makroekonimija nadopunjena skripta.pdf

7/24/2019 makroekonimija nadopunjena skripta.pdf

1/28

PITANJA MAKROEKONOMIJA ZA USMENI

**

MAKROEKONOMIJA -poinje se spominjati 1936.godine pojavom djela Keynesa OPA

TEORIJA ZAPOSLENOSTI,KAMATE I NOVCA

-grana ekonomske znanosti koja se bavi cjelokupnim gospodarstvom nekog podruja -prouavajui meusobne odnose UKUPNE AGREGATNE PROIZVODNJE, PRIHODA,ZAPOSLENOSTI, CIJENA I DRUGIH VARIJABLI

-teoretiari prije njega su smatrali da se privredni ciklusi ne mogu izbjei ili ublaiti,on je toosporio

-on je tvrdio da je mogua VISOKA NEZAPOSLENOST i NEISKORITENOST kapacitetau trinoj privredi

-njih je mogue kontrolirati mjerama FISKALNE I MONETARNE POLITIKE od stranedrave

CILJEVI MAKROEKONOMIJE

a)VISOKA I RASTUA RAZINA PROIZVODNJE BDP-proizvodnja to veih koliinadobara i usluga kako bi se zadovoljile potrebe ljudi. BDP obuhvaa zbro osobne potronjeC,dravne ili budetske potronje G, investicija I, i E-U ili X neto izvoz, tj. Y=C+I+G+E-U.

GDP je mjerilo uspjeha ekonomije jedne zemlje

b)VISOKA ZAPOSLENOST (stopa zaposlenosti)-ostvarenje visoke odnosno niske

zaposlenosti, veliina zaposlenosti se mjeri stopom zaposlenosti,koja predstavlja postotakradne snage koja je zaposlena (npr.pri smanjenju proizvodnje smanjuje se potranja zaradom,tj.opada, i stopa nezaposlenosti raste,i obrnuto).

c)CJENOVNA STABILNOST(stopa inflacije)-odrati stabilne cijene unutar trita. Rast ilipad cijena remete ekonomski rast. Ekonomiji bi bilo poeljno da koristi niu stopu inflacije, teda bi odrala stabilnost cijena drava intervenira makroekonomskom politikom.

TRI NAJVANIJE VARIJABLE KOD IZUAVANJA NEKOG GOSPODARSTVA

a)DOMAI PROIZVOD(razina proizvodnje gospodarstva u cjelini) i STOPA RASTA

b)STOPA NEZAPOSLENOSTI-udio radnika u nekom gospodarstvu,koji nisu zaposleni ali

trae posao

c)STOPA INFLACIJE-stopa po kojoj rastu cijene

INFLACIJA-trajan rast ope razine cijenaDEFLACIJA-je trajno smanjenje razine cijena

STAGFLACIJA-istodobno se poveavaju i cijene i nezaposlenost


2/28

RAZINU CIJENA-definiramo sa dva indeksa:

a)BDP DEFLATOR-prosjena cijena proizvoda-FINALNIH DOBARA proizvedenih ugospodarstvu

b)INDEKS POTROAKIH CIJENA-mjeri prosjenu cijenu potronje (TROKA IVOTA)

NA MAKROEKONOMSKU POLITIKU UTJEU

a)INSTRUMENTI EKONOMSKE POLITIKE-fiskalna,monetarna i politika dohodaka

b)EGZOGENE VARIJABLE(nisu pod utjecajem ekonomije)-svjetske cijene,inozemna

proizvodnja,ratovi i sl.

FISKALNA POLITIKA

-sastoji se od POREZNE POLITIKE (ubiranje poreza i drugo) I POLITIKE JAVNIH

RASHODA (dravne potronje-trokovi dravne administracije, vojske, policije, izgradnja

kola, bolnica i sl.)

-u razdoblju PREKOMJERNE EKSPANZIJE(kada prijeti inflacija) primjenjivati e seKONTRAKCIJSKA FISKALNA POLITIKA(poveanje poreza i smanjenje javnih rashoda)

-u razdoblju DEPRESIJE primjenjivati e se EKSPANZIVNA FISKALNA POLITIKA(smanjenje poreza i poveanje javnih rashoda)

MONETARNA POLITIKA

-sastoji se od kontrole NOVANE PONUDE od strane sredinje banke,ovisno o faziprivrednog ciklusa

-u uvjetima INFLACIJE-primjenjuje se POLITIKA OGRANIENJA NOVANE PONUDE

-u razdoblju RECESIJE-odnosno depresije vodi se POLITIKA POVEANJA AGREGATNEPONUDE NOVCA

POLITIKA DOHODAKA

-sastoji se od kontrole NAJAMNINA I CIJENA u irokom rasponu od neobvezujuihsmjernica i preporuka do potpune regulacije

VANJSKOTRGOVINSKA POLITIKA

-kada je:

-izvoz>uvoza-tada postoji suficit u meunarodnoj razmjeni-uvoz>izvoza-tada postoji deficit u meunarodnoj razmjeni

-drava nastoji URAVNOTEITI VRIJEDNOST UVOZA I IZVOZA te STABILIZIRATIDEVIZNE TEAJEVE

-to ini POLITIKOM RAZMJENE,koja se sastoji od:


3/28

a)CARINA

b)KVOTA

c)DRUGIH PROPISA-kojima potie ili ograniava uvoz ili izvoz

NEZAPOSLENOST:

RADNA SNAGA-stanovnitvo od 15-60godina koje je zaposleno ili aktivno trai posao

NEZAPOSLENI-one osobe koje nemaju posao, a ele raditi

-vrste-FRIKCIJSKA (se oznaava i kao dobrovoljna nezaposlenost).Frikcijska nezaposlenostnastaje u svim onim sluajevima kada radnici naputaju stari, traei potom novi posao.Brojni su razlozi dobrovoljnog apstiniranja od zaposlenosti a najei su:- potrebe i vrijeme studiranja,

- porodiljska odsustva,

U ovu vrstu nezaposlenosti spada i sezonska nezaposlenost.

STRUKTURNA-struktura tranje za radom i struktura ponude rada u dinaminoj privredinikad nisu podudarne. Stoga uvijek postoji strukturna nezaposlenost.

CIKLIKA-je vezana za poslovni cilkus, i to za faze krize ili depresije, zbog ega jesmatraju najpogubnijom za makroekonomiju jedne zemlje, budui da dovodi do velikihlomova u proizvodnji, zaposlenosti, pa i na politikoj sceni zemlje.

-stopa zaposlenosti=broj.zaposlenih/veliina radne snage

-stopa nezaposlenosti=broj nezaposlenosti/veliina radne snage

-radna snaga=jednaka je zbroju statistikih evidentiranih zaposlenih i nezaposlenih radnika(odaktivnog stanovnitva odbijemo ono koje je dragovoljno ili nedragovoljno zaposleno)

-aktivno stanovnitvo-ako odbijemo ono ispod 15 i iznad 65 godina

AUTOMATSKI ILI UGRAENI STABILIZATORI-djeluju trenutno (automatski) od stranedrave, vlade

-njima se stabilizira gospodarstvo:

a) PROGRESIVNI POREZI-porez raste razmjerno s porastom dohotka i obrnuto

b) TRANSFERI ZA NEZAPOSLENE- u sluaju nezaposlenosti zapoinje isplatatransfera (naknade za nezaposlene) te se po poetku rada obustavljaju

c) UVOENJEM POREZNE STOPE SMANJUJE SE INVESTICIJSKI

MULTIPLIKATOR-uvoenjem poreza u investicijski multiplikator on se smanjuje, tese smanjuje i potencijalni dohodak, te se uvoenjem uvoza u multiplikator takoersmanjuje potencijalni dohodak


4/28

KRIVULJA AGREGATNE PONUDE I AGREGATNE POTRANJE

KRIVULJA AGREGATNE POTRANJE:Agregatnu potranju ini ukupna (agregatna) koliina proizvoda/usluga koja e sekupiti pri odreenoj razini cijena uz pretpostavku ceteris paribus.

U pitanju je nivo realne potranje (potronje) svih sektora privrede (preduzea, stanovnitva,vlade i inozemstva). Otuda se agregatna potranja (AD) definira se kao zbroj njezinihkomponenti:

- potranje domainstava za potronim dobrima (C = osobna potronja, koja je odreenaraspoloivim dohotkom);-potranje preduzea za investicijskim dobrima(I = investicijska potronja, koja je odreena

prinosima od investicija, trokovima i oekivanjima);- potranja drave (G = javna/dravna potronja, koja je odreena njenom ekonomskom

politikom);

- neto izvoza(X = razlika vrijednosti izvoza i uvoza, koja je odreena domaim i inozemnim

dohotkom, cijenama i valutnim teajevima).

Drugim rijeima AD mjeri ukupnu realnu potronju svih subjekata u privredi(domainstava, preduzea, vlade, i inozemstva) uz razliite razine cijena.

Zbir svih ovih potronji predstavlja komponente agregatne potranje zadrutvenim proizvodom (Y), koji, zapravo, oznaava agregatnu ponudu proizvoda/usluga.

Krivulja agregatne potranje-Kriva AD je opadajua, to ukazuje da e saporastom opeg nivoa cijena biti traen manji obujam ukupne proizvodnje (toka A), tj. doie do smanjenja tranje za proizvodima i uslugama u makroekonomiji. I obratno, saopadanjem ope razine cijena e biti traen vei obujam proizvoda i usluga (toka D). To je posljedica efekta novane ponudeprema kojem poveavanje cijena pri fiksnojnominalnoj koliini novca smanjuje realnu potranju za robama i uslugama.

-KRIVULJA AGREGATNE POTRANJE-pokazuje razinu realne potronje svih sektoraprivrede uz razliite razine cijena


5/28

Promjene agregatne potranje

Dakle, pri veoj opoj razini cijene postoji manja spremnost za kupovinu roba i usluga pa seagregatna potranja smanjuje (pomie se ulijevo). I obratno, ukoliko se opa razina cijenasmanjuje agragatna potranja se poveava, to krivu AD pomjera udesno i navie.

Npr., usluaju promjene oekivanja ubrzanja inflacije dolazi do vee potronje dohotka, jergraani i poduzea nastoje preduhitriti efekte inflacije na obezvrijeivanje novca ili troe

budui dohodak zaduivanjem. Usljed toga se agregatna potranja poveava, odnosno krivaAD se pomie udesno na A1.

KRIVULJA AGREGATNE PONUDE

-jednaka je UKUPNOJ koliini DOBARA i USLUGA koje je neka privreda voljna proizvestii ponuditi pri danoj razini cijena

-rastua je funkcija razine cijena uz pretpostavku ceteris paribus

-funkcija je zaposlenosti proizvodnih faktora-ako pretpostavimo da je kapital fiksan,onda je

ag.ponuda FUNKCIJA ULOENE KOLIINE RADA

AD i ASodreuju razinu cijena i koliinu proizvodnje (domaeg proizvoda) u cijeloj zemlji

-krivulja ag.ponude pomie se zbog-TEHNIKIHUVJETA PROIZVODNJE-CIJENA PROIZVODNIH FAKTORA

-KAMATNJAKA

-OEKIVANJA-TEAJA-TRINE STRUKTURE

-ima 2 svojstva:

1.PORAST DOMAEG PROIZVODA DOVODI DO PORASTA RAZINE CIJENA:

a)porast proizvoda-porast zaposlenosti

b)porast razine zaposlenosti-pad stope nezaposlenosti

c)nia stopa nezaposlenosti-rast nominalne nadnice

d)porast nom.nadnice-dovodi do porasta cijena

-udvostrui li se oekivana razina cijena, udvostruit e se i razina cijena

a) ako subjekti koji odreuju nadnice oekuju da e razine cijena biti vie,postaviti eVIU NOMINALNU NADNICU

b) porast NOMINALNE NADNICE-dovodi do porasta trokova,to dovodi do vierazine cijena od strane poduzea


6/28

FUNKCIJA POTRONJE

-OVISNOST OSOBNE POTRONJE O FAKTORIMA koji na nju ut jeu

-funkcija je domaeg dohotka

-funkcija ag.potronje: C-osobna potronjaAlfa-autonomna potronja-kada je dohodak 0 potronja je autonomna,dio potronje neovisan o dohotku

-granina sklonost potronji-iznos koji e pojedinac odvojiti zapotronju iz jedininog poveanja dohotka

y-domai dohodak

-GRNINA SKLONOST POTRONJI jednaka je derivaciji funkcije po dohotku dC/dY

-s porastom dohotka PROSJENA SKLONOST POTRONJI postaje sve manja i teiGRANINOJ SKLONOSTI POTRONJI kao svojoj GRANINOJ VRIJEDNOSTI

-porast dohotka za 100 jedinica poveao bi potronju za 100 jedinica

FUNKCIJA TEDNJE

-S=Y-C

-S=-alfa+Y(1-)

-alfa=netonegativna tednja-troenje na teret zaduivanja

-ako imamo manji dohodak,potronja je vea od ravnotenog dohotka

-kada je vei dohodak postoji tednja

-GRANINA SKLONOST TEDNJI-koliko e dodatno tedjeti od dodatnog dohotka dS/dY

FUNKCIJA TEDNJE I POTRONJE:

(1) Funkcija potronjeilustrira meuzavisnost raspoloivog dohotka i potronjedomainstva. Ova funkcija se predstavlja na koordinatnom sistemu u kome je na apcisunaneen raspoloivi dohodak (Yd) a na ordinatu potronja (C). Linija od 45 oznaava situaciju u kojoj se sav raspoloivi dohodak usmjerava u potronju, tj. u svakoj toki ove


7/28

linije potronja je jednaka raspoloivom dohotku (C=Yd). Na grafikonu je tednja osjenena kao prostor ispod linije od 45, tj kao razlika linije od 45 i funkcije potro nje,dok prostor ispod linije od 45, tj. izmeu linije od 45 i raspoloivog dohotka (apcise)oznaava negativnu tednju. Grafikon funkcije potronjepokazuje da je potronja

pozitivna funkcija raspoloivog dohotka: ona raste sa poveavanjem raspoloivogdohotka.

(2) Funkcija tednjeilustrira meuzavisnost raspoloivog dohotka i tednje, tako toosjenen prostor ispod funkcije tednje do raspoloivog prostora (apcise) ini tednju, a

prostor iznad funkcije tednje do raspoloivog prostora (apcise) ininegativnu tednju.Ilustracija na primjeru jednog domainstva pokazuje da je pri razliitim nivoimaraspoloivog dohotka (Yd) prelomna tka u kojoj poinje pozitivna tednja je taka B (na grafikonu je to stanje: Yd = C). Grafikon funkcije tednjepokazuje da je tednja

jednaka raspoloivom dohotku umanjenom za potronju. Kada je potronja jednakaraspoloivom dohotku tednja iznosi 0. Kod viih nivoa raspoloivog dohotka sree se

pozitivna tednja (saving), a kod niih, negativna tednja (dissaving).

INVESTICIJSKI MULTIPLIKATORbroj koji pokazuje za koliko e se poveati dohodak,ako se investicije poveaju za 1 novanu jedinicu

-autonomna promjena INVESTICIJA utjecati e na promjenu domaeg dohotka Y

dY/dI=1/1-

-svaka jedinica investicija multiplicirati e se 1/1- puta u dohodak

-ovisi o PROMJENI INVESTICIJA-djeluje na poveanje ili smanjenje dohotka u oba smjera

-poveanje INVESTICIJA-poveati e proizvodnju samo u SITUACIJI NEPOTPUNEZAPOSLENOSTI PROIZVODNIH FAKTORA

-AUTONOMNE INVESTICIJE-ovise o oekivanjima,kretanjima gospodarstva u budunosti

INVESTICIJE

-mogu biti:

-a)FINANCIJSKE(portfolio)-ulaganje tednje privrednih subjekata u vrijednosne papire-b)REALNE-vrijednost dijela domaeg proizvoda koji je utoen na OPREMU,ZGRADE i

ZALIHE

PARADOKS TEDNJE

-to je vea granina sklonost tednji to je MANJI MULTIPLIKATOR

-uz manji multiplikator,poveanje aut.potr.e u situaciji nepotpune zaposlenosti rezultiratimanjim poveanjem DOMAEG DOHOTKA, pa time i TEDNJA

1/1-=1/dS/dY


8/28

FISKALNA POLITIKA

-promjena javnih prihoda i rashoda radi POSTIZANJA STOPE RASTA I STABILNOSTI

CIJENA

-instrumenti varijable fiskalne politike su:

-BUDETSKA POTRONJA-G-AUTONOMNI POREZI-Ta npr.paualni porezi,nisu vezani za dohodak-TRANSFERI-TR

-POREZNA STOPA-t

MONETARNA POLITIKA

-nastoji postii eljene promjene agregatne potranje pomou odreenih promjena novaneponude

-vrsta je MAKROEKONOMSKE POLITIKE koju u ime drave kreira i provodi centralna

banka kada regulira ukupnu PONUDU NOVCA,KAMATNE STOPE,DEVIZNI TEAJ IUVJETE KREDITIRANJA

-s obzirom na smjer kretanja moe biti:

a)EKSPAZIVNA-NOVANA MASA(ponuda novca) povea se po stopi veoj od stope rastaBDP-a i kada cijena novca pada

b)RESTRIKTIVNA-NOVANA MASA raste sporije od STOPE RASTA BDP-a i kada cijenanovca raste

c)NEUTRALNA-NOVANA MASAraste po stopi koja se kree priblino,na razini stope rastaBDP-a

GLAVNI CILJEVI MONETARNE POLITIKE

1.OSIGURATI PRIVREDI i DRUTVU-dovoljnu koliinu novca u optjecaju2.USPOSTAVLJANJE MONETARNE RAVNOTEE-jednakost izmeu ag.ponude iag.potranje novca to stabilizira ope RAZINE CIJENA3.STABILNOST DOMAEG NOVCA I NJEGOVA DEVIZNOG TEAJA

p.s.Hrvatska proizvodi reim fluktuirajueg teaja, a to znai da se teaj slobodno formira nadeviznom tritu

CENTRALNE I POSLOVNE BANKE

CENTRALNA BANKA-emitira tzv.primarni novac, i pokuava regulirati ukupnu koliinunovca u nekoj zemlji

-regulira aktivnost poslovnih banaka i vodi brigu o vrijednosti domaeg novca -zatim o stabilnosti cijena,financijskim obvezama drave prema inozemstvu itd.

POSLOVNE(komercijalne) BANKE-sudjeluju u kreiranju depozitnog novca,ali unutar

ogranienja i pravila koja im postavljaju zakonske norme i POLITIKA CENTRALNEBANKE


9/28

-financijski su posrednici koji prikupljaju (u obliku tednih uloga ili depozita)TRENUTANE VIKOVE od jednih graana i poduzea i PLASIRAJU GA (posuuju)drugim graanima i poduzeima koji imaju manjkove novca

-STVARAJU DOBIT=aktivne kamatne stopepasivne kamatne stope

-kamata-cijena upotrebe tueg novca

-REALNA KAMATNA STOPA=nominalna kamatna stopastopa inflacije

MONETARNI I KREDITNI MULTIPLIKATOR

-monetarni multiplikator=1/p

-p-stopa obvezne rezerve

-koliko se jedinica novca moe stvoriti u bankarskom sustavu iz jedne jedinice vika re zerviM1=M0+m.m.

-kreditni multiplikator=1/p-1=(1-p)/p

-koliko jedinica kredita maksimalno stvara bankarski sustav iz jedne jedinice vika rezervi

MONETARNI AGREGATI U HRVATSKOJ

-predstavljaju KOLIINSKE MJERE agregatne ponude novca u nekoj zemlji

-M1-novana masa obuhvaa GOTOV NOVAC IZVAN BANAKA,DEPOZITE(ostalihbankarskih institucija i ostalih domaih sektora kod HNB-a), te DEPOZITNI NOVAC kodposlovnih banaka

-M1a-obuhvaa GOTOV NOVAC IZVAN BANAKA i DEPOZITNI NOVAC kod poslovnihbanaka, UVEAN za DEPOZITNI NOVAC SREDINJE DRAVE kod POSLOVNIHBANAKA

-M4-ukupna likvidna sredstva obuhvaaju masu M1, TEDNE I OROENEDEPOZITE,devizne DEPOZITE te OBVEZNICE i INSTRUMENTE trita novca

FUNKCIJA PROIZVODNJE

-proizvodnja je proces pretvaranja proizvodnih faktora u proizvode i usluge

Q=f(L,K)

FUNKCIJA OPADAJUIH PRINOSA

-u poetku s dodatnim jedinicama rada L,ukupna proizvodnja raste do odreene tokeMAKSIMUMA,a zatim opada sa svakom dodatnom jedinicom


10/28

-kroz vrijeme IZUMI i TEHNOLOGIJE mogu dozvoliti pomak cijele krivulje proizvodnjje s

grafa prema gore-mogua je VIA RAZINA PROIZVODNJE uz jednake inpute

PROSJENA I GRANINA PRODUKTIVNOST

-PROSJENA PRODUKTIVNOST-koliina proizvodnje podijeljena s koliinom ulaganjanekog proizvodnog faktora (Q/L) ili Q/K)

-GRANINA PRODUKTIVNOST-pokazuje za koliko e PORASTI PROIZVODNJA ako seULAGANJE FAKTORA PROIZVODNJE L povea za 1 jedinicu (dQ/dL ili dQ/dK)

IZOKVANTA-KRIVULJA JEDNAKE PROIZVODNJE

-krivulja koja spaja sve toke,koje PREDSTAVLJAJU razliite kombinacije ULAGANJAPROIZVODNIH FAKTORA,radi ostvarenja jednake koliine proizvodnje,zove se izokvantaili KRIVULJA JEDNAKE PROIZVODNJE

-KARAKTERISTIKE:

a)izokvante su paralelne

b)koliina proizvodnje raste vie to se izokvanta nalazi vie prema SI

c)u relevantnom podruju (tzv.zoni supstitucije) opadaju slijeva nadesno

d)konveksne su prema ishoditu

e)nagib je odreen GRANINOM STOPOM tehnoloke supstitucije dK/dL

GRANINA STOPA TEHNOLOKE SUPSTITUCIJE

-pokazuje nam kako se proizvodni faktori mogu MEUSOBNO SUPSTITUIRATI, a da to neutjee na proizvodnju

-negativna je to znai da e jedinino poveanje ULAGANJA PROIZVODNOG FAKTORAL rezultirati smanjenjem ULAGANJA FAKTORA K

-kako se kreemo niz IZOKVANTU-granina stopa supstitucije je sve MANJA,jer je zbogZAKONA OPADAJUIH PRINOSA-tee supstituirati faktor K (kapitala)faktoromL(rada),to manje ulaemo K(kapitala),a vie L(rada)

OPTIMALNA KOMBINACIJA PROIZVODNJE

-radi ostvarenja iste koliine proizvodnje izabrati emo najjeftiniju kombinaciju ulaganjaproizvodnih fakora

-OPTIMALNA KOMBINACIJA PROIZVODNIH FAKTORA-ostvaruje se kada je ODNOS

graninog proizvoda pojedinih faktora i njegove cijene JEDNAK ZA SVE FAKTORE


11/28

KRIVULJA TRANSFORMACIJE

-ili KRIVULJA PROIZVODNIH MOGUNOSTI-pokazuje sve kombinacije proizvodnjedobara X i Y koje neka zemlja moe proizvesti uz puni angaman njenih proizvodnih faktora

-pokazuje kako se DOBRO Y transformira u DOBRO X transferom PRIRODNIH RESURSAiz proizvodnje DOBARA Y u PROIZVODNJU DOBARA X

KEYNESOV,NEOKLASINII KLASINI DIO U KRIVULJI AS

-ta se krivulja moe raslaniti na 3 dijela:

1.HORIZONTALAN-postoji dosta NEZAPOSLENIH PROIZVODNIH FAKTORA , pa

poveanje proizvodnje i potranje za FAKTORIMA ne bi utjecalo na porast njihovih cijena

2.VERTIKALAN-pokazuje da se REALNI DOMAI PROIZVOD ne moe poveati iznad

Y2, bez obzira na porast cijena, jer su ve kod Y2 svi raspoloivi proizvodni faktoriZAPOSLENI

3.SREDNJI DIO U KOJEM KRIVULJA IMA POZITIVAN NAGIB-porast PROIZVODNJE

u tom dijelu krivulje uvjetuje PORAST CIJENA

-porast potranje za proizvodnim faktorima poveava NJIHOVE CIJENE,a to poveavaTROKOVE PROIZVODNJE i CIJENE PROIZVODA

RASPROSTIRANJE MULTIPLIKATIVNIH EFEKATA

-poveanje AUTONOMNIH INVESTICIJA-uvjetuje poveanje dohotka za iznos tihAUTONOMNIH INVESTICIJA

-poveanje dohotka sa svoje strane inducira poveanje OSOBNE POTRONJE,koje jejednako umnoku GRANINE SKLONOSTI POTRONJI i POVEANJA DOMAEGDOHOTKA

-svako daljnje poveanje POTRONJE I DOHOTKA sve je manje i manje

UTJECAJ MONETARNE POLITIKE NA KAMATNJAK

-promjenom novane ponude i potranje za novcem utjeu na promjenu kamatnjaka

a)EFEKT LIKVIDNOSTI-odnos NOVANE MASE I KAMATNJAKA-inverzan je odnos-to je NII KAMATNJAK-vie e se gotovine drati,i obrnuto,jer je OPORTUNITETNITROAK dranja gotovine vei

b)EFEKT DOHODAKA I CIJENA-porast NOVANE MASE uvjetovati e PORASTPOTRANJE ZA VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA,porast NJIHOVE CIJENE i OPADANJEKAMATNJAKA

-to e utjecatina porast potronje i nominalnog nacionalnog dohotka


12/28

c)EFEKT OEKIVANE INFLACIJE-kada oekuju rast novca,imatelji novca manje e dratigotovinu,jer raste njezin oportunitetni troak

IS KRIVULJA

-odnos nacionalnog dohotka i kamatnjaka

-pokazuje kako DOMAI PROIZVOD Y zavisi od KAMATNJAKA r

-ta je ovisnost INDIREKTNA preko investicija

-promjena INVESTICIJA multiplikativno se odraava na PROMJENU DOMAEGPROIZVODA, a PORAST KAMATNJAKA utjee na smanjenje INVESTICIJA, pa i nasmanjenje DOMAEG PROIZVODA

-IS krivulja predstavlja uvjet ravnotee-svaka toka na IS krivulji predstavlja ravnoteni

domai proizvod

LM KRIVULJA

-ravnotea na novanom tritu

LM krivulja predstavlja ravnoteu na novanom tritu, tj. ondje gdje je potranja za novcemL jednaka ponudi M. Mijenjanje LM krivulje moe nastati kao posljedica promjena u

potranji novca, kako pekulacijskoj tako i transakcijskoj te promjeni ponude novca.

PHILIPSOVA KRIVULJA

-pokazuje meuovisnost izmeu POVEANJE PLAA i PORASTA NEZAPOSLENOSTI

-to je vei postotak nezaposlenosti, to je manji postotak porasta cijena i plaa

-to je vea razina nezaposlenosti-to e manji biti postotak porasta cijena ali i plaa

-POVEANJE NEZAPOSLENOSTI-u postocima obrnuto je razmjerno POVEANJUCIJENA, a razmjerno sa STUPNJEM STABILNOSTI

-meutim PORAST NEZAPOSLENOSTI obrnuto je razmjeran BRZINI RASTA PRIVREDE

INFLACIJA

-opiporast razine cijena

-vrste:

-blaga ili puzea-do 5% stopa inflacije-umjerena-od 5-10%

-galopirajua-godinja stopa inflacije vea od 10%

-hiperinflacija-kad je mjesena stopa inflacije vea od 50%


13/28

-INFLACIJA POTRANJE-koja je u poetku uvjetovana vikom AD

-INFLACIJA TROKOVA-uvjetovana je PORASTOM neke trokovne komponente izstrukture cijena

-STAGFLACIJA-istodobno postojanje VISOKE STOPE INFLACIJE I NEZAPOSLENOSTI-STAGFLACIJA=STAGNACIJA+INFLACIJA

-INCESIJA-inflacija u uvjetima recesije

-STABILIZACIJA-ekonomska politika odravanja stabilnosti cijena u uvjetima punezaposlenosti ili politike dranja pune zaposlenosti uz STABILNE CIJENE

-UNUTARNJA RAVNOTEA-puna zaposlenost i stabilnost cijena

-POLITIKA STABILIZACIJE-odravanje stabilne razine cijena,odravanjem AD na razini na

kojoj je ona priblino jednaka AS kod pune zaposlenosti-vodi se mjerama fiskalne i monetarne politike

-TERMINSKA PREMIJA-razlika izmeu TERMINSKOG I PROMETNOG TEAJA

TP=Rt/Ro=1

-PORAST CIJENA-utjee na smanjenje realne novane mase

-NOMINALNI KAMATNJAK-postotni iznos koji zajmoprimac plaa zajmodavcu

-REALNI KAMATNJAK-kada od nominalnog odbijemo stopu oekivane inflacije

KRIVULJA INDIFERENCIJE

-prikazuje sve kombinacije dobara A i B koje donose istu razinu korisnosti za potroaa

a)opadaju s lijeva na desno

b)su konveksne prema ishoditu

c)nikad se ne sijeku-kad bi se sijekle,smanjenjem koliine X ili Y donosile bi istu ili ak veurazinu zadovoljstva

-mapa krivulje indiferencije ini skup krivulja indiferencije

-krivulja indiferencije koja je udaljena od ishodita oznaava VIU RAZINU KORISNOSTI

-potroa je ravnoduan INDIFERENTAN dok se kree po istoj krivulji indiferencije,buduida bilo koja toka na toj krivulji njemu donosi istu razinu zadovoljstva

-SKUP MOGUIH RJEENJA MOE BITI:


14/28

a)OGRANIEN-uvjetima nenegativnosti Xi > ili jednako O prema dolje,a budetskimpravcem prema gore

b)ZATVOREN-kombinacije dobara na budetskom pravcu dio su skupa S

c)KONVEKSAN-spojnica s granice skupa lei na granici skupa

d)NEPRAZAN-za M>O

PROFIT:

1.NOMINALNI-doputa poslodavcu da preivi2.EXTRA-preko minimalne granice,plaa ovisi o produktivnosti rada

DOBRA MOGU BITI:

a)NORMALNA-cijena raste,potranja padab)LUKSUZNA-skupi proizvodi

c)INFERIORNA-dohodak raste,kupovati emo manje dobrad)SUPSTITUT-dobra se mogu zamijeniti (cijena raste-potranja raste,npr.maslac-margarin)

LAGRANGEOVA FUNCIJA

-proizvoa izjednaava sve PONDERIRANE GRANINE PRODUKTIVNOSTIFAKTORA PROIZVODNJE

-ako cijena poskupi proizvoa e upotrijebiti vie kapitala i obrnuto-ako se produktivnost rada povea-tada e proizvoa upotrijebiti vie rada i na taj nainsmanjiti NJEGOVU GRANINU PRODUKTIVNOST I obrnuto

-jedino kada je JEDNAKOST-proizvoa nee nita mijenjati, zato tu toku zovemoTOKOM RAVNOTEE POTROAA

TROKOVI

a)FIKSNI-uvijek isti,neovisno o koliinib)VARIJABILNI-linearno mogu rasti

FUNKCIJE NOVCA

a)SREDSTVO PLAANJA-sve to je prihvaeno za plaanje robe ili usluge

b)MJERILO VRIJEDNOSTI-sva dobra koja se razmjenjuju,neto kao trampa

c)PRIUVA VRIJEDNOSTI-uvanje imovine u novcu-jo se zove i FUNKCIJAZGRTANJABLAGA

SVOJSTVA NOVCA


15/28

a)PRIHVATLJIVOST-morala je biti prihvaena kao sredstvo plaanja

b)RIJETKOST-njezina ponuda morala je biti mala i kontrolirana

c)PRETPOZNATLJIVOST-da se ne bi mogla krivotvoriti

d)DJELJIVOST-u male dijelove da bi se razmjena lake obavljala

e)STABILNOST-da se za jedinicu novca moe uvijek dobiti priblino ista koliina ostalihroba

f)HOMOGENOST-svaka novana jedinica je tona kao i ostale

g)PRENOSIVOST-svaka jedinica treba imati malu teinu u odnosu na vrijednost

h)TRAJNOST-da se s vremenom ne kvari i ne propada

FUNKCIJE CENTRALNE BANKE

a)VOENJE MONETARNE POLITIKE-kontrolirati veliinu novca u opticaju,traitiOPTIMALNU KOLIINU NOVCA

b)KONTROLA IZDAVANJA NOVANICA U ZEMLJI-kontrolira novac

c)BANKARSKE USLUGE VLADI

d)ZAJMODAVAC U NUDI FINANCIJSKOM SEKTORU-banka u krizi trai novac oddruge banke

e)KONTROLA FIN.INSTITUCIJA

f)VOENJE POLITIKE MEUNARODNE LIKVIDNOSTI (strana valuta,SDR-depoziti ustranim bankama-specijalna prava vuenja-granica podizanja kredita do neke svote)

LM KRIVULJA

-prikazuje sve kombinacije kamatnjaka i BDP-a gdje vrijedi da je ponuda novca jednaka

potranji za novcem

-pekulacijska potranja-ako se oekuje pad kamatnjaka, ekonomski subjekti (poduzea) ekupovati obveznice, jer padom kamatnjaka oekuju rast vrijednosnica-imati e malo gotovine-ako se oekuje rast kamatnjaka-subjekti nee kupovati obveznice jer rastom kamatnjakaoekuju pad vrijednosti njihovih obveznica-imati epuno gotovine

SWANOV DIJAGRAM

-koncept je uveden 1955.god od TREWORA SWANA,drugi naziv AUSTRALIJSKI MODEL

-njime su prikazane politike unutarnje i vanjske ravnotee


16/28

- u razliitim situacijama mora se djelovati mjerama fiskalne i monetarne politike tepolitikom teaja

- krajnji cilj je postii stabilnost unutranje i vanjske ravnotee u gospodarstvu

J- KRIVULJA

-u kratkom roku deprecijacija nacionalne valute pogorava deficit VTB, da bi se u dugomroku popravila

-deprecijacija djeluje na:PORAST CIJENE UVOZA i SMANJENJE CIJENE IZVOZA

-potrebno je proi odreeno vrijeme (18mj) da doe i do fizikih promjena izvoza i uvozazbog:

a)NAVIKA POTRANJEb)DUGORONIH UGOVORA

UNUTARNJA I EKSTERNA RAVNOTEA

-UNUTARNJA-uspostavlja se pri punoj zaposlenosti (nezaposlenost ne vea od 4-5%) i postopi inflacije 2-3% godinje

-VANJSKA RAVANOTEA-ravnotea u bilanci plaanja.kada je saldo tekueg raunajednak KRETANJIMA na kapitalnom raunu sa suprotnim predznakom

KRIVULJA EKSTERNE RAVNOTEE:

-ravnotea u BILANCI PLAANJA-kad je saldo tekuih transakcija jednak saldu kapitalnihtransakcija sa suprotnim predznakom

-izvoz je funkcija CIJENA i DEVIZNOG TEAJA

-uvoz je funkcija ODNOSA CIJENA,TEAJA I DOMAEG PROIZVODA

-neto-izvoz kapitala je FUNKCIJA KAMATNJAKA

RELEVANTNO PODRUJE I LINIJE GREBENA

RELEVANTNO PODRUJE-za proizvoaa biti e kad su sve GRANINEPRODUKTIVNOSTI FAKTORA PROIZVODNJEkoje koristi POZITIVNE

-tj.biti e uprostoru u kojem izokvante imaju negativan nagib

LINIJE GREBENA-omeuju prostor u kojemu IZOKVANTE imaju negativan nagib odprostora u kojem izokvante imaju pozitivan nagib u K,L prostoru

GLAVNI INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE


17/28

a) POLITIKA OTVORENOG TRITA-kupnja i prodaja dravnih vrijednosnihpapira

Centralna banka provodi operacije na otvorenom tritu kupujui i prodavajui vrijednosne papire (najee dravne obveznice) ili devize na slobodnom tritu. Radi

se o operacijama kojima centralna banka kupuje ili prodaje dravne vrijednosne papirena financijskom tritu, te na taj nain puta ili povlai novac iz opticaja.

Prodajom kratkoronih i/ili dugoronih dravnih obveznica ili deviza centralnabanka povlai novac iz opticaja i tako smanjuje agregatnuponudu novca, kako biuklonila viak novca u opticaju i sprijeila moguu inflaciju. Kupovinom kratkoronihi/ili dugoronih vrijednosnih obveznica ili deviza od graana, poduzea ili financijskihinstutucija, centralna banka poveava koliinu novca u opticaju (to je ravno emisiji

primarnog novca) ime se smanjuju kamatne stope, te poveavaju investicije i likvidnostprivrede.

b)

DISKONTNA ILI ESKONTNA STOPA 9%-stopa po kojoj centralna bankaodobrava kredite,zajmove komercijalnim bankama.

REESKONT MJENICE-mjenica odlazi u CB, a u zamjenu CB daje novac komercijalnoj

banci.

Kad poslovnim bankama nedostaju rezerve (u sluaju da doe do poveanog povlaenjadepozita iz poslovne banke, ove banke mogu uzeti zajam kod centralne banke uz

odgovarajuu diskontnu stopu.

c) STOPA OBVEZNE REZERVE 13%-novac koji banke dre kao depozit graana u

CB i na koji ne dobivaju kamate.

Centralna banka mijenja stope obaveznih rezervi i time regulira ponudu kredita

poslovnih banaka.

U sluaju da privredi prijeti opasnost od inflac ije, stopa obaveznih rezervi se poveava, tosmanjuje kreditni potencijal poslovnih banaka, tj. smanjuje navanu masu u opticaju.

Poveavanje rezervi odrazie se na smanjenje bankarskih depozita po vienju, to znai da sesmanjuje novana masa za kredite, akamatna stopa se poveava. Poslovni sektor tee dolazido kredita od poslovnih banaka, pa se smanjuju investicije, to e smanjiti zaposlenost, cijenei dohodak.

U suprotnom sluaju, kada je privreda u recesiji, centralna banka smanjuje stopuobaveznih rezervi i time djeluje u pravcu poveavanja ponude novca (poveava se novana masa u opticaju), to e pozitivno djelovati na rast investicija, a time i na

poveavanje zaposlenosti i dohotka.

d) INTERVENCIJE NA DEVIZNOM TRITU-specifino za Hrvatsku-devizne intervencije ine vrlo mali dio ukupnih KUPOPRODAJNIH TRANSAKCIJAnadeviznom tritu

3.GLAVNI INDEKSI CIJENA KOJI SE RAUNAJU U STATISTICI

a) INDEKS POTROAKIH CIJENA-CPI-mjeri troak FIKSNE koare dobara koju

kupuje tipian potroa u odnosu na cijene tih proizvoda i usluga u prethodnomperiodu


18/28

b) CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOAU- PPI-producer ,price, indeks-INTERMEDIJARNI PROIZVOD-I ntermedijarna dobra su dobra koja

se upotrebljavaju u izradi nekog dobra u cijelom lancu njegove proizvodnje, a ijimsabiranjem bi se poveao BDP. Radi se o svim nabavkama (sirovine, meufazni

proizvodi, reprodukcijski materijal) koje firma upotrebljava da bi proizvela svoj

finalni proizvod.

c) TEMELJNI INDEKS POTROAKIH CIJENA-iz koarice dobara i usluga, za

izraun iskljue se cijene poljoprivrednih proizvoda i ADMINISTRATIVNOREGULIRANE CIJENE (cijene struje i naftnih derivata)

d) DEFLATOR BDP-je indeks cijena-njime bi se trebao deflacionirati BDP-nominalni

pretvoriti u realni BDP

Deflator BDP=nominalni/realni *100

ORDINALISTIKI PRISTUP PONAANJA POTOAA

-potroa ne mora znati korisnost razliitih dobara da bi izabrao, ve rangira dobra sazadovoljstvom koja mu ta dobra pruaju

-mora odrediti poredak preferencija izmeu razliitih dobara

-pretpostavke:

1.RACIONALNOST-potroa maksimizira korisnost uz budetsko ogranienje

2.KORISNOST JE ORDINALNA-potroa zna samo rangirati preferencije kao indeks, a neznaju se apsolutne vrijednosti

3.OPADAJUA GRANINA KORISNOST DOBARA-korisnost koja se dobiva oduzastopno potroenih jedinica dobra,OPADA

4.NEZASITNOST-granina korisnost je uvijek vea ili =0

-ordinalistiki pristup preuzima od kardinalistikog pristupa pretpostavke o racionalnomponaanju potroaa,ZAKON O OPADAJUE KORISNOSTI i ZAKON O NEZASITNOSTI

-meutim vie ne pretpostavlja da potroa mora znati apsolutne korisnosti-UTILE

METODE RAUNANJA BDP-a:

a) ZBROJ FINALNIH DOBARA- vrijednost finalnih DOBARA i USLUGA

proizvedenih u gospodarstvu tijekom danog razdoblja BDP=C+I+G+X (E-U)


19/28

b) ZBROJ SVIH DODANIH VRIJEDNOSTI-zbroj dodane vrijednosti u gospodarstvu

tijekom danog vremena- koja predstavlja razliku izmeu vrijednosti prodaje (ukupanprihod) i trokova materijala (sirovina, poluproizvoda) upotrebljenog za taj proizvod.

* * kada krajnj i kupac kupi finalni proizvod, u cijenu e biti ukljuena ukupna dodata

vrijednost koja se stvara u svim fazama proizvodnog procesa, pa dodata vrijednost nee biti

dvostruko obraunata.

c) ZBROJ SVIH DOHODAKA-zbroj dohodaka u gospodarstvu tijekom danog

razdoblja.

Za proizvodnju GDP-a koriste faktori proizvodnje koji se upotrebljavaju unutar jedne

zemlje, pri emu se za upotrebu svakog od faktora dobija odgovarajui dohodak.Bez dodate vrijednosti ne bi bilo mogue isplatiti dohotke od faktora proizvodnje(rada, kapitala, zemlje).

Predstavlja kao ukupna suma prihoda/dohodaka svih faktora proizvodnje (nadnica

kao prihoda odplaenog rada, renti kao prihoda od zemlje i profita i kamata kao prihoda odkapitala).

BDP=w+i+R+Pf+Dp+T

w-najamnine

i-kamata

R-renta

Pf-profit

Dp-amortizacija

T-neizravni porezi

RAZLIKA BDP I BNP:

BDP-ukupna proizvodnja dobara i usluga u zemlji unutar godine dana izraena u novcu. Bruto investicije takoer ulaze u BDP (ukupne investicije u nekoj zemlji), neto investicije (zbrajaju se nove i oduzimaju stare investicije).

BDP-nacionalni dohodak, izraen u tekuim cijenama (nominalni BDP) i u stalnim cijenama(realni BDP)

-vei BDP vie zaposlenosti

BNP-vrijednost proizvodnje svih amerikih poduzea svugdje u svijetu-primjer.

-ukupnaproizvodnja nacionalnog kapitala neovisno o granicama drave-u njega ulazi i dohodak zaraen u inozemstvu, koji su rezidenti vratili u matinu zemlju. ( ovjek zarauje

vani i alje svojoj eni novac iz inozemstva- sa predavanja)

GLAVNE TEORIJE POTRONJE

a) TEORIJA APSOLUTNOG DOHOTKA

-formulirao ju je KEYNES

-tvrdi da potroa odreuje dio dohotka koji troi i da udio potronje u dohotku opada sarastom dohotka


20/28

-bit-u kratkom roku je PROSJENA SKLONOST POTRONJIvea od GRANINE

-s porastom dohotka smanjuje se udio POTRONJE, a poveava udio TEDNJE udomaem dohotku

b) TEORIJA RELATIVNOG DOHOTKA

-formulirao ju je JAMES DUESENBERRY

James Duesenberry tvrdi da dio dohotka koji kuanstvo odvaja za potronju ovisi o odnosunjegova dohotka i dohotka njegovih susjeda, a ne o apsolutnoj razini dohotka kuanstva.Taj efekt na potronju koji potjee od imitiranja susjeda Duesenberry je nazvao"demonstracijski efekt".

Zato osobe s niim dohotkom imaju vei prosjenu sklonost potronji. Na temeljuove teorijeistodobno jednaki porast dohotka svih kuanstava, koji ne mijenja relativne odnose meudohocima kuanstava, ne bi mijenjao udjele potronje i tednje u dohotku.Ako meutim, dohodak jednog kuanstva ostane nepromijenjen, dok se poveaju doho ciostalih, njegov e se relativni poloaj pogorati.Da bi sauvalo svoj relativni ivotni standard nepromijenjenim, kuanstvo e poveati udio

potronje u svojem dohotku. Prema tome, u kratkom roku, tekua potronja ne mora ovisiti otekuem dohotku, jer na nju utjee vei dohodak i vea potronja iz prethodnog razdoblja, jer

postoji vremensko zaostajanje i jer je lake smanjiti tednju nego potronju i standard na kojise potroa ve navikao.Skraeno:***dio dohotka koji kuanstvo odvaja za potronju,ovisi o odnosu njegova dohotka i dohotkanjegovih susjeda, a ne o APSOLUTNOJ RAZINI DOHOTKA KUANSTVA

-taj efekt na potronju koji potjee od imitiranja susjeda nazvao je demonstracijski efekt,zato osobe s niim dohotkomimaju veu SKLONOST POTRONJI C/Y

c) TEORIJA PERMANENTNOG DOHOTKA

Teorije apsolutnog i relativnog dohotka uzimaju tekui dohodak, tj. dohodak iz tekueg iliprethodnog razdoblja kao egzogenu varijablu u funkciji potronje.Milton Friedman kao egzogenu varijablu uzima "permanentni dohodak" ili oekivani umjesto

tekueg dohotka. Permanentni dohodak koji potroaka jedinica smatra permanentnim. To jeprosjeni dohodak koji potroa oekuje da e primati u buduem razdoblju.Dohodak kuanstva u nekoj godini sastoji se od permanentnog tranzitnog dijela koji odstupaod permanentnog i moe biti vei ili manji od permanentnog dohotka ovisno o predznakutranzitnog dijela:

Yt = YPt+ Yttppermanentni dohodakttranzitorni dohodakPermanentni dohodak u vremenu "t" se izraunava na temelju dohodaka ostvarenih u

proteklim razdobljima.

U dugom razdoblju suma je tranzitornog (nepredvienog odstupanja od permanentnog) dijela

jednaka nuli, dok se u kratkom razdoblju ona moe razlikovati od nule


21/28

Skraeno:-M.FRIEDMAN kao egzogenu varijablu uzima permanentni dohodak ili oekivaniumjesto tekueg dohotka

-to je prosjeni dohodak koji potroa oekuje da e primati u buduem razdoblju

-dohodak kuanstva sastoji se od PERMANENTNOG i TRANZITORNOG dijela kojiodstupa od permanentnog i moe biti vei ili manji od permanentnog dohotka, ovisno o

predznaku tranzitornog dijela Yt=Ytp+Ytt

d) TEORIJA IVOTNOG CIKLUSAAndo i Modgliani potronju koju potroa ostvari za svog ivota smatraju funkcijom dohotkakoji potroa u svom ivotu ostvari. Potronja je funkcija oekivanog dohotka koji potroaoekuje da e ostvariti iz svih iz svih izvora. Svoju teoriju Ando i Mogliani zasnivaju namikroekonomskoj teoriji ponaanja potroaa.U poetku i na kraju ivota tipini potroa troi vie nego to zarauje. U sredini iv ota on

vie zarauje nego to troi pa otplauje dugove stvorene vikom potronje dohotkom upoetku ivota i akumulira za mirovinu.Budui da je potronja funkcija oekivanog dohotka, prvi je problem izraunati oekivanidohodak. Ando i Mogliani u tu svrhu prvo dijele ukupni dohodak potroaa na dohodak odrada i na dohodak od imovine, pa dobivaju sadanju vrijednost dohotka potroaa za njihovaivotnog ciklusa.

Skraeno:

-ANDO i MODIGLIANI

-potronju koju potroa ostvari u svom ivotu smatraju FUNKCIJOM DOHOTKA

-potronja je funkcija OEKIVANOG DOHOTKAkoji potroa oekuje da e ostvaritiiz svojih izvora RADA I IMETKA(realnog ili financijskog) tijekom svog ivota

-u ovoj teoriji kamatnjak igra vanu ulogu,okrenuta je prema budunosti

-u poetku i na kraju ivota potroa vie troi nego to zarauje

-u sredini ivota on vie zarauje nego to troi, pa otplauje dugove stvorene VIKOM

POTRONJE nad DOHOTKOM u poetku ivota i akumulira za mirovinu.

TOBINOVA TEORIJA TRANSAKCIJSKE POTRANJE ZA NOVCEM

-transakcijska potranja za novcem posljedica je FUNKCIJE PLAANJA NOVCA

-OSNOVNI UZROK POSLOVNE POTRANJE ZA NOVCEM-je vremenskanepodudarnostprimanja novca i potreba za njegovim izdavanjem


22/28

-privredni subjekti obino primaju jednom mj.ilitjedno svoj novani dohodak,dok potrebeza novanim izdavanjima radi plaanja rauna nastaju svakodnevno

-da bi premostili VREMENSKI JAZ izmeu novanih prihoda i novanih rashoda, onimoraju drati odreenu svotu gotovine

-Tobin je prikazao da je POSLOVNA POTRANJA ZA NOVCEMopadajua funkcijakamatnjaka

-porast kamatnjaka daje mogunost imatelju novca da ulaganjem novca u kamatnevrijednosne papire zarauje

-to je KAMATNJAK vii-to je mogua i via ZARADA,tj.oportunitetni troak dranjagotovine je vii

GLAVNE TEORIJE INVESTICIJA

a) TEORIJA AKCELERATORA-eljena veliina kapitala proporcionalna je s danomrazinom proizvodnje domaeg proizvoda

-naziv potjee od tuda to on sugerira meuovisnost rasta PROIZVODNJE(domaegproizvoda i RAZINE NETO INVESTICIJA

-KAPITALNI KOEFICIJENT-faktor koji pokazuje koliko je jedinica kapitala utroenopo jedinici proizvodnje

b) TEORIJA VLASTITIH FONDOVA-sredstva za financiranje investicija mogu

biti:vlastita i tua

-VLASTITA-potjeu iz amortizacije i dijela dobiti namijenjene za reinvestiranja-TUA-se dobivaju zajmom ili emisijom vrijednosnih papira

c) NEOKLASINA TEORIJA INVESTICIJA-uzima da je cilj poduzeamaksimiziranje profita,uvjet za to je jednakost izmeu GRANINOG PROIZVODAI CIJENEsvakog proizvodnog faktora.

-GRANINI TROAK KAPITALA(njegova cijena) mora biti jednaka vrijednosti

njegova GRANINOG PROIZVODA

d) TEORIJA TOBINOVOG KOEFICIJENTA Q

-razvio ju je Nobelovac Tobin-povezuje FINANCIJSKE I REALNEinvesticije

-temelji se na odnosu Q koji je jednak omjeru TRINE DIONICE nekog poduzea iVRIJEDNOSTI izgradnje takvog poduzea,tj.TROKOVIMA ZAMJENE tog

poduzea

-FORMULA=Q(trina vrijednost poduzea)/izgradnja novog takvog poduzea


23/28

-q>1-vrijednost dionica poduzea vea je od trokova izgradnje novog pa se isplati graditinovo

-q


24/28

b) POTRANJA ZA NOVCEM ZBOG NEIZVJESNOSTI-uvjetovana jemogunou nepredvienih dogaaja koji uvjetuju gotovinska plaanja

-ona je funkcija DOHOTKA I KAMATNJAKA

-ova se vrsta potranje esto pribraja poslovnoj potranji za novcem i posebno se nenavodi

c) PEKULATIVNA POTRANJA ZA NOVCEM

pekulativna potranja za novcem posljedica je funkcije novca kao priuve vrijednosti.Zajedniko svojstvo s potranjom zbog neizvjesnosti je u tom to se i ona temelji naneizvjesnosti buduih gibanja veliine kamatnjaka. Promjene kamatnjaka uvjetuju i promjenuu zaradama od kamatonosnih papira. Kad je kamatnjak nizak, cijene obveznica su visoke pa

novac uloen u njih ne donosi veliku zaradu. Ako se oekuje porast kamatnjaka, a pad cijenaobveznica tada e imatelji gotovine radije drati gotovinu nego obveznice jer bi uloeni novacu obveznice znaio gubitak mogue dobiti.Budui da se razlikuju procjene privrednih subjekata o rastu ili padu kamatnjaka, uvijek

postoji odreena pekulativna potranja za novcem.**Skraeno:

-posljedica je funkcije novca kao priuve vrijednosti-temelji se na neizvjesnosti buduih gibanja, ali i buduih gibanja veliine kamatnjaka

p.s. Keynes je potranju za novcem izvodio ne samo iz fj.plaanja,nego i iz funkcijepriuve vrijednosti

KARDINALISTIKI PRISTUP

-korisnost se moe izmjeriti u apsolutnim veliinama,tj.utilima ili iznosom novca kojeg jepotroa voljan rtvovati za jo jednu jedinicu dobra-predstavnici: GOSEN,JEVONS,WALRAS

a)RACIONALNOST-potroa eli max korisnost uz dani dohodakb)KARDINALNA KORISNOST-korisnost svakog dobra je mjerljiva

c)OPADAJUA GRANINA KORISNOST DOBARA-korisnost opada,uzastopnopotroenih jedinicad)KONSTANTNA GRANINA KORISNOST NOVCA-nije opadajua, ve je

pretpostavka da bi se novana jedinica mogla upotrijebiti kao mjera korisnosti

-predstavnici pretpostavljaju da potroa moe za svako dobro odrediti APSOLUTNUGRANINU KORISNOST koja mu donosi potronja svake dodatne jedinice proizvoda iliusluge

NABROJITE 4 VERZIJE KVANTITATIVNE NOVANE TEORIJE,FISHEROVU OBJASNITI

a)FISHEROVA-19 i 20.st- kolika bi bila optimalna koliina novcaovisi o TRANSAKCIJAMA-dijeli se na TRANSAKCIJSKU(transakcijska razmjena robe i usluga) I DOHODOVNU

MV=PT M-novac u optjecajuP-indeks cijena


25/28

T-transakcije

V-brzina kolanja-koliko puta godinje jedna novanica promijenivlasnika

b)DOHODOVNA VERZIJA

-iz ukupnih transakcija, eliminiraju se one koje ne utjeu na domai proizvod, pa sekoncentrira samo na nacionalni dohodak-npr.preprodaja kue se eliminira,a gradnja nove ne

MV=Py y-realni dohodak

Py-nominalni dohodak

c) CAMBRIDGE JEDNADBA-formulirao ju je MARSHALL

-iz injenice da novac omoguuje razdvajanje procesa razmjene na IN KUPNJE i INPRODAJE

M=k*Py k-odnos koliine novca u opticaju i nom.dohotkaP-implicitni deflator domaeg proizvoday-nacionalni domai proizvod

d)FRIEDMANOVA VERZIJA-temeljna pretpostavka ja da REALNA NOVANA MASA M/Ppredstavlja skup robe i

usluga koje se novcem mogu kupiti

-smatrao je da su realna dobra i novac SUPSTITUTI,iz ega slijedi da promjene koliinenovca mogu utjecati i na potranju za realnim dobrima, na AGREGATNU POTRONJU

M/P=f( y,w,rm,rb,re,1/p*dP/dT ;u)

y-realni dohodak od rada-permanentni dohodak

w-realni imetak

rm-oekivana realna stopa dohotka od novca-kamatnjakrb-oek.realna stopa od obveznicare-oek.realna stopa od dionica1/P*dP/dt-stopa porasta cijena,tj.stopa dohotka od realnih dobara

u-utjecaj ostalih faktora

14.GLAVNE STAVKE BILANCE HNB-a

AKTIVA-inozemna aktiva

-potraivanja od sredinje drave-potraivanja od ostalih domaih sektora-potraivanja od banaka-potraivanja od ostalih banaka,institucija

PASIVA-primarni novac

-ogranieni i blokirani depoziti

-inozemna pasiva-depoziti sredinje banke


26/28

-blagajniki zapis HNB-a-kapitalni rauni-ostalo

TRI STADIJA PROIZVODNJE

1.STADIJ-prosjena produktivnost rada raste

2.STADIJ-prosjena produktivnost rada pada

3.STADIJ-granina produktivnost rada je negativna

-proizvoa nee angairati vie rada od toke B jer je nakon te toke granina produktivnostrada negativna

-ili angairanje vie radnika u odnosu na prije dovodi do pada ukupne proizvodnje

-racionalni proizvoa e proizvoditi u 2.stadiju gdje su granina produktivnost rada i kapitalapozitivne

-L i K su nenegativne varijable, pa govorimo kada PROSJENA PRODUKTIVNOST RADAraste, tada granina PRODUKTIVNOST KAPITALA dy/dK mora biti negativna i obrnuto

GLAVNE STAVKE BILANCE CENTRALNE BANKE

-AKTIVA-zlato i devize

-krediti banaka

-krediti dravi

-PASIVA-novac u opticaju

-depoziti ostalih banaka

-kapital i rezerve

-depoziti drave

INFLACIJSKI I DEFLACIJSKI JAZ-grafovi na slajdu

-INFLACIJSKI JAZ-je uzrokovan vikom potranje nad ponudom,to utjee na inflaciju

cijena-da bi se eliminirao-potrebno je smanjiti veliinu neke komponente autonomne potronje za

Ye-Ymax

________

1/1-

Kada su investicije vee od tednje, na nivou pune zaposlenosti, onda e se u tom sluaju potronja (C+I) biti vea od agregatne ponude;ova potronja generira veuagregatnu tranju pa e cijene, stoga, poeti vrtoglavo da rastu (privreda zemlje nije u mogunosti da proizvede proizvode za kojima je tranja velika).

Dakle, agregatna tranja je vea od agregatne ponude, a investicije su ve e od


27/28

tednje. U ovakvim okolnostima pojavljuje se inf lacija potranje (potranja vue cijenenavie) u situacijipune zaposlenosti. Na ovaj nain nastaje inf lacij ski jaz.

-DEFLACIJSKI JAZ-u kojoj je agregatna potranja manja od agregatne ponude-da bi se eliminirao-potrebno je poveati neku komponentu autonomne potronje za:

Ymax-Ye

_________

1/1-

Kadaje visina tednje koja odgovara razini pune zaposlenosti na vioj razini od potreba zainvestiranjem (tednja vea od investicija). U ovoj situaciji domainstva vei dio svogdohotka usmjeravaju ka tednji. Agregatna ponuda (AS) postaje time vea od potronje (linijeC+I), pa se zalihe poveavaju iznad eljenog nivoa. Stoga privreda vri smanjenje

proizvodnje, a samim tim i zaposlenosti i dohotka.

U toj situaciji privreda je u stanju def lacij ski jaza.

19.EFEKT SUPSTITUCIJE I DOHOTKASLUTSKI I HICKS

-efekti snienja cijena pojavljuju se u dva efekta-EFEKT SUPSTITUCIJE-potroa eli zamijeniti skuplje dobro jeftinijim-EFEKT DOHOTKA-uz isti dohodak smanjenje cijena dobara, uiniti e potroaa realno

bogatijim i obrnuto

-HICKS-potroa je u poetku u toki A, nakon toga slijedi smanjenje dobra x1-nakon smanjenja potroa nalazi novu toku ravnotee u toki B

-vie ne odabire toku B,nego C zbog zamjene realnog skupljeg dohotka sa jeftinim

AC-efekt supstitucije

CB-efekt dohotka

AB-ukupni efekt smanjenja cijena na potronju

-SLUTSKI-osiromaenje potroaa ne mora vratiti potroaa na prethodnu krivulju, ve mutreba pruiti mogunost kupnje koarice dobara u toki A

-paralelno pomie budetski pravac prolaskom kroz toku A

-sada mu je toka A na raspolaganju, on bira C koja mu donosi veu razinu korisnosti,jer senalazi na vioj KRIVULJI INDIFERENCIJE

-efekt dohotka je manji,a efekt supstitucije vei po SLUTSKOM

ZAMKA LIKVIDNOSTI

-postoji ogranienje do kojeg monetarna politika moe poveati domai proizvod


28/28

U monetarnoj ekonomici zamka likvidnosti oznaava stanje ekonomije kada je kamatna stopablizu ili jednaka nuli. Nulta granica postoji za nominalnu kamatnu stopu jer ne moe pastiispod nule.

U tim uvjetima ekspanzivna monetarna politika je nemona da stimulira ekonomiju prekopovedanja ponude novca i smanjivanja kamatnih stopa.

Prema Kenzijancima u vrijeme velikih kriza ekonomija se moe nai u toj zamci i tadamonetarna politika nema vie utjecaj ni na bdp ni na cijene, moe tampati novac ali se nitane dogaa

BILANCA STANJA I USPJEHA

Bilanca uspjeha - pokazuje njegove tekue prihode i rashode u odreenom vremenskomrazdoblju (godina dana).

Bilanca stanjapokazuje stanje aktive, imetka (sredstva) i pasive (izvor sredstava-obveze) nekog sektora u odreenom trenutku.

Razlika- bilanca stanja pokazuje stanje aktive i pasive u jednom trenutku, dok bilanca

uspjeha prikazuje tijekove sredstava i izvore sredstava u odreenom vremenskom razdoblju

makroekonimija nadopunjena skripta.pdf

Documents