lucija borčić granda vortaro esperanta … · fonema i grafema (glasa i slova). pismeni zapis u...

Lucija BoriGRANDA VORTARO ESPERANTA-KROATAVELIKI RJENIK ESPERANTSKO-HRVATSKI

Biblioteka KAPITALNA IZDANJA

Poetak Rjenika do slova A.indd 1Poetak Rjenika do slova A.indd 1 5.12.2008 22:05:395.12.2008 22:05:39

Redakcija / Redakcio:akademik Dalibor Brozovi

mr. Nikola Raidipl. in. Damir Mikulii (urednik izdanja / redaktoro)

Suizdavai / KuneldonistojHrvatski savez za esperanto (KEL)

Sveuilina knjiaraZa suizdavae / Respondecas:

Spomenka timec (KEL)Slavica tefi (Sveuilina knjiara)

Suradnici / Kunlaborantojdr. Ivo Boroveki [anatomija i medicina / anatomio kaj medicino]

dr. Marija Toplak [agronomija i botanika / agronomio kaj botaniko]dipl. in. Dubravko Toplak [informatika / informadiko]

dipl. oec. Petar Bogovi [morske ribe / marfi oj]Lektura / Lektorado

dr. Ivo Boroveki, Zora HeideKorektura / Korektado

Lucija Bori, Zora HeideObrada rukopisa i grafi ka priprema sloga / Enpaigo

Stanislav Vidmar

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu

ISBN 978-953-7015-44-2

Tiskara / PresejoFeroproms

Zagreb, prosinac / decembro 2008.

Ovo izdanje izlazi uz potporu Ministarstva kulture Republike HrvatskeLa eldonon subtenis la Ministerio de la kulturo de Respubliko Kroatio


LUCIJA BORILUCIJA BORI

GRANDA VORTARO ESPERANTA-KROATA

VELIKI RJENIKESPERANTSKO-HRVATSKI

Hrvatski savez za esperanto (Kroata Esperanto-Ligo)


ANTAPAROLO

Jam longe senteblas bezono pri iu pli ampleksa esperanta-kroata kaj kroata-es-peranta vortaro. Longe mi esperis ke iu kompetenta ekagos tiukampe. Inter-tempe mi plejparte okupiis pri tradukado de kroata poezio al esperanto. e tio mi ofte stumblis je diversaj malfacilaoj. Mankis konformaj esprimoj. Nek fakaj, nek fremdaj, nek bildvortaroj povis kontentigi la bezonon pri fi dela a almena proksimuma traduko de la atoraj penso kaj ideo. La problemoj mi solvadis efe per Plena Ilustrita Vortaro (PIV), tutampleksa esperanta vortaro.

Kiam en mia okdeka jarao mi konstatis, ke mi estas inter la lastaj el mia ge-neracio kaj ke la nekonado de pluraj nepre bezonaj vortoj kaj esprimoj malhel-pas la esprimadon, tradukadon kaj e instruadon de esperanto - mi decidis, same por mi, kiel anka por tiuj venontaj post mi - registri laeble iujn ek-zistantajn esprimojn en la internacia lingvo. Kiel bazon mi prenis Plenan Ilu-stritan Vortaron (PIV), is nun plej ampleksan esperanto-esperantan vortaron, kompletigante in per iuj vortoj el Nepivaj vortoj de A. Cherpillod, Neologisma glosaro de H. Vatre kaj kelkaj ofte uzataj neologismoj el la nuntempa esperanta literaturo.

Tiu laboro daris pli ol jaron da intensa laboro je . 800 tajpitaj paoj. Tiam en 2002 aperis la nova Plena Ilustrita Vortaro kun multaj kompletigoj kaj anoj. Kio estis farebla tiumomente? Mi rekomencis la tutan laboron ekde la unua pao aldonante, korektante, eliminante, kompletigante. Per siaj kromaj 200 paoj la vortaro ajnis al mi prespreta.

Tiam mi transiris al la dua parto: Kroata-esperanta vortaro. e la kompila-do de la Kroata-esperanta vortaro mi ofte trafi s je iuj novaj vortoj neregistritaj en la Esperanta-kroata parto de la vortaro. Tiamaniere, laborante je unu vor-taro, mi faris korektojn kaj notojn por la alia vortaro kaj post kompletigo de la Kroata-esperanta vortaro, mi revenis al la Esperanta-kroata kompletigante, sed anka reduktante kaj e forigante iujn neologismojn a en la enerala lingvou-zo nenecesajn fakajn esprimojn, troveblajn en fakaj terminaroj.

La Esperanta-kroata vortaro inkluzivas 15.545 kapvortojn kaj 26.353 derivaojn, entute 41.898 leksikajn unuojn. El tio estas 1583 vortoj, kiuj ne trovias en la Nova PIV.

Mi ne signis aparte la fundamentajn, ofi cialajn vortojn, nek neologismojn. Nur per asterisko mi signis la vortojn ne troviantajn en la Nova PIV pro ilia nedeviga apliko. e la verboj (post la kapvortoj en parentezoj) mi markis la


6transitivajn kaj netransitivajn verbojn per tr a ntr, sed tion mi ne faris e la derivaoj de la kapvorto.

La vortaro enhavas nomojn de popoloj, landoj kaj nomojn el mitologio, sed i ne enhavas personajn nomojn kaj la nomojn de urboj, riveroj kaj montoj (krom e esceptaj distingaj kazoj). Tio nenecese balastus i tiun vortaron, kiun, e sen tio, pluraj opinius tro ampleksa. Pri la nomoj bonvolu konsulti Plena Ilu-strita Vortaro.

La vortordo estas la aboco, la la vortradiko sen gramatika fi nao. Al la ka-pvorto aldonias derivaoj kun fi naoj kaj afi ksoj, kaj e la fi no kunmetitaj vor-toj kiuj plej ofte aperas kaj en esperanto kaj en la kroata norma lingvo. Kelkajn kunmetaojn, kompreneblajn per si mem, mi nur citis sen traduko por montri la eblecon de apliko kaj kombino. e unuopaj vortoj sinsekvas pluraj signifoj kaj la uzanto decidu kiu tiukaze plej konvenas. iam ekzistas pli a malpli granda signifonuanco.

Per sia sistemo de afi ksoj kaj kunmetitaj vortoj esperanto prezentas espri-mliberecon kaj neelerpeblan fonton por formado de novaj vortoj kaj preciza nuancigo kaj dinamikigo de nocioj ofte malfacile tradukeblaj al naciaj lingvoj. Estas neeble trakti i tie kelkajn lingvajn detalojn ar temas nur pri normlingva vortaro, kiu tiusence klopodas kontentigi koncernajn bezonojn. Por iuj apartaj fakoj ekzistas fakaj terminaroj, kiuj detale analizas unuopajn nociojn de la kon-cernaj fakoj.

Mi dankas al D-ro Ivo Boroveki kaj pro la fakaj esprimoj el medicino kaj anatomio, kaj pro la etnologiaj kaj lingvistikaj detaloj, samkiel pro eneralaj lin-gvaj rimarkoj, sen kiuj i tiu vortaro estus mankohava. Mi dankas al mia kara amikino Zora Heide, kies subteno, stimulado kaj precizeco estis por mi mul-tvalora. Mi dankas al D-ro Marija Toplak pro malegoisma sinofero koncerne la difi nojn en botaniko kaj agronomio. Mi bedaras, ke pro troamplekso, mi ne povis enlistigi iujn proponitajn novaj vortojn, nek detalajn priskribojn de unu-opaj plantoj.

Mi esperas, ke al miaj samlandanoj kaj iuj aliaj kiuj uzos i tiun vortaron, almena parte mi helpis faciligi la vojon e orientio kaj senfi naj eblecoj per kiuj la internacia lingvo transpontas la barojn kaj ebligas rektan kontakton inter la homoj de la tuta mondo.

En Zagreb, la 15-an de Decembro 2007.Lucija Bori


PREDGOVOR

Ve dugo se osjea potreba jednog obuhvatnijeg esperantsko-hrvatskog i hr-vatsko-esperantskog rjenika. Dugo sam se nadala da e se netko kompetentan prihvatiti toga posla. U meuvremenu sam se bavila uglavnom prijevodima hr-vatskog pjesnitva na esperanto. Pri tome sam nailazila na kojekakve potekoe. Nedostajali su mi odgovarajui izrazi. Ni strani, ni struni, ni slikovni rjenici nisu mi kod toga mogli zadovoljiti potrebu vjernog ili barem priblinog prijevo-da misli i ideja autora. Probleme sam rjeavala uglavnom preko Plena Ilustrita vortaro (PIV), sveobuhvatnog jednojezinog esperantskog rjenika.

I kada sam u osamdesetoj godini ivota ustanovila, da sam meu posljednji-ma iz moje generacije i da nepoznavanje mnogih neophodnih rijei i izraza koi izraavanje, prevoenje i ak poduavanje esperanta odluila sam, kako za sebe tako i za one poslije mene, registrirati, po mogunosti, sve postojee rijei na meunarodnom jeziku. Za temelj sam uzela Plena Ilustrita Vortaro (PIV), dosad najpotpuniji jednojezini esperantski rjenik, upotpunjujui ga nekim ri-jeima iz Nepivaj vortoj A. Cherpilloda, Neologisma glosaro H. Vatrea, te ee rabljenim neologizmima iz suvremene esperantske knjievnosti.

Taj posao je trajao preko godinu dana intenzivnog rada na oko 800 otipkanih stranica. A onda je u 2002. izaao novi PIV s mnogim dopunama i izmjenama. I to sam onda mogla! Cijeli posao sam poela od poetka dodavajui, ispravlja-jui, briui, kompletirajui. Sa svojih oko 200 dodatnih stranica rjenik mi se uinio spremnim za tisak.

Tada sam se prebacila na drugi dio: hrvatsko-esperantski rjenik. Radei na tom rjeniku opet sam nailazila na neke nove rijei neregistrirane u esperant-sko-hrvatskom dijelu rjenika. Tako sam, radei na jednom rjeniku pravila ispravke i biljeke za drugi rjenik, pa sam se nakon zavrenog hrvatsko-espe-rantskog rjenika vratila na esperantsko-hrvatski opet dopunjujui, ali i reduci-rajui, ak i izbacujui neke neologizme ili, u opem jeziku, nepotrebne strune izraze, koji se mogu nai u strunim rjenicima.

U Esperantsko-hrvatski rjenik uvrteno je 15.545 temeljnih rijei (natukni-ca) i 26.353 izvedenica i sloenih rijei, ukupno 41.898 leksikih jedinica. Od toga je 1583 rijei koje se ne nalaze u Novom PIVu.

Nisam posebno oznaila osnovne, slubene rijei, niti neologizme. Samo sam asteriksom oznaila rijei koje se ne nalaze u Novom PIVu zbog njihove neobavezne primjene. Kod glagola, iza natuknica, oznaile sam prelazne i ne-


8prelazne glagole (s tr ili ntr), a nisam tu oznaku ponovila kod izvedenica, kad se slau s temeljnom rijei.

U rjenik su uvrtena imena naroda, zemalja i imena iz mitologije, a nisu uvrtena osobna imena, imena gradova, rijeka i gora (osim u iznimno razlikov-nim sluajevima). To bi nepotrebno opteretilo ovaj rjenik, kojeg e neki, i bez toga, smatrati previe opsenim. Za sva imena upuujem na Plena Ilustrita Vor-taro.

Redoslijed rijei je prema abecedi, prema korijenu rijei bez gramatikog na-stavka. Na temeljnu rije nadovezuju se izvedenice s nastavcima i afi ksima, a na kraju sloenice, koje se najee pojavljuju, kako u esperantu tako i u hrvatskom standardnom jeziku. Neke sloenice, koje su same po sebi razumljive, samo sam navela bez prijevoda kao mogunost primjene i kombinacije. Kod pojedinih ri-jei navedeno je vie znaenja i na korisnicima je za koju e se rije odluiti. Uvijek postoji vea ili manja nijansa u znaenju.

Sa svojim sustavom prefi ksa i sufi ksa i sloenih rijei, esperanto prua slobo-du izraavanja i neiscrpan izvor stvaranja novih rijei i istananog nijansiranja i dinamiziranja pojmova, nekada teko prevodivih na nacionalne jezike. Nemo-gue je ovdje obraivati neke jezine detalje, jer je ovo samo standardni rje-nik koji u tom smislu nastoji zadovoljiti odgovarajue potrebe. Za neka posebna podruja postoje strune terminologije, koje podrobno analiziraju pojmove od-nosnih struka.

Zahvaljujem se dru Ivi Borovekom, kako na strunim izrazima iz medicine i anatomije, tako i na etnolokim i lingvistikim pojedinostima te na opejezi-nim primjedbama, bez kojih bi ovaj rjenik bio manjkav. Zahvaljujem se mo-joj dragoj prijateljici Zori Heide, ija mi je stimulacija, podrka i preciznost bila dragocjena. Zahvaljujem se dr. Mariji Toplak na nesebinoj portvovnosti kod defi nicija u botanici i agronomiji. ao mi je to zbog preopsenosti nisam mo-gla uvrstiti sve predloene rijei, niti detaljnije opise nekih biljaka.

Nadam se da sam svojim sunarodnjacima i svima drugima koji e se sluiti ovim rjenikom, barem donekle olakala put u snalaenju i beskrajnim mogu-nostima kojima meunarodni jezik premouje zapreke i omoguava izravni kontakt meu ljudima cijeloga svijeta.

U Zagrebu, 15. 12. 2007.Lucija Bori


KAKO ITATI I IZGOVARATI ESPERANTO?KIEL LEGI KAJ PRONONCI ESPERANTON?

Pisanje, itanje i izgovor esperanta ne predstavljaju nikakvu potekou govorni-cima hrvatskoga, budui da se ova dva jezika u fonemskome inventaru uglavnom podudaraju, a oba se vode istim osnovnim naelima o korespondenciji izmeu fonema i grafema (glasa i slova). Pismeni zapis u esperantu temelji se na izgovo-ru i to prema fonetskome naelu "jedan glas jedno slovo", s tim da je primjena ovoga naela u esperantu sasvim dosljedna i sustavna.

Hrvatski se koristi s 27 grafema (slova) koji odgovaraju razliitim fonemima (glasovima) hrvatskoga jezika. Tri se fonema piu digrafi ma (dvoslovima): lj, nj i d, koja se u izdanjima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dosljedno piu posebnim jednoslovima: , i . Tako se mogu jasno razlikovati fonemi //, // i // od glasovnih slijedova /lj/, /nj/ i /d/, kao i u srpskoj irilici. Primjera u kojima je ovo razlikovanje korisno zapravo je malo npr. injekcija treba itati kao in-jek-cija a ne kao i-ekcija, odnosno , izvanjezini (izvan-je-zini, ne izvajezini), nad-ivjeti gdje se ne izgovara sliveni glas /d/ nego dva odvojena glas d i jedan za drugim. Ti nam primjeri ilustriraju odsustvo potpune dosljednosti i sustavnosti u zapisnim naelima. To ipak rijetko stvara probleme, a isto se moe rei i za konvencionalno pisanje dvoslova dj umjesto u tipkanim tekstovima, mada ima mnogo primjera koji mogu dovesti do zabune: podjela, dje-ca i slino. U hrvatskome se dakle fonematsko naelo ne primjenjuje dosljedno: hrvatski se ita zapravo kao hrvacki, dakle sa /c/; ali nije nastanba nego prema izgovoru nastamba. U tome smislu hrvatsko pisanje nije ni fonetsko (zasnovano na izgovoru) niti fonoloko (na temelju sustava glasova) nego morfonoloko (djelo-mice ovisno o obliku rijei i poloaja glasa u rijei).

U esperantu se fonematsko naelo uvijek sustavno i dosljedno primjenjuje, mada se latiniki grafemski inventar u nekim elementima razlikuje od hrvatskoga.

Hrvatski grafemski inventar:a, b, c, , , d, d, , e, f, g, h, i, j, k, l, lj, m, n, nj, o, p, r, s, , t, u, v, z, .

Esperantski grafemi:a, b, c, , d, e, f, g, , h, , i, j, , k, l, m, n, o, p, r, s, , t, u, , v, z, (dz)


10Slova a, b, c, d, e, f, g, h, i, j, k, l, m, n, o, p, r, s, t, u, v, z izgovaraju se kao i u hr-

vatskome.Sljedea slova odgovaraju danima hrvatskim slovima i njima pripadajuima

glasovima: esperanto izgovor hrvatski = eko [eko] "ek" = d angalo [dangalo] "dungla" = etono [etono] "eton" = ako [ako] "ah"

Glasova i slov i nema u hrvatskome jeziku, a i u esperantu se relativno rijet-ko pojavljuju, a naroito , koje je neka vrsta rezervnoga fonema. treba izgo-varati kao "tvrdo" odnosno zvuno h, a izgovara se kao "ach-laut" u njemakome (ch): machen, za razliku od h u haben. U panjolskom ovome glasu odgovaraju j ili g: jamon, gente; u nizozemskom g ili ch: gordel, lachen i sl. U esperantu je do-bro zapamtiti sljedei niz primjera: eo/eko "eh/ek" ili koro-horo-oro: "srce-sat-zbor/kor". U veini sluajeva se moe zamijeniti glasom i slovom k: teniko-tekniko, to se i desilo s veinom rijei iz rane faze razvoja esperanta. Tako se i rije oro posljednjih desetljea najee zamjenjuje neologizmom koruso, a cilj je te inovacije da se opet izbjegne uporaba priuvnoga fonema oro. Samo u sluaje-vima kada moe doi do zabune u znaenju ostaje nepromijenjeno (npr. olero/kolero "kolera/ljutnja"). Za svaki sluaj dobro je provjeriti toan oblik rijei s ovim slovima u rjeniku (npr. da li je aoso ili kaoso). U tom fonolokom segmentu u esperantu jo uvijek se odvijaju promjene, uglavnom u smjeru zamjene glasa sa k. Glas se pojavljuje u mnogim rijeima koje je uveo i koristio Zamenhof, pa pripadaju i korpusu Universala Vortaro, pa time i rjeniku na koji se odnosi Fundamento de Esperanto iz 1905., koji je apsolutno nepromjenjiv i nedodirljiv pod bilo kojim okolnostima. Fundamento je osnova esperanta kao standardno-ga jezika, odnosno jezina jezgra od koje se nikada ne smije odstupiti. Nepriko-snovenost Fundamenta daje esperantu izuzetnu stabilnost, mada su mnoge stva-ri iz Fundamenta danas zastarjele te imaju status arhaizama. Rijei s glasom u kojima danas imamo k, primjer su takovih arhaizama. Stilisti, pisci i prevoditelji koji se esto sreu s problemom manjka povijesnoga registra u esperantu onda se obilno koriste ovim i drugim arhaizmima, stvarajui na taj nain tekstove s oku-som patine vremena. Glasovi i ponekad alterniraju u inaicama poput azo/ azo "dez, jazz" ili inso/inso "dins, jeans" ali ta varijacija nije funkcionalna, naprosto se jedno vrijeme trai pravi oblik, obino pobjeuju oblici sa "". Neke druge alternacije su strogo funkcionalne kao kurso/kurzo "teaj /npr. jezika/ - te-aj valute", intereso/interezo "interes, zanimanje/kamata", drinki/trinki "piti/piti


11alkohol, opijati se", germano/ermano "Nijemac/German. Sve ove opozicije onda treba paljivo razlikovati pri izgovoru.

Postojanje fonema dz sporno je pitanje, jer se on pojavljuje u svega nekoliko rijei kao edzo/edzino "mu/ena", haladzo "zadah". Izgovara se kao afrikata, t.j. sliveni glas koji se uje u makedonskome i ponekad u hrvatskome (bronca, bron-dza), te u talijanskome jeziku (mezzo, zio i sl.).

Glas odgovara fonemu w kojega susreemo u engleskome jeziku /water: izg. otprilike kao uoter/, a izgovara se sa zaokruenim usnama kao da elimo izgovori-ti o. Ovaj glas dakle nije samoglasnik (vokal) nego (polu)samoglasnik, to znai da ne moe samostalno nositi slog. Usporedimo: ato "Watt, jedinica mjere za snagu" prema vato "vata /pamuna/". U primjerima ko to su ato treba paziti na izgovor: ne troslono a-u-to nego dvoslono aw-to. Isto vrijedi i za Eropo "Europa" gdje es-perantska rije ima tri sloga (ew-ro-po) dok hrvatska ima etiri sloga (e-u-ro-pa). Slovoslijed a predstavlja dakle dvoglas (diftong) koji se izgovara kao jedan slog.

To je naroito bitno na kraju rijei budui da treba tono odrediti mjesto na-glaska, koji u esperantu uvijek pada na pretposljednji slog. Do zabune o mjestu naglaska moe doi kad se skupina a pojavljuje na kraju rijei. Te rijei u espe-rantu nisu mnogobrojne, ali su ipak izrazito este: anka "takoer", hodia "da-nas", morga "sutra" balda "uskoro" i slino, a nikada ankau, morgau i sl.

Time smo ve rekli i ono osnovno o naglasku, koji beziznimno i uvijek ostaje na pretposljednjemu slogu. Ima samo jedan sluaj kad se ini da je naglasak na posljed-njemu slogu: prilikom elizije (isputanja) krajnjega o kod imenica "substantiv" umjesto "substantivo". U tom sluaju naglasak se doista uje na posljednjemu slogu ali on nam samo svjedoi o tome da je jedan slog zapravo isputen, to je lijep pri-mjer iznimke koja potvruje pravilo. Ovo se isputanje moe provoditi samo kod imenica, a to se radi uglavnom u stilske svrhe, na primjer u poeziji, te radi proizvo-enja naroitih metrikih ili prozodijskih efekata (npr. ritma ili rime, arhaina ugo-aja i slino). Na primjer: Jam temp est "vrijeme je, kucnuo je as, krajnji je as" primjer je iz praesperanta jedne Zamenhofove varijante jezika nastale prije no to se odluio za esperanto kakav danas poznajemo esto se uje kod esperantista koji ele pokazati svoje "klasino" obrazovanje i poznavanje esperantske kulture jo od njezinih prvih klica i zametaka. U ovom primjeru metrika i naglasni obrazac (pra)esperanta su dinamini i sasvim su druge vrste nego u suvremenome standar-dnom govoru u kome je naglasak stacioniran na pretposljednji slog rijei.

Pri naglaavanju treba takoer voditi rauna o rijeima koje zavravaju slije-dom od dva vokala: Kroatio, kroatia "Hrvatska, hrvatski" , astronomio" i slino. Ovdje se ne radi o dvoglasu nego o dva posebna samoglasnika, dakle o dva slo-ga. Nije, dakle, dobar izgovor astronomio ili kroatia, jer to naglasak premjeta na trei slog od kraja rijei. Isto vrijedi i za korelativne rijece ili posesive kao to su kia, tia, nenia, ia, sia, mia. Kod ovih rijei s dva samoglasnika na kraju (to nije


12dvoglas!) treba paziti da se izmeu tih vokala ne ubaci neko epentetsko "j" (kija, tija, nenija, ija, sija, mija) radi olakanja izgovora ili blagozvuja. Time dobivamo izgovor koji slii na govor djece i koji nije cijenjen. Takoer se treba kloniti da se izmeu vokala ne ubaci neki drugi konsonant, a veoma esto je to glotalni zatvor-nik, odnosno grleni glas kojega imamo u arapskome ili hebrejskome, a koji nas podsjea na blago tucanje ili klik. No, svaki narod ima svoje potekoe u ostvari-vanju savrena izgovora u esperantu.

U izgovoru esperanta govornici hrvatskoga trebaju voditi rauna i o jo pone-koj sitnici, a naroito o tome da automatski ne primjenjuju glasovne zakone svo-jega jezika na esperanto. U esperantu treba zaista nastojati itati onako kako je napisano: ekzameno treba izgovarati s jasnim glasom k, a ne kao egzameno i sl. U esperantu nema jednaenja po zvunosti niti po mjestu tvorbe, koliko god se to nama inilo prirodnim zakonom koji kao da vrijedi uvijek i za sve jezike. U espe-rantu se slovni slijedovi lj i nj i d ne izgovaraju kao hrvatski nepanici (palatali) nego kao slijed dvaju glasova: miljaro (mil-jaro), sinjoro (sin-joro) i sl. Zagrepa-ni i kajkavci mogu pripaziti da zvune glasove na kraju rijei ne izgovaruju kao bezvune: Praf za praf! Kat-tat umjesto kad-tad i sl. U esperantu je dakle brand uvijek sa d, a nikada brant.

U sloenicama, a one su u esperantu izrazito brojne itav se jezik zapravo sastoji od sloenica! treba imati na umu da osim glavnoga naglaska na pret-posljednjemu slogu supostoje i pomoni, ekspiratorno slabiji naglasci, odnosno da su sastavni dijelovi sloenica u izgovoru ipak odvojeni malim, iako jedva za-mjetnim, izgovornim stankama: trans1atlanti2ka, mal1nov2eklezi3sla4va "starocr-kvenoslavenski", to je uostalom isto kao i u hrvatskome ili drugim jezicima (usp. njemaki Strassenbahnhaltestelle). Glavni i najsilniji je naglasak naravno onaj na pretposljednjemu slogu, ali ostali dijelovi sloenica jo imaju svoj naglasni iden-titet, iako slabije siline. Ta je sekundarna naglasna silina prisutna uglavnom kod prefi ksa, a skoro je i nema kod sufi ksa: u rijei pra1ho2mo uju se oba naglaska, i glavni i sporedni, ali u rijei registaro, u kojoj imamo dva sufi ksa, uje se samo onaj glavni naglasak na pretposljednjem slogu.

U primjerima kao to je eksportisto treba voditi rauna o znaenju u odree-nome kontekstu, prema kojemu se odreuje kako tu rije treba zapravo izgo-varati. Ovu rije moemo naime razliito ralaniti: 1. eksportisto "izvoznik" 2. eks1port2 isto "bivi nosa" 3. ek1sport2isto "sporta poetnik" 4. eks1sport2isto "bivi sporta". U ovome posljednjemu primjeru vidimo da dvostruke suglasnike (gemi-nate) u esperantu treba redovno izgovarati kao dva glasa (kao u hrv. najjai). Ni-jedna se rije u esperantu normalno ne pie s udvojenim suglasnikom. U drugim primjerima vidimo da situaciji prikladan izgovor zavisi od tonoga znaenja rijei odnosno njezina morfoloka sastava: svaka morfoloka sastavnica nosi poseban pomoni naglasak, mada se rije uvijek isto pie (osim u primjeru 4). Kod rijei


13napravljenih pomou raznih afi ksa i u sloenicama od vie rijei valja paziti da ne doe do kominih ili traginih nesporazuma. S druge strane, onima koji tako du-boko ovladaju esperantskim strukturama preporuujemo itanje izvornih pjesni-ka kao to je Raymond Schwartz, koji se obilno koristi ovim svojstvima esperanta u stvaranju aljivih efekata i jezinih dosjetki: I pri glasnome itanju i uivanju u ovim jezinim bravurama glavnu ulogu igra pravilno naglaavanje na spojevima jezinih sastavnica, odnosno na granicama morfema, da se struno izrazimo.

Ovih nekoliko primjera nije miljeno s namjerom da korisniku zakomplicira stvar: esperantski izgovor Hrvata smatra se upravo uzoritim u cijeloj esperantskoj zajednici. Kad Englezi, Brazilci, Japanci ili Kongoanci dvoje kako izgovarati espe-ranto, opi savjet glasi ve odavna: sluajte kako govore Hrvati! Prvi je ovaj savjet javno u esperantskome tisku iznio Nikolaj Hohlov, ruski emigrant i esperantski pjesnik koji je dvadesetih godina 20-oga stoljea ivio u Zagrebu. Oratorske stan-darde u esperantu utemeljio je svojim primjerima Ivo Lapenna, a uzornost hrvat-skoga izgovora kasnije su potvrdili i brojni udbenici i ugledni fonetiari poput Johna C. Wellsa. No, nisu doista samo Hrvati uzorni govornici esperanta, to vri-jedi, na primjer i za Rumunje, Srbe ili ehe. Svaki od ovih naroda ima u svome izgovoru esperanta i poneku crtu koja odaje njihovo jezino podrijetlo, pa tako i Hrvati. Ovim primjedbama i primjerima cilj je bio da se na to upozori jer, na kra-ju-krajeva, postoji i "hrvatski dijalekt" u esperantu, ma koliko on bio jedva zamje-tan. Imajui na umu neke od navedenih primjera svaki korisnik moe ih osvijestiti i nastojati da njegov izgovor bude doista neutralan i internacionalan.

Stabilnost jezine norme, pa i izgovorne, jedno je od uda koja je postigao es-peranto kao umjetni jezik, a od odravanja te norme zavisi i njegova budunost. Nadam se da e ove pripomene pomoi hrvatskim esperantistima da daju jo je-dan mali doprinos u razvoju besprijekorne izgovorne norme u esperantu. Druge jezine zajednice imaju jo puno toga to ih vee, esperantskoj je pak zajednici jezik ono osnovno i ono jedino. S druge strane esperanto ne uiva potporu i za-titu drava i nacija; to je jezik koji ivi od ljubavi njegovih govornika. A ljubav je neto to se njeguje, u ljubavi se odnosimo s panjom i strpljenjem. To vrijedi i za ljubav prema jeziku. Esperanto nije samo jezik kojeg se govori nego i jezik kojega se voli. Jedan od izraza panje prema jeziku je brian i lijep izgovor. Tek tada e svaka rije iz ovoga, s ljubavlju, marom i znanjem pisana rjenika dobiti svoj puni zvuk, a jezik e nam se pojaviti u svom najboljem izdanju: kao lijep i jasan jezik, a esperanto to jest.

Ovim rjenikom on e svakome govorniku hrvatskoga postati blizak i pristu-paan, s njim smo kao mali narod otvorili jo jedan prozor u veliki svijet.

U Rotterdamu 28.11.2008.Nikola Rai


BIBLIOGRAFIOBIBLIOGRAFIJA

Plena Ilustrita Vortaro de Esperanto, Sennacieca Asocio Tutmonda, Pariz 1984, 2002, 2005.

Gjivoje Marinko ivanovi Stevan: Renik Esperantsko-Srpskohrvatski, Esperanta -Serbokroata vortaro, IKS Zagreb Edistudio, Pisa, 1979.

Vatr Henri: Neologisma glosaro, kvara eldono, Edition Iltis, Saarbrcken 1997. Cherpillod Andr: Nepivaj vortoj, Gourgenard, 1988. Ledon G.: Aviada terminaro, Fonto, Brazil, 2002. Linstedt Jouko: Hejma vortaro, Universala Esperanto Asocio, Rotterdam, 1999.Hrvatski enciklopedijski rjenik, Novi Liber, Zagreb, 2002 Rjenik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, kolska knjiga,

Zagreb, 2000. Ani Vladimir: Veliki rjenik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2003.Klai Bratoljub: Rjenik stranih rijei, Nakladni zavod Matice Hrvatske,

Zagreb, 1982. Ani Vladimir Goldstein Ivo: Rjenik stranih rijei, Novi Liber, Zagreb, 2000.Filipovi dr. Rudolf i suradnici: Englesko hrvatski rjenik, Zora, Zagreb, 1959.Vinja V. i Musani S.: panjolsko hrvatskosrpski rjenik, kolska knjiga,

Zagreb, 1971. Jaki dr. Blanka i Hurm dr. Antun: Hrvatsko njemaki rjenik, kolska knjiga,

Zagreb, 1999. Okelmann Franz: Wrterbuch Deutsch-Esperanto, Bayreuth, 1996. Bujas eljko: Veliki hrvatsko-engleski rjenik, Nakladni zavod Globus,

Zagreb, 2001.


SIGNOJ OZNAKE

|o1, 2 post kapvorto la sama vorto havanta alian signifon iza iste natuknice njena razna znaenja

1, 2, 3... anta malsamaj signifoj de la sama vorto pred raznim znaenjima iste rijei

| disigas kapradikon disde la fi nao razdvaja korijen natuknice od nastavka

~ anstataas la kapradikon zamjenjuje korijen natuknice

= montras sinonimon a preferindan formon ukazuje na sinonim ili predlagani oblik

( ) proponas alternativan formon predlae alternativni oblik

* vorto ne registrita en Plena Ilustrita Vortaro rije koja se ne nalazi u Plena Ilustrita Vortaro


a. K anta Kristo prije Krista

adj adjektivo pridjev

adm administrado administracija

adv adverbo prilog

agr agronomio, agrikulturo agronomija, agrikultura

akuz akuzativo akuzativ

alb albana albanski

amer amerika ameriki

anat anatomio anatomija

ant antikveco, antikva antika, antiki

antrop antropologio antropologija

arap araba arapski

arh arkaismo arhaizam

arheol arkeologio arheologija

art artikolo lan, lanak

astr astronomio astronomija

augm agmentativo uveanica

autom atomobilismo automobilizam

bakt bakterio, bakteriologio bakterije, bakteriologija

bal balistiko balistika

bank bankoj, bankismo banke, bankarstvo

bel beletro beletristika

bibl biblio biblija

bibliogr bibliografi o bibliografi ja

bibliotek bibliotekismo bibliotekarstvo

biol biologio biologija

bot botaniko botanika

brod ipoj brodovi, brodarstvo

budh budismo budizam

burz borso burza, burzovni

crkv eklezio crkva, crkveni

cm centimetro centimetar

irka oko, priblino

dalm dalmata dalmatinski

diol dialekto dijalekt, dijalektalno

dim diminutivo umanjenica

LISTO DE MALLONGIGOJPOPIS KRATICA


17

dipl diplomatio diplomacija, diplomatski

E Esperanto esperanto

egipt Egipta egipatski

ek ekonomio, ekonomiko ekonomija, ekonomika

ekol ekologio ekologija

ekz ekzemple na primjer

el elektro elektrika, elektrini

elteh elektrotekniko elektrotehnika

engl angla engleski

esp Esperanto esperanto

etn etno, etnologio etnik, etnologija, etnoloki

efem eufemismo eufemizam

ev evitinda izbjegavati

fam familio, familiara obitelj, obiteljski

farm farmacio, farmakologio farmacija, farmakologija

fer fervojoj eljeznice, eljezniki

fi l fi lozofi o fi lozofi ja

fi lat fi latelio fi latelija

fi lm fi lmo fi lm, fi lmski

fi n fi nancoj fi nancije

fi z fi ziko fi zika

fi ziol fi ziologio fi ziologija

folk folkloro folklor, folklorni

fon fonetiko, fonologio fonetika, fonologija

fot fotografi o fotografi ja

fr franca francuski

g genro rod

g gramo gram

gener genera generiki

genet genetiko genetika, genetiki

geod geodezio geodezija

geog geografi o geografi ja, zemljopis

geol geologio geologija

geom geometrio geometrija

germ germane mjemaki

glazb muziko glazba

gra konstruarto, arkitekturo graevinarstvo, arhitektura

graf grafi ko grafi ka, grafi ki

gram gramatiko gramatika

gr greke grki

hebr hebrea hebrejski

herald heraldiko heraldika, grboslovlje

hidr hidrologio hidrologija

hind hinda, hinduismo hindiski, hinduizam


18

hist historio povijest

hort hortikulturo hortikultura

hrv Kroata hrvatski

I Oriento, oriente Istok, istono

i. a. interalie, inter aliaj izmeu ostalog, meu ostalim

ideol ideologio ideologija, ideoloki

igr ludoj igre

ikav ikava-dialekto ikavica, ikavski

im substantivo imenica

ind individue pojedinano

inf infi nitivo infi nitiv

inf informadiko informatika

inkl inkluzive ukljuivi

interj interjekcio uzvik

iron ironie ironino

isl Islamo, islame Islam, islamski

j jaro godina

jap japana japanski

jc jarcento vijek, stoljee

j.a.K. jaroj anta Kristo godina prije Krista

jez lingva jezini

jud judaismo idovstvo, idovski

k kaj i

k.a. kaj aliaj i drugi

kc kaj ceteraj i ostali

kalk kalkulado, kalkula raunanje, raunski

kart kartografi o kartografi ja

kat katolikismo, katolika katolianstvo, katoliki

kaz teatro kazalite

kem kemio kemija

kf kultivoformo kultivar

kg kilogramo kilogram

kinol kinologio*, hundorasoj kinologija

kin ina, ine kineski

km kilometro kilometar

knji literaturo knjievnost

komp komparu usporedi

komp komparativo komparativ

krat mallongigo kratica

kr kristanismo, kristana kranstvo, kranski

konj konjukcio veznik

ks kaj simile, kaj similaj i slino

ktp kaj tiel plu i tako dalje

kul kulinara kulinarstvo


19

kult kulturo kultura

l litro litra

lat latine, latina latinski

leks leksikografi o leksikografi ja

lik fi guraj artoj likovne umjetnosti

lingv lingvistiko lingvistika

log logiko logika

lok loka, loke lokalni, lokalno

lov aso lov, lovaki

m metro metar

ma hungare maarski

mat matematiko matematika

med medicino medicina

met meteologio meteorologija

metaf metafora metaforiki

mil miliono milijun

min mineralogio mineralogija

mit mitologio mitologija

mll mallongigo kratica

mm milimetro milimetar

musl islama, muzulmana muslimanski

n nominativo nominativ

N nordo sjever

nar popolo, popole narod, narodni

neol neologismo neologizam, novotvorenica

net netrale neutralno

nov fi nancoj novarstvo

ntr netransitiva neprelazan

njem germane njemaki

odj vestoj odjea

onom onomatopeo onomatopeja

op rimarko opaska

opt optiko optika

orij Oriento, oriente Istok, istono

pal paleontologio paleontologija

pat patologio patologija, patoloki

pel abeloj pelarstvo

pejor pejorative pejorativno

pjes poezio poezija

pleon pleonasmo pleonazam

pl tantum pluralia tantum pluralia tantum

poet poezie pjesniki

pol politiko politika, politiki

pom maraferoj, navigado pomorstvo


20

por familio porodica

posl proverbo poslovica

posl aferoj, negoco poslovno

pov historio povijest

pov. umj. arthistorio povijest umjetnosti

prav juro, jure pravo, pravno

prapov prahisorio prapovijest

pravosl ortodokse pravoslavno

pren alisignife u prenesenom smislu

prez prezenco prezent

prid adjektivo pridjev

prij prepozicio prijedlog

pr. Kr. anta Kristo prije Krista

pril adverbo prilog

priv ekonomio privreda, privredni

prom trafi ko promet

ps psedonimo pseudonim

psih psikologio psihologija

publ publikaoj publicistika

r radiko korijen

radio radiotekniko radio, radiotehnika

razg parole razgovorno

refer reference u odnosu na

reg regione pokrajinski

rel religio vjera, vjerski

resp respektive odnosno

retor retoriko retorika, retoriki

rib fi oj, fi kulturo ribe, ribarstvo

rim rimarko opaska

rtv radiotelevido radiotelevizija

rud mineralogio mineralogija, rudarstvo

s sekundo sekunda

S Sudo jug

sanskr sanskrito sanskrt

simb simbolo, simbole simbol, simboliki

sin sinonimo sinonim

slav slava slavenski

slik pentroarto slikarstvo

slov slovena slovenski

slub ofi ciale slubeno

soc sociologio, sociala sociologija

sp specio vrsta

sport sporto sport

srp serba srpski


21

ssp subspecio podvrsta

st jarcento stoljee

stat statistiko statistika

stom stomatologio stomatologija

subst substantivo imenica

suf sufi kso sufi ks

ah ako ah, ahovski

tal itale talijanski

teh tekniko, teknologio tehnika, tehnologija

teks teksumo tekstil

tel telefonio telefonija

telkom telekomunikiloj telekomunikacije

teol teologio teologija, teoloki

term termino termin

tipogr tipografarto tipografi ja

tisk preso, presarto tiskarstvo

top toponimio toponimija

t.e tio estas to jest

t.n. tiel nomata takozvan

tr transitiva prijelazan

trg komerco, negoco trgovina, trgovaki

tur turka, turke turski

TV televido televizija

tzv takozvani tiel nomata

ugost gastservo ugostiteljstvo

umj arto, arta umjetnost, umjetniki

usp. komparu usporedi

uzv eksklamacio uzvik

v. vidu vidi

var variao varijanta

vet bestkuracado veterina

vezn konjukcio veznik

vjer religio vjera, vjerski

voj armeo, armiloj vojska, oruje

vrtl ardenarto vrtlarstvo

z okcidento, okcidente zapad, zapadno

Z Zamenhof Zamenhof

zast. arkaiinta zastarjelo

znan scienco, scienca znanost, znanstveno

zoo zoologio zoologija

zrak aviado zrakoplovstvo

arg argono argon, argonski

elj fervojo, fervoja eljeznica, eljezniki


GRANDA VORTARO ESPERANTA-KROATA

VELIKI RJENIK ESPERANTSKO-HRVATSKI


a prvo slovo esperantske i prvo slovo hrvatske abe-cede

~a nastavak za pridjeve u jedniniab|o* (hebr) ab; jedanaesti mjesec idovske graan-

ske i peti crkvene godineabaur|o* abaur, zaslon, sjenilo na lampiabak|o abak; 1. (gra) zavrna ploa na kapitelu an-

tikog stupa; 2. raunaljka s kuglicama abandon|o (trg) odustajanje od prava ili svojineabat|o (kr) opat; predstojnik samostana; ~ejo opa-

tijaabatis|o 1. prepreka od posjeenog drvea; 2. sitni

dijelovi zaklane ivadiabazi|o (med) abazija; ivani poremeaj koji uzro-

kuje nemogunost hodanjaabdik|i (tr) abdicirati, odrei se (zvanja, asti, prije-

stolja); ~o abdikacija, odreknueabdomen|o abdomen 1. (anat) trbuna upljina, tr-

buh; 2. (zoo) zadak u kukaca i rakovaabdukci|o (anat) abdukcija; odmicanje udova od

sredinje crte tijelaabdukt|i (tr) abducirati, odvoditi, odstranjivati, od-

vraatiabduktor|o (anat) mii odmicaabel|o (ent) pela (Apis), kukac opnokrilac; ~a pe-

linji; ~ejo peli njak; ~isto pelar; ~ujo konica; ~bredado, ~kulturo pelarstvo; ~elaro sae; ~reino matica; ~svarmo rojenje; labor~o pela radilica; vir~o trut, pelinji mujak

abeli|o* (bot) abelija (Abelia), rod listopadnih grmo-va iz porodice kozokrvnica

aber|i* (ntr) = aberaciiaberaci|o aberacija 1. (astr) prividna promjena po-

loaja zvijezda zbog godinjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 2. (biol) manja promjena oblika grae ili boje u ljudi, ivotinja i biljaka; 3. (fi z) aberacija koja nastaje stoga, to periferni dio sferne lee ima manju arinu udaljenost nego sredinji; ~i (ntr) skretati, otklanjati; davati krivu sliku

abi|o (bot) jela (Abies); rod crnogorinog drvea iz por. borova

abiogenez|o abiogeneza 1. (med) spontano raanje; 2. (biol) samoniklost; postanak ivih organizama iz neive tvari

abisen|o (etn) Abesinac; (A)~io, (A)~ujo (geog) Abesinija; nekadanji naziv Etiopije

abism|o ponor, bezdan, provalija, jaz; en~ii pasti u ponor

abitur|o* abitura, matura, ispit zrelostiabiturient|o abiturijent; zavrni ak srednje kole

abur|i abjudicirati 1. odrei se (javno), odustati; 2. osporiti, uskratiti, porei

ablaci|o ablacija 1. (med) amputacija, odsijecanje, odrezivanje; 2. (geol) odnoenje dijelova zemljine povrine; 3. (astr) otapanje povrinskog sloja na vrhu rakete

ablativ|o (gram) ablativ; esti pade u nekim jezicima abneg|i* (tr) abnegirati, poricati, nijekati, odbijati abnegaci|o abnegacija 1. poricanje, odricanje, nije-

kanje; 2. samoodricanje, samoprijegor, samozataja abnorma abnormalan, protupravilan, protupriro-

dan, udan, nastran, nakazan aboc|o abeceda; ~olibro poetnica = alfabetumo abol|i, abolici~i (tr, prav) abolirati, ukinuti, obu-

staviti ili ponititi istrani sudski postupak prije pravomonosti presude; ~o abolicija, ponitenje, ukinue, oprost; ~ismo abolicionizam; pokret za ukidanje nekog zakona

abomas|o (anat) sirite; etvrti eluani dep kod preivaa

abomen|i (tr) prezirati; osjeati, iskazivati prezir; ~o prezir; ~a odvratan, odbojan, gadan; ~ao odvrat-na stvar; ~inda koji zasluuje prezir

abon|i (tr) abonirati (se), pretplatiti (se); ~o pretpla-ta, abonman; ~anto pretplatnik, abonent; ~ebla pretplativ; ~pago uplata pretplate; mal~i otkazati pretplatu; re~i obnoviti pretplatu

aborigen|o prastanovnik, starosjedilac, uroenikabort|i (tr, med) abortirati, pobaciti; ~o pobaaj,

abortus, prekid trudnoe; ~igi napraviti pobaaj; ~igilo sredstvo za izazivanje pobaaja

Abraham|o (hebr) Abraham; po Bibliji praotac i-dova i Arapa

abrazi|o abrazija 1. (geol) odronjavanje; razorno djelovanje morskih i jezerskih valova na obalu; 2. (teh) mehanika obrada predmeta struganjem abrazivima; 3. (med) a. skidanje povrinskog sloja radi uzimanja uzoraka za ispitivanje ili lijeenje; b. progresivno izjedanje zubne cakline od vakanja i sl.; ~a abrazivan, abrazioni; ~igi uzrokovati abra-ziju; ~igilo abraziv; sredstvo za bruenje i polira-nje tvrdih povrina

abr|i* (tr) otvoriti = malfermiabreviaci|o skraenje, skraenica, kratica = mal-

lon gigoabrikot|o (bot) marelica, kajsija (Prunus armeniaca)

plod i voka iz por. ruaabrog|i (prav, tr) abrogirati; ukinuti, opozvati, po-

nititi naredbu; ~o abrogacija, ukinue, opoziv, ponitenje

AA

Rjenik ispr gotov za tisak.indd 25Rjenik ispr gotov za tisak.indd 25 5.12.2008 22:18:315.12.2008 22:18:31

26 adept|oabrogaci|iabrogaci|i = abrogiabrotan|o (bot) mirisni pelin (Artemisia abrota-

num) iz por. glavoikaabrupt|a abruptan 1. nagao, nenadan, osoran, pri-

jek; 2, strm, vrletan; ~e naglo, nenadano absces|o (med) apsces, poganac, poganica, gnojni

ir; ~i (ntr) gnojiti se, zagnojiti se, formirati se u ir

abscis|o (mat) apscisa, osje, sjeica; vodoravna os u koordinatnom sustavu

absid|o (gra) apsida; polukruni prostor nadsve-den polukupolom i dodan glavnoj zgradi

absint|o (bot) pravi pelin, vrtni pelin (Artemisia ab-sinthium) iz por. glavoika; ~ao (kul) pelinkovac

absolut|a apsolutan, potpun, savren, neogranien; ~e apsolutno, potpuno, sasvim, posve; ~o (fi l) ap-solut, apsolutna ideja; ~ismo apsolutizam

absolv|i 1. (vjer) odrijeiti, oprostiti, osloboditi od grijeha = pekliberigi, pekliberi; 2. (prav) opro-stiti, ukinuti kaznu = malkondamni; ~o oprost, odrjeenje

absorb|i (tr) apsorbirati 1. upiti, upijati; 2. uvui, pri-vui, primati, asimilirati; ~ado apsorpcija, upija-nje, obuzimanje; -ii udubiti se, zaokupiti se; ~io, ~iteco apsorbiranost, obuzetost, zaokupljenost

abstemio = abstinadoabstin|i (ntr) apstinirati, odricati se, suzdravati se;

~o apstinencija; ~ado apstiniranje; ~emo sklo-nost apstinenciji; ~ulo apstinent, trezvenjak, anti-alkoholiar

abstinenc|o = abstinadoabstrakt|a apstraktan, misaon, pojmovni; ~i (tr)

apstrahirati, izluiti, odijeliti, odvojiti, iskljuiti; ~ado apstrahiranje, luenje, izluivanje; ~ao ap-strakcija, apstraktna stvar; ~eco apstrakcija, ap-straktnost; ~ismo apstrakcionizam

absurd|a apsurdan, besmislen, protuslovan; ~e ap-surdno, besmisleno; ~o apsurd, glupost; ~ao ap-surd, besmislica; ~eco apsurdnost, besmislenost

abuli|o (psih) abulija, bezvoljnost, neodlunostabund|a obilan, izobilan, izdaan; ~e obilno, iz-

dano, napretek; ~o obilje, izobilje, blagostanje; ~i (ntr) obilovati, biti bogat ime; ~eco obilnost, obilatost; mal~a neobilan, manjkav, nedostatan, nedovoljan, oskudan; super~a preobilan; super~i pretjecati, biti preobilan, imati na pretek

abutil|o (bot) sobni sljez, sobni javor, mranjak (Abutilon) iz por. sljezova

abutment|o (gra) potporanj, podupira~ac~ sufi ks za nazive biljnih porodica (npr. malva-

coj = sljezovi) acefal|oj* (zoo) bezglavci, bezglavi mekuciacer|o (bot) javor (Acer); ~acoj javori (Aceraceae);

Japania japanski javor (A. japonicum); pla-tan ~o gorski javor, bijeli javor (A. pseudoplata-nus); plataneca ~o javor mlije (A. platanoides); suker~o sladorovac, eerni javor (A. saccharum)

acerb|a 1. trpak, rezak; koji skuplja usta; 2. jedak, opor, zajedljiv

aceren|oj* (iht) balavci grgei (Acerina), rod rijenih riba

acet|o (kem u sloenicama) naziv koji se upotre-bljava za derivate s bezbojnom kiselinom; ~ato acetat, sol octene kiseline

acetilen|o (kem) acetilen, karbid; plin za rasvjetu bez boje i mirisa

aceto~ (kem) aceto- prefi ks u kemijskim spojevima s odnosnim kiselinama

acetoliz|i (tr) rastopiti, razraditi sa aceto-spojevimaaceton~o (kem) aceton, propanon; tekuina kod

suhe destilacije drvaacid|o (kem) acid, 1. kiselina; 2. praskavac; vrsta ek-

sploziva; ~a kiseo, trpak; ~a kremo kiselo vrhnje; ~ao kiselina; ~eco kiselost; ~eta kiselkast, na-kiseo; ~igi kiseliti; ~ii ukiseliti se; ~ozo (med) acidoza, poveana kiselost organizma zbog pore-meenog metabolizma ~ometro (teh) acidimetar, acetometar; amin(o)~o (kem) amino-kiselina; ~mordi (tr) korodirati, nagrizati, hrati = koro-di; dol~a sladak-kiseo

acidimetr|o = acidometroacin|o (anat) acinus 1. elementarna jedinica lijezda

s vanjskim luenjem; 2. proirenje na kraju plu-nih alveola

acipenser|o (iht) jesetra, titonoa (Acipenser); ~formaj jesetre, jesetrovke (Acipenseriformes)

~a (gram) sufi ks koji oznauje bezvrijednost, loe svojstvo; ~a oduran, odvratan; ~ao odurna, bez-vrijedna stvar; ~ulo gad, pokvarenjak, nitkov, hu-lja

aet|i (tr) kupiti; ~o kupnja, kupovina; ~ado kupo-vanje; ~anto kupac; ~ebla koji se moe kupiti; ~ejo prodavaonica; ~isto dobavlja, nakupac; el~i otkupiti; El~into (kr) Otkupitelj, Spasitelj; sub~i potkupiti; ~areto nabavna kolica u samo-posluivanju

aele|o (paleont) acheulen, aeleen, aelejen, raz-doblje paleolitika

~ad (gram) sufi ks koji oznauje trajanje ili ponav-ljanje radnje (venado, kantado); ~asismo (knji) adasizam, slaganje rima pomou sufi ksa

ada|o (glazb) adaggio, polagani stavak simfonijskih i komornih djela; ~e polagano = malrapide

adamantin|o (anat) adamantin, zubna caklinaadapt|i (tr) adaptirati, podesiti, prilagoditi, prepra-

viti, preraditi; ~(ad)o adaptacija, prilagodba, pre-inaka, preradba, podeavanje; ~ao adaptacija, adaptirana stvar; ~ii prilagoditi se; ; ~ilo adaptor, uskladjiva; re~ado rehabilitacija (zdravstvena)

adar|o* (hebr) adar; esti mjesec idovskog kalenda-ra

adekvat|a adekvatan, primjeren, prikladan, odgova-rajui

aden|o (anat) lijezda (u sloenicama); ~ito (med) adenitis; upala lijezde; ~oida ljezdast; ~oido ljezdasta izraslina; ; ~omo adenom, dobroudni tumor ljezdanog tkiva; limf~o limfni vor = lim-fonodo; ~opatio oboljenje ljezdanog tkiva

adenin|o (kem) duina baza = purina nukleobazoadenostil|o* (bot) ljepika (Adenostyles glabra) iz por.

glavoikaadenozil|o (kem) adenozil; radikal adenozinaadenozin|o (kem/fi ziol) adenozin; sastavni dio nu-

kleinskih kiselina adept|o adept 1. (pov) alkemiar koji je ostvario vr-

hunac tajnih vjetina; 2. onaj koji je upuen u tajne odreenog drutva; 3, pristalica, sljedbenik; ~igi pridobiti (nekoga za neto)


27 aer|oadesiv|oadesiv|o* (gram) adesiv; ugrofi nski padeadher|i (ntr) prionuti, zalijepiti se, sastaviti se; ~o

(fi z) adhezija, prionljivost, prianjanje, priljubljiva-nje; ~a prionljiv, adherentan; ~ao (med) prirasli-ca

adiabat|a (fi z) adijabatiki; koji je bez dodavanja ili oduzimanja topline; ~o adijabata; sustav koji ne prihvaa nikakvu koliinu topline

adiant|o (bot) vlasasta paprat (Adiantum) iz por. bujadi = harfiliko; venushara ~o gospin vlasak (A. capillus-veneris)= venushararo

adia zbogom; ~o oprotaj, rastanak; ~a oprotajni; ~i (tr) oprostiti se

adici|i (tr) zbrajati, sumirati; ~o zbroj, zbir, suma; ~ato (mat) pribrojnik, sumand; ~ilo brojilo = sumigilo

adikt|i* (tr) ovisiti (npr o drogi); ~ato, ~ito ovisnikadip|o (med) struni termin u znaenju: mast, salo;

~ozo adipoza, gojaznost, pretilost, debljina; ~oge-nezo (fi ziol) adipogeneza; formiranje sala kod i-votinja; ~ociro* (kem) masnoa u mrtvom tijelu

adjekt|o (gram) dopuna (subjektu)adjektiv|o (gram) pridjev, adjektiv; ~igi pretvoriti u

pridjev adjudik|i (tr, trg, prav) dodijeliti, dosuditi; ~o dra-

ba, nadmetanjeadjunkt|o adjunkt, pristav, vjebenik, pomoni i-

novnik adjutant|o (voj) autant, pobonik; vii administra-

tivac u vojsci, lan visokog zapovjednitvaadministr|i (tr, prav) administrirati, upravljati,

obavljati, provoditi; ~(ad)o voenje, upravljanje, administracija; ~a upravni; ~ejo uprava, admi-nistracija; ~istaro upravni odbor; mem~ado samouprav ljanje

administraci|o = administrejo; forst~o uprava uma; proviant~o (voj) uprava za snabdijevanje

administrator|o administrator, upravitelj, upravnik, voditelj = administranto, administristo

admir|i (tr) diviti se, oboavati; biti ushien, oduev-ljen; ~o divljenje, udjenje; ~anto tovatelj, oboa-vatelj; ~inda divan, prekrasan, udesan

admiral|o (voj) admiral; opi naziv za najvie asni-ke u mornarici

admiralitat|o (voj) admiralitet 1. savjetodavno tije-lo zapovjednitva ratne mornarice ili ministarstva obrane za ratnu mornaricu; 2. glavno zapovjed-nitvo mornarice; 3. skup admirala

admitanc|o (fi z) admitancija; reciprona vrijednost impedancije

admon|i (tr) opomenuti, izrei opomenu; ~o opo-mena; de~i odvratiti, odvraati; moral~o moral-na opomena

adob|o (gra) erpi; nepeena, na suncu suena opeka adoks|o* (bot) mokovica, miriljavac (Adoxa mosc-

hatellina) iz por. mokovicaadolesk|i (ntr) stasati; razvijati se u mladia ili dje-

vojku; ~a mladenaki, pubertetski; ~anto adoles-cent; mladi izmeu 15 i 25 godina; ~antino ado-lescentica; djevojka izmeu 12 i 2o godina; ~(ant)eco adolescencija; stasanje; ivotna dob izmedju puberteta i ranog zrelog doba

adolt|o odrasla, zrela osoba = plenkreskulo; ~a odrastao

Adonaj| (hebr) Adonaj; hebrejski naziv za Bogaadonid|o (bot) gorocvijet (Adonis) iz por. abnjakaAdonis|o (mit) Adonis; lijep mladi iz grke mitolo-

gije, ljubimac Afroditeadopt|i (tr) adoptirati 1. (prav) usvojiti, posvojiti,

posiniti, pokeriti; 2. prihvatiti, usvojiti (tue mi-ljenje); ~o adopcija, posvojenje; ~ado posvajanje; ~ito posvoje

ador|i (tr) oboavati; ~o oboavanje; ~anto oboa-vatelj, oboavalac; ~ado (vjer) poklonstvo; ~inda vrijedan oboavanja, divljenja; ~klinii klanjati se

adrenalin|o (fi ziol, kem) adrenalin; hormon sri nadbubrene lijezde

adres|o adresa, naslov; ~i (tr) adresirati; uputiti, obratiti se nekome; ~anto adresant, poiljatelj, predatelj; ~aro adresar, imenik; ~ato primatelj, naslovnik

Adri|a (geog) Jadranski; ~a Maro, Adriatiko Jadran-sko more, Jadran

adsorb|i (tr, kem) adsorbirati, upijati, usisavati; = alsorbi; ~ado upijanje; ~eco adsorpcija

adstring|i (tr, med) stezati, skupljati, suavati, zae-pljivati; ~a trpak, rezak, stezljiv

adukci|o adukcija 1. dovoenje, privoenje, privla-enje; 2. (prav) iznoenje dokaza. ; ~i aducirati, privoditi, dovesti do ega

aduktor|o (anat) mii primica (M. adductor hallucis)

adul|i* (tr) laskati, ulizivati se, ulagivati se, dodvora-vati se

adulari|o (geol) adular; ruda mjeseev kamen, vrsta plemenitog glinenca

adult|i (ntr) uiniti preljub; ~(ad)o 1, preljub, brako-lomstvo; 2, krivovjerstvo; ~ulo. ~anto 1. preljub-nik; 2. (vjer) krivovjernikj; sang~o rodoskvrnue, incest

adulter|i (tr) krivotvoriti, obezvrijediti dodavanjem nepotrebnih sastojaka

adurol|o* (kem) razvija = riveliloadvekci|o (met) advekacija, advekcija; vodoravno

pomicanje zranih masa Advent|o (kr) Advent, Doae, etiri tjedna pred

Boi; ~isto adventist, subotar; lan Kranske Adventistike crkve

adventic|o adventicija 1, (anat) vanjski omota (npr. krvne ile); 2. (bot) adventivna biljka, biljka pri-dolica

adventiv|a (bot) adventivan, nadoao, stran (pup, korijenje)

adverb|o (gram) prilog, adverb; ~a priloni, prilokiadvers|a protivan, suprotan, oprean; ~ulo protiv-

nik, suparnik advokat|o (prav) advokat, odvjetnik, branitelj; ~aro

advokatska komora odvjetniki zbor; ~eco od-vjetnitvo, advokatura

adz|o (teh) bradva, tesarska sjekiraaed|o (beletr) aed; starogrki pjeva junakih pjesa-

maaer|o (met) zrak; ~a zrani; ~i (tr) puniti zrakom,

napuhivati (npr. gumu); ~ujo zranica; ~umi (tr) zraiti, prozraiti, provjetriti; ~denso gustoa zra-ka; ~kasteloj kule u zraku; ~kavo, ~truo zrana rupa; ~premo zrani tlak; ~ipo zrakoplov; ~te-rapio zrana terapija


28 agav|oaerobi|aaerobi|a (biol) aerobni; kojemu je za ivot potreban

kisik iz zraka; mal~a anaeroban; koji ivi bez zrakaaerobik|o (sport) aerobika; moderna vrsta estetike

gimnastike aerodin|o (zrak) aerodin; zrakoplov koji se u letu

odrava uglavnom pomou aerodinamikih reak-cija (zmajevi, jedrilice)

aerodinamik|o (fi z) aerodinamika; znanost o giba-nju plinova

aerodrom|o (zrak) aerodrom, uzletite, zrana luka; = flughaveno

aerofor|o (teh) aerofor; sprava za disanje aerogram|o aerogram 1. pismo ili poiljka odaslana

zranim putem; 2. (met) aeroloki dijagram aerolog|o (met, zrak) aerolog; ~io aerologija; zna-

nost koja se bavi prouavanjem atmosfere iznad prizemnih utjecaja

aerometr|o (fi z) aerometar; sprava za mjerenje gu-stoe plinova; ~io aerometrija; znanost o fi zikal-nim svojstvima zraka

aeronat|o (zrak) zrakoplovac, aeronaut; ~iko zra-koplovstvo, aeronautika

aeroplan|o (zrak) aeroplan, zrakoplov, avion = avio, aviadilo

aerosol|o aerosol; sredstvo za proiivanje zrakaaerostat|o (zrak) aerostat 1. zrani balon; 2. (med)

vrsta aparata za inhalaciju; ~iko aerostatika; zna-nost o ravnotei plinova

afabl|a ljubazan, prijazan, srdaan, usluan; ~ao usluga, ljubazan in ~eco ljubaznost, prijaznost, srdanost; mal~a neljubazan,neusluan

afanipteroj (ent) buhe, afanipteri (Aphaniptera); red beskrilnih skakajuih nametnika s ustima kojima siu i ubadaju

afazi|o (med) afazija, nijemost, zanijemjelost; pore-meenje sposobnosti govora zbog oboljenja moz-ga,

afekci|i (tr) uzbuditi, djelovati na; ~o afekcija, afekt; 2. sklonost, simpatija; 3. (med) oboljelost, oboljelo stanje; ~a uzbudjen

afekt|i (tr) afektirati, prenavljati se, prenemagati se; ~(ad)o afekt, afektacija, prenemaganje, pretvara-nje; ~ulo afektant; pi~a. sankt~ zadrt = bigota

afeli|o (astr) afel; najvea udaljenost planeta od Sunca

afer|o stvar, predmet, posao; ~a poslovni; ~isto po-duzetnik; ~arito otpravnik poslova, zastupnik; ~vojao poslovno putovanje

Afgan|o (etn) Afganistanac; ~io, ~ujo, ~lando (geog) Afganistan, drava u Aziji

afgani|o* afgan; novana jedinica u Afganistanu afi d|o (ent) lisna u (Aphis) = plantlasoafi davit|o (prav) afi davit; pismena izjava sudu pod

zakletvom afi ks|o (gram) afi ks, dometak (predmetak ili doe-

tak)afi n|a srodan 1. povezan, sklon, naklonjen; 2. (bot)

susjedni; ~i (intr) biti srodan; ~eco afi nitet 1. srodnost, slinost, bliskost; 2. uzajamna privla-nost, sklonost; 3. (kem) medjusobno privlaenje i spajanje atoma i molekula

afi naci|i (tr, teh) afi nirati, bistriti, proiivati teku-u kovinu; ~o metalurgijsko ienje, bistrenje, proiivanje

afi rm|i* (tr) afi rmirati, potvrditi, prihvatiti; uiniti poznatim, priznatim; ~ii afi rmirati se, uspjeti, postati poznat

afi |o plakat, oglas, objava (nalijepljena na javnim mjestima); ~i (tr) plakatirati, oglasiti, objaviti; ~ kolono oglasni stup

afl ikt|i (tr) ucviliti, rastuiti, raalostiti; ~o alost, patnja, bol, muka, nevolja, peal; ~ii rastuiti se, raalostiti se; ~io ucviljenost, rastuenost, raza-loenost

afoni|o (med) afonija, bezglasnost, potpuna promu-klost

aforism|o (beletr) aforizam; saeta duhovita izreka afrank|i (tr) frankirati, nalijepiti potansku marku;

~o potarina Afrik|o (geog) Afrika; ~a afriki; ~ano Afrikanac;

Centr~o Centralna Afrika; Sud~o Juna Afrika afrikans|o (ling) afrikans; varijanta nizozemskog je-

zika kojim govore Buri afrikat|o (ling) afrikata; sliveni suglasnik Afrodit|o (mit) Afrodita; starogrka boica ljepote i

ljubavi afrodizi|o (med) afrodizija, pomama, pohota;

~igao afrodizijak; sred stvo za podraaj spolnog nagona; mal~o, ne~o pomanjkanje spolnog na-gona

aft|o (med) afta, jaterica; iri u ustima afust|o (voj) lafeta; postolje topnikog orujaafzeli|o* (bot) afzelija (Afzelia) iz por. leptirnjaa;

slui u brodogradnji i gradjevinarstvu ag|i (ntr) djelovati, postupati, raditi, initi; ~o djelo,

radnja, in; ~a radni, aktivni; ~ado djelovanje, po-stupanje, akcija; ~anto 1. djelatnik, javni radnik, aktivist; 2. (fi z, kem, med) agens, pokretna sila, djelotvorno sredstvo; ~ema radin, radian, marljiv, poduzetan; inter~i koordinirati; kontra~i pro-tudjelovati; kun~i suradjivati, sudjelovati; ne~a (fi z) nedjelotvoran; ne~ema nepoduzetan, trom, pasivan: re~i reagirati; re~o reakcija; retro~a re-troaktivan; retro~o povratno djelovanje, retroak-tivnost = retroefiko; sen~ado nedjelotvornost, tromost, pasivnost

aga|o (pov) aga; u Osmanlijskom carstvu naslov vi-sokih dravnih dunosnika

agac~o utrnulost (npr. zubi); ~i (tr) trnutiagam|o (zoo) agama (Agama); guter iz por. agama;

~edoj agame (Agamidae)agami|a1 (biol) bespolan, agaman; ~o agamija; nes-

polno razmnoavanje agami|o2 (orn) agami, sivokrili buka (Psophia cre-

pitans) ptica iz por. bukaa agap|o (kr) agapa; zajednika gozba u prvih kra-

na agapant|o (bot) agapant (Agapanthus) iz por. ljiljana agar|o. agaragar|o (kem) agar-agar; sluzava tvar iz

azijskih morskih algiagarik|o (bot) peurka (Agaricus); rod gljiva listiar-

ki; kamp~o rudnjaa (A. campestris) agat|o (min) ahat, agat; poludraguljagatid|o (bot) kauri (Agathis) iz por. araukarijevki;

od nekih se dobiva kopal-smola; astrala ~o no-vozelandski kauri, kopal-drvo (A. australis)

agav|o (bot) agava, loparina (Agave) iz por. agava (Agavaceae); ~vino = pulkvo; ~brando = tekilo


29 ajnagend|o agend|o agenda, biljenica, notes; program i raspo-

red radaagent|o agent, zastupnik, meetar, trgovaki put-

nik; ~ejo agencija (npr. inform-ejo, nova~ejo, svat~ejo)

agentur|o (trg) agentura, zastupstvo, posrednitvo, podrunica

agerat|o (bot) agerat (Ageratum) iz por. glavoikaagit|i (tr) agitirati 1. provoditi agitaciju; 2. uznemi-

riti, uzbuditi; ~ado agitacija, poticanje, nagovara-nje; ~io (med) duevna uzbuenost; ~ilo (kem) staklena mjealica

agl|o 1. (orn) orao (Aquila) iz reda sokolovki; 2. (A)~o (astr) ekvatori jalno zvijee, koje se na naem podruju vidi ljeti i u jesen; ~a orlovski; imperia ~o orao krsta (A. heliaca); rea ~o suri orao (A. chrysaetos); bot~o patuljasti orao (Hie-raaetus pennatus); fi ~o = pandiono; kri~o orao klikta (A. pomarina); granda kri~o orao kloko-ta (A. clanga); mar~o orao tekavac (Haliaetus albicilla) = haliaeto; serpent~o = cirkaeto

aglomer|i (tr) aglomerirati, nakupiti, nagomilati, na-slagati; ~ao nakupina, naslaga

aglutin|i (tr, kem, med, ling) skupiti, slijepiti, spoji-ti, sastaviti; ~ii spojiti se, srasti; ~a aglutinativan; koji se pripaja

agnat|o (prav) agnat; potomak po mukoj loziagnokast|o* (bot) konopljika, fratarski papar (Vitex

agnus castus) iz por. sporiaagnosk|i (tr, prav) agnoscirati, spoznati; slubeno

potvrditi, utvrditi da je ispravno = kogni, aper-cepti

agnostik|a (fi l) agnostian, nepoznat; ~ismo agno-sticizam; pravac koji openito odrie mogunost spoznaje; ~ulo agnostik, agnostiar

agnozi|o (med) agnozija; gubitak sposobnosti pre-poznavanja zbog poremeaja u mozgu

agoni|i (ntr) umirati, izdisati, hroptati, biti u agoniji; ~o agonija, samrt, hropac

agor|o (pov) agora; trg u starogrkim gradovima agorafobi|o (med) agorafobija; strah od velikog pro-

storaagord|i (tr) udesiti, podesiti, uskladiti, ugaati; ~o

sklad, ugoaj, raspoloenje; ~ado ugaanje, uskla-ivanje; ~igi uskladiti se, sloiti se; ~isto akorda-tor; ugaa glazbala; mis~i ratimati, poremetiti odnos

agr|o njiva, polje; ~aro agrar 1. poljodjelstvo, ratar-stvo; 2. poljo djelsko zemljite; ~ara agrarni, ze-mljini; ~arulo poljoprivrednik; ~okulturo agri-kultura, poljodjelstvo

agrabl|a ugodan, prijatan; ~e ugodno, prijatno; ~ao ugodan in/osjeaj ~eco ugodnost, prijat-nost; ~igi ugoditi, uiniti ugodnim; mal~a, ne~a neugodan, neprijatan

agraf|o kopa, spajalica; ~i (tr) zakopati, skopati; mal~i otkopati

agrafi |o (med) agrafi ja; nesposobnost pisanja zbog motorikih smetnji

agreg|i (tr, fi z) agregirati, skupiti, spojiti, gomilati, pridruiti; ~ao. ~ato agregat; skup istovrsnih e-stica, skup ili sprega vie strojeva

agregaci|o agregacija 1. pridruivanje nekoj orga-nizaciji; 2. u Fran cuskoj akademski stupanj nakon

diplome; ~ulo osoba koja je postigla akademski stupanj

agres|i (tr) napasti, navaliti, izvriti agresiju; ~ema agresivan, prodoran, nasrtljiv, nametijiv; ~o agre-sija, napad, grub nasrtaj; ~emo agresivnost; ~iva agresivan, nasilan; ~into, ~anto agresor, napada, zavojeva

agrikultur|o, agrokultur|o agrikultura, poljopri-vreda, zemljoradnja; ~isto poljoprivrednik, ze-mljoradnik, ratar,

agril|o* (ent) poljar (Agrilus), tvrdokrilac koji ivi po poljima,

agrimoni|o (bot) turica, petrovac (Agrimonia) iz por. rua

agrocip|o* (bot) jablanovaa (Agrocype aegerita); je-stiva gljiva

agronom|o agronom, poljoprivredni strunjak; ~io agronomija; znanost o poljoprivredi; ~ia agro-nomski, poljoprivredni

agropir|o (bot) pirika (Agropyron) iz por. travaagrostem|o (bot) kukolj usjevni (Agrostemma githa-

go) iz por. karanfi laagrostid|o (bot) rosulja (Agrostis) iz por. travaaguti|o (zoo) grivasti vuk, aguti (Dasyprocta agouti);

junoameriki glodavacagvara|o (zoo) aguara (Chrysocyon brachyurus); vr-

sta argentinske lisicea|o ovjeja dob, starost; ~a star (po broju godina);

~i biti star, imati odredjeni broj godina; grand~o duboka starost; infan~o doba djetinjstva; jar~a jednogodinji; matur~a odrastao, zrele dobi; neplen~a maloljetan, nepunoljetan; neplen~eco maloljetnost, nepunoljetnost; plej~ulo najstari-ji lan, doajen = doajeno; plen~a punoljetan; plen~eco punoljetnost; profund~a vrlo star, u dubokoj starosti; sam~a koji je istih godina; sam~ulo vrnjak; temp~o epoha, doba

ai|o (fi n) aio, aija; viak teajne vrijednosti nad nominalom kod novca, zlata i deviza

aiot|i (ntr, fi n) pekulurati na burziaha! (uzv) aha!; uzvik koji izrazuje potvrdu neeg

oekivanog, ahims|o (bud) ahimsa; zabrana ubijanja ivih bia;

osnovni moralni zakon budizma, hinduizma i ja-inizma

a! (uzv) ah!; uzvik koji izraava jako iznenaenje ili aljenje

Ail|o (knji) Ahil; glavni junak Ilijadeaidos|o (med) AIDS, sida; sindrom steene imuno-

defi cijencije ailant|o (bot) pajasen (Ailanthus) iz por. pajaseni Ain|o = Ajnuoair|o (bot) metlaa (Aira) iz por. trava aizo|o (bot) zelenika (Aizoon); rod sukulentnih traj-

nica iz por. upavicaAjaks|o (knji) Ajaks; grki junak u Trojanskom

ratu, prema Ilijadiajapan|o (bot) konopljua (Ayapana) iz por. glavoikaajatol|o (vjer) ajatolah, iranski vjerski voaajl|o (bot) enjak, bijeli luk(Allium sativum) iz roda

lukova; ~obulbo lukovica enjaka; ~ero, ~obul-bero eanj, esan, esno

ajn (gram) -god; neodreena prilona estica (npr: kiu ajn = tkogod)


30 akord|oAjnu|oAjnu|o (etn) Ainu; prastanovnik Japanaaji* (tr) badaritiajug|o (bot) ivica (Ajuga) iz por. usnaa; rampanta

~o puzava ivica (A. reptans) ajup|o* indijanska kolibaajut|o (teh) sapnica, mlaznica; unjasta cijev za pro-

tok tekuine i plina pod tlakom~a~ (gram) sufi ks koji odreuje predmet odree-

nog porijekla (npr. man~o jelo; elpens~o = iz-miljotina); ~o stvar, predmet; ~eto stvarica

aur|o (teks) aur, vrsta upljikavog vezaa. K. kratica za "anta Kristo" prije Kristaakaci|o (bot) akacija (Acacia) iz por. leptirnjaaakademi|o akademija 1, birano drutvo znanstveni-

ka, knjievnika i umjetnika; 2. najvia znanstvena ustanova u dravi; 3. naziv nekih strunih kola; 4. priredba s predavanjima, recitacijama, koncer-tnim tokama; ~a akademski; ~ano akademik, lan akademije

akau|o (bot) plod kauja; ~arbo = okcidenta anakardio; ~nukso kaujev orah, pravi plod; ~pomo kaujeva jabuka, nepravi plod

akalif|o (bot) rajska kopriva (Acalypha) iz por. mlje-ika

akant|o (bot) primog, medvjea stopa, akant (Acan-thus) iz por. primoga

akantias|o (iht) akantias (Squalus acanthias); vrsta malog morskog psa = skvalo

akantocefal|oj (zoo) kukai (Acantocephala) vrsta crva

akantopterig|oj (iht) tvrdoperke (Acanthopterygii)akapar|i (tr) 1, nakupovati u svrhu preprodaje; 2.

prigrabiti, prisvo jiti; ~(ad)o gomilanje robe radi dizanja cijene

akar|o (ent) grinja, pregalj, ugarac (Acarus); ~ozo (med) akarinoza; grinjavost; bolest pela i vinove loze izazvana raznim vrstama grinja

akcel|i (tr) akcelirati, ubrzati, pospjeiti, unaprije-diti; ~(ad)o akceleracija 1. (fi z) pojaanje brzine u jedinici vremena; 2. ubrzanje, pospjeenje, po-jaanje brzine; ~anto (kem) katalizator, tvar koja pospjeuje proces; ~ilo 1. akcelerator; uredjaj za ubrzavanje; 2. papuica za gas u automobilu, ubr-ziva; mal~i usporiti, smanjiti brzinu, bremzati; mal~ado usporavanje, smanjivanje brzine

akcent|o (ling) akcent, naglasak; ~i (tr) naglasiti, ak-centirati

akcept|i (tr) primiti, prihvatiti, usvojiti, pridrati; ~o primitak, prihvat; ~ado primanje, prihvaanje, usvajanje, uvaavanje; ~ebla prihvatljiv, akcepta-bilan; ~ejo 1. primaa soba; 2. ekaonica; 3. pri-hvatilite; mal~i odbiti, ne prihvatiti; mal~ebla neprihvat ljiv

akcesor|a sporedan, nebitan, dodatan, podredjen, manje vaan; ~ao dopuna, dodatak, priruna stvar; akcesorij

akci|o (fi n) akcija, dionica 1. vrijednosni papir o udjelu u dionikom drutvu; 2. dio uloenog novca u glavnicu dionikog drutva; ~a dioniki; ~ano, ~ulo dioniar, akcionar

akcidenc|o (fi l) akcidencija, sluajnost, stjecaj okol-nosti; ~a akcidentalan, sluajan, sporedan, uzgre-dan, nenamjeran, nehotian

akcident|o akcident, nezgoda, nesrea, nesretan

sluaj; labor~o nesrea na radu; ~ii nastradati, doivjeti nesreu

akcipitr|o (orn) jastreb (Accipiter) grabeljiva ptica iz reda sokolovki; ~edoj jastrebovi (Accipitridae)

akciz~o (fi n) porez na promet robom, troarina (gradska, opinska); ~enda podloan porezu, tro-arini

akent|o (ling) naroiti izgovor svojstven nekom o-vjeku ili zajednici

ake|o (zoo) ljenivac = bradipo, bradipodoakebi|o (bot) akebija (Akebia) penjaica iz por. Lar-

dizabalaceaeaken|o (bot) roka; suhi plod nepucavac s jednim

sjemenomakeronti|o (ent) mrtvaka glava (Acherontia); noni

leptir, koji se hrani medom iz konicaakile|o (bot) stolisnik, ahilova trava (Achillea) iz por.

glavoika; milfolia~o obini stolisnik, hajduka trava, romonika, kunica (A. millefolium) = milfo-lio

akinezi|o (med) akinezija; nepokretnost tijela ili te-koa pokreta

akir|i stei, postii, pridobiti, zaraditi; ~o dostig nu-e, postignue; ~(it)ao tekovina, steevina, ulov; ~ebla koji se moe stei, dobiti; re~i povratiti ne-to steeno; as~i uloviti; labor~i zaraditi; milit~i osvojiti; rab~i opljakati

aklam|i (tr) aklamirati, klicati, dovikivati, buno odobravati; ~o aklamacija, klicanje, dovikivanje, buno odobravanje

aklimatiz|i (ntr) aklimatizirati se, prilagoditi se = alklimatii

akme|o (med) akme; kritino, prijelomno stanje u razvoju bolesti

akn|o (med) prit, bubuljica, gnojni iriakne|o (med) akna, priti na licu; kono oboljenje,

esto u pubertetu akolad|o* akolada 1. (sport) poasni udarac maem

pri odlikovanju; 2. velika vitiasta zagrada akolit|o (vjer) akolit 1. pomonik sveeniku ili ako-

nu tijekom mise; 2. svijenjak od dvije svijee, to ga akoliti nose na sveanim misama

akomod|i (tr) akomodirati, prilagoditi, podesiti, uskladiti; ~o akomodacija, prilagodba, podeavanje

akompan|i (tr) pratiti, sprovoditi; ~o pratnja, prae-nje; ~a pratei; ~ao glazbena pratnja; ~anto pra-tilac, pratitelj; ~antaro svita, pratioci; el~i isprati-ti, otpratiti

akonit|o (bot) jedi, klobui (Aconitum) iz por. abnjaka; ~ino (kem) akonitin; otrovan alkaloid iz korijena jedia

akonte* (fi n) na raun = partopage; akonto* akon-tacija

akor|o (bot) iirot, babar (Acorus) iz por. kozlaca; kalam~o iirot, vodeni bour (A. calamus); mi-risni korijen movarne aromatine biljke slui u medicini i industriji

akord|o akord, sklad 1. (glazb) suzvuje (tonova razliite visine); 2. (knji) ritmika podudarnost stihova u pjesmi; 3. suglasje, sporazum, poravna-nje; ~igi uskladiti, usuglasiti; ~ii sporazum jeti se; ~iema uskladiv, kompatibilan; ne~o nesla-ganje, nesklad mal~o nesporazum, nesuglasje; ne~igebla neuskladiv


31 akurat|aakordion|oakordion|o (glazb) akordeon; velika kromatska har-

monika rastezaaakr|a otar, bridak; ~e otro; ~ao otrica; ~eco o-

trina; ~igi otriti; ~igilo otrilo; ~ii naotriti se; mal~a tup, nenaotren; vid~eco otrovidnost

akr|o, akre|o (pov) akr, acre; angloamerika jedinica povrine

akredit|i (tr) akreditirati 1. (prav, pol) dati punomo diplomatskom poslaniku da u stranoj zemlji za-stupa vlast svoje zemlje; 2. (fi n) ovlastiti nekoga da se slui kreditom kad ispuni propisane uvjete

akreditiv|o akreditiv 1. (dipl) vjerodajnica; vjerodaj-no pismo diplomatskom poslaniku; 2. (fi n) kredit-no pismo, nalog banke

akribi|o akribija, osobita tonost u radu, savjesnost, temeljitost

akrid|o (ent) aka, skakavac egrta, putniki ska-kavac (Acrida); ~edoj porodica skakavaca (Acri-didae)

akril|o (kem) akril; ~(at)a acido akrilna kiselina; ~ato akrilat; sol akrilne kiseline

akrobat|o akrobat 1. pelivan; izvoa sloenih rad-nji u varijeteu, cirkusu i sl. ; 2. sporta koji se bavi akrobatikom; ~ao akrobacija, vratolomija

akrocefal|a (anat) akrokefalan; koji ima luba-nju sa spljotenim i visokim tjemenom; ~ulo akrokefal(os)

akrocianoz|o (med) akrocijanoza; pojava plave boje na udovima zbog loe cirkulacije krvi

akrolein|o (kem) akrolein, propenal; aldehid gliceri-na

akromat|a (fi z) akromatian, bezbojan; ~eco akro-matinost, bezbojnost; svojstvo optikog sustava da stvara sliku bez obojenih rubova

akromatin|o (biol) akromatin; tvar u staninoj jez-gri, koja slabo poprima boju

akromatopsi|a (pat) akromatian, slijep za boje; ~o akromatopsija, daltonizam; sljepilo za boje

akromegali|o (pat) akromegalija; bolest modane hipofi ze karakteristina po izoblienoj uveanosti pojedinih istaknutih dijelova tijela

akromi|o (anat) akromion; krajnji dio lopatice, ko-tano ispupenje

akronim|o (ling) akronim; skraenica od poetnih slova ili slogova nekog viedijelnog naziva (npr. UEA, SAT, KEL)

akropol|o (pov, gra) akropola; sustav tvrava u sta-rogrkim gradovima

akrostik|o (beletr) akrostih 1. pjesma kod koje po-etna ili krajnja slova ili slogovi, itani odozgo prema dolje, daju neko ime ili reenicu; 2. pjesma kod koje svaki stih poinje slijedeim slovom abe-cede

akroter|o (gra) akroterij; ukras zabata kod anti-knih graevina

akrup|i* (ntr) propeti se, protiviti se, buniti seaks|o os 1. zamiljeni pravac koji prolazi kroz neki

lik ili tijelo; 2. zamiljeni pravac oko kojega se okree neki lik ili tijelo; 3. (mat) koordinata; ~ingo leaj osovine, glavina = nabo; ~umi (ntr) vrtjeti se oko svoje osi;

aksel|o 1. (anat) pazuh, aksila; 2. (bot) pazuce aksiologi|o aksiologija; znanost o vrijednostima aksiom|o aksiom, osnovno naelo, oita spoznaja

aksiometr|o (pom) aksiometar; sprava koja pokazu-je poloaj kormila u odnosu na osovinu broda

aksis|o (anat) drugi vratni prljen (axis)aksolotl|o (zoo) aksolotl; larva velikog meksikog

vodozemca akson|o (biol) ivano vlaknoakt|o in 1. (knji, kaz) dio drame, opere ili baleta;

2. akt, spis, slubeni dokument; ~aro akta, spisi, dokumenti; ~isto arhivar; ~ujo dosje, zbirka spi-sa, mapa u kojoj su takvi spisi; 2. aktovka, torba za spise; inter~o (kaz) meuin; mort~o smrtovni-ca; nask~o rodni list

akte|o (bot) vuji korijen, habulica (Actaea) iz por. abnjaka

aktin|o (biol, kem) aktin; nitasta kontraktilna bje-lanevina; ~a (kem) aktinski, kemijski aktivan; ~ometro aktinometar; sprava za mjerenje jakosti zraenja; ~oterapio aktinoterapija; lijeenje zra-kama (npr. ultravioletnim)

aktini|o 1. (kem) aktinij; radioaktivni kemijski ele-ment, simb. Ac; 2. (zoo) crvena moruzgva, vlasu-lja, morska anemona (Actinia) = marrozo; ~idoj (kem) aktinidi; skupina radioaktivnih elemenata od at. br. 89 do 103; ~uloj (zoo) aktinije, red vla-sulja

aktinidi|o (bot) aktinidija (Actinidia); penjaica iz porodice aktinidija; inia ~o kineska aktinidija (A. chinensis); ~bero kivi, plod aktinidije

aktinomicet|oj (bakt) aktinomicete (Actinomyces) rod tapiastih bakterija; ~ozo (med) aktinomiko-za; bolest na govedima i svinjama

aktinopterig|oj (iht) zrakoperke (Actinopterygii)aktiv|a aktivan, djelatan, djelotvoran; ~o 1. ak-

tiv, ljudi na odreenom zadatku; 2. (gram) aktiv; radno stanje glagola; 3. (fi n) aktiva, cjelokupna imovina i sva potraivanja; 3. (voj) aktiva; aktivni sastav vojske; ~ao 1. (fi n, ek) pojedini stavak ak-tive; 2. aktivno izraen postupak; ~eco djelatnost, aktivnost, aktivitet; ~i (ntr) djelovati, biti aktivan; ~igi aktivirati, pokrenuti, staviti u djelovanje; ii pokrenuti se, postati aktivan; ~ismo aktivizam; ~isto, ~ulo djelatnik, radnik, aktivist, aktivac; retro~a retroaktivan, koji djeluje unatrag

aktor|o (kaz/fi lm) glumac; ~i (tr) glumiti; ~ado glu-ma; ~ejo glumite; fi lm~o fi lmski glumac

aktual|a aktualan, suvremen, sadanji; ~ao aktua-litet, aktualno stanje; ~eco suvremenost, aktual-nost; ~igi osuvremeniti, aktualizirati; ~ismo ak-tualizam

aktuar|o aktuar (pov, arh) perovoa, sudski pisaraktuari|o (ek) aktuar; strunjak za osiguranje ili gos-

podarstvoakumul|i (tr) akumulirati, sakupljati, gomilati, zgr-

tati; ~a akumulacioni, akumulacijski; ~ado aku-muliranje, akumulacija, nakupljanje; ~ao akumu-lacija, nakupina; ~ejo (inf) akumulator, skuplja podataka; ~ii akumulirati se, nakupiti se; ~ilo (el) akumulator: sprava za skupljanje i pohranjiva-nje elektrine energije

akumulator|o = akumuliloakupunktur|o (med) akupunktura; tradicionalna

kineska metoda lijeenja zabadanjem igala u odre-ene toke tijela

akurat|a akuratan, precizan, pedantan, briljiv, ure-


32 ald|oakustik|odan, toan; ~e tono, precizno; ~eco akuratnost, tonost, preciznost, pedantnost

akustik|o (fi z) akustika; 1. znanost o zvuku; 2. aku-stinost; cjelovit uinak zvuka; ~a akustian, koji se dobro uje

aku|i (tr) roditi, poroditi se = naski; ~o poroaj; ~ejo raaona, rodilite; ~igi poroditi; ~ilo poro-diljska klijeta = forcepso; ~isto akuer, specija-list za porode; ~istino primalja, babica; ~ologio porodiljstvo = obstetriko

akut|a akutan 1. (geom) otar, iljast; 2. nagao, si-lan, estok, srdit; 3. bitan, kljuan, gorui, prijeko potreban; 4. (med) koji je naglo buknuo, koji je u kritinoj fazi; mal~a 1. (geom) tup; 2. mukao, po-tmuo

akuz|i (tr) tuiti, optuiti, okriviti; ~o tuba, op-tuba; ~ado tuenje, optuivanje; ~anto tuitelj; ~ato, ~ito tuenik, optuenik; ~isto dravni tu-itelj; mis~i krivo optuiti; sin~o samooptuba; ~akto optunica

akuzativ|o (gram) akuzativ; etvrti pade deklinaci-je; pade izravnog objekta prijelaznih glagola

akv|o voda; ~a voden; ~i (tr) zalijevati, polijeva-ti vodom; ~ado, umado zalijevanje, polijevanje vodom; ~aro vode; ~eca vodenast; ~ero kap vode; ~ilo zaljevaa; ~ujo spremnik ili mjesto za vodu; -umi (tr) zaliti, zalijevati, natapati, kropiti; ~oimuna nepropustan = netralasa, neper-meabla; el~ii izii iz vode; en~ii ui u vodu; sen~a bezvodan, suh; sub~igi uroniti; sub~ii zaroniti; sub~isto ronilac; super~i (tr) poplaviti; super~ego poplava = diluvo; sur~ii sletjeti na vodu; tra~igi navodnjavati, natapati; fl u~o teku-a voda; gas~o soda-voda = amakvo; kinin~o tonik; kran~o voda iz slavine; miel~o medovina, medica; sankt~ujo (crkv) kropionica, posuda s posveenom vodom; sod~o soda-voda; am~o = gas~o; trink-o pitka voda, voda za pie; turn~o vrtlog, vir, kovitlac

akvafort|o (lik) akvaforte, bakropis; gravura izrae-na pomou kiseline

akvamarin|o akvamarin 1. boja koja se poistovjeu-je s bojom mora; 2. (min) vrsta berila; dragi kamen modrozelene boje

akvarel|o (lik) tehnika i slika izradjena na papiru vo-denim bojama

akvari|o akvarij; posuda ili bazen za dranje riba i biljaka

akvatint|o (lik) akvatinta; oblik tehnike bakropisa, slino crtanju tuem

akvedukt|o (gra) akvedukt 1. (pov) otvoreni ka-nal na stupovima za dovod vode; 2. (gra) most s ugraenom vodovodnom cijevi

akvifoli|o (bot) boikovina (Ilex aquifolium); vazda-zeleni grm ili drvo iz por. boikovina = ordinara ilekso

akvilegi|o (bot) pakujac, akvilegija (Aquilegia) iz por. abnjaka

akvilon|o (met) sjeverni vjetar, sjevernjak, buraal 1. prijedlog uz dativ: k, ka, prema, do, u smje-

ru; kao prefi ks se rabi u znaenju: pri-, do- (alii = pristupiti, aldoni = dodati); re~ii ponovno se ulaniti

~al| kao sufi ks rabi se 1. (bot) za formiranje biljnih

redova (roz-oj, kukurb-oj, orkid-oj); 2. (kem) za formiranje imena aldehida (etan-o, metan-o)

al|o 1. (anat) krajni dio tijela (naz~o = nosnica); 2. openito krajni dio ili krilo: propelera, vijka, vje-trenjae, gradjevine, vojske, ptice

alabastr|o (min) alabaster; ruda, bijela sitnozrnasta vrsta gipsa

alamand|o* (bot) alamanda (Allamanda); penjaica iz por. zimzelenki

alambik|o (kem) alambik, aparat za kemijsku desti-laciju

alanin|o (kem) alanin; aminopropionska kiselinaalantoid|o (zoo) posteljica zametkaalarm|i (tr) alarmirati, uzbuniti, dati znak za opa-

snost; ~o alarm, uzbuna; (voj) zov za pripremu; ~a alarmantan, uzbudljiv; ~ilo (teh) sirena, napra-va za zvunu signalizaciju,

alatern|o (bot) krkavina, trljika (Rhamnus alater-nus); vazdazeleni grm iz por. krkavina

alad|o (orn) eva (Alauda) ptica pjevica iz reda vraparki; ~edoj porodica eva (Alaudidae); kamp~o poljska eva (A. campestris); step~a stepska eva (Melanocorypha calandra)

alb|o (kr) alba, bijela misna kouljaAlban|o (etn) Albanac; ~io. -ujo (geog) Albanija; dr-

ava na Balkanu; ~a albanskialbatros|o (orn) albatros, burnica (Diomedea exu-

lans) iz por. albatrosa albed|o (fi z) albedo; omjer svjetla to ga povrina

odbija prema svjetlu koje je primila alberg|o* (ugost) gostionica, konaite = gastejoalbigens|o (vjer, pov) albianac; pripadnik kranske

vjerske sekte u Francuskoj u 12. i 13. stalbin|o (biol) albin, bijelac, bjelo, bjelug, bjelokosi;

ovjek ili ivotinja s karakteristikama albinizma; ~eco. ~ismo albinizam, nestaica pigmenta u or-ganizmu

albit|o (min) albit; natrijski glinenacalbizi|o (bot) stolist, albizija (Albicia) iz por. leptir-

njaa albug|o (med) bijela toka u ronici okaalbugine|o (anat) albugineja; bjeliasti omotaalbum|o album 1. knjiga za skupljanje fotografi ja,

razglednica, maraka i sl. ; 2. spomenar; 3. zbirka onoga to je snimljeno na gramofon skoj ploi, ka-seti ili CD-u

albumen|o (bot) sekundarni endosperm, hranidbe-no stanije u sjemenu

albumin|o (kem) albumin (vrsta bjelanevina u biljaka i ivotinja, topivih u vodi, bogata sumpo-rom); ~urio (pat) albuminurija, izluivanje bje-lanevine u mokrai

alburn|o1 (bot) bjelj, bjeljika; najmlai dio dna u sta-blu

alburn|o2 (iht) skoran, ukljeva (Alburnus alburnus) iz reda mekoperki; slatkovodna riba

alce|o (bot) sljez (Alcea) iz por. sljezovaalced|o (orn) obini vodomar (Alcedo), ptica viva-

rica iz por. puzavicaAlcion|o (astr) Alkion; glavna zvijezda u Plejadama alcioni|o (zoo) vrsta morskih raia (Alcyonium);

~uloj red osmokoraljaa (Alcyonaria)ald|o (kem) ald-; predmetak koji u sloenicama

oznauje derivat aldehida


33 aliz|oald|oald|o (glazb) 1. viola; iani glazbeni instrument; 2.

alt, duboki enski ili djeaki glasAldebaran|o (astr) Aldebaran; najsjajnija zvijezda u

zvijeu Bika aldehid|o (kem) aldehid; zajedniki naziv za organ-

ske spojeve, koji nastaju oksidacijom primarnih alkohola; tio~o = tialo

alderman|o* vijenik, odbornik, starjeina; 2. mje-sni svetac zatitnik

aldosteron|o (fi ziol) aldosteron; steroidni hormon nadbubrene ijezde koji regulira mineralnu rav-noteu u tijelu

aldrovand|o* (bot) aldrovanda (Aldrovanda vesicu-losa); mesoderna biljka iz por. rosika

ale|o 1. drvored, aleja; 2. ulica s drvoredom, avenija, bulevar

aleator|a aleatorian, hazardni, kockarskialegori|o alegorija; prenesena struktura izraavanja,

koja najee simbolizira neki pojam ili pojavu; ~a alegorijski

alegr|o (glazb) alegro; oznaka ivahnog i brzog tem-pa; ~eto alegreto; oznaka tempa za umjereno brzo ili umjereno ivo

aleksandr|o (beletr) aleksandrinac; francuski stih od 12 slogova s cezurom po sredini

aleksi|o (med) aleksija; nesposobnost izgovaranja proitanog teksta

aleksin|o (fi ziol) aleksin; u krvi stvorena zatitna tvar protiv zaraze

alektor|o (orn) koturina, jarebica kamenjarka (Alec-toris graeca) iz por. fazana

alel|oj (biol) aleli, alternativni geniAleman|o (etn, pov) Aleman, pripadnik starog ger-

manskog plemena alen|o ilo; debela igla otra vrha za buenje rupa pri

ivanju debljeg materijala aler|o (gra) nadstrenica; usp. markezo, poro,

portiko alergi|o (med, biol) alergija; imunoloka reakcija

preosjetljivosti; ~a alergianaleron|o (zrak) aleron, krilce; pokretna povrina na

zadnjem dijelu krila zrakoplova, koja slui za skre-tanje; = kromklapo

aleurit|o (bot) tung (Aleurites); iz por. mljeikaaleron|o* (bot) aleuron; zrnca bjelanevina u sje-

menu biljaka alez|i (tr, teh) izgladiti, isistiti unutranjost neega alf|o (bot) afriko kovilje, espartova trava (Stipa te-

nacissima) iz por. trava alfa alfa; prvo slovo grkog alfabetaalfabet|o alfabet 1. sustav i poredak slova u (starom)

grkom pismu; 2. abeceda; 3. sustav glasovnog pi-sma openito; ~a abecedni; ~igi nauiti nekoga itati i pisati; ~umo = abocolibro

alfenid|o (kem) alfenid, novo srebro; legura bakra, cinka i nikla sa 20 % srebra

alfresk|o* (lik) fresko, fresco, ("na svjee"; slikanje na zidu nanosom boje na svjeu buku

alg|o (bot) alga, resina; nia biljka s klorofi lom; blu~oj cijano-bakterije, modrozelene alge (Cya-nobacteria, Cyanophyta); brun~oj smedje alge (Phaeophyta); or~oj zlatnoute alge (Chrysop-hyta); verd~oj zelene alge (Chlorophyta)

algebr|o (mat) algebra; grana matematike koja pro-uava algebarske strukture

~algi|o (med) kao drugi dio rijei znai: bol, -bolja,-bolan (neuralgio i sl.) .

algid|a (med) algidan, pothlaen, hipotermian; ~eco hipotermija, pothladjenost; osjeaj periferne i intenzivne hladnoe i slabosti

Algol|o (astr) Algol; zvijezda promjenljiva sjaja u zvijedju Perzej

algol|o (inf) algol, kompjuterski programski jezikalgoritm|o (mat) 1. algoritam, toan propis o izvo-

enju matematikih operacija; 2. (inf) postupnik; logiki slijed operacija koje e izvriti kompjuter-ski program

Aleri|o (geog) Alir; drava u sjevernoj Africi; -ano Alirac; ~ia alirski

ali|a drugi, ostali, ini; ~e inae, u protivnom; ~o, ~ao neto drugo; ~i (ntr) razlikovati se, biti ra-zliit; ~eco razliitost; ~igi preinaiti, promijeniti to; ~ulo netko drugi, druga osoba; ~vorte dru-gim rijeima; inter~e izmedju ostalog

alianc|o alijansa, savez, sporazum; ~i (tr) aliirati, spojiti u savez; ~ano saveznik

aliari|o (bot) enjaa, luac, unjarica (Alliaria) iz por. krstaica; ofi cina ~o enjaa (A. petiolata); ljekovita zelen

alibi|o (prav) alibi; sredstvo obrane da se netko u presudnom trenutku kaznenog djela nalazio na drugom mjestu

alidad|o (teh) kutomjer, kazaljka kod teodolitaaliel = alie, alimaniere alien|i (tr) otuiti; ~a (med) otuen, rastrojen, ra-

stresen; ~eco alijenacija, 1. (med) duevno ra-strojstvo, otuenje, rastreenost; 2. (prav) prijenos vlasnitva, zamjena, prodaja, zalog

alies koji pripada nekom drugom, tui; = aliula, de iu alia

alifat|a (kem) alifatski; koji sadri ugljikove atome povezane u obliku lanca

aligator|o (zoo) aligator (Alligator); gmaz iz reda krokodila

alikvant|o* (mat) nedivizor; broj kojim taj broj nije djeljiv

alikvot|o* (mat) divizor; broj kojim je taj broj djeljivalil|o (kem) alil, radikal propanaaliment|o (prav) alimentacija; trokovi uzdravanja

nesposobnih osoba, (rastavljene) ene i (izvan-brane) djece

alin e|o alineja, stavak, odlomak; novi redak kod pi-sanja

alis|o (bot) gromotulja (Alyssum); iz por. krstaica alism|o (bot) aboun (Alisma) iz por. abou-

na; ~acoj por. biljaka abounki (Alismaceae); plantag~o vodena bokvica (A. plantago aquati-ca) = akvoplantago

aliteraci|o (beletr) aliteracija; podudaranje poetnih suglasnika kod rijei u reenici ili stihu; ~i (tr) ali-terirati

aliskaf|o* (pom) aliskaf, hidrokrilac, vodokrilac, hi-drokrilni brod

alisoid|o* (bot) gromotuljka (Alyssoides utriculata) iz por. krstaica

alium|o (bot) luk (Allium); biljka s lukovicom iz por. lukova (Alliaceae); tuba ~o zimski luk (A. fi stulo-sum) = tubocepo

aliz|o (bot) plod mukinje i brekinje; ~ujo, ~arbo


34 alteraci|oalizarin|omukinja, brekinja (Sorbus); blanka ~arbo = blanka sorbuso; adstringa arbo = adstrin-ga sorbuso

alizarin|o (kem) alizarin, dihidroksiantrakinon; pri-rodna boja iz korijena biljke bro

alize|o (met) pasat; vjetar koji pue od suptropskog pojasa prema ekvatoru na sjevernoj polutki sje-veroistonoga, a na junoj jugoistonoga smjera; kontra~o antipasat; visinsko strujanje zraka iznad pasatnih vjetrova u suptropskoj zoni obiju polutaka suprotnog smjera od pasata

alk|o (zoo) los (Alces); sjeverni jelen lopatasta ro-govlja

alk| (kem) alk-; prefi ks za nazive nezasienih uglji-kovodika (alkano)

alka|o = akoalkad|o (prav, pov) alkadij; sudac u panjolskim por-

tugalskim i latinoamerikim gradovimaalkal|o (kem) alkalij, potaa; ~a alkalni, alkalian;

~eco alkalitet, bazinost; ~ozo (med) alkaloza; acidobazina ravnotea; ~ometrio alkalimetrija; analitika metoda koliinskog odreivanja baza

alkaloid|o (kem, med) alkaloid; tvar snanog fi zio-lokog djelovanja, koja se rabi kao medicinski pri-pravak

alkan|o* (bot) krvavica (Alkanna tinctoria) iz por. otrolista

alkaraz|o zemljani. up od gline za hlaenje vode alkazab|o (gra) alkazab; u sjevernoj Africi i junoj

panjolskoj tvrava ili palaa arapskih vladaraalkazar|o (gra, pov) alkazar; arapski kraljevski dvo-

rac u panjolskoj alkekeng|o (bot) mjehurica, poganeva trava (Phy-

salis alkekengi) iz por. pomonicaalkemi|o alkemija 1. srednjovjekovno okultno ue-

nje; 2. (pren) dokazivanje nemogueg prikaziva-njem da je uspjelo neto to nije mogue, ~isto alkemiar

al

lucija borčić granda vortaro esperanta … · fonema i grafema (glasa i slova). pismeni zapis u...

Documents