masti i ulja
DESCRIPTION
vjkTRANSCRIPT
Masti i ulja
Masti i ulja
• Među hiljadama malih molekula u svakoj živoj stanici nalaze se četiri grupe velikih molekula:– masti– ugljikohidrati– bjelančevine– nukleinske kiseline
Masti i ulja
• Šta su masti i ulja?
• Izvori dobijanja masti i ulja
• Hemijski sastav
• Fizičke i hemijske osobine
• Podjela masti i ulja
• Određivanje jodnog i kiselinskog broja
• Dobijanje i prerada masti i ulja
Masti i ulja
• Najznačajniji sastojci ljudske ishrane
Toplotna moć masti i ulja
40000 kJ/kg
Toplotna moć ugljikohidrata i bjelančevina2 x
Izvori dobijanja masti i ulja
Masti i ulja biljnog porijekla
Masti i ulja životinjskog porijekla
Suncokret
Uljana repica
Maslina
Soja
Lan
Svinja
Goveče
Kit
Hemijski sastav
• Masti i ulja su esteri masnih kiselina i alkohola.
• U mastima i uljima koji se upotrebljavaju u prehrani, kao alkohol dolazi glicerol.
Glicerol
• Glicerol je alkohol s tri –OH skupine.
• Sve tri –OH skupine čine esterske veze sa masnim kiselinama
Strukturna formula masti i ulja
(triester glicerola i masnih kiselina)
Masne kiseline koje ulaze u sastav masti i ulja imaju najčešće paran broj C atoma, pri čemu u ugjovodoničnom nizu mogu biti zastupljene isključivo jednostruke veze (zasićene kiseline) ili jedna odnosno više dvostrukih veza (nezasićene kiseline).
Strukturna formula nekog ulja čija molekula sadržava dvije nezasićene i jednu zasićenu
višu masnu kiselinu
Zasićene masne kiseline
• Najpoznatije su:– Palmitinska – Stearinska– Laurinska– Miristinska
Zasićene masne kiseline
• Sadržavaju samo jednostruke veze
• Zato palmitinska i stearinska kliselina imaju oblik ravnog štapića.
Nezasićene masne kiseline
• Najpoznatije su:– Oleinska– Linolna– Linolenska
Nezasićene masne kiseline
• Sadržavaju jednu ili više dvostrukih veza• Oleinska kiselina ima samo jednu
dvostruku vezu.• Dijelovi molekule ne mogu se rotirati oko
dvostruke veze.• Ugljikovodonični lanci se uvijek nalaze na
istoj strani dvostruke veze.• Zato molekula oleinske kiseline ima oblik
slomljenog štapića.
Nezasićene masne kiseline
Fizičke i hemijske osobine masti i ulja
• Osobine zavise od njihovog hemijskog sastava.• Fizičke osobine
– Tačka topljenja od -10 do 70 C (zavisi od vrste masnih kiselina zastupljenih u estru)
– Obzirom da nezasićena masna kiselina ima nižu tačku topljenja od zasićene sa istim brojem C atoma, prevođenje dvostrukih veza u jednostruke (hidrogenovanje ulja) ima za posljedicu promjenu agregatnog stanja, odnosno stvaranje čvrste masti.
Osobine
• Ako preovladavaju zasićene višemasne kiseline, onda su to čvrste masti.
• Specifična težina – od 0.900 do 0.950 g/cm3 na 15 C
Podjela masti i ulja
Prema agregatnom stanju na 20C
Tečna – ulja
Čvrsta - masti
• Prema području primjene
JestivaU ishrani
TehničkaU proizvodnji
boja,lakova i sapuna
Važna osobina tehničkih ulja, koja se koriste za
proizvodnju boja i lakova je njihovo ponašanje pri dodiru
sa vazduhom.
Podjela ulja
• Sušiva
• Polusušiva
• Nesušiva
Sušivost ulja zavisi od sadržaja nezasićenih masnih kiselina u estru, jer tokom sušenja dolazi do vezivanja
kiseonika iz vazduha za dvostruke veze masne kiseline, uz stvaranje
peroksida.
Jodni broj
• Mjerilo sušivosti ulja• Količina joda u gramima koja se vezuje za
100 g ulja • Jodni broj ukazuje na zastupljenost
nezasićenih masnih kiselina u uzorku ulja.
Sušiva ulja Veće od 150
Polusušiva ulja Od 100 do 150
Nesušiva ulja Do 100
Određivanje jodnog broja ulja
Određivanje kiselinskog broja ulja
Dobijanje i prerada masti i ulja
1. Izdvajanje iz prirodnog izvora
2. Priprema sirovine (sušenje sjemena, čišćenje od kamena, zemlje i prašine i sitnjenje)
3. Izdvajanje ulje cijeđenjem ili ekstrakcijom
Postupci prerade zavise od namjene ulja i zajednički se zovu rafinovanje.
Ponovimo
• Šta su masti i ulja?
• Masti i ulja su prirodni proizvodi biljnog ili životinjskog porijekla.
Da li se od ovih biljaka može dobiti ulje ili mast?
Da li se od ovih biljaka može dobiti ulje ili mast?
Kako se dijele masne kiseline?
• Zasićene
• Nezasićene
Koja je važna osobina tehničkih ulja i kako ih dijelimo?
• Važna osobina tehničkih ulja je ponašanje u dodiru sa vazduhom.
• Dijele se na: sušiva, polusušiva i nesušiva.
Hvala na pažnji!