Maloljetnička delikvencijaMaloljetnička delikvencija

DELIKVENCIJADELIKVENCIJA(tal. Delinque- pogriješiti,činiti kaznena djela)

obuhvaća teže oblike asocijalnog,antisocijalnog,soci-patološkog i kriminalnog ponašanja (s izuzetkom ubojstva), kao što je:krađa,pljačka,namjerno izazivanje štete i požara,huliganstvo…

KRIMINALITET (lat. krimen- kaznene aktivnost,zločinstvo)

- obično se rabi kad je riječ o odraslima,a delikvencija kad je riječ o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela.To je protudruštveni oblik ponašanja,opasna i složena socijalno-patološka pojava,ozbiljan obiteljski,pedagoški,medicinski problem.

Pod maloljetničkom Pod maloljetničkom delikvencijom delikvencijom razumijevamo nedruštveno razumijevamo nedruštveno i protudruštveno i protudruštveno ponašanje osobe u ponašanje osobe u razvojnoj dobi,koje je razvojnoj dobi,koje je odraz njezina poremećena odraz njezina poremećena biološkog,psihološkog i biološkog,psihološkog i socijalnog razvoja .socijalnog razvoja .

POVIJESNI OSVRT

Svako društvo teži da suzbije ne samo teže oblike devijacije već i sve one oblike ponašanja koji narušavaju pravila društvenog života i odnose koji se na tim pravilima temelje.

Način ostvarenja tog cilja u povijesti razlikovao se, a njegove osnovne karakteristike mogu se sagledati u 3 etape :

1.1. PRIMITVNA DRUŠTVAPRIMITVNA DRUŠTVA - osobina orijentacija za djelo

2.2. KLASNA DRUŠTVAKLASNA DRUŠTVA - kažnjavanje pojedinca s obzirom na

procjenu njegove odgovornosti - Platon i Aristotel ističu da je cilj kazne

popravljanje zločinca, sprječavanje zla… - pojavljuju se prve ideje o odgojnom

djelovanju ( potrebi odgoja tijela i duše da ne bi došlo do zločinačkog ponašanja.

- kršćanska crkva razvijala je neke preventivne aktivnosti o prilagođavanju kazne ličnosti i temperamentu delikventa

3. OČITUJE SE U IZRAŽAVANJU 3. OČITUJE SE U IZRAŽAVANJU TEŽNJE ZA RAZVIJANJEM TEŽNJE ZA RAZVIJANJEM KRIMINALNE POLITIKE NA KRIMINALNE POLITIKE NA OSNOVAMA DRUŠTVENE OBRANEOSNOVAMA DRUŠTVENE OBRANE

( talijanska pozitivistička škola se zalaže za mjere sigurnosti,uklanjanja nepopravljivih zločinaca iz društva kako bi se ono zaštitilo )

Hamurabijev zakonik pokazivao je neposrednu zainteresiranost tadašnje najmoćnije države- babilonske za razvoj djece i mladeži

Atensko pravo smatralo je obitelj osnovom razumijevanja pune ljudske prirode.

-za “delikventnu” djecu i mladež odgovarao je otac ( on je taj koji je morao djecu naučiti pravilima ponašanja” )

- otac se mogao osloboditi odgovornosti na način da se odrekne “delikventne” djece

- kazneno pravo je surovo i strogo- za sve jednako bez obzira na godine

RIMSKO PRAVO je prvo počelo voditi brigu o tome je li počinitelj kažnjivog djela dijete ili odrasla osoba

- ono je prvo uvelo instituciju punoljetnosti čiji su temelji prisutni u svim zakonima svijeta

Sve do kraja 19 st. ne nailazimo na ozbiljnije pokušaje uređivanja posebnog položaja djece, odnosno maloljetnika u kaznenom pravu.

Reformu odredaba o maloljetnicima u kaznenom pravu potaknula su zapravo tek novija duhovna, sociološka i kriminalno-politička shvaćanja.

Težište se s kažnjavanja i zastrašivanja premješta na prevenciju i resocijalizaciju pa maloljetnici i djeca dobivaju posebno mjesto u kaznenom pravu.

Svrha je odgoj i preodgoj

1892 god. Njemački pravnik Appelius je objavio knjigu “ O postupanju s maloljetnim zločincima i zapuštenom djecom “

PRISTUPI MALOLJETNIČKOJ PRISTUPI MALOLJETNIČKOJ DELIKVENCIJIDELIKVENCIJI

SOCIOLOŠKI P.

- oblik devijantnog ponašanja

- neprilagođeno ponašanje koje se sastoji od činova koji ne slijede norme i vrijednosti nekog društva

SOCIJALNO PSIHOLOŠKI PRISTUP

- proces socijalizacije,tj.uklapanja u društvo

- psihoanalitičke teorije

PRAVNO-KRIMINOLOŠKI PRISTUP

- kriminalitet,kažnjavanje radnje tj. delikvencija i ostala asocijalna ponašanja

- djela koja su u krivičnom zakonu i za koja su definirane kazne

BIO-PSIHOSOCIJALNE BIO-PSIHOSOCIJALNE KARAKTERISTIKE MLADIHKARAKTERISTIKE MLADIH

Danas u suvremenim uvjetima život mladih mnogo je složeniji.Konstantno su izloženi pritisku negativnih političkih i kulturnih tendencija, koja utječu na njihov način mišljenja i djelovanja.

- mladi moraju riješiti mnoge životne zadatke i u raznim područjima postići određene rezultate

- postaju emocionalno stabilniji, javlja se osjećaj nesigurnosti

- oblikuju se moralna gledišta i shvaćanja- razvija se vlastita individualnost

- mladi se uključuju u razne oblike društvenog života i učvršćuju se u njemu

- udruživanje u skupine u dobro organiziranoj društvenoj sredini(škola, sportska društva…) nemaju razloga za zabrinutost, međutim u manje kontroliranim uvjetima mladi se ponekad udružuju u grupe sa devijantnim ponašanjem – u tom smislu se povezuju mladi koji imaju nekih psiholoških i društvenih problema, najčešće teže da budu tretirani kao odrasle osobe, žele se isticati i biti opaženi …

PSIHOLOŠKE PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE MLADIH KARAKTERISTIKE MLADIH

DELIKVENATADELIKVENATA

Pri ocjeni odnosa dobi i kriminalnog ponašanja potrebno je obuhvatiti sve činitelje: - sociološke

- psihološke

- fiziološke

POSTAVLJA SE PITANJE POSTOJI LI RAZLIKA U LIČNOSTI PRESTUPNIKA I ONIH KOJI TO NISU TE DA LI SU PRESTUPNICI PO SVOJEM BIOPSIHIČKOM USTROJSTVU POSEBAN TIP LIČNOSTI ?

u tom pogledu često se kriminalitet povezuje s jednom od značajki ličnosti- INTELIGENCIJOMBurt smatra da mladi slabije inteligencije nisu u stanju shvatiti nedopuštenost nekih postupaka i nedoličnost pobuda koji ih na to navodeosobe slabije inteligencije češće se javljaju kao suučesnici, ostavljaju vidljive tragove itd.EMOCOINALNE značajke povezane s kriminalnim ponašanjem proistječu iz emocionalne nestabilnosti,uznemirenosti,potištenosti,ljubomore,odbačenosti …

Healy i Bronner ( istraživači na području kriminologije ) smatraju da emocionalna napetost često uvjetuje delikventno ponašanje djece i mladih .

C.Burt je ustanovio da je 60 % delikvenata pretjerano senzibilno

MENTALNI POREMEĆAJ

“ BJEG OD STVARNOSTI “

ISTIČE SE DA JE DELIKVENTNO PONAŠANJE PRETEŽNO I POSLJEDICA SMANJENE SPOSOBNOSTI INDIVIDUE DA SE ODUPRE SOCIJALNO NEGATIVNOM PONAŠANJU.LIČNOST PRIHVAĆA ONE OBLIKE PONAŠANJA KOJI SE NAJLAKŠE UKLAPAJU U NJENU VEĆ FORMIRANU,STABILNU STRUKTURU ILI U STRUKTURU KOJA JE U FORMIRANJU

MOGLO BI SE ZAKLJUČITI DA MOGLO BI SE ZAKLJUČITI DA PONAŠANJE MALOLJETNIH PONAŠANJE MALOLJETNIH DELIKVENATA NIJE TAKO DELIKVENATA NIJE TAKO STABILNO KAO U NEDELIKVENATA STABILNO KAO U NEDELIKVENATA TE JE I PREDVIĐANJE PONAŠANJA TE JE I PREDVIĐANJE PONAŠANJA DELIKVENATA TEŽE OD DELIKVENATA TEŽE OD PREDVIĐANJA NEDELIKVENATA !PREDVIĐANJA NEDELIKVENATA !

KARAKTERISTIKE DOBI KARAKTERISTIKE DOBI ISPITANIKAISPITANIKA

Ukupna populacija djece i maloljetnika sastoji se od 3 dobne skupine :

1. DJECE 2. MLAĐIH MALOLJETNIKA ( 14 do 16 god. ) 3. STARIJIH MALOJLETNIKA ( 16 do 18 god. )

Poremećaji u ponašanju znatno su manji kod dobne skupine djece ( zbog svoje dobi i fizičke konstrukcije njihovo reagiranje na nepovoljne uvjete odgoja može se zasad očitovati tek u početnim oblicima poremećaja u ponašanju: zapuštanje školskih obveza,izražena agresivnost ili povučenost …

,a relativno najjače izraženi u ponašanju starijih maloljetnika i to u obliku krivičnih djela noću, a potom u obliku recidivizma i druženja s asocijalnim osobama, bježanje od kuće …

KARAKTERISTIKE SPOLA ISPITANIKA KARAKTERISTIKE SPOLA ISPITANIKA

Ženski kriminalitet po opsegu mnogo je manji od muškog, mnogi pisci smatraju da je kriminalitet “ tipično muška reakcija “

( Milutinović 1976.) .

To nije posljedica predrasuda oko uloge spolova u društvu već činjenica da su muškarci u svim zemljama i svim povijesnim razdobljima počinili više krivičnih djela nego žene, prije svega krivičnih djela nasilja. Govori se o većoj razvijenosti moralnih i altruističkih osjećaja kod žena, o njenom plašljivom karakteru, odvratnosti prema zločinu.

VRSTE KRIVIČNIH DJELAVRSTE KRIVIČNIH DJELA

IMOVINSKI DELIKTI

DELIKTI PROTIV ŽIVOTA I TIJELA

DOSTOJANSTVA, LIČNOSTI I MORALA

OSTALO – KRIVIČNA DJELA KOJA PRIPADAJU RAZLIČITIM GLAVAMA KRIVIČNOG ZAKONA

KRIVIČNA DJELA PROTIV IMOVINEKRIVIČNA DJELA PROTIV IMOVINE

Maloljetnička delikvencija obuhvaća prije svega imovinski kriminalitet,dakle krađu, tešku krađu,provaljivanje,oduzimanje motornog vozila,prijevaru itd.

Porast imovinskih delikata u pravilu je neposredna posljedica privrednih i socijalnih depresija

Najviše maloljetnika počinilo je krivična djela teške krađe u pravilu provaljivanjem u zatvorene prostore

Kod sitnih krađa i kod krivičnog djela oštećenja tuđih stvari,oštećeni najčešće nemaju interesa da podnose krivične prijave

SITNE KRAĐE počinjene na štetu roditelja,rodbine,prijatelja… Većinom je riječ o deliktu koji nije unaprijed planiranRAZBOJSTVO- maloljetnici slabije inteligencije, primitivnije strukture ličnosti ili osobe koje su sklone alkoholu.Većinom nije riječ o planiranim akcijama nego osoba koja je npr. pod utjecajem alkohola svojim ponašanjem pridonosi nastanku delikta.Počinitelji su uglavnom starije punoljetne osobe muškog spola.VANDALIZAM-kolektivno počinjen delikt na štetu društvene imovine

KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINEKAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE

KRAĐA TEŠKA KRAĐA

RAZBOJNIŠTV.

ODUZI.

TUĐE

STVARI

OŠTEĆ.

TUĐE

STVARI

OSTALO UKUPNO

1999.

448

30.9%

642

44.3%

48

3.3%

65

4.5%

193

13.3%

54

3.8%

1450

2000.

402

27.3%

673

45.7%

44

3.0%

37

2.5%

273

16.1%

81

5.5%

1474

2001.

427

25.3%

849

50.2%

62

3.7%

35

2.1%

243

14.4%

74

4.4%

1690

2002.

352

21.8%

813

50.4%

60

3.7%

38

2.4%

248

15.4%

103

6.4%

1614

KRIVIČNA DJELA PROTIV KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELAŽIVOTA I TIJELA

Lake tjelesne ozljede,znatno manje teške tjelesne ozljede,a najmanje krivično djelo ubojstva

Situacijski delikti ( afektivna napetost,preosjetljivost,naglost..) ima znatan utjecaj u nastajanju kaznenog djela

SEKSUALNI DELIKTISEKSUALNI DELIKTI

Kod seksualni delikata je poznata tzv. “tamna brojka” – nespremnost žrtve da se podnošenjem krivičnih prijava izloži sredini u kojoj živi

maloljetnici rijetko sami čine krivična djela silovanja, najčešće to čine u suučesništvu i to s punoljetnim osobama od 18-23 god.

oni su inicijatori takve aktivnosti

KAZNENA DJELA S OBILJEŽJIMA KAZNENA DJELA S OBILJEŽJIMA NASILJANASILJA

UBOJSTVO TEŠKA

TJELES.OZLJEDA

SILOVANJE RAZBOJ. NASILNIČ. PONAŠA.

1999.9 84 4 48 33

2000.7 53 3 44 46

2001.8 69 13 62 28

2002.6 46 5 60 23

PRIJAVLJENE MALOLJETNE PRIJAVLJENE MALOLJETNE OSOBE PO GRUPAMA OSOBE PO GRUPAMA KAZNENIH DJELAKAZNENIH DJELA

1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

UKUPNO 1896 2267 2375 2846 2822

PROTIV ŽIVOTA I T.

137

7.2%

126

5.6%

99

4.2%

102

3.6%

92

3.3%PROTIV VRI.

ZAŠTIĆ. M.P.151

8.0%

354

15.6%

448

18.9%

637

22.4%

703

24.9%PROTIV SPOLNE SLOBODE

22

1.2%

16

0.7%

23

1.0%

30

1.1%

21

0.7%

PROTIV IMOVINE

1280

67.5%

1450

64.0%

1474

62.1%

1690

59.4%

1614

57.2%

OSTALO 306

16.1%

321

14.2%

331

13.9%

387

13.6%

484

17.2%

SUUČESNIŠTVOSUUČESNIŠTVO

maloljetnici rjeđe čine krivična djela nego punoljetne osobepojedinac često i nema delikventne namjeretek u zajedništvu sa skupinom vršnjaka dolazi do delikventnog usmjeravanja njegove aktivnosti jer želi istaknuti svoju snagu i odvažnost, ne želi se izložiti diskriminaciji i izrugivanju vršnjaka.to dovodi do rizika nastupanja težih ekscesaSuučesništvo kao pojavni oblik delikventnog ponašanja katkad se nedovoljno kritički uzima kao indikator procjene važnosti delikventnog ponašanja ( djeca i mladež koji samo čine krivična djela obično imaju negativniju kriminološku prognozu od onih koji su delikt počinili u skupini )

grupiranje maloljetnika raznoliko je i dinamičnomože nastati slučajno ili planiranomože biti jednokratno ili trajnijeg karaktera stupanj unutarnje kohezije i organiziranosti može biti jače i trajnije povezan ovisno o cilju ili planovima skupine, to su obično značajke tzv. maloljetničkih bandiUzroci: manja povezanost s obitelji,slabija integriranost u odgojno-obrazovni proces…maloljetnici u suučesništvu s punoljetnom osobom- oko četiri puta više krivičnih djela protiv života i tijela,oko tri put više seksualnih delikata i oko dva puta više “ostalih” delikata -

PRIJAVLJENE,OPTUŽENE I OSUĐENE MALOLJETNE OSOBE OD 1998.do 2002.

god.

GODINA PRIJAVLJENE (UKUPNO )

1998 18961999 22672000 23752001 28462002 2822

GODINA OPTUŽENE

1998 922

1999 1026

2000 1108

2001 1133

2002 1277

GODINA OSUĐENE

1988 506

1999 697

2000 787

2001 884

2002 994

KRIMINALNI POVRATKRIMINALNI POVRAT((recidivizam)recidivizam)

osobe u kriminalnom povratu vrlo su problematičan dio svake delikventne populacijeoni pretežito dio života provode u sukobu s društvenim normama formuliranim u Krivičnom ZakonuKod punoljetnih počinitelja krivičnih djela najčešće se povratnikom smatra osoba koja je za počinjeno krivino djelo već bila izrečena neka sankcija,no kad maloljetnih osoba ovaj pojam iz više razloga nije dovoljan :

- u maloljetnoj delikventnoj populaciji uspješno djeluju selekcijski mehanizmi i upravo zbog toga

tek oko jedne petine maloljetnih počinitelja krivičnih djela bude izvedena pred sud radi izricanja sankcije

- jedna trećina prijavljenih maloljetnika se ne izvodi pred sud jer u vrijeme izvršenja djela nisu imali 14 godina

- tzv. specijalni povrat kod maloljetnika nema kriminalno-političko značenje kao kod punoljetnih osoba,jer maloljetnici ionako u oko 85 % slučajeva čine samo krivična djela protiv privatne i društvene imovine

Kriminalni povrat kod prijavljene djece i maloljetnika biti će jače izražen kod necjelovite obitelji i kod obitelji nižeg ekonomskog i obrazovanog statusa. Te su obitelji opterećene problemima životne egzistencije, a raspolažu s manje mogućnosti i alternativa za rješavanje konfliktnih stanja.

““OBITELJSKI ODGOJ JE PRVI OBITELJSKI ODGOJ JE PRVI ODGOJ KOJI DRUŠTVO DAJE ODGOJ KOJI DRUŠTVO DAJE

DJETETU”DJETETU” ( Dobrenović 1975)

OBITELJSKE PRILIKEOBITELJSKE PRILIKE

Od obitelji očekujemo da ostvaruje reproduktivnu,ekonomsku,emotivnu zaštitnu i odgojno-moralnu funkciju.

Pojavu delikventnog ponašanja djece i maloljetnika mnogi istraživači pripisuju raznovrsnim defektima unutar obitelji i s tim u vezi narušenom procesu socijalizacije mladih!

Socijalni i ekonomski status obiteji

MATERIJALNI POLOŽAJ

UVJETI STANOVANJA

OBRAZOVANJE

ZAPOSLENJE

VELIČINA OBITELJI

RED ROĐENJA DJETETANEPOTPUNA OBITELJKVALITETA ODNOSA U OBITELJIKVALITETA I NAČIN ODGOJA

ŠKOLA I KRIMINALITETŠKOLA I KRIMINALITET

Škola je nakon obitelji najznačajnija skupina u koju dijete ulazi,ona pred dijete stavlja veće obveze i zahtjeve

Većina djece se u školi suočava sa svijetom u kojem više nema povlaštenu poziciju koju je uživalo u obitelji

Zahtjeva se sposobnost prilagođavanja

Pojedinci postaju prestupnici ponašanja usred nemogućnosti da shvate što je dopuštano,a što nije

AUTORI SMATRAJU DA JE VJEROJATNOST BJEŽANJA IZ ŠKOLE VEĆA :

ŠTO MALOLJETNIK IMA NEGATIVNIJI STAV PREMA ŠKOLI I RADU

ŠTO IMA SLABIJI USPJEH U ŠKOLI

ŠTO JE SLABIJE SOCIJALNO ADAPTIRAN

ŠTO JE MANJE SPREMAN DA PRIHVATI INSTITUCIONALNE ( ŠKOLSKE ) NORME I PONAŠANJA

KRETANJE KRIMINALITETA KRETANJE KRIMINALITETA MALOLJETNIH OSOBA MALOLJETNIH OSOBA VEZANOG UZ DROGUVEZANOG UZ DROGU

Prijavljeni maloljetnici,pokrenut kazneni postupak i odluka suda za sve modalitete

kaznenog djela zlouporabe opojnih droga iz čl. 173. KZ 1996.-1998.

PRIJAVLJENO POKRENUT KAZNENI PO.

ODLUKA SUDA

1996. 132 61 14

1997. 192

145

79

129

25

178

1998. 3686

201

178

225

25

100

Kaznenopravni položaj maloljetnika i kazneno djelo zlouporabe opojnih droga

Zakon o sudovima za mladež –

kao sankcije izriče: odgojne mjere,maloljetnički zatvor ili sigurnosne mjere (čl.4)

Posebna obveza je da se maloljetnik uz suglasnost svoga zakonskog zastupnika podvrgne stručnom medicinskom postupku ili postupku odvikavanja od droge ili drugih ovisnosti – izriče se kad je kazneno djelo vezano za zlouporabu opojnih droga

- izrečena obveza može trajati najdulje 1 godinu

DOBNA STRUKTURA KAZNENO PRIJAVLJENIH OSOBA TIJEKOM 1998.

DOBNA STRUKTURA KAZNENO PRIJAVLJENIH OSOBA TIJEKOM 1999.

POJAM I NEKI POJAM I NEKI PROBLEMI PREVENCIJEPROBLEMI PREVENCIJE

Suvremeni društveni razvitak najčešće je doveo do krize načela klasičnog krivičnog prava

Krivično pravo s pozitivnim krivično-pravnim normama samo je jedno od sredstava u borbi protiv kriminaliteta ( krivično-pravnim procedurama rješavaju se problemi maloljetničke delikvencije tek ako sve druge moguće službe društva nisu uspjele)

CILJ PREVENCIJE- u širem smislu sprečavanje javljanja budućih delikvenata

(poduzimanje općih mjera za suzbijanje kriminaliteta s ciljem da se uklone negativni utjecaji iz društvene sredine i osiguraju normalni uvjeti za razvoj ličnosti )

- u užem smislu odnosi se na osobe koje su već počinile krivično djelo (oslanja se na specijalne mjere suzbijanja)

OBLICI PREVENCIJEOBLICI PREVENCIJE

OPĆA P.- primjenjuje sa kao utjecaj na građane da ne čine krivična djela. Postiže se izazivanjem “ straha “ od kazne predviđene u zakonima za inkriminirana ponašanja

SPECIJALNA P. – sprečavanje počinitelja krivičnog djela da ponovno počini isto ili drugo krivično djelo

PROGRAM PREVENCIJEPROGRAM PREVENCIJE

Mnoge su zemlje izradile program prevencije društveno neprihvatljivog ponašanja mladih čiji je cilj jasno definiranje samih mjera i zadataka njihovih nosilaca.

Da bi programi prevencije neprihvatljivog ponašanja mladih bili što uspješniji moraju uključivati opće teorijske spoznaje o toj pojavi,ali i rezultate znanstvenih analiza.

Posredni preventivni programi uglavnom odgovaraju ostvarenju cilja,programirane akcije teže modifikaciji društvene sredine tako da se iz nje što djelotvornije uklone negativni utjecaji.

PRIJEDLOG PROGRAMA ZA SPREČAVANJE I SUZBIJANJE DRUŠTVENO

NEPRIHVATLJIVOG PONAŠANJA DJECE I MLADIH

Organizirana aktivnost na edukaciji mladihDruštvena briga o djeci predškolske dobiBriga o djeci i mladima osnovno školske dobiBriga o mladimaOrganizirani oblici sprečavanja i suzbijanja društveno neprihvatljivog ponašanja djece i mladihOdgojno-obrazovni sistemSocijalna zaštita (centri za socijalni rad)

Centri za odgoj

Suradnja službe socijalne zaštite s drugim ustanovama i organizacijama

POSEBNI FAKTORI PREVENCIJE:- socijalno-zaštitne intervencije- obitelj- škola- slobodno vrijeme

- policija

PSIHOTERAPIJSKI PSIHOTERAPIJSKI PRISTUP PRISTUP MALOLJETNIČKOJ MALOLJETNIČKOJ DELIKVENCIJIDELIKVENCIJI

Terapijski pristup maloljetnim delikventima mora biti interdisciplinaran,a trebalo bi da u stručnim timovima rade stručnjaci različitih edukacija:pravnici,psiholozi,socijalni radnici,sociolozi…

Centar za mentalno zdravlje na Rebru već desetak godina razvija metodologiju socijalizacije i psihoterapeutskog pristupa maloljetnicima koji pokazuju delikventne oblike ponašanja.

Stručni tim radi s populacijom maloljetnika kojima je sud za maloljetnike izrekao odgojnu mjeru pojačane brige i nadzora.

TERAPIJSKE METODE

INDIVIDUALNI RAD S MALOLJETNIM DELIKVENTOMGRUPNI RAD S MALOLJETNIM DELIKVENTOMINDIVIDUALNI RAD S RODITELJIMA MALOLJETNOG DELIKVENTA

GRUPNI RAD S RODITELJIMA MALOLJETNIH DELIKVENATA

STRUČNA SURADNJA SA ŠKOLOM ILI RADNOM SREDINOM MALOLJETNOG DELIKVENTA