravilnik o izmjeni Pravilnika o lovostaji (NN 127/04)- Pravilnik o lovočuvarskoj službi (NN 48/96)- Pravilnik o pasminama,broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov (NN 48/96)- Pravilnik o praćenju zoonoza i uzročnika zoonoza (NN 52/05)- Stručna podloga za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina u lovištimaRepublike Hrvatske (Ministarstvo poljop. i šumarstva,1995)-Šumsko gospodarska osnova područja Republike Hrvatske s važnošću od 01.01.2006.do 31.12.2015.- Zakon o dobrobiti životinja (NN 19/99)- Zakon o lovu (NN 10/94,44/98)-Zakon o oružju (NN 20/97)

-Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 65/94)-Zakon o prostornom uređenju (NN 30/94)- Zakon o šumama (NN 52/90,76/93)-Zakon o vodama (NN 95/94)-Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94)- Zakon o zaštiti prirode (NN 162/03)

6



2.0.PODACI O LOVIŠTU2.1.Osnovni podaci o lovištu

Lovište broj 64. «Radatović» smješteno je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske,zapadnidio Žumberačkog gorja,a sjeverno i zapadno graniči sa Republikom Slovenijom.Lovište jedinarskog tipa.

2.1.1. Podaci iz akta o ustanovljenju lovišta2.1.1.1.Opis granice lovišta

Početna granica mjesto Kašt.Od početne točke,granica ide poljskim putem premasjeveroistoku kroz kotu 432 do Malog jarka gdje skreće prema sjeveru kroz izvor Točak panastavlja poljskim putem prema istoku,pa zapadu presjecajući cestu Kordići-Magovci i dolazido crkve Sv.Nikole.Tu skreće prema sjeveru kroz G. Badovince uz crkvu Sv.Ilije,kotu 717,gdjeskreće prema zapadu putem kroz Zaglavicu i Slani dol te dolazi na spoj potoka Blate i Lasićka,tu skreće prema zapadu kroz Čemernik,Djedovac (kota 903) do Sv. Gere.Nastavlja daljedržavnom granicom između R Hrvatske i R Slovenije prema zapadu i jugu,pa prema istoku domjesta Ostriž i putem na početnu točku mjesto Kašt.

2.1.1.2.Površina lovišta i zemljovlasničko razmjerjea)Državno vlasništvošume i šumsko zemljište 18.285 ha poljoprivredno zemljište 2.600 haUKUPNO 20.825 ha b)Privatno vlasništvošume i šumsko zemljište - ha poljoprivredno zemljište - haUKUPNO - hac)Ukupno lovištešume i šumsko zemljište 18.285ha

poljoprivredno zemljište 2.600 haUKUPNO 20.885 ha

Površinu lovišta i zemljovlasničko razmjerje utvrdila je stručna komisija za ustanovljenjelovišta planimetriranjem dostupnih karata, a točnu površinu lovišta i zemljovlasničkorazmjerje,katastar lovišta ustanovit će nadležni ured.

Lovište ne obuhvaća:-površine na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjenlov (naselja i građ.zemljište 300 m od naselja i druge javne površine-prometnice) u sveukupnoj površini od 500 ha.

Granice lovišta obilježene su drvenim ili drugim prirodnim podlogama (tablama),na vlastitimnosačima,dimenzija ne manjih od 60x40 cm, na kojima je ispisan naziv i namjena lovišta,namjestima utvrđenim u aktu o ustanovljenju lovišta.

7



LGO-1

ISKAZ POVRŠINA

NAZIV VRSTA KULTURA ZEMLJOPOSJEDNIČKORAZMJERJE

PODACI IZ AKTAO

USTANOVLJENJU

PODACI IZOSNOVE

1 2 3 4 5 6

ZEMLJIŠTEUNUTAR LOVIŠTA(ha)

ŠUMSKO

OBRASLODRŽAVNO 18285PRIVATNOUKUPNO 18285

NEOBRASLODRŽAVNOPRIVATNOUKUPNO

SVEUKUPNO: 18285 18285

POLJOPRIVREDNO

ORANICEDRŽAVNO 600PRIVATNOUKUPNO 600

LIVADEDRŽAVNO 1 250PRIVATNOUKUPNO 1 250

PAŠNJACI

DRŽAVNO 700

PRIVATNOUKUPNO 700

VIŠEGODIŠNJI NASADIneograđeni

DRŽAVNOPRIVATNO 50UKUPNO

OSTALODRŽAVNOPRIVATNOUKUPNO

SVEUKUPNO: 2 600 2 600

VODE

UNUTAR LOVIŠTA

(ha)

TEKUĆICEPRIRODNE

RIJEKEPOTOCIUKUPNO

UMJETNE KANALI i dr.SVEUKUPNO:

STAJAČICE

PRIRODNE

JEZERAMOČVARE I BAREOSTALOUKUPNO

UMJETNE

AKUMULACIJERETENCIJEOSTALOUKUPNO

SVEUKUPNO: SVEUKUPNO LOVIŠTE (ha) 20885

POVRŠINEIZVANLOVIŠTAOPISANEGRANICOM (ha)

GRAĐ. ZEMLJIŠTA I POVRŠINE DO 300 m OD NASELJA 485JAVNE POVRŠINE (ceste i drugo) 15POSEBNO ZAŠTIĆENI OBJEKTI PRIRODEOGRAĐENI VIŠEGODIŠNJI NASADIPRIVREDNI RIBNJACIOSTALOUKUPNO: 500

8



Mjesta obilježbe granice

Granice lovišta se moraju obilježiti obavještajnim pločama na vidljivim mjestima uz javne prometnice,vodotoke i slične karakteristične točke na terenu.Ploče moraju biti nadrvenim ili drugim prirodnim podlogama dimenzija ne manjih od 40x60cm sa natpisom:

Zajedničko lovište broj 64 «RADATOVIĆ», te nazivom i logotipom ovlaštenika pravalova.Postavljanje na sljedećim mjestima:1.Početna točka u mjestu Kašt2.Sjecište granice lovišta i ceste Kordići-Magovci3.Kota 903 Djedovac4.Lom granice lovišta prema zapadu na drž.granici sa R Slovenijom (Sveta Gera)5.Sjecište granice lovišta i drž.granice sa R Slovenijom u mjestu Ostriž

2.1.1.3.Namjena lovišta

Namjena je lovišta prirodni uzgoj zdrave,otporne i normalno razvijene krupne divljači srednjedo visoke trofejne vrijednosti,zaštita divljači i životinjskih vrsta koje u njemu obitavaju ili kroznjega prolaze, te korištenje divljači u cilju postizanja gospodarskog učinka.

Osnovna je zadaća uzgojiti proizvodnu populaciju divljači uzimajući u obzir uvjete staništa,određeni stupanj intenzivnosti lovnog gospodarenja i snošljivosti šteta od divljači na šumskim i poljoprivrednim površinama,a koje uz gospodarsku funkciju imaju i funkciju zaštite i očuvanje biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači,te održanje biološke raznolikostigenofonda autohtonih vrsta.

2.2. Opis prirodnih značajki staništa

2.2.1.Orografske prilike

Lovište se nalazi u Karlovačkoj županiji u okolici grada Ozlja.Smješteno je uz državnu

granicu sa Republikom Slovenijom, koja je ujedno i granica lovišta na sjeverozapadu,zapadu inajvećim dijelom na jugu.Istočna granica se proteže od Svete Gere na sjeveru do lokalitetaMali Jarak na jugoistoku.

Nepravilnog je poligonalnog oblika izduženo u pravcu istok-zapad.Teren je uglavnom brdskog karaktera,ispresjecan sa mnoštvo dolina,potoka i strmih

bujičnih strana,sa različitim inklinacijama i ekspozicijama. Nadmorske visine zemljišta se kreću od 326 m na južnoj granici lovišta do 1178 m na

krajnjoj sjevernoj točki lovišta.Prema uvjetima u kojima obitava divljač,lovište se nalazi u panonskom području

(NN 61/94).

9



Sveukupne orografske prilike lovišta u pogledu lovnog gospodarenja mogu se ocijenitikao zadovoljavajuće.

2.2.2. Hidrografske prilike

U lovištu ima dosta manjih vodotoka i izvora razmještenih po cijelom terenu.Zbog rasporeda i količina oborina potoci i izvori su uglavnom tijekom cijele godine opskrbljenisa vodom.

Dio potoka i bujica je saniran,ali u razdobljima većih količina oborina dolazi do štetnih posljedica za tlo i divljač.

Sveukupne hidrografske prilike u lovištu u odnosu na lovno gospodarenje mogu seocijeniti kao dobre.

2.2.3. Klimatske prilike

Lovište se nalazi u području koje se svrstava u zonu umjerene srednjoevropskeklime.Po Köppenu se takav tip klime definira kao «umjereno topla kišna klima».

Srednja godišnja količina oborina je od 900 do 1000 milimetara.Oborine su priličnoravnomjerno raspoređene tijekom cijele godine,a preko 60% ukupne količine oborina padne uvegetacijskom periodu godine od travnja do listopada.

Svi meteorološki podaci navedeni u tabelama odnose se na razdoblje od 1987. do1997.g.

Srednja mjesečna i godišnja količina oborina prema podacima meteoroloških stanica Zagreb-Maksimir i Jastrebarsko je slijedeća:

Stanica/mjeseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Godišnje

Jastrebarsko/Oborine(mm)

60 62 68 59 77 110

75 83 87 86 87 48 900

Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka :


Jastrebarsko/Temp.°C -0,4

0,6 5,7 10,

5

15,

1

17,

8

20,

5

19,9 15,

6

10,

2

4,2 0,8 10,0

Srednja mjesečna i godišnja vrijednost relativne vlage u postocima :


Jastrebarsko/Vlaga(%)

88 84 82 77 75 74 73 77 81 83 86 88 82

10



Srednja mjesečni i godišnji broj ledenih dana :


Jastrebarsko/Srednji broj ledenih dana (0-10 °C)

6,

2

6,

3

0,

7

- - - - - - - 0,

3

0,7 14,2

Snježni pokrivač je obično debljine od 30 do 40 cm, a snijeg se zadržava na tlu oko 40dana.Prvi mraz može se očekivati između 17. listopada i 05. studenog,a zadnji između14.ožujka i 19.travnja,dakle opasnost od mrazeva je velika.

Topli dio godine,uvažavajući temperaturni prag od 6 °C za početak vegetacijskograzdoblja,traje 7 mjeseci, a hladni dio godine 5 mjeseci.

Srednji godišnji broj dana s jakim vjetrom (6 Beauforta i više) je 22,2 ,a vjetrovi se pojavljuju u razdoblju veljača-lipanj i najviše pušu iz sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Sveukupne klimatske prilike u lovištu u odnosu na lovno gospodarenje su dobre.

2.2.4. Edafski čimbenici

TEMELJNE ZNAČAJKE TALA

Prema teksturnoj građi tla spadaju u praškasto ilovasta do praškasto glinasto ilovasta,a prema mjerenoj efektivnoj dubini spadaju u osrednje duboka tla,umjereno topla i hladnatla.Hladna tla su pretežno livade i pašnjaci višeslojne,glinaste građe,gdje oborinske vodestagniraju te su pogodna za jelensku divljač.

Prema stručnoj podlozi za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina ulovištima R.H. po riješenju Ministarstva poljoprivrede i šumarstva klasa:UP/I-323-04-/94-01/9i Ur. broj:525-03-94-4 od 25.svibnja 1994.g. tla spadaju u grupu:umjereno podzolirana tla,jako podzolirana,brdske i planinske crnice i skeletoidna podzolirana tla i aluvijalna tla.Lovište br.64 prema PKH mj.1:50 000 zastupljeno je u 4 kartografske jedinice tala.

TIPOVI TALA

Osnovne fizikalne i kemijske značajke tala:

1.Koluvijalno karbonatno i nekarbonatna tla.

Koluvijalna tla su varijabilnih pedofizikalnih svojstava.Tla se nalaze u podnožju padina i vrlosu često u dolinicama oglejena,porozna su s osrednjim kapacitetom za vodu i malimkapacitetom za zrak.

2.Smeđa tla i rendzine na tvrdim vapnencima i dolomitima.Geomorfologija dolomitnih područja je veoma specifična.Između dugih relativno uskih istrmih grebena i padina,uvučene su duboke,uske doline ili duboke ljevkaste vrtače.Dolomitiovog gorja na pojedinim mjestima se eksploatiraju u građevne i ostale svrhe.Dobre sudreniranosti, ali vrlo male stjenovitosti.

11



3.Rendzine na dolomitima.Tlo je smeđe tipično i lesivirano na dolomitima-dominantno.Javlja se pretežno na brdsko-gorskom prostoru,a ponegdje i u nizini.Rendzine su plitko do srednje duboko tlo,dobre prirodne dreniranosti,s izrazito automorfnim načinom vlaženja,ilovasto do glinasteteksture,vrlo povoljne mrvičaste i stabilne strukture.Povoljni su vodno zračni odnosi s izrazito

dobrom vododržnošću.Dobro su opskrbljeni s humusom.

4.Lesivirano tipično i akrično na vapnencu i dolomitu.Tla zbog nepovoljnog reljefa,odnosno nagiba imaju slabiji bonitet tla.Lesivirana tla su vrlodiferencirana,srednje duboka do duboka tla.Propusnost za zrak je često s umjereno malom provodljivošću.Tlo je sklono zbijanju,a zbog sklonosti pokorici su nepovoljna za nicanjeosjetljivih kultura.Reakcija im je slabo do jako kisela.To su slabo do dosta humozna tla.

2.2.5.Biljne i druge zajednice

2.2.5.1.Šumske zajednice

Iz tabele iskaza površina vidljivo je da u lovištu šumske površine zauzimaju oko 85% površine lovišta.Prema klasifikaciji ovo je područje vegetacijska zona ilirskih šuma hrasta iobičnog graba Na nižim nadmorskim visinama strmi obronci obrasli su klimazonalnomzajednicom hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum/ Horvat ) iispresjecani su dubokim potočnim dolinama, a južno eksponirana termofilna staništa saobilježjima submediteranske klime obrasla su šumom hrasta medunca i crnog graba (Ostryo-

Quercetum pubescentis/ Horvat ). Glavni predstavnik više klimazonalne zajednice je brdska bukova šuma ( Fagetum illyricum montanum/Horvat ) koja raste sve do najvišeg vrha Sv. Gere.

Navedeni tipovi pripadaju samoniklim bjelogoričnim šumama , dok su crnogorične uzgojene pošumljavanjem u drugoj polovici prošlog stoljeća.Zbog velike razvedenosti reljefa irazličitosti biološkog sastava, granica između vegetacijskih zona je vrlo difuzna.

Šumske zajednice:

1. zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum/ Horvat )2. zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s bukvom (Querco-Carpinetum croaticum

var.Fagus sylvatica/ Horvat )3. brdska bukova šuma ( Fagetum illyricum montanum/Horvat)4. zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena (Querco-Castaneetum sativae/ Horvat)

5. zajednica hrasta medunca i crnog graba (Ostryo-Quercetum pubescentis/ Horvat )6.kulture bagrema i četinjača .

Opis šumskih zajednica

Zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum/ Horvat ) , tipičnesastojine razvijene su na blagim padinama i u potočnim dolinama.Zbog reljefnog položaja isvojstava, tlo je dobro opskrbljeno vodom,što omogućuje prisustvo mnogih biljnih vrsta.Usloju drveća prevladava kitnjak, s većim ili manjim učešćem bukve,a zastupljeni su još obični

12



grab,divlja trešnja,malolisna lipa,mliječ i dr..U sloju grmlja prisutni suklen,lijeska,drijen,pavitina,a u prizemnom sloju nalazimo trepavičasti šaš,velecvijetnicrijevac,lazarkinja,ljubičica,plućnjak i dr.

Zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s bukvom (Querco-Carpinetum croaticum var.Fagus

sylvatica/ Horvat ) dolazi na raznim ekspozicijama,a bogata je po broju vrsta.U sloju drveća prevladava kitnjak,bukva i grab,pojedinačno s javorom,trešnjom,lipom i dr.. Usloju grmlja su lijeska,drijen,kurika,likovac i dr., a prizemno nalazimo bekicu, livadnuurodicu,pjegasti kozlac i dr.

Brdska bukova šuma ( Fagetum illyricum montanum/Horvat) nadovezuje se na zonukitnjakovih i grabovih šuma,a proteže se do najviših vrhova,gdje ima zaštitni karakter. Osim bukve pojavljuju se još cer, mliječ i gorski javor, obični i crnigrab,jasen,brijest,jarebika,mukinja i dr. U sloju grmlja su širokolisnakurika,drijen,likovac,božikovina,bazga, a prizemno su prisutni bazofilni elementi.

Zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena (Querco-Castaneetum sativae/ Horvat) je izrazitoacidofilna te raste na južnim položajima,a kitnjak i kesten rastu u podjednakom omjeru.Slojgrmlja je vrlo oskudan,a prizemno nalazimo vrijes,poljska urodica,brdska graholika i dr.

Zajednica hrasta medunca i crnog graba (Ostryo-Quercetum pubescentis/ Horvat ) jesmještena na plitkim,,južnim,termofilnim tlima najčešće povrh rendzina.Ima veliko zaštitnoznačenje jer je vezana uz tople strme padine.Od drveća još nalazimo cer,crni jasen i mukinju,aod grmlja tu su drijen,hudika,kalina i žutika, a prizemno obični bljušt.

Kulture bagrema i četinjača.Prekomjernom sječom hrasta kitnjaka i bukve,bagrem se

intenzivno širi zauzimajući sve veće površine stvarajući bagremove šume koje su dosta prozračne i rijetke s gustim slojem grmlja, kao što su lijeska,svib,glog,likovac i dr., a prizemnonalazimo kupinu,šumaricu,šafran,visibabu i crni trn. Četinjače se nastavljaju na snažno izraženvegetacijski pojas gorskih bukovih šuma.To su manje površine jele, smreke i ariša, a u slojugrmlja rastu likovci,crvena bazga,,božikovina,kurika i dr.

Sve nabrojene šumske zajednice obiluju raznolikošću vrsta u svim etažama,a razlikuju se prema svom uzgojnom obliku i starosti,te se iskazuju kao vrlo povoljni činitelji kada govorimoo lovnom goospodarenju,jer bogat biljni pokrov osigurava divljači hranu,a šuma im pružazaklon.U zimskom kritičnom periodu manjak prirodne ishrane dodatno se nadoknađuje hranomkoja se stavlja u hranilišta.

2.2.5.2. Livadne i pašnjačke vegetacije

U lovištu su zastupljena tri tipa livada:nizinske smještene uz potoke-vlažne inajkvalitetnije, prijelazne-s jakim nagibima i planinske-iznad 500 m/nv, isto vlažne sa blagimnagibom terena,a sva tri tipa livada i pašnjaka pogoduju ishrani jelenske divljači, naročito zbognapuštanja tradicionalnog načina ispaše stoke,tako da divljač ima dodatni mir u lovištu.

13



2.2.5.3.Vegetacije polja

Od poljoprivrednih kultura prevladava krumpir,grah,zob,djetelina i manjim dijelomkukuruz,a višegodišnji nasadi su zastupljeni voćkama i to uglavnom jabuke,šljive i kruške.Uobradi poljoprivrednih površina- oranica upotrebljava se mehanizacija bez upotrebe plašila zadivljač,a gnojenje se vrši stajskim gnojem i djelomično umjetnim gnojivom.Pesticidi seupotrebljavaju u količinama propisanim naputkom o upotrebi i načinu korištenja, a najčešće u proizvodnji zobi i krumpira.

2.2.6. Infrastruktura

Naselja u lovištu ima dvadesetak,a razmještena su uglavnom u srednjem i južnomdijelu, dok su sjeverni i zapadni dio lovišta gotovo bez naselja.Naselja su djelomično povezanaasfaltiranim prometnicama,a dijelom makadamskim cestama.U lovištu nema većihinfrastrukturnih kompleksa, a raspored naselja i prometnica ima podnošljiv utjecaj na lovnogospodarenje svim vrstama divljači.

2.2.7. Antropogeni utjecajiManji dio lovišta zauzimaju poljoprivredne površine koje se uglavnom obrađuju

ekstenzivno.Ostali dio lovišta je pod šumskim površinama i do remećenja mira dolazi samo prilikom sječe i izvlačenja drvne mase,te u sezoni branja šumskih plodova.Oko naselja imanekontroliranog prisustva pasa i mačaka.S obzirom na mali broj stanovništva,a koje jeuglavnom starije životne dobi,ukupni antropogeni utjecaji imaju podnošljiv učinak na lovnogospodarenje svim vrstama divljači.

2.3. Vrste i broj divljači i životinjske vrste koje u lovištu obitavaju

Na temelju akta o ustanovljenju lovišta,a u skladu sa značajkama staništa, u lovištu se prvenstveno uzgaja ili se planira uzgajati one vrste divljači koje su prikazane u ovom poglavlju.Stanje broja i vrste divljači koje obitavaju u lovištu utvrđeno je prebrojavanjem po propisanoj metodologiji,te opažanjem,praćenjem i procjenom,te metodom uzoraka iidentificiranjem.Brojno stanje sezonskih i prolaznih vrsta utvrđivatiće se svake godine ponjihovom dolasku u lovište.Istim načinom utvrđena je i starosna i trofejna struktura krupnedivljači.

14



Temeljom Zakona o lovu i članka 6. i 7. Pravilnika o sadržaju,načinu izrade i postupkudonošenja odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove,programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači, divljač je razvrstana kako slijedi:

2.3.1. Glavne vrste divljači

2.3.1.1.Krupna divljač

Jelen obični (Cervus elaphus) 338 grlaSrna obična (Capreolus capreolus) 270 grlaSvinja divlja (Sus scrofa) 50 grla

2.3.1.2.Sitna divljač

Zec obični ( Lepus europaeus) 240 repova

2.3.2.Ostale vrste divljači

Divljač koja prirodno obitava na zemljištu,a ne ubraja se u glavne vrste,već u ostalevrste divljači u lovištu,prema načinu migracije razvrstava se u :stalne vrste, sezonske vrste

(selice stanarice i selice zimovalice),povremene vrste i prolazne vrste u ovom lovištu:

Stalne vrste

Jazavac (Meles meles) 30 krznaKuna bjelica (Martes foina) 60 krznaKuna zlatica (Martes martes) 20 krznaLisica (Vulpes vulpes) 35 krznaPuh (Glis glis) 100 krznaTvor (Mustela putorius) 12 krzna

Mačka divlja ( Felis silvestris) 4 krznaSvraka ( Pica pica) 60 kljunovaŠojka kreštalica (Garrulus glandarius) 40 kljunova

Sezonske vrste

Selice stanarice

Golub divlji (Columba livia)Golub grivnjaš(Columba palumbus)

15



Selice zimovalice

Šljuka šumska (Scolopax rusticola)

2.3.3.Druge životinjske vrste

Sisavci

Lasica velika (Mustela erminea)Vjeverica obična (Sciurus vulgaris)

Ptice

Ćuk (Otus scops)Grlica (Streptopelia turtur )Gavran (Corvus corax)Sova šumska (Strix aluco)Škanjac ( Buteo buteo)Vjetruša ( Falco tinnunculus)

Tijekom proljetnih i jesenskih seoba kroz lovište prolazi većina ptica močvarica kojegnijezde na sjeveru evropskog kontinenta.

Znatan je i broj ptica pjevica: kos,crvendać,sjenice,vrapčarke,slavuj,svračak,

palčić i dr.

16



2.4.Opis tehničke opremljenosti lovišta

2.4.1. Lovnogospodarski objekti

Lovnogospodarski objekti namijenjeni su uzgoju i zaštiti divljači:

objekt količinahranilište za jelensku divljač 42 komsolište za jelensku divljač 83 kom

skladište za hranu 2 kom

2.4.2.Lovnotehnički objekti

Lovnotehnički objekti namijenjeni su lovu i korištenju divljači:

objekt količinavisoke čeke zatvorene 50 komvisoke čeke otvorene 50 komosmatračnice 5 kom

17



3.0.Gospodarenje s divljači i lovištem

3.1.Dosadašnje gospodarenje

3.1.Rezultati na uzgoju,zaštiti,lovu i korištenju divljači

Analizirajući i uspoređujući podatke iz lovnogospodarske osnove donijete za razdobljeod 1995.g. do 2005. g. vidljivo je da je lovištem br. 64 gospodarilo Općinsko lovačko društvo«Lisica» Radatovići u skladu s njihovim odredbama.

Prema popisu LGO 2000. g. matični fond jelenske divljači je iznosio 338 grla,sagodišnjim odstrijelom od 56 grla (28M+28Ž),od toga je jedno grlo bilo u brončanoj medaljiPlanirani matični fond 2005. g. je trebao imati ukupno 376 grla,a iznosio je 338 grla , što je90% od planiranog kapaciteta.

Ostale vrste divljači

Ostale vrste lovne divljači odstreljivane su u primjerenom broju tako da se ne ugrožavanjihov biološki opstanak u lovištu.

Godišnja prihrana divljači u lovištu

Za potrebe prehrane divljači nabavljene su dodatne količine neophodne hrane prema

planu i stvarnim potrebama divljači.

3.1.2. Štete od divljači

U cilju prevencije, vlasnicima poljoprivrednih kultura su uz potrebnu edukacijudijeljeni repelenti.Sve prijavljene,verificirane i procjenjene štete na poljoprivrednim kulturamasu uredno novčano nadoknađene.

3.1.3. Radovi na uređenju staništa

Na temelju izvješća vidljivo je da su provedene sve planirane mjere uređenja.

3.1.4. Briga o životinjskim vrstama

U proteklom razdoblju u okviru uobičajenih aktivnosti je vođena briga i o ostalimživotinjskim vrstama.Poštivani su svi postojeći programi u pogledu zaštite i osiguranja uvjetaza normalnu reprodukciju i opstanak u lovištu.

18



3.2. Smjernice budućeg gospodarenja

Opće smjernice uzgoja krupne i sitne divljači

U narednom razdoblju je cilj gospodarenja lovištem broj 64 «Radatovići» u što kraćem

vremenskom periodu uzgojiti odgovarajući broj zdrave i kvalitetne visokotrofejne divljači uskladu s prirodnim mogućnostima staništa i propisima Lovnogospodarske osnove,a da pri tomeštete na poljoprivrednim kulturama budu podnošljive.Istovremeno je cilj lovnog gospodarenjaočuvanje i zaštita prirodnih resursa i održavanje biološke i ekološke ravnoteže staništa sosobitom pozornošću na divljač kao sastavni element ukupne biocenoze.

Posebna briga će biti na prihrani krupne divljači tijekom godine,sa svrhom sa se zadržeu lovištu i da se umanje štete na poljoprivrednim i šumskim kulturama.Vršiti će se redovitosanitarni,zatim uzgojni,a tek onda redovni odstrijel uz dužnu brigu očuvanja omjera spolova1:1. Prirodna populacija sitne divljači će se zaštititi do ekonomske opravdanosti.Izgraditi će sei održavati dovoljan broj lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata.

Način bonitiranja lovišta

Bonitiranjem lovišta utvrđuje se najveći mogući broj divljači koja se može uzgajati ulovištu, koji ne remeti prirodne odnose staništa i divljači.

Bonitiranje lovišta obavlja se u skladu s uputstvima za svaku vrstu divljači koja ulovištu od prirode obitava odnosno koja se prvenstveno uzgaja ili koja će se uzgajati.

Mogući broj divljači za koju ne postoje upustva za bonitiranje kao i životnjskih vrsta,utvrđuje se procjenom.

Bonitiranje lovišta izvršeno je temeljem Stručne podloge Ministarstva poljoprivrede išumarstva,Zagreb1994. godine.

U skladu s navedenim uputama i podlogama koristiti će se niže navedeni tabelarni prikaz ekoloških čimbenika i boniteta za krupnu divljač:

Vrsta osnovnog faktora Vrijednost osnovnog faktora1. hrana i voda 8-252.vegetacija 7-203. kvaliteta tla 8-154. mir u lovištu 6-155. opća prikladnost lovišta 11-25

UKUPNO: 40-100

Pregled boniteta BodoviI bonitet (vrlo dobar) >75II bonitet (dobar) 61-75III bonitet (srednje dobar) 51-60IV bonitet (slab) 40-50

Opće smjernice zaštite divljači19



Divljač će se u lovištu štititi redovitom prihranom te osiguranjem mira,a napose poboljšanjem staništa.Prilikom rada na polju treba tražiti primjenu zaštitnih naprava na poljoprivrednim strojevima.Uspostaviti će se stalna lovočuvarska služba od najmanje jednog

lovočuvara.Dlakavi i pernati predatori će se održavati na propisanoj i optimalnoj brojnosti,kako bivršili svoju sanitarnu funkciju.U lovu će se koristiti samo radno ispitani psi.

Primjena vaterinarskih, sanitarnih, preventivnih i dijagnostičkih mjera je svrha zaštitezdravlja divljači pa tako ujedino i zaštite zdravlja ljudi. Osim navedenog bitne su djelatnosti uinspekcijskom nadzoru, primjena profilaktičkih mjera, te kontrola obrade, prerade i prometa divljačii njenih dijelova.

U očuvanju staništa i poboljšanju uvjeta za uzgoj divljači važno je redovito poduzimanjeslijedećih mjera:- čuvanje lovišta;- suzbijanje nezakonitog lova;- održavanje broja predatora u optimalnom broju;

- smanjivanje broja divljači odnosno predatora koji čine štetu na podnosiv broj;- uklanjanje pasa i mačaka skitnica;- provedbu preventivnih, kurativnih, laboratorijsko-dijagnostičkih i drugih higijensko-

zdravstvenih mjera u lovištu radi zdravstvene zaštite divljači i drugih životinjskih vrsta;- spašavanje divljači od elementarnih nepogoda (snijeg, led, poplava, požar i dr.);- osiguranje mira u lovištu;- poduzimanje preventivnih mjera prilikom obavljanja poljoprivrednih i drugih radova ili

uporabe kemijskih i drugih sredstava;- uređenje i održavanje izvora, zdenaca i pojila te uređenje i osiguranje prirodnih prostora

gdje se zadržava voda;

- osiguranje uvjeta za opstanak i razmnožavanje ugroženih životinjskih vrsta;- provođenje mjera propisanih međunarodnim ugovorima o zaštiti migratornih vrsta.

• kod uređenja lovišta voditi računa da je divljači osigurana raznovrsna hrana sa svim potrebnim bjelančevinama,ugljikohidratima,mastima,vitaminima i mineralima• pri osmatranju divljači pažljivo procijeniti starosnu strukturu,trofejnu vrijednost,fizičku i rasplodnukondiciju•vršiti stalnu kontrolu zdravstvenog stanja divljači•kod bolesnih jedinki izvršiti pregled (ako je moguće) i provesti terapiju•sve lešine potrebno je odmah ukloniti zakapanjem ili slanjem u kafileriju•ukoliko se radi o svježoj lešini potrebno ju je poslati na laboratorijske pretrage radi saznanja uzrokauginuća•uz zakapanje lešine sprovesti i mjere dezinfekcije alata i okoliša

Ukoliko je potrebno utvrditi uzrok uginuća krupne divljači tada se na pretragu šalju pojediniorgani i to:pluća sa srcem i jetra u dvostrukoj plastičnoj vrećici,želudac i crijeva u zasebnojdvostrukoj vrećici,slezena i maternica isto u zasebnoj vrećici.Ako je pronađen kožni parazit treba gastaviti u staklenu bočicu sa 70%-tnim alkoholom.Lešine sitne divljači treba slati cijele upakirane u dvostruku plastičnu vrećicu.

20



3.2.1. Jelen obični

3.2.1.1 Cilj gospodarenjaLGO-2

SMJERNICE BUDUĆEG GOSPODARENJA

VRSTA DIVLJAČI JELEN OBIČNI

NAMJENA LOVIŠTA UZGOJ JELENSKE DIVLJAČI

CILJ LOVNOG GOSPODARENJAUZGOJ ZDRAVE DIVLJAČI SREDNJEDO VISOKE TROFEJNE VRIJEDNOSTI

METODA (NAČIN) UZGOJA PRIRODNI NAČIN UZGOJA

OMJER SPOLOVA (M:Ž) 1:1

GOSPODARSKA STAROST(samo za krupnu divljač) 12 GODINA

DOBNA STRUKTURA(samo za krupnu divljač)

PomlatkaMladihSrednjihZrelih

40%30%20%10%

M

PomlatkaMladihSrednjihZrelih

40%30%20%10%

Ž

BONITET LOVIŠTA II (drugi)

LOVNOPRODUKTIVNA POVRŠINA 12500 ha

BROJ DIVLJAČI NA 100 ha LPP 3 GRLA

KOEFICIJENT PRIRASTA(na koji fond se odnosi)

0,5 - NA BROJ KOŠUTA STARIJIH ODDVIJE GODINE

GOSPODARSKI KAPACITET LOVIŠTA(normalno brojno stanje)

376 grla

LOVNOGOSPODARSKI KAPACITETLOVIŠTA

376 MF+56 P=432 GRLA

21



Gospodarenje treba biti usmjereno prvenstveno na očuvanje postojeće populacije i podizanje brojnosti do matičnog fonda te uspostave normalne starosne i spolne strukture.Cilj jenormalno brojno stanje,dobna trofejna struktura i zdrava populacija. Brojnost mora biti takvada se očuva biološka i ekološka ravnoteža prirodnog staništa.Populacija je otporna na bolesti i

negativne klimatske utjecaje.Jeleni su skloniji migraciji nego košute i telad,te je potrebno ucilju zadržavanja cijele populacije u lovištu osigurati mir prehranom divljači tijekom cijelegodine, koja divljači osigurava dovoljne količine hrane i vode izlaganjem u objektima, teuređenjem zemljišta za proizvodnju hrane i zadržavanje vode.

Ova divljač će se uzgajati u omjeru spolova 1:1 .Gospodarska starost za jelenskudivljač je 12 godina,pa se na osnovu toga utvrđuje i dobna struktura:•mladunčad-divljač stara od 01. travnja do 31. ožujka sljedeće godine• pomladak-jeleni u starosti između 1. i 2. godine•mlada grla-jeleni stari od 3-5 godina•srednjedobna grla-divljač stara od 6-8 godina•zrela grla-devet i više godina starosti

•ženska grla:mladunčad,pomladak i rasplodne košute-grla starija od dvije godine

Od ukupne populacije nastojati će se postići slijedeće učešće u starosnim razredima:

POMLADAK MLADI SREDNJI ZRELIoko 40% oko 30% oko 20% oko 10%

muški ženski muški ženski muški ženski muški ženski75 75 56 56 38 38 19 19

3.2.1.2. Bonitiranje lovišta za jelensku divljač

Na temelju prethodnih poglavlja i raspoložive dokumentacije,te detaljnog obilaskaterena obavljeno je bonitiranje lovišta za jelensku divljač kako je prikazano u tablici:

Osnovni čimbenici lovišta Ocjena čimbenika Bodovi1.hrana i voda zadovoljava 152.vegetacija zadovoljava 123.kvaliteta tla zadovoljava 104.mir u lovištu dobar 155.opća prikladnost lovišta vrlo dobra 18

UKUPNO: 70

Lovište broj 64 «Radatovići» s ukupnom ocjenom osnovnih čimbenika od 70 bodovauvrštava se u II (drugi) bonitetni razred.

22



Hrana i voda

Hrane i vode u lovištu ima dovoljno tijekom cijele godine.Lovište obiluje zapuštenimobradivim zemljištem obraslim kupinom i korovom,livadama,te šumskim sastojinama potpunog i nepotpunog sklopa sa dobro razvijenim slojem grmlja i dovoljnim učešćem

drvenastih biljki,što osigurava dosta hrane u ispaši i brstu tijekom cijele godine

Vegetacija

Vegetaciju u lovištu sačinjavaju površine pod šumama hrasta kitnjaka,bukve i graba,tedjelomično johe uz vodotoke.Raspored dobnih razreda je povoljan i osigurava zaklon divljačitijekom cijele godine.Grmlja lijeske i gloga,kao i travne smjese na livadama ,prosjekama i uzvodotoke ima dovoljno.

Kvaliteta tla

Tla u lovištu spadaju u lesivirana,mineralno-karbonatna,umjereno podzolirana do podzolirana i mineralno močvarna,tako da ima dovoljno oborinskih voda koje se dužezadržavaju na tlu.

Mir u lovištu

Naselja su mala i smještena uz rubne dijelove lovišta,stanovništvo se poljoprivredom bavi ekstenzivno uz malo korištenje poljoprivrednom mehanizacijom.Prometnice nisu previšefrekventne i ne ometanju migraciju divlači.Sječa šume i iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda ne remeti mir u lovištu.

Opća prikladnost lovištaOpća prikladnost se odnosi na međusobni odnos duljine granica polja i ukupne duljine

granice lovišta,površine livada,klimu i konfiguraciju terena te je ocjenjena kao vrlo povoljna.

23



Lovnoproduktivne površine

Lovnoproduktivne površine (LPP) nekog lovišta su dijelovi lovišta na kojima divljačima prirodne uvjete za opstanak i razmnožavanje,a na kojima ju lovnim gospodarenjem

uzgajamo,zaštićujemo i koristimo.

KULTURA POVRŠINA (ha)Ukupnoha

1. i zadnjidobnirazred

Zaobračun

% LPP (ha)

Šume Državno 18285 1543 16742 70 11720Privatno

Livade i pašnjaci 1950 1950 30 585Oranice Državno 100 100 30 30

privatno 550 550 30 165UKUPNO: 12500

Od ukupne površine šume odbijene su površine prvog i zadnjeg dobnog razreda i onene ulaze u obračun.

Gospodarski kapacitet lovišta

Bonitiranjem je utvrđeno da je lovište II (drugi) bonitetni razred za jelenskudivljač,moguć je i obavezan uzgoj u broju od tri grla na 100 ha LPP,odnosno 376 grla umatičnom fondu na utvrđenu lovnoproduktivnu površinu od 12500 ha.Prirast će seobračunavati sa 0,5 grla po košutama starijim od dvije godine,što iznosi 56 grla.Iz toga proizlazi da je izračunati lovnogospodarski kapacitet lovišta 432 grla.

LPP ha Bonitetni razred Broj grla na100 ha

Bonitetnimatični fond

Omjer spolova

12500 II 3 376 1:1

24



3.2.1.3.Brojnost divljači i razvoj fonda divljači VRSTA KRUPNE DIVLJAČI:JELEN OBIČNI LGO-3LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2005.-31.ožujka 2006.

RAZVOJ FONDA KRUPNE DIVLJAČI

FONDOVI DOBNA STRUKTURAMLADUNČAD(grla)

POMLADAK (grla)

MLADI(grla)

SREDNJI(grla)

ZRELI(grla)

UKUPNO(grla)

SVEUKU

NO(grlaM Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

MATIČNIFOND(Stvarno stanje)

PLANIRANI68 68 51 51 34 34 16 16 169 169 338

OSTVARENI

OSNOVNI(rasplodni)FOND

PLANIRANI 51 51 34 34 16 16 101 101 202

OSTVARENI

PRIRAST

PLANIRANI 25 25 25 25 50

OSTVARENI

ISPUŠTANJEDIVLJAČI

PLANIRANI

OSTVARENI

FONDPREDLOV

PLANIRANI 25 25 68 68 51 51 34 34 16 16 194 194 388

OSTVARENI

LOV

P L A N I R A

N I

PRIRODNOUZG. DIV.

1 1 15 15 3 3 4 4 1 1 24 24 48

ISPUŠTENADIVL.

LOV

OTPAD

O B A V L J E N I

ODSTREL

HVATANJE

OTPAD

UKUPNO

O D S T U - P A N J A +-%

OBRAZLOŽENJE

FOND NAKONLOVA(Fond

prijelaza)

PLANIRANI 24 24 53 53 48 48 30 30 15 15 170 170 340

OSTVARENI

PRIJELAZ

PLANIRANI 24 24 85 85 36 36 25 25 170 170 340

OSTVARENI

25



LGO-5

PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČILOVNAGODINA(razdoblje)

PRIHRANA (kg) PREHRANA (ha) NAPOME

NAVRSTAHRANE(kg)

PLANIRANO

OSTVAR ENO

ODSTUPANJA

VRSTA NASADA(ha)

PLANIRANO

OSTVARENO

ODSTUPANJA

+-%

OBRAZLOZENE

+- OBRAZLOŽENJE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1201.travnja2005.

do31.ožujka2006.

Zrnata 40 800 kukuruz

Sočna 122 400 zobKabasta 40 800 Topinambur

Sol 680 UređivanjePašnjačkih

površina

12

LGO-6

MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA

LOVNAGODINA(razdoblje)

LOVNOGOSPODARSKI ILOVNOTEHNIČKI OBJEKTI

VRSTAOBJEK TA

JED.MJERE

IZGRADNJA ODRŽAVANJE NAPOME NAPLANI

RANOOSTVAR ENO

ODSTUPANJA PLANIRANO

OSTVAR ENO

ODSTUPANJA

+-%

OBRAZLOŽENJE

+-%

OBRAZLOŽENJE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1201. travnja

2005.

do

31.ožujka

2006.

Hranilište Kom. 10 10

Silažni stol Kom. 1 2

Solište Kom 15 20

Skladišteza hranu

Kom 1

Kukuruzara Kom 1

VisokaČeka

Kom 10 10

Ograde m

Visokizasjed

Kom 10

Lovačkestaze

km 1

26



VRSTA KRUPNE DIVLJAČI:JELEN OBIČNI LGO-3LOVNA GODINA(razdoblje):01.travnja 2006.-31.ožujka 2007.



POMLADAK (grla)

MLADI(grla)

SREDNJI(grla)

ZRELI(grla)

UKUPNO(grla)

SVEUKU


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15


PLANIRANI24 24 85 85 36 36 25 25 170 170 340

OSTVARENI


PLANIRANI 85 85 36 36 25 25 146 146 292

OSTVARENI

PRIRAST

PLANIRANI 36 36 36 36 72

OSTVARENI


PLANIRANI

OSTVARENI

FONDPREDLOV

PLANIRANI 36 36 24 24 85 85 36 36 25 25 206 206 412

OSTVARENI

LOV

P L A N

I R A N I

PRIRODNOUZG. DIV.

1 1 6 6 12 12 6 6 5 5 30 30 60

ISPUŠTENADIVL.

LOV

OTPAD

O B A V L J E N I

ODSTREL

HVATANJE

OTPAD

UKUPNO


OBRAZLOŽENJE

FOND NAKONLOVA(Fond

prijelaza)

PLANIRANI 35 35 18 18 73 73 30 30 20 20 176 176 352

OSTVARENI

PRIJELAZ

PLANIRANI 35 35 66 66 45 45 30 30 176 176 352

OSTVARENI

27



LGO-5



NAVRSTAHRANE(kg)

PLANIRANO

OSTVAR ENO

ODSTUPANJA

VRSTA NASADA(ha)

PLANIRANO

OSTVARENO

ODSTUPANJA

+-%

OBRAZLOZENE

+- OBRAZLOŽENJE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1201.travnja2006.do31.ožujka2007.


Sočna 126 720 zob

Kabasta 42 240 Topinambur


površina

12

LGO-6




VRSTA

OBJEK TA

JED.

MJERE

IZGRADNJA ODRŽAVANJE NAPOME

NAPLANIRANO OSTVAR ENO ODSTUPANJA PLANIRANO OSTVAR ENO ODSTUPANJA+-%

OBRAZLOŽENJE

+-%

OBRAZLOŽENJE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1201. travnja

2006.

do

31.ožujka

2007.


Silažni stol Kom. 1 3

Solište Kom 15 35

Skladišteza hranu

Kom 1 1

Kukuruzara Kom 1

VisokaČeka

Kom 10 20

Ograde m

Visokizasjed

Kom 10 20

Lovačkestaze

km 1 1

28






POMLADAK (grla)

MLADI(grla)

SREDNJI(grla)

ZRELI(grla)

UKUPNO(grla)

SVEUKU


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15


PLANIRANI35 35 66 66 45 45 30 30 176 176 352

OSTVARENI


PLANIRANI 66 66 45 45 30 30 141 141 282

OSTVARENI

PRIRAST

PLANIRANI 35 35 35 35 70

OSTVARENI


PLANIRANI

OSTVARENI

FONDPREDLOV

PLANIRANI 35 35 35 35 66 66 45 45 30 30 211 211 422

OSTVARENI

LOV

P L A N I R A

N I

PRIRODNOUZG. DIV.

2 2 2 2 12 12 12 12 2 2 30 30 60

ISPUŠTENADIVL.

LOV

OTPAD

O B A V L J E N I

ODSTREL

HVATANJE

OTPAD

UKUPNO


OBRAZLOŽENJE

FOND NAKONLOVA(Fond

prijelaza)

PLANIRANI 33 33 33 33 54 54 33 33 28 28 181 181 362

OSTVARENI

PRIJELAZ

PLANIRANI 33 33 69 69 40 40 39 39 181 181 362

OSTVARENI

29



LGO-5



NAVRSTAHRANE(kg)

PLANIRANO

OSTVAR ENO

ODSTUPANJA

VRSTA NASADA(ha)

PLANIRANO

OSTVARENO

ODSTUPANJA

+-%

OBRAZLOZENE

+- OBRAZLOŽENJE



Sočna 130 320 zob



površina

14

LGO-6




VRSTA

OBJEK TA

JED.

MJERE



OBRAZLOŽENJE

+-%

OBRAZLOŽENJE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1201. travnja

2007.

do

31.ožujka

2008.


Silažni stol Kom. 4

Solište Kom 15 50

Skladišteza hranu

Kom 2

Kukuruzara Kom 1

VisokaČeka

Kom 10 30

Ograde m

Visokizasjed

Kom 10 30

Lovačkestaze

km 1 2

30






POMLADAK (grla)

MLADI(grla)

SREDNJI(grla)

ZRELI(grla)

UKUPNO(grla)

SVEUKU


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15


PLANIRANI33 33 69 69 40 40 39 39 181 181 362

OSTVARENI


PLANIRANI 69 69 40 40 39 39 148 148 296

OSTVARENI

PRIRAST

PLANIRANI 37 37 37 37 74

OSTVARENI


PLANIRANI

OSTVARENI

FONDPREDLOV

PLANIRANI 37 37 33 33 69 69 40 40 39 39 218 218 436

OSTVARENI

LOV

P L A N

I R A N I

PRIRODNOUZG. DIV.

1 1 3 3 9 9 10 10 7 7 30 30 60

ISPUŠTENADIVL.

LOV

OTPAD

O B A V L J E N I

ODSTREL

HVATANJE

OTPAD

UKUPNO


OBRAZLOŽENJE

FOND NAKONLOVA(Fond

prijelaza)

PLANIRANI 36 36 30 30 60 60 30 30 32 32 188 188 376

OSTVARENI

PRIJELAZ

PLANIRANI 36 36 70 70 40 40 42 42 188 188 376

OSTVARENI

31



LGO-5



NAVRSTAHRANE(kg)

PLANIRANO

OSTVAR ENO

ODSTUPANJA

VRSTA NASADA(ha)

PLANIRANO

OSTVARENO

ODSTUPANJA

+-%

OBRAZLOZENE

+- OBRAZLOŽENJE



Sočna 135 360 zob


Sol 752 UređivanjePašnjačkih površina

18

LGO-6


LOVNA

GODINA(razdoblje)


VRSTAOBJEK TA

JED.MJERE


RANOOSTVAR ENO


OSTVAR ENO

ODSTUPANJA

+-%

OBRAZLOŽENJE

+-%

OBRAZLOŽENJE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1201. travnja

2008.

do

31.ožujka

2009.



Solište Kom 10 65

Skladišteza hranu

Kom 2

Kukuruzara Kom 1

VisokaČeka

Kom 10 40

Ograde mVisokizasjed

Kom 10 40

Lovačkestaze

km 1 3

32






POMLADAK (grla)

MLADI(grla)

SREDNJI(grla)

ZRELI(grla)

UKUPNO(grla)

SVEUKU


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15


PLANIRANI36 36 70 70 40 40 42 42 188 188 376

OSTVARENI


PLANIRANI 70 70 40 40 42 42 152 152 304

OSTVARENI

PRIRAST

PLANIRANI 38 38 38 38 76

OSTVARENI


PLANIRANI

OSTVARENI

FONDPREDLOV

PLANIRANI 38 38 36 36 70 70 40 40 42 42 226 226 452

OSTVARENI

LOV

P L A N

I R A N I

PRIRODNOUZG. DIV.

2 2 6 6 10 10 10 10 10 10 38 38 76

ISPUŠTENADIVL.

LOV

OTPAD

O B A V L J E N I

ODSTREL

HVATANJE

OTPAD

UKUPNO


OBRAZLOŽENJE

FOND NAKONLOVA(Fond

prijelaza)

PLANIRANI 36 36 30 30 60 60 30 30 32 32 188 188 376

OSTVARENI

PRIJELAZ

PLANIRANI 36 36 70 70 40 40 42 42 188 188 376

OSTVARENI

33



LGO-5



NAVRSTAHRANE(kg)

PLANIRANO

OSTVAR ENO

ODSTUPANJA

VRSTA NASADA(ha)

PLANIRANO

OSTVARENO

ODSTUPANJA

+-%

OBRAZLOZENE

+- OBRAZLOŽENJE



Sočna 135 360 zob



površina

18

LGO-6




VRSTA

OBJEK TA

JED.

MJERE



OBRAZLOŽENJE

+-%

OBRAZLOŽENJE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1201. travnja

2009.

do

31.ožujka

2010.

Hranilište Kom. 42


Solište Kom 8 75

Skladišteza hranu

Kom 2

Kukuruzara Kom 1

VisokaČeka

Kom 50

Ograde m

Visokizasjed

Kom 50

Lovačkestaze

km 1 4

34






POMLADAK (grla)

MLADI(grla)

SREDNJI(grla)

ZRELI(grla)

UKUPNO(grla)

SVEUKU


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15


PLANIRANI36 36 70 70 40 40 42 42 188 188 376

OSTVARENI


PLANIRANI 70 70 40 40 42 42 152 152 304

OSTVARENI

PRIRAST

PLANIRANI 38 38 38 38 76

OSTVARENI


PLANIRANI

OSTVARENI

FONDPREDLOV

PLANIRANI 38 38 36 36 70 70 40 40 42 42 226 226 452

OSTVARENI

LOV

P L A N

I R A N I

2 2 6 6 10 10 10 10 10 10 38 38 76

O B A V L J E N I

O D S T U - P A N J A

FOND NAKONLOVA(Fond

prijelaza)

PLANIRANI 36 36 30 30 60 60 30 30 32 32 188 188 376

OSTVARENI

PRIJELAZ

PLANIRANI 36 36 70 70 40 40 42 42 188 188 376

OSTVARENI

35



LGO-5



NAVRSTAHRANE(kg)

PLANIRANO

OSTVAR ENO

ODSTUPANJA

VRSTA NASADA(ha)

PLANIRANO

OSTVARENO

ODSTUPANJA

+-%

OBRAZLOZENE

+- OBRAZLOŽENJE



Sočna 135 360 zob


Sol 752 UređivanjePašnjačkih površina

18

LGO-6


LOVNA

GODINA(razdoblje)


VRSTAOBJEK TA

JED.MJERE


RANOOSTVAR ENO


OSTVAR ENO

ODSTUPANJA

+-%

OBRAZLOŽENJE

+-%

OBRAZLOŽENJE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1201. travnja

2010.

do

31.ožujka

2011.

Hranilište Kom. 42


Solište Kom 83

Skladišteza hranu

Kom 2

Kukuruzara Kom 1

VisokaČeka

Kom 50

Ograde mVisokizasjed

Kom 50

Lovačkestaze

km 1 5

36






POMLADAK (grla)

MLADI(grla)

SREDNJI(grla)

ZRELI(grla)

UKUPNO(grla)

SVEUKU


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15


PLANIRANI36 36 70 70 40 40 42 42 188 188 376

OSTVARENI


PLANIRANI 70 70 40 40 42 42 152 152 304

OSTVARENI

PRIRAST

PLANIRANI 38 38 38 38 76

OSTVARENI


PLANIRANI

OSTVARENI

FONDPREDLOV

PLANIRANI 38 38 36 36 70 70 40 40 42 42 226 226 452

OSTVARENI

LOV

P L A N

I R A N I

2 2 6 6 10 10 10 10 10 10 38 38 76

O B A V L J E N I


FOND NAKONLOVA(Fond

prijelaza)

PLANIRANI 36 36 30 30 60 60 30 30 32 32 188 188 376

OSTVARENI

PRIJELAZ

PLANIRANI 36 36 70 70 40 40 42 42 188 188 376

OSTVARENI

37



LGO-5



NAVRSTAHRANE(kg)

PLANIRANO

OSTVAR ENO

ODSTUPANJA

VRSTA NASADA(ha)

PLANIRANO

OSTVARENO

ODSTUPANJA

+-%

OBRAZLOZENE

+- OBRAZLOŽENJE



Sočna 135 360 zob



površina

18

LGO-6




VRSTAOBJEK TA

JED.MJERE


RANOOSTVAR ENO


OSTVAR ENO

ODSTUPANJA

+-

%

OBRAZLOŽ

ENJE

+-

%

OBRAZLOŽENJE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1201. travnja

2011.

do

31.ožujka

2012.

Hranilište Kom. 42


Solište Kom 83

Skladišteza hranu

Kom 2

Kukuruzara Kom 1

VisokaČeka

Kom 50

Ograde m

Visokizasjed

Kom 50

Lovačke

staze

km 1 6

38






POMLADAK (grla)

MLADI(grla)

SREDNJI(grla)

ZRELI(grla)

UKUPNO(grla)

SVEUKU


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15


PLANIRANI36 36 70 70 40 40 42 42 188 188 376

OSTVARENI


PLANIRANI 70 70 40 40 42 42 152 152 304

OSTVARENI

PRIRAST

PLANIRANI 38 38 38 38 76

OSTVARENI


PLANIRANI

OSTVARENI

FONDPREDLOV

PLANIRANI 38 38 36 36 70 70 40 40 42 42 226 226 452

OSTVARENI

LOV

P L A N

I R A N I

2 2 6 6 10 10 10 10 10 10 38 38 76

O B A V L J E N I


FOND NAKONLOVA(Fond

prijelaza)

PLANIRANI 36 36 30 30 60 60 30 30 32 32 188 188 376

OSTVARENI

PRIJELAZ

PLANIRANI 36 36 70 70 40 40 42 42 188 188 376

OSTVARENI

39



LGO-5

PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI



NAVRSTAHRANE(kg)

PLANIRANO

OSTVAR ENO

ODSTUPANJA

VRSTA NASADA(ha)

PLANIRANO

OSTVARENO

ODSTUPANJA

+-%

OBRAZLOZENE

+- OBRAZLOŽENJE



Sočna 135 360 zob



površina

18

LGO-6




VRSTAOBJEK TA

JED.MJERE


RANOOSTVAR ENO


OSTVAR ENO

ODSTUPANJA

+-%

OBRA

ZLOŽENJE +-%

OBRAZ

LOŽENJE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1201. travnja

2012.

do

31.ožujka

2013.

Hranilište Kom. 42


Solište Kom 83

Skladišteza hranu

Kom 2

Kukuruzara Kom 1

VisokaČeka

Kom 50

Ograde m

Visoki

zasjed

Kom 50

Lovačkestaze

km 7

40






POMLADAK (grla)

MLADI(grla)

SREDNJI(grla)

ZRELI(grla)

UKUPNO(grla)

SVEUKU


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15


PLANIRANI36 36 70 70 40 40 42 42 188 188 376

OSTVARENI


PLANIRANI 70 70 40 40 42 42 152 152 304

OSTVARENI

PRIRAST

PLANIRANI 38 38 38 38 76

OSTVARENI


PLANIRANI

OSTVARENI

FONDPREDLOV

PLANIRANI 38 38 36 36 70 70 40 40 42 42 226 226 452

OSTVARENI

LOV

P L A N

I R A N I

2 2 6 6 10 10 10 10 10 10 38 38 76

O B A V L J E N I


FOND NAKONLOVA(Fond

prijelaza)

PLANIRANI 36 36 30 30 60 60 30 30 32 32 188 188 376

OSTVARENI

PRIJELAZ

PLANIRANI 36 36 70 70 40 40 42 42 188 188 376

OSTVARENI

41



LGO-5



NAVRSTAHRANE(kg)

PLANIRANO

OSTVAR ENO

ODSTUPANJA

VRSTA NASADA(ha)

PLANIRANO

OSTVARENO

ODSTUPANJA

+-%

OBRAZLOZENE

+- OBRAZLOŽENJE



Sočna 135 360 zob



površina

18

LGO-6




VRSTA

OBJEK TA

JED.

MJERE



OBRAZLOŽENJE

+-%

OBRAZLOŽENJE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1201. travnja

2013.

do

31.ožujka

2014.

Hranilište Kom. 42


Solište Kom 83

Skladišteza hranu

Kom 2

Kukuruzara Kom 1

VisokaČeka

Kom 50

Ograde m

Visokizasjed

Kom 50

Lovačkestaze

km 7

42






POMLADAK (grla)

MLADI(grla)

SREDNJI(grla)

ZRELI(grla)

UKUPNO(grla)

SVEUKU


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15


PLANIRANI36 36 70 70 40 40 42 42 188 188 376

OSTVARENI


PLANIRANI 70 70 40 40 42 42 152 152 304

OSTVARENI

PRIRAST

PLANIRANI 38 38 38 38 76

OSTVARENI


PLANIRANI

OSTVARENI

FONDPREDLOV

PLANIRANI 38 38 36 36 70 70 40 40 42 42 226 226 452

OSTVARENI

LOV

P L A N

I R A N I

2 2 6 6 10 10 10 10 10 10 38 38 76

O B A V L J E N I


FOND NAKONLOVA(Fond

prijelaza)

PLANIRANI 36 36 30 30 60 60 30 30 32 32 188 188 376

OSTVARENI

PRIJELAZ

PLANIRANI 36 36 70 70 40 40 42 42 188 188 376

OSTVARENI

43



LGO-5



NAVRSTAHRANE(kg)

PLANIRANO

OSTVAR ENO

ODSTUPANJA

VRSTA NASADA(ha)

PLANIRANO

OSTVARENO

ODSTUPANJA

+-%

OBRAZLOZENE

+- OBRAZLOŽENJE



Sočna 135 360 zob



površina

18

LGO-6




VRSTA

OBJEK TA

JED.

MJERE



OBRAZLOŽENJE

+-%

OBRAZLOŽENJE

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1201. travnja

2014.

do

31.ožujka

2015.

Hranilište Kom. 42


Solište Kom 83

Skladišteza hranu

Kom 2

Kukuruzara Kom 1

VisokaČeka

Kom 50

Ograde m

Visokizasjed

Kom 50

Lovačkestaze

km 7

44



3.2.1.4. Prihrana i prehrana jelenske divljači

Prihrana je dodatna zimska ishrana koja se daje jelenskoj divljači u otežanimvremenskim uvjetima u cilju lakšeg preživljavanja i normalnog funkcioniranja divljači,a

morala bi započeti oko 15. studenog,kojom prilikom se treba pridržavati sljedećih uvjeta:

•hrana za jelensku divljač ne smije se izlagati na zemlju•hranu treba izlagati u istim vremenskim razmacima,pri čemu treba paziti da objekti za prihranu ne budu prazni više od tri dana•siliranu i ostalu kabastu hranu koja se lako kvari ili je sklona smrzavanju treba davati samo udnevnim količinama•kukuruz u zrnu i klipu izlagati samo u krajnjoj nuždi•kabasta hrana mora biti zbog probavnog trakta jelenske divljači-preživači, svakodnevnodostupna•omjer sočne i zrnate hrane mora biti najmanje isti,a bilo bi optimalno 2:1 u korist sočne hrane.

Od kabaste hrane treba izlagati suho sijeno,kvalitetnu djetelinu i silažu cijele stabljikekukuruza,kojoj se može dodati 10% pivskog tropa jer je bogat mineralima.Treba izbjegavatisijeno sa kiselih i poplavnih livada,jer ga divljač nerado konzumira.

Potrebno je pažljivo odabrati mjesto za postavljanje lovnogospodarskih objekata,kojom prilikom treba uzeti u obzir:•da lovnogospodarski objekti nisu blizu glavnih prometnica,mrazišta,nepregledna ili mjestaizložena udarima vjetrova•treba odabrati takva mjesta gdje se divljač u doba prihrane najradije zadržava•mora biti omogućen pristup lovnogospodarskim objektima i u najtežim zimskim uvjetimazbog dostave hrane• lovnogospodarski objekti se ne smiju postaviti u blizinu I dobnog razreda šume ili šume ufazi obnove.

Broj dana prihrane Vrsta hrane Normativ120 Kabasta hrana 1 kg/dan/grlo120 Sočna hrana 1 kg/dan/grlo120 Zrnata hrana 1 kg/dan/grlo

U lovištu treba napraviti solišta,vodeći računa da jelenska divljač ne dolazi izravno dosoli,već samo neizravno-lizanjem drveta.Normativ,odnosno godišnje potrebe divljači za soli su2 kg po grlu.

45



Lov jelenske divljači

Jelensku divljač loviti će se dočekom sa zemlje ili zaklonice i visoke čeke,privozomzaprežnim kolima (zabranjeno je pucati s kola!), a jelena za vrijeme rike vabljenjem.Odstrel se

obavlja lovačkim puškama risanicama.Najmanji dozvoljeni kalibar je 7 mm. Po čl. 10Pravilnika o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (NN 29/99):kod odstrjela krupne divljači,sudionici lova mogu rabiti lovačko oružje s užljebljenim cijevima i naboje uz poštivanje propisanih uvjeta, kako slijedi:

Vrsta divljači

Najmanjadopuštena kinetička

energijazrna na 100 m

(džula)

Najmanjadopuštenatežina zrna

(grama)

Najveća dopuštena

daljina strijeljanja

(metara) jelen, jelen lopatar i divlje svinje

2.500 8,20 150

Treba uzeti u obzir sve vrste odstrela:

•uzgojni odstrel•sanitarni odstrel•redukcioni odstrel•trofejni odstrel.

Najveća dozvoljena daljina strijeljanja iznosi 200 metara,osim za ranjenudivljač.Zabranjuje se odstrel starih košuta koje vode krdo,a obavezno se odstreljuje stara

košuta,koja je zimi sama van krda.Svako odstreljeno grlo se važe i unosi u evidenciju.Važe se bez glave,nogu odrezanih u zapešćajnim i skočnim zglobovima,te ponutrica.

3.2.1.5. Mjere zaštite divljači

Potrebno je redovito tražiti i uklanjati žičane zamke uz rub šume,živice,poljoprivrednekulture i drugim sličnim mjestima.Divljači je potrebno osigurati mir u lovištu.Redovitouklanjati pse i mačke lutalice.Osigurati svakodnevnu kontrolu lovišta putem lovočuvarske

službe u svrhu suzbijanja mogućeg krivolova,te uspostaviti učinkovitu suradnju s nadležnom policijskom upravom.Potrebno je postaviti prometne znakove »divljač na cesti» nafrekventnijim prometnicama.Potrebno je provesti preventivne, kurativne, laboratorijsko-dijagnostičke i druge higijensko-zdravstvene mjere u lovištu radi zdravstvene zaštite divljači idrugih životinjskih vrsta.

Bolesti jelenske divljači46



BEDRENICA (ANTHRAX)

Bedrenica je septikemijska zarazna bolest različitih vrsta domaćih i divljih životinja, alii ljudi (zoonoza). U nas je bedrenica ograničena na nizinske, nepropusne ili poplavne terene,

tzv. bedrenične distrikte,a uzrok je gram-pozitivna, aerobna, negibljiva, sporulirajuća bakterija Bacillus anthracis. B. anthr acis tvori toksine in vivo i na posebnim podlogama. Postoje sojevirazličite virulencije. U obliku spore uzročnik je vrlo otporan na vanjske uvjete i može preživjetii nekoliko desetaka godina. U visokim koncentracijama streptomicin i penicilin djelujubakteriostatski. Temperatura od 120˚C uz vlagu (kuhanje) ubija spore za 15 minuta. Kaodezinficijensi rabe se kaporit i klorno vapno. Primarni izvori bedrenice su: izlučevine bolesnihživotinja, mlijeko, izmet, lešine i dijelovi lešina životinja koje su bolovale od bedrenice, kao isirovine podrijetlom od takovih životinja. Sekundarni izvori su: hrana, voda, stelja i tlaonečišćena uzročnicima bedrenice.Bedrenica se uglavnom širi hranom, u manjem udjelu mogu sudjelovati u širenju bolesti ihematofagni insekti, a postoje i naznake širenja kohabitacijom (dokazano u zamorčadi). Veoma

značajnu ulogu u širenju bolesti imaju psi, lisice, vrane i druge životinje, prvenstvenorazvlačenjem lešina životinja uginulih od bedrenice.Inkubacija traje 1-3, eventualno 4 dana. Nespecifična profilaksa bazira se na neškodljivom uklanjanju izvora bolesti. Konkretno to biznačilo neškodljivo uklanjanje lešina (zakapanje i dezinfekcija, spaljivanje), dezinfekcija svegašto je bilo u kontaktu s bolesnom životinjom, kontrola krmiva podrijetlom iz bedreničnihdistrikata.

BJESNOĆA (RABIES, LYSSA)

Virus bjesnoće pripada RNK-a virusima, a svrstan je u skupinu rabdovirusa. U velikim

količinama se nalazi u mozgu i kralježničkoj moždini bolesnih životinja, ali je iznimno utvrđeni u krvi. Izvori su bolesne životinje, životinje u inkubaciji i one koje su uginule. Virus se nalaziu slini bolesne životinje. Kao izvor zaraze prije je bio dominantan pas dok je danasnajzastupljenija lisica. Bolest se širi uglavnom ugrizom, kontaktom s bolesnim životinjama ilionima u inkubaciji (ako slina zaražene životinje dođe na bilo kakvu povredu). Na virus bjesnoće primljive su gotovo sve životinjske vrste uključujući naravno i čovjeka. Inkubacijamože trajati od nekoliko dana do više od jedne godine. Ali možemo reći da je najkraća 14dana, većinom 3-6 tjedana. Trajanje inkubacije ovisi o čitavom nizu čimbenika : ovisi ovirulentnciji i dozi virusa, o ulaznim vratima te o veličini i imunosnom stanju životinje.Liječenje životinja oboljelih od bjesnoće se ne provodi. Pri pojavi bjesnoće mora se poštivatiPravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bjesnoće kod životinja.

47



Q GROZNICA

Uzročnik bolesti je Coxiella burnetii, jedini predstavnik roda Coxiella koji pripada porodici Rickettsiaceae,sitni, štapićasti mikroorganizam koji se razmnaža samo u živoj stanici.

Otporna je na isušivanje, visoku temperaturu i dezinficijense, a zahvaljujući tome je i vrloraširena po prirodi. Osjetljiva je na eritromicin, penicilin i tetraciklin. Izvori Q groznice sukliconoše (životinje rijetko očituju simptome), a od bolesnih životinja mlijeko, mokraća, izmet, plodne vode, posteljica i sekretima onečišćeni predmeti.Bolest se širi kohabitacijom, dodirom, koitusom, hranom, zrakom, krpeljima. Uzročnik jeutvrđen u oko 60 vrsta domaćih i divljih sisavaca te u oko 47 vrsta domaćih i divljih ptica. Oddivljih životinja oboljevaju mali glodavci, kunić, jelenska i srneća divljač, muflon, hrčak,lisica, kuna, jež, mungos, prepelica, golub, lešinari i grabljivice. Ulaskom uzročnika uorganizam nastaje septikemija i kolonizacija mliječne žlijezde i maternice. U prvih 3-7 dana prisutni su povišena temperatura, gubitak apetita, utučenost, serozni iscjedak iz nosa, kašalj, ponešto otežano disanje i lagano usporenje rada srca. Može se razviti upala pluća i

pobačaj.Liječenje se u životinja ne provodi.Treba poštivati pravila uzgoja divljači.

SLINAVKA I ŠAP (APHTAE EPIZOOTICAE)

Slinavka i šap je akutna, vrlo kontagiozna zarazna bolest papkara,a uzrokuje ju RNK virusiz porodice Picornaviridae Nanosi velike gospodarske štete uzrokujući ugibanja, gubitak tjelesne težine, smanjenje proizvodnosti. Pored spomenutog u štete se ubrajaju i troškovineškodljivog uklanjanja lešina, dezinfekcije, preventive te zabrane prometa životinja. Virusu pogoduje hladnoća i vlaga. Dokazano je da u lešini perzistira 60 dana, u koštanoj srži do 6mjeseci, a u maslacu do 14 dana. Zrenjem mesa dolazi do inaktivacije virusa. Temperature 60-65˚C inaktiviraju virus za 30 minuta. Za dezinfekciju se rabi 2%-tna natrijeva lužina i 10%-tniformalin. Izvori infekcije su bolesne životinje i njihovi sekreti, posebice slina, zatim lešineživotinja uginulih od slinavke i šapa, kao i dijelovi lešina i priklanih životinja. Inkubacija traje2 do 11 dana. Pri svakoj pojavi treba se voditi odrednicama Pravilnika. U Zakonu oveterinarstvu slinavka i šap je svrstana među osobito opasne zarazne bolesti sa svjetske A liste.O svakoj sumnji na slinavku i šap neophodno je obavijestiti nadležnog županijskogveterinarskog inspektora, koji je dužan poduzeti daljnje mjere. Sve životinje koje su bolesne,sumnjive na oboljenje i na zaraženje treba neškodljivo ukloniti. Sve ostale koje mogu prenijeti bolest podliježu kontumaciji (zabrana kretanja). Ograničenje kretanja ljudi, zabrana prometa

proizvoda i sirovina, održavanja sajmova i stočnih priredbi neke su od obveznih mjera. Tritjedna po posljednjem uginuću ili ubijanju, mjesto je slobodno od slinavke i šapa.

48



PAPILOMATOZA – ZARAZNA BRADAVIČAVOST

Pod pojmom papilomatoze podrazumijeva se skup virusnih zaraznih bolesti domaćih idivljih životinja te čovjeka, koje se očituju dobroćudnim bradavičastim izraslinama epitelnogtkiva na koži ili sluznicama. Uzročnici papilomatoze pripadaju skupini DNK-a virusa i

najčešće se nazivaju zajedničkim imenom papilomavirusi (PV). Ovi virusi iskazuju afinitet prodora i umnažanja prvenstveno na koži te sluznicama. U vanjskoj sredini uzročnici papilomatoze poprilično su otporni na fizikalne i kemijske utjecaje. Na višim temperaturama (>50 ˚C) papilomavirusi zadržavaju infektivna svojstva tijekom nekoliko sati. Vrlo dobro podnose niske temperature, pa na -70 ˚C očuvaju aktivnost i nakon deset mjeseci. Za uspješnudezinfekciju koriste se kiseli dezinficijensi, pošto uzročnici papilomatoze ne podnose kiselusredinu. Papilomatoza se najčešće širi direktnim kontaktom oboljele životinje s ostalimživotinjama istog krda. Osim neposrednim dodirom, papilomatoza se širi i indirektno prekoonečišćenih predmeta, lovnogospodarskih objekata i sl. Stoga u slučaju pojave bolesti ulovištima treba provesti učinkovitu dezinfekciju hranilišta, solišta, ograda, pregrada, lovki teostalih objekata i predmeta koji mogu poslužiti kao indirektni prenositelji virusa. Pored

navedenog, uzročnika papliomatoze mogu širiti i ektoparaziti koji traumatiziraju kožu te sitničlankonošci koji virus prenose mehaničkim putem. Uzročnik prodire u organizam prekooštećenja kože, koja u pojedinim slučajevima mogu biti i mikroskopski sitna (ubodiektoparazita). Inkubacija u zavisnosti od vrste traje od 5-6 dana. Pošto je u divljačivakcinoterapija praktički neprovediva u djelo, oboljele jedinke se u principu ne liječe, aživotinje s opsežnim papilomatoznim promjenama se odstrijeljuju (sanitarni odstrel).

FASCIOLOIDOZA (FASCIOLOIDOSIS)

Fascioloides magna naziva se i velikim američkim metiljem. Generalno gledajući svi pripadnici porodice jelena (sob, obični jelen, vapiti, bjelorepi, crnorepi jelen, lopatar, srne,irvas, sika i sambar jelen) sjeverne hemisfere predstavljaju pogodne domaćine unutar kojihmetilj spolno dozrijeva i iz kojih diseminira jajašca sposobna za embrioniranje. Posrednici su pužići vrste Lymnaea koja je uobičajena za faunu plavnih područja. Invazija s F. magnom ćeu krupne divljači imati nepredvidive posljedice na kvalitetu trofeja, a sigurno će dovesti dosmanjene prirodne otpornosti i kondicije životinja, što će imati za posljedicu smanjenuvrijednosti trofeja.Potrebna je in vivo dijagnoza infestacije koprološkom pretragom,a prilikom odstrela obavezan pregled jetre.Liječenje divljači koja se slobodno kreće i samo spontano pokazuje teritorijalnost,može biti tretirana jedino ako joj se anthelmintici dodaju u mamac ili hranu. Kod pristupanja

ovakvom liječenju neophodno je zadovoljiti dva preduvjeta, odnosno da jedinke koje imaju viširang u hijerarhiji ne uzmu toksičnu količinu preparata, obzirom konzumiraju više hrane, a uisto vrijeme životinje koje zauzimaju niži rang moraju uzeti učinkovitu količinu preparata uhrani koja je ostala nakon drugih životinja. To jedino možemo postići tako da kroz duževrijeme dajemo anthelmintik niske toksičnosti.

49



DIKROCELIOZA (DICROCELIOSIS

)

U divljih preživača utvrđena je i dikrocelioza – bolest koju uzrokuje mali metilj( Dicrocoelium dendriticum), 5 – 15 mm dug i 1,5 – 2,5 mm širok. Razvitak ovog metilja uvanjskoj sredini odigrava se preko dvaju prelaznih nosioca (suhozemni pužić iz roda Zebrina i

Helicella te mravi iz roda Formica). Životinje se invadiraju na paši tako što pojedu mrave ukojima su invazioni oblici parazita (metacerkarije). Iz crijeva paraziti prodiru u jetru, gdje parazitiraju u manjim i većim žučnim kanalima i žučnom mjehuru. Mali metilj uzrokujelokalnu kataralnu i proliferativnu upalu žučnih kanala koja se klinički manifestira vrlo rijetkote najčešće protiče u subkliničkom obliku, bez ikakvih vidljivih simptoma bolesti. S obziromda kliničkih simptoma najčešće nema, bolest se dijagnosticira koprološkom pretragom,odnosno nalazom jaja parazita u izmetu životinje.

U terapiji dikrocelioze koriste Thiabendazoli. Ovi preparati apliciraju se per os, u doziod 200 do 300 mg po kilogramu tjelesne težine, a pokazali su se vrlo efikasnim (smanjuju broj parazita u divljih preživača za 96 –98 %).

ŠUGAVOST DIVLJIH PREŽIVAČA

Šuga divljih preživača uzrokovana je vrstom Sarcoptes scabiei variatio rupicaprae ilikako se običava zvati Sarcoptes rupicaprae. Oboljevaju prvenstveno divokoze, no može se prenijeti i na jelene, srne, muflone i kozoroge. Invazija nastupa izravnim kontaktom sinvadiranom životinjom ili pak putem dodira s nekim onečišćenim predmetom. Ovo oboljenjese u jelenske divljači manifestira na prsima. Šuga se pretežito javlja zimi i dugo ostaneneprimjetna poradi zimske dlake. Jedan od prvih znakova je pojačano ljuštenje kože. Nakontoga dolazi do pojave krasta, ispadanja dlake i nabiranja kože. Proces zahvaća čitavo tijelo.Onoga trenutka kada je šuga dobro vidljiva na divljači iz daljine, može se predvidjeti skori kraj bolesne životinje. Osnovu borbe protiv šuge u lovištu predstavlja sanitarni odstrel, kvalitetnaishrana (prihrana) i dodaci hrani ili soli (vitamini i minerali).

PLUĆNI VLASCI

Plućni vlasci su pripadnici natporodice Metastrongyloidea. Divljač je u relativnovelikom postotku invadirana ovim parazitima. Plućne vlasce možemo podijeliti na velike imale. U velike ubrajamo Dictyocaulus viviparus (najčešće u jelena i srna) i D. filaria (pretežitou divokoza i muflona), a u male, pripadnike rodova Bicaulus, Capreocaulus, Müllerius,

Neostrongylus i Protostrongylus. I jedni i drugi polažu jajašca u dišnim prohodima preživača,odakle kašljem dospijevaju u probavilo i onda u vanjsku sredinu. Tamo dovršavaju razvoj, siznimkom da mali potrebuju prenositelja. Kada ih pojede preživač, oslobađaju se u crijevima ikrvotokom dospijevaju u pluća i bronhe. Uzrokuju upale bronha i otežano disanje, a u jakiminvazijama mogu i začepiti bronhe. Oboljela divljač kašlje, poglavito nakon kretanja. Invazijumalim vlascima karakterizira nastanak tvrdih čvorova do veličine oraha, smještenih pod poplućnicom, najčešće uz rubove pluća. Dijagnoza se postavlja pretragom izmeta. Liječenje jeteško. Meso je valjano za ljudsku uporabu ukoliko nema organoleptičkih promjena.

50



KOŽNI ŠTRK

Kožni štrk je leteći insekt iz roda Hypoderma. Njegov larvalni razvojni stadij u jelenskedivljači izaziva oboljenje nazvano hipodermoza. U srneće divljači parazitira Hypoderma diana

a u jelena običnog Hypoderma actaeon..

U prirodi odrasle insekte nalazimo u proljeće i početak ljeta i to H diana već u svibnju aH. acteon u lipnju. Ovi insekti obljeću oko divljači slično kao kod nosnog štrka. Ženke štrka uletu izbacuju jaja s ličinkama na dlaku divljači, te se ona, čim začuju zujanje insekta, nastojiobraniti bijegom u grmlje ili čak u vodu. Odrasle insekte nalazimo u prirodi od lipnja do rujna.Jedna ženka može položiti i do 500 jaja. Jaja osim na njuški mogu biti priljepljena uz dlaku navratu, nogama te postrance na trbuhu.

Iz jaja priljepljenih za dlaku nakon 4-7 dana razviti će se ličinke, koje će u organizamući bilo aktivnim bušenjem kože bilo lizanjem dlake dospijeti u usnu šupljinu Upalna reakcijau prolazu koji tvore kralješci za posljedicu može imati parezu pojedinih mišića s otežanimkretanjem.Vrlo opsežne invazije mogu uzrokovati opću iscrpljenost sve do uginuća. Također su česte sekundarne infekcije s tvorbom apcesa. Sve opisane promjene u potkožju, mišićju i

kralježnici vidljivi su po rasjecanju divljači. Izvana gledano čvorovi su veličine graška te potom narastaju do veličine oraha. Dlake u okolini otvora na koži slijepljene su sasušenimiscjetkom. Najviše ih se nalazi na leđima u području između lopatica pa do sapi.

Direktne štete nastaju usljed bušenja kože te je ona zbog nastalih otvora i posljedičnihožiljaka neupotrebiva za kožarsku industriju tj. preradu. Indirektne štete ogledaju se u prijespomenutoj smanjenoj otpornosti, plodnosti i prirastu divljači.

Profilaksa je ista kao i kod nosnog štrka, tj uništavanje ličinki koje se nalaze začahurenena tlu ili odraslih insekata.

NOSNI ŠTRK

U jelenske divljači parazitira Pharyngomyia picta ili Pharyngomyia rufibarbis. Zreleženke nalazimo u ljetnim mjesecima tj. od lipnja do kolovoza uz razno grmlje, rubove šume i pašnjake. Obljetaju stoku i divljač na paši, tako da im kruže oko glave da bi potom iznenadno uletu tik do nosnica ispustile kapljice tekučine u kojima se nalaze ličinke. Položene ličinke nausne ili nozdrve odmah se pričvršćuju na sluznicu pomoću kukica, duljine su oko 1 mm. Oveličinke migriraju dublje u nos, grkljan, ždrijelo ili dušnik, a pri tome mogu mehanički oštetitisluznicu tako da se pojave krvarenja iz nosa.

Tijekom usporenog razvoja ličinki u jesen i zimu na zaraženoj divljači se ne uočavajunikakvi simptomi, sve do proljeća tj. dok larve ne dosegnu potpunu veličinu.Njihova duljina

može vrlo varirati pa jednako stare ličinke mogu biti od 10 do 30 mm i debljine olovke.Također u lipnju zrele ličinke počinju migrirati prema nosnim otvorima, tj. napuštaju životinjui padaju na tlo. Tada je moguće čuti karakterističan kašalj s krkljanjem. Uz to zbogzačepljenosti dišnih puteva otežano je disanje, nastupa gušenje a ponekad i ugibanje usljedgušenja.

Na razudbi zaražene divljači moguće je ustanoviti veći broj ličinki u nosu, grkljanu,ždrijelu, dušniku a ponekad i u većim bronhima. Na sluznicama se u pravilu uočavaju upalne promjene. Ukoliko su nastupile promjene na plućnom tkivu one su u posljedica ugušenja.

Srneća divljač za razliku od jelenske je vrlo često zaražena ovim parazitom.

51



Jedini opravdani preventivni, pa i sanitarni zahvat u borbi protiv nosnog štrka je odstrelsve na zarazu sumnjive divljači tj. onih primjeraka u kojih se jasno razabire kihanje, kašljanje ihroptanje posebice ako je uz to zaostala u razvoju tj. zakržljala i bez trofeja.

NEKROBACILOZA

Uzročnik nekrobaciloze je Fusobacterium necrophorum,vrlo raširen u prirodi.Bolest jezarazna, nekontaktna,lokalna i obično kroničnog toka,a očituje se progresivnim gnojnimžarištima,gangrenoznim dermatitisom i nekrotičnim žarištima u jetri.Izvori infekcije su bolesneživotinje,životinje kliconoše i izmet.

U mladih životinja bolest obično završava smrću,a u odraslih poprima kroničnitok.Bolest se prepoznaje po vanjskim znakovima u vidu promjena na ustima,mršavosti iteškom disanju.

Terapija se provodi antibiotskim i sulfonamidskim pripravcima,a vrlo je važno terapiju

povezati s profilaksom,odnosno osigurati divljači povoljne životne uvjete.

AKTINOMIKOZA

Ovu zaraznu bolest,raširenu u cijelom svijetu,uzrokuju gljivice Actinomyces bovis i A.

Israelii i bakterije Actinobacillus lignieresii i Staphylococcus pyogenes aureus.

Uzročnici ulaze u organizam kroz povrijeđenu kožu,a nalaze se i u probavnom sustavuzdravih životinja.

Bolest je dugotrajna,uglavnom lokalnog karaktera,s promjenama na kostima donje

čeljusti (deformacija),vimenu,jeziku (čvorići-«drveni jezik»),unutarnjim organima i koži. Na spomenutim organima nastaju čvorići specifične mikroskopske građe,a njihov nepovoljansmještaj u jednjaku,grkljanu,na moždanim ovojnicama i jeziku može uzrokovati vrlo teškeznakove bolesti.

Bolest se dijagnosticira na osnovu bakteriološke i histološke pretrage čvorića,a liječi semedikamentozno i operativno.

3.2.1.6. Mjere očuvanja i poboljšanja staništa,spriječavanje šteta i usklađivanje odnosa sa

šumarstvom i poljoprivredom

Propisano brojno stanje jelenske divljači osigurava stanište od devastacije te naročitih potreba za poboljšanjem staništa.Određenim radovima na poljoprivrednim kulturama obogatitiće se i povećati raznovrsnost prehrane,stoga je potrebno redovito kositi i održavati šumske prosjeke i zapuštene livade uz šumu,te po potrebi zasijati s određenim kulturama nove livade.

52



Spriječavanje šteta od divljači

U cilju spriječavanja štete na poljoprivrednim kulturama,potrebno je saditi jednogodišnje remize (razne žitarice i kukuruz).Višegodišnje remize (razne voćke i stabla

teškog sjemena) potrebno je saditi u cilju spriječavanja šteta u šumi i šumskimkulturama.Također je potrebno ograditi sastojine u obnovi jer divljač odgriza vršne pupoveičešanjem rogovima nanosi štetu.

Mjere za sprečavanje šteta od divljači obuhvaćaju:1. edukaciju i suradnju s vlasnicima i korisnicima površina izvan lovišta;2. nabavljanje kemijskih zaštitnih sredstava te njihovu besplatnu raspodjelu korisnicima

površina izvan lovišta na njihov zahtjev;3. zaštitu usjeva i nasada izgonom divljači te uporabom zaštitnih sredstava i plašila, koju su

dužni provoditi korisnici površina izvan lovišta o vlastitom trošku;4. uklanjanje poljoprivrednih usjeva do agrotehničkog roka;5. smanjivanje broja divljači kada zbog prevelike gustine dolazi do gospodarski nedopustivih

šteta.

Usklađivanje odnosa sa šumarstvom i poljoprivredom

Programom se osim obveznih mjera zaštite kultura od šteta koju čini divljač, moraju predvidjeti i dodatne mjere, a napose:

• stalno praćenje staništa u cilju otkrivanja započete štete i njezinih uzroka• mjere zaštite šuma i intenzivnih nasada• održavanje prosjeka i šumskih čistina• uspostava mira u šumi• kontrola nedozvoljenih radnji (krivolov,šumska krađa)• sigurno organiziranje lova• sprečavanje šumskih požara•skupljanje smeća u šumi

Za sve radove oko izrade lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata,te korištenje i

uređenje šumskih čistina, prosjeka i staza potrebna je suglasnost nadležne šumarije išumovlasnika.Nije dozvoljeno podizanje lovnogospodarskih objekata u šumama gdje se provodi obnova ili u blizini I dobnog razreda,no preporučuje se podizanje lovnotehničkihobjekata.Sa vlasnicima poljoprivrednih kultura uspostaviti dobru suradnju u cilju spriječavanjašteta.

53



3.2.1.7. Mjere uređivanja lovišta

Prilikom opisa vegetacije vidljivo je da divljač može naći hranu skoro tijekom cijelegodine.Kako bi se spriječila migracija u potrazi za hranom,potrebno je ureditilovnogospodarske objekte u kojima će se izlagati dovoljne količine kvalitetne hrane kako bidivljač ostala u lovištu.

Na poljoprivrednim zemljištima u lovištu ima dosta živica i šumaraka koji daju zaklondivljači.

Solišta treba postaviti u stupu ili panju 1 m visine na pogodnim mjestima.Za lov će se koristiti visoke čeke i zaklonice oko kojih treba odsjeći grane koje smetaju

dobrom pogledu i sigurnom hicu.Za lov šuljanjem potrebno je urediti lovačke staze tako da se odrežu donje grane koje

ometaju tiho šuljanje.

3.2.1.8. Briga o životinjskim vrstama

Osim jelenske divljači u lovištu živi i niz drugih lovostajom zaštićenih i lovostajomnezaštićenih,te trajno zaštićenih životinjskih vrsta.

Dužnost je svakog lovozakupnika da vodi brigu o svim životinjskim vrstama u lovištu.Zaštita i briga će se sastojati u održavanju prirodne ravnoteže,te pomaganju ugroženim

vrstama kroz poboljšanje uvjeta za razmnožavanje.Prekomjerni broj nezaštićenih predatora i drugih nezaštićenih vrsta regulirati će se

razumnim odstrelom.O glavnoj gospodarskoj vrsti treba voditi brigu da se brojno stanje ne smanji,već da se

održava na bonitetnim mogućnostima staništa uz potrebne mjere uzgoja i zaštite.

54



3.3. Lovna kinologija

Prema čanu 28. Zakona o lovu (NN br. 10/94),lovozakupnik je obavezan imati lovačke

pse odgovarajuće pasmine za određenu vrstu lova.Pasmine pasa koje se koriste u lovu moraju biti registrirane pri Hrvatskom kinološkom savezu te imati uvjerenje o položenom radnomispitu izdano od Hrvatskog kinološkog i Hrvatskog lovačkog saveza.

Ovlaštenik prava lova obvezatan je za lovište kojim gospodari,u kojem se prema propisu lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači planira odstrel krupnedivljači,osigurati lovačkog psa koji ima položen radni ispit na krvnom tragu.

Pasmina,broj,uporaba i ostalo regulirano je Pravilnikom o vrsti i broju pasa zalov(NNbr.87/02).Ovim pravilnikom propisuje se vrsta i broj pasa za lov na pojedinu vrstudivljači u određenim područjima,najmanji potreban broj pasa u lovištu, te način izdavanjauvjerenja o položenom radnom ispitu.

3.4. Lov i korištenje divljači

Lov divljači u lovištu se obavlja u skladu s lovnogospodarskom osnovom.Lovobuhvaća traženje,dočekivanje,osmatranje,vabljenje,slijeđenje,odstrel i hvatanje živedivljači,puštanje ptica grabljivica,sakupljanje uginule divljači i njezinih dijelova i sakupljanje jaja pernate divljači.

Zabranjeno je loviti divljač za vrijeme propisane lovostaje.Ranjenu i bolesnu divljačdopušteno je odstreliti i u vrijeme lovostaje.

Na površinama izvan lovišta divljač je dopušteno loviti:

1. ranjenu ili bolesnu tijekom cijele godine, uz obvezu prijave nadležnom uredu i predočenjeuvjerenja nadležne veterinarske službe da je odstreljena divljač bila ranjena ili bolesna;

2. u slučaju proglašenja zarazne bolesti ili ako postoji mogućnost njene pojave u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja;

3. za potrebe znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova u skladu sodgovarajućim programom;

4. u slučajevima iz članka 60. stavka 1. točke 5. «Pravilnika o sadržaju,načinu izrade i postupku dpnošenja,odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljačii programa zaštite divljači» : - smanjivanje broja divljači kada zbog prevelike gustine dolazi dogospodarski nedopustivih šteta.

Ovom je osnovom teoretski razrađeno kretanje broja divljači,odnosno odstrel u budućem desetogodišnjem lovozakupnom razdoblju.Pošto je nemoguće predvidjeti sve moguće promjene i utjecaje unaprijed,ovlaštenik prava lova treba putem svoje stručne i lovočuvarskeslužbe redovito pratiti stanje u lovištu i obavljati korekcije putem evidencije na obrascimaLGO-3.Ranjena divljač bez obzira je li nađena ili nije uračunava se u izvršeni odstrel.

Ovom je osnovom propisan dozvoljeni način lova,lovačke puške i streljivo kojeodgovara snazi jelenske divljači,a dozvoljen je i lov lovkama i sličnim napravama za lov živedivljači u svrhu prodaje ili aplikacije lijekova i cjepiva.

55



Prilikom uzgojnog odstrela treba se pridržavati uputa danih u knjižici «Uzgojni odstrel jelenske divljači» ing. Zvonka Cara.

Lovljenje divljači u ovom lovištu je dozvoljeno samo u skladu s odredbama Zakona olovu i Pravilnika o lovostaji.Jelen obični lovi se dočekom ili zasjedom na zemlji ili visokojčeki,vabljenjem,šuljanjem i prikradanjem.

Upotreba odgovarajućih naboja mora biti usklađena sa Pravilnikom kojeg donosinadležno ministarstvo.Trofeji divljači se moraju ocijeniti od strane posebne komisije,a evidenciju trofeja

divljači vodi ovlaštenik prava lova.

3.5. Stručna i lovočuvarska služba

Ovlaštenik prava lova je dužan organizirati stručnu službu ili imati stručnjaka za

provedbu lovnogospodarske osnove.Poslove stručne službe za provedbu lovnogospodarskeosnove može obavljati osoba s najmanje srednjom stručnom spremomšumarskog,veterinarskog ili stočarskog smjera.

Osim vođenja stručnih evidencija i dokumentacije za ovo lovište,stručni radnik jeodgovoran za sve poslove,mjere,radnje i zahvate poduzete u lovištu u cilju provedbelovnogospodarske osnove,te ima sva prava da u tom pogledu predstavlja lovozakupnika,što jkeu skladu s odrednicama važećeg Pravilnika.

Ovlaštenik prava lova je dužan organizirati i lovočuvarsku službu.Lovočuvar može bitiosoba koja ima nižu stručnu spremu i stručno je osposobljen za lovočuvara i udovoljavauvjetima za nošenje vatrenog oružja.Za potrebe obavljanja poslova čuvanjalovišta,lovozakupnik namjerava zaposliti jednog lovočuvara,na kojeg će biti prenesena sva

prava i obaveze čuvanja lovišta u skladu s odgovarajućim Pravilnikom.U odsustvu stručnogradnika za provedbu lovnogospodarske osnove,lovočuvar je dužan obavljati poslove ovlaštenestručne osobe odgovorne za lov prilikom organiziranja i obavljanja lovova,kao i druge posloveu okviru nadležnosti,koje mu naredi lovozakupnik.

U svom radu lovočuvari se moraju pridržavati zakonskih ovlaštenja,te stalno nositiiskaznicu i lovočuvarsku značku.

Na temelju članka 57. stavka 1. ZOL-a lovočuvar u obavljanju svoje dužnosti ovlašten je:1. utvrditi identitet svake osobe koja lovi divljač ili se kreće u lovištu sredstvima prikladnim za

lov divljači,2. privremeno oduzeti sredstva upotrijebljena ili namijenjena za lov i ulovljenu divljač i njezinedijelove, ako su lov i kretanje u lovištu izvršeni protivno odredbama ovog Zakona,3. sprečavati uništavanje i prisvajanje divljači i njezinih mladunaca te uništavanje i kvarenjenjezinih legla, gnijezda i jaja,4. sprečavati lov divljači na nedopušten način, nedopuštenim sredstvima i korištenje pasa skojima lov nije dopušten,5. nadzirati držanje i prenošenje divljači i njezinih dijelova u lovištu,6. odstrijeliti ranjenu i bolesnu divljač,7. obavijestiti bez odgađanja ovlaštenika prava lova i veterinarsku službu o pojavi bolesti i

56



uginuća divljači i drugih životinjskih vrsta i o neposrednoj opasnosti od elementarnihnepogoda (poplave, snježnih nanosa, poledice, požara i dr.),8. prikupljati obavijesti i podatke o lovu obavljenom protivno odredbama ovoga Zakona i otome obavijestiti ovlaštenika prava lova i nadležno upravno tijelo.

Međusobna prava i obaveze lovočuvara i lovozakupnika reguliraju se Ugovorom o radulovočuvara,a organiziranje lovočuvarske službe mora se obaviti u skladu sa važećimPravilnikom o lovočuvarskoj službi.

3.6. Potreba ulaganja u divljač i stanište

Uspješno lovno gospodarenje iziskuje mnoga stručna,materijalna i financijska ulaganja.S obzirom da su prihod i troškovi gospodarenja varijabilni,a njihovo iskazivanje i praćenje podliježe Zakonu o financijskom poslovanju,Zakonu o udrugama i drugim zakonima,smatra se

da njihov financijski iskaz nema osobitog značaja za sprovođenje lovnogospodarske osnove.Za uspješno provođenje lovnogospodarske osnove,odnosno lovnog gospodarenja, na propisanim obrascima prikazuju se odgovarajuća ulaganja i njihova dinamika,a koja se odnosena uređenje lovišta i ulaganja u prateće objekte koji su u najužoj svezi s realizacijomcjelokupnog plana gospodarenja lovištem br. 64 «Radatović».

3.7. Lovna kronika

Lovna kronika za svaku lovnu godinu, evidentira kronološkim redom sva zbivanja u

lovištu koja bitno utječu na lovno gospodarenje, a napose:- štetan utjecaj važnijih elementarnih nepogoda;- ostvareni prirast pojedine vrste divljači;- stanje biljnih zajednica i životinjskih vrsta;- dolazak i odlazak sezonskih vrsta;- aktivnosti stručne i lovočuvarske službe;- štete od divljači te štete na divljači i lovištu;- pokusi za znanstvena istraživanja;- antropogeni utjecaji;- sva ostala zbivanja koja ne uvjetuju reviziju osnove

57

lovnogospodarska osnova1

Documents