Sveuilite u Zadru

Sveuilite

Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja predkolske djece

Kolegij: Batina i predkolsko dijeteMatija Grgurevi

samozatajni slikar i keramiar iz Zlatne dolineSeminarski rad

Mentor: Student:

sijeanj 2013.

Sadraj:

1. Uvod....22. Kao sveane vertikale.....................33. Terra slavonica....54. Keramiar i slikar s umjetnikim pokriem....7 4.1. Plan -Galantna epoha Lipika" u 20 slika..95. Izlobe izdvojeno...11 5.1. Izloba u Muzeju grada Pakraca ....11 5.2. Izloba povodom Dana grada Lipika..126. Zakljuak..137. Galerija .14Literatura....161. UVODMatija Grgurevi istaknuti hrvatski keramiar, sada umirovljeni uitelj likovne kulture i povijesti umjetnosti poznat je u domaem i svjetskom likovnom ivotu. Priredio je brojne samostalne i skupne izlobe u nas i u zemljama Europe. Jedan je od predstavnika hrvatske recentne keramike koja je do sada predstavljena u Zagrebu, Gronjanu, Sloveniji, Italiji, Austriji, Portugalu, Njemakoj i Madarskoj. Njegovi radovi spadaju u sam vrh suvremene hrvatske keramike. Zapaen je sudionik na svim svjetskim trijenalima male keramike u Zagrebu. Na IV. svjetskom trijenalu male keramike dobitnik je Poasne diplome. Dobitnik je niza nagrada i priznanja za svoj rad, izmeu ostalog je dobitnik "Zlatnog tanjura" na meunarodnoj izlobi "Pro Loco" Italija za ciklus "Djeca Lipika u ratu i progonstvu". Redoviti je lan Hrvatskog drutva likovnih umjetnika. U posljednje vrijeme poprilino samozatajno, ali neumorno stvara u ateljeu obiteljske kue u Lipiku.

2. KAO SVEANE VERTIKALERoen je 1934. godine u Poekim Sesvetama, a u Lipik se doselio 1957. godine. Niu gimnaziju zavrava u Slavonskoj Poegi, a uiteljsku kolu u Krievcima i Pakracu. Ve u Uiteljskoj koli u Krievcima, u jednom sretnom vremenskom intervalu, nala se grupa likovno talentiranih mladia, kojoj su pripadali Ivo Frii, Josip Generali, Josip Turkovi i Matija Grga Grgurevi. I dok su prva trojica ostali vjerni svojoj prvoj stvaralakoj ljubavi - slikarstvu, te su do danas stvorili opus koji dokazuje njihovu nezaobilaznu vrijednost u suvremenom hrvatskom slikarstvu, vrijedne ruke Matije Grge Grgurevia, vjeito otvorene stvaralakom eksperimentu, predaju se mekoj podatnosti gline, u kojoj e izraziti svojevrsnu ekspresiju zaviajnog podneblja.Keramika je plebejska umjetnost koju je poznavao neolit, a belgijski teoretiari umjetnosti zovu je umjetnou zemlje i vatre. ovjek je uzeo glinu u ruke jo u zori ivota. I, poslije stvaralake igre s posudom, ovjek e napraviti iz gline figure i reljefe. On uporno obraduje i formira glinu. Svaki pravi keramiar udahnjuje glini duu, radost i tugu.

Dah te radosti i tuge stvaralakih nemira i trajnih sumnji, donosi svojim zidnim keramikama Matija Grga Grgurevi, koji se bavi keramikom skoro dvadeset godina, po ljepoti uvene jo iz rimskih vremena Aureae valis - Zlatne poeke doline.

Pedagoku akademiju zavrava u Zagrebu 1968. i itavo vrijeme djeluje kao likovni pedagog. Radio je kao nastavnik likovne kulture u Osnovnoj koli Pero Prodanovi u Pakracu. Stvara neumorno, u tiini svog improviziranog i radovima pretrpanog lipikog ateljea. Za glinom traga okolicom Lipika. Sam je oblikuje i pee u pei koju je projektirao i izveo. Sav u potrazi za elementima subjektivnog likovnog jezika, on kontinuirano stvara, bez ambicije da stvoreno odmah prikae javnosti. Ipak, izdvajam izlobe u Pakracu, Daruvaru, Suhopolju, Kutini, Novskoj. Sudjelovao je 1984. na I. i 1987. II. svjetskom trijenalu male keramike u Zagrebu. Na IV. svjetskom trijenalu male keramike dobitnik je Poasne diplome. lan je Udruenja likovnih umjetnika keramiara Hrvatske.U prvoj fazi traganja za svojim izraajnim identitetom, Grgurevi je opsjednut formama i volumenima inspiriranim posudama apliciranim na plohu, koje su najee kruno komponirane.

Nakon desetljea dinaminog traganja, stvaralaka suglasja pronalazi tek u zidnoj keramici, koja sintaksom svojih kompozicijskih vertikala, jednostavnou osnovnih znakova likovnog jezika i nostalginom seoskom tematikom, izdvaja Matiju Grgu Grgurevia u one suvremene hrvatske keramiare koji imaju izgraen znakovni sustav, sposoban da izrazi sve nemire, sjete i nostalgiju vremena koje ivi u umjetniku kao uspomena na dane djetinjstva provedene na selu. Selo Grgurevieva djetinjstva ivi u njegovoj keramici kao nostalgina, bajkovita uspomena.

Ugoaji njegovih kompozicija agalovski sugeriraju patrijarhalnost i poetinost prostora koji je djevianski ist i jednostavan. U Grgurevievoj umjetnikoj ekspresiji Slavonija zrai jednostavnou izraza, nostalgijom za svijetom tiine i mira, ali i vjerom u narod iz kojeg potjee. Grgurevieva keramika nalazi najplodotvornije tematsko uporite u elementima seoske sredine za koju je on emotivno snano vezan. Nekoliko kompozicija s varijacijama svirale, seoskog narodnog instrumenta, koji Grgurevi inventivno vertikalno komponira, potvruje da je svirala bila zvuna kulisa njegova djetinjstva. Osim varijacija motiva frule, u njegovoj su keramici varirani i drugi etnografski detalji seoskog ivota.Elementi tradicionalne funkcionalne seoske keramike (tanjuri, upovi) frekventno su varirani i aplicirani na mnogim keramikim formama, ostvarujui tako vrstu vezu s ishoditima rane narodne keramike. Bez ovjeka-seljaka ta bi keramika izgubila svoju temeljnu humanu bit. Kompozicija seoske svadbe djeluje vrlo ekspresivno.Likovi mladenaca prezentirani su lirski suzdrano, a osnovni je ugoaj elegian. Kompozicija ljudskih figura nastavljena je u kontekstu patrijarhalne seoske etike: iznad mladenaca su roditelji i kua - kao simbol njihova novog zajednikog ognjita.

Prisutnost ovjeka oplemenjuje ovu keramiku iskonskom humanou, u koju vrijedi vjerovati. A kad posegne u svijet ivotinja, on pomno odabire motiv. Zato se na njegovim keramikama esto pojavljuje konj. Konj je i kompozicijska i koloristika posebnost njegove keramike. S tim se konjem gledatelj susree samo u en face poziciji, to njegovu pojavnost ini sveanijom i vertikalnijom. Povremeno e se pojavljivati i druge ivotinje - krave i ptice, npr., ali u Grgurevievu bestijariju, kao i u narodnom ivotu, konj je ipak osobita pojava, jer je i zatitni znak Lipika i lipike ergele.

Bez obzira na to koji motiv iz seoskog ivota uzima, on u svojoj keramici inzistira na cjelovitosti volumena i jasnoi oblika. Boja je, kao izraajno sredstvo, sekundarna. I dobro je da je tako, jer se njegova keramika u koloristinom pogledu oslanja na iskustvo narodne funkcionalne keramike, koja je boju reducirala do suzdranosti.

Jednostavnost seoskog ivota sugerirana je jednostavnom formom, ravne, sferine i nazupane plohe, njihova glatkoa ili hrapavost - u direktnoj su funkciji neposrednog izraza. Hrapava ploha sugerira materijalnost svjee izorane brazde slavonske crnice. Sve su Grgurevieve keramike komponirane vertikalno. Tako su, u kompozicijskom pogledu, stilistiki markirane kao sveane vertikale ovjekove vjeite tenje ka visini i njegova bijega iz mirne horizontalnosti. Poslije zagrebake izlobe ( 1985. ) Matiji Grgi Grgureviu otvoren je put ka vertikalama suvremene hrvatske umjetnike keramike, jer on je neosporni talent koji zrai samosvjesnou zrelih stvaratelja.

3. TERRA SLAVONICAUz izlobu Matije Grge Grgurevia u Pakracu Grgurevieva zidna keramika sa slavonskim pejzaima stilistiki je najdoreeniji dio njegova keramikog opusa. Povodom Dana opine Pakrac, u tom je drevnom gradiu otvorena samostalna izloba keramika naeg istaknutog hrvatskog keramiara. Uz brojne nastavnike obaveze, ovaj vrijedni stvaratelj kontinuirano se bavio keramikom vie od dvadeset godina.

Kad god se susretnete sa zaudnom ljepotom keramike Matije Grge Grgurevia u svijesti e se pojaviti asociogram na velikog zaljubljenika u slavonsku zemlju, pjesnika Dragutina Tadijanovia. Tu vezu pjesnik snano iskazuje zavrnim stihovima pjesme Vezan za zemlju.

Zvijezde su me dozivale, a ja sam ih

Oslukivao, okovan i vezan

Uza zemlju koja me kao sina

Zagrlila objema rukama, vrsto,

I ne puta me do dana dananjeg

Iz svoga zagrlja, iz okova, iz ropstva.

Izmeu Tadijanovieve pjesme, napisane na Rabu 1970. godine, i tree pakrake izlobe keramike Matije Grgurevia, ostvaren je snaan tematski korelat, s naglaenom lirskom intonacijom. Niti jednom izlobom prije ove, Matija Grgurevi, kao umjetnik zemlje i vatre, nije tako snano izrazio svoju ljubav prema zemlji, slavonskoj zemlji, u ijem se srcu prostire

zlatna dolina njegova djetinjstva, ta zadivljujua Aurea valis, koja ga vrsto dri u sentimentalnom zagrljaju djeakih uspomena, u okovima patrijarhalne seoske tradicije i u trajnom ropstvu i muci umjetnikog stvaralatva. Ta imaginativna terra slavonica tematska je odrednica gotovo svih eksponata ove izlobe. Slika krajolika slavonske zemlje je na Grgurevievim keramikama zaista kao nebeska svjetiljka, koja nas grije i traje po svim zakonima ukusa i ljepote.

Zato se na ovoj izlobi, medu eksponatima figurativne keramike, izdvaja crvena terakota kojom je oblikovan lik Miroslava Krlee, barjaktara Oktobra u naim balkanskim prostorima, zaljubljenika u plamen i vatru u kojoj e sagorjeti stari svijet, i roditi se neko novo i pravednije sutra. Tu Krleinu revolucionarnu vizionarnost Matija je simboliki istaknuo materijalom terakote koja zrai svojim toplim crvenilom.

Iako je izloba tematski cjelovita, na izraajnom planu prisutno je pravo bogatstvo raznolikosti, u potrazi za to primjerenijim izraajem toga seoskog svijeta. Ova se izloba izdvaja od dosadanjih i frekventnijom tematskom otvorenou prema ovjeku. Njegov kolektivni figuralni eksponat Slavonsko sijelo, a ini ga devetnaest sjedeih enskih figura, evocira vrijeme ljudskog druenja, koje nam se, iz ove perspektive ljudskog otuenja, ini neponovljivo lijepim. Okupljene inom zajednikog divana u predveerje, nakon napornog rada, te ene dijele tegobe teakog ivota. Pred njima je zemlja od koje i za koju ive. Taj suodnos ene i zemlje Grgurevi sugerira figurativnom keramikom seoskog pejzaa, koji je ekspresivan u centralnoj toki njihova vidokruga.

Od pojedinanih keramika s motivom ovjeka, valja istaknuti Bijelu enu, koja je prvi put bila izloena na I. svjetskom trijenalu male keramike u Zagrebu 1984. godine. Ta figurica je izraena iz tananih listia bijele gline, a sugerira lirinost i bogatstvo emotivnog svijeta seoske ene. Toplina emotivnih veza mukarca i ene demonstrirana je snano figurom Obitelj, gdje su mukarac i ena definirani kao jedinstveni volumen, koji se doima ne samo kao fizika ve i kao psihika cjelina.

Grgureviev bestijarij proiren je, na ovoj izlobi, serijom figura bikova koja potvruje Grgurevievu sklonost ka odabiru reprezentativnog, ne samo na planu iskaza volumena, ve i boje koja definitivno, u promatraevoj svijesti, oblikuje bogatstvo i punou vizualnog kontakta. itava serija bikova varlra njihovu snagu, plodnost i borbenost. Bik je esti motiv moderne poezije, od Federica G. Lorce, Pabla Nerude, do suvremenog slovenskog pjesnika Dane Zajca i njegove pjesme Veliki crni bik. Stvaralaka suma Grgurevieve zidne keramike ipak su slavonski pejzai, koji bi, zapravo, trebali postati zatitnim znakom njegova keramikog opusa.

Upravo na njima je on uspio formirati subjektivnu sintaksu svog umjetnikog jezika. Ta njegova zidna keramika stilistiki je najdoreenji dio njegova opusa. Svojevrsnu sintezu pejzane serije predstavlja kompozicija Sunce nad oranicama. Ona je komponirana po svim zakonitostima Grgurevieve estetike: horizontalna kompozicija koja se ponavlja na tri plana ritmiki je isprekidana vertikalnim detaljima motivske grade. U prvom planu, u horizontalnom suodnosu pojavljuju se kao motivska grada likovi seljaka, konja, seljanki i djece. U drugom planu centralno mjesto zauzimaju slavonske oranice na ijem se rubu smjestilo selo. U posljednjem, treem planu, dominira sunce bez kojeg bi oranice izgubile svoj smisao. Pred tom vjenom ljepotom sunca nad oranicama, ovjek se osjea izgubljen u svojoj prolaznosti.

Toplina Grginog Sunca nad oranicama zasigurno e grijati i neke budue generacije zaljubljenika u ljepotu nae dobre, lijepe i plodne slavonske zemlje, iju je opojnost umjetnik zarobio u svojim keramikama, snagom svog nadahnutog stvaralakog ina.4. KERAMIAR I SLIKAR S UMJETNIKIM POKRIEMIzloba keramike i ulja Matije Grge Grgurevia povodom Dana grada Lipika u novootvorenoj Galeriji 1994. Ve dugi niz godina pratim umjetniko stvaralatvo Matije Grge Grgurevia u kojem sam sa zadovoljstvom uoavao inovacije u njegovom stvaralakom postupku, jer on je stvaratelj koji se nikad ne zadovoljava ostvarenim, ve ustrajno tei jo savrenijim i ekspresivnijim formama. Tijekorn svih tih godina otvarao sam tri samostalne Matijine izlobe jednu u Pakracu, drugu u Zagrebu u velikoj galeriji Ljubljanske banke i treu u Novskoj koja je odrana u Gradskoj galeriji od 11.11.-16.11. 1996., u povodu obnoviteljske skuptine Matice hrvatske Novska. rekao je mr. D. Lonar o Matiji Grgureviu. U poratnom kulturnom ozraju Novske ta izloba bila je prvorazredni likovni dogaaj. O tome svjedoe i brojni zapisi Novljana u knjizi dojmova. Tako je novljanski upnik Josip Lonar zapisao: Samostalnom izlobom umjetnike keramike u predveerje drugoga poroda Matice hrvatske ogranak Novska, predstavio se Novskoj umjetnik keramiar g. Matija Grga Grgurevi svojim umjetninama iz gline. Pa kad je Bog mogao tijelo ovjeka izmijesiti iz gline, to da ovjek ne umijesi ove divne izloke? estitam.

Najneposrednije su svoje dojmove iskazali uenici Osnovne kole Novska. Uenici VI.d razreda zapisali su: 13. studenoga posjetili smo izlobu keramike Matije Grge Grgurevia. Svi izloeni radovi nam se sviaju, a najvie eksponat "Prva slika moje sestre ". Evo dojmova uenika VIII. e razreda Osnovne kole Novska: Izloba je piko bello! Svi radovi su na svoj nain neobini i posebni. Najbolji nam je eksponat "Jutro na kii". Izloba je zaista prekrasna, impresivna, zanimljiva. Treba nam u Novskoj vie takvih izlobi.Afirmativna recepcija novljanske Matijine izlobe izriito potvruje ne samo estetsku zrelost eksponata na toj izlobi, nego i emotivnu otvorenost likovne publike prema istinskim umjetnikim porukama njihova tvorca. Nije ostao umjetnikom regionalnog znaaja. Snagom svog stvaralakog talenta on je stasao do umjetnika keramiara koji zauzima istaknuto mjesto u suvremenoj hrvatskoj keramici. Netko je davno rekao da je sjeanje jedini raj iz kojeg nas nitko ne moe izagnati. Matija Grgurevi svjesno evocira raj svog duhovno bogatog djetinjstva provedenog u Zlatnoj dolini.

Iz tog raja sjeanjem je iznjedrio zreli keramiki opus ispunjen nevinom bjelinom djeakog sna o bogatstvu due svoje rodne Slavonije. Selo njegova djetinjstva ispunjava cijeli keramiki opus od figuralnih ostvarenja, preko zidnih ploa i reljefa, pa do stiliziranih tanjura i krieva koji su oduvijek bili simbol bogate hrvatske kulturne tradicije i autentine seoske duhovnosti.Matijina psihologijska tankoutnost dolazi do punog izraaja na figuralnim uradcima. Njegove figure nisu samo lijepi volumeni, ve ljudi s jasno iskazanim karakternim osobinama. U figuralnim ostvarenjima Grga je postigao sretnu sintezu skulptorskog modeliranja ljudi s fiksacijom njihovih duhovnih raspoloenja. On ljude locira u pomno odabrani prostor koji, poput kazaline scenografije, uokviruje ozraje svakog lika. Sakralna tematika znaajan je dio Matijina keramikog opusa. Njegova Hrvatska molitva nije samo lirski oblikovana skulptura djevojke koja se smjerno moli Bogu. To je povijesna metafora bogate hrvatske duhovnosti iskazane stiliziranim kriem Vieslavove krstionice iznad djevojine glave. Stilizaciju krieva kao trajno nazonih simbola u hrvatskom ozraju Grgurevi uvijek vee uz hrvatsku likovnu tradiciju, a izraajno ju je doveo do visoke estetske reprezentativnosti. Naslikao je i novu sliku sv. Andrije za oltar Drvene kapelesv. AndrijeuBrezinama, koja je od 1966. god. registriranispomenik kultureA-kategorije. Matija Grgurevi se potvrdio i kao vrstan keramiar animalist. Njegova tehnika virtuoznost u cijelosti se iskazala u izradi figura s animalistikom tematikom. Teko je pronai ivotinju iz dvorita seoskog djeaka koju Grga nije oblikovao u glini. I dok ljudske figure Grgurevi stvara s psiholokim i sociolokim akcentima, likove ivotinja poetski idealizira.Evokaciju sela Grgurevieva djetinjstva autor ne ostvaruje samo figurama ljudi i ivotinja. Selo u njegovom keramikom i slikarskom opusu ivi i u skulptorski modeliranim predmetima i stvarima iz interijera seoskih kua. Tematika Grgurevieve figuralne keramike preslikava se i u njegovu zidnu keramiku, reljefe i ploe. Govorei o Grgurevievoj opsjednutosti sjeanjem na raj djetinjstva iz kojeg ga nitko ne moe odagnati, te o njegovoj umjetnikoj ekspresiji u glini, sjetio sam se rijei velike madarske keramiarke svjetskog glasa Margit Kovazc: Glina to je moj kruh, moja radost i tuga. Ve pri prvom dodiru ona je postala elemenotom mog ivota. I od toga vremena taj element polekavi mojim krvotokom as me uzdie do vrhunca radosti, as me strovaljuje do oajanja, ona me die i rui. elim da me ta strast prati do posljednjeg daha.

Nema sumnje da je i Grga u svom stvaralakom pokoravanju gline doivljavao i tugu i radost. Najdublje je tugovao za svojim sruenim domom tijekom Domovinskog rata kada pomilja da se zauvijek oprosti s glinom. To se nije dogodilo, na nau sreu i dobrobit hrvatske umjetnike keramike. Grgina radost dominira otvaranjem galerije obitelji Grgurevi. Na kulturnom zemljovidu Republike Hrvatske, Galerija umjetnike keramike obitelji Grgurevi upisana je velikim slovima kao mjesto zrelog keramiarskog stvaralatva. Lipik je ovom Galerijom ne samo obogatio program svoje kulturne ponude, nego je dobio nezaobilazni punkt stvaralake Grgine ljepote s kojom e rado komunicirati domai i europski gosti Lipika. Kada se govori o Matijinoj opsjednutosti sjeanjem na raj djetinjstva, evo novog iznenaenja pretoenog u slikarski postupak ulja na platnu, kojim dokazuje svoju umjetniku univerzalnost, a opusom radova i govorom slikarskog jezika istinski oduevljava. To je realistiko-lirsko slikarstvo, ije su kompozicije tako satkane da im se nita dodati i nita oduzeti ne moe, a prisutnost sjete uvlai promatraa da se vrati unatrag, u toplu nostalgiju due. Moda je imao pravo umjetnik iz Rima Aldo Bertolini koji je, prilikom otvaranja Gradske galerije Lipika, posjetio atelijer Matije Grgurevia i na odlasku rekao: Pitam se, kako je ova mala sredina dala umjetnika ovakvog formata?4.1. Plan -Galantna epoha Lipika" u 20 slika

Matija Grgurevi - Grga, zapoeo je novi slikarski ciklus pod nazivom "Galantna epoha Lipika" na poetku 20. stoljea, zavrivi ih nekoliko od 20 planiranih slika.Jedna od slika iz ciklusa Galantna epoha Lipika

Sam naziv upuuje na to da se Grga vraa u prolost, a motivi e mu biti, kako je rekao, karakteristine stare zgrade Lipika, ivi zid, vodoskok, ljudi u odorama iz tog prepoznatljivog vremena, Lipiani i gosti Lipika u etnji parkom, Jelkin brijeg, perivoj, Kursalon, lipicanci..."Ovaj ciklus imat e dvadesetak ulja na platnu veeg formata, do 70x100, a elja mi je dananjim novim i mladim stanovnicima Lipika i gostima pokazati Lipik kakav oni ne poznaju, kakav je nekada bio i kakav je i danas u starim Lipianima", rekao je Matija, najavivi da e nakon Lipika slian ciklus raditi i o starim zgradama Pakraca. Do sada je zavrio nekoliko slika i nema sumnje da e poklonici nekadanjeg Lipika, a posebno stari Lipiani sa zanimanjem ekati prvu izlobu. Na jednoj slici je i premijerka Jadranka Kosor. Ona je prva Lipianka koja je dola na visoki poloaj u dravi, i to se ne smije zaboraviti objasnio je poznati lipiki slikar i keramiar Matija Grgurevi, zbog ega je odluio napraviti alegorijski premijerkin portret.Kako je rije, dodao je, za lipiki kraj o povijesnoj linosti, naslikao ju je u povijesnoj odjei, a na glavi joj je vijenac od jasmina jer je nekada u lipikom parku postojala aleja jasmina. Na stolu kraj premijerke nekoliko je knjiga meu kojima je i jedna s natpisom lirika s obzirom na to da se, objasnio je Grgurevi, kao kolarka i mlada novinarka bavila pisanjem lirike. Ulje na platnu Stari sjajUz lik Jadranke Kosor na slici su jo neki simboli Lipika - lipicanci, zgrada Kursalona i boca mineralne vode. Sve to nadgleda jedan aneli sa eljom, koju imamo i svi mi Lipiani, da e se jednom ovom gradu vratiti stari sjaj dodao je M.Grgurevi. Obitelj Grgurevi hrvatsku premijerku poznaje od rane mladosti.Do sada je Grgurevi Lipiku posvetio keramike figure na temu "Djeca u ratu".5. IZLOBE izdvojenoSudionik je brojnih samostalnih, izmeu ostalih izlobe u Pakracu, Lipiku, u Zagrebu u velikoj galeriji Ljubljanske banke, u Novskoj u Gradskoj galeriji i skupnih izlobi u zemlji i inozemstvu (Austrija, Italija, Njemaka). Na meunarodnoj izlobi Pro loco osvojio je 1995. godine nagradu Zlatni tanjur. Zapaen je sudionik na svim svjetskim trijenalima male keramike u Zagrebu. Na IV. svjetskom trijenalu male keramike dobitnik je Poasne diplome, a njegov sin Dario primio je nagradu Zagreb Triennale Welcome. Tako je umjetnost oblikovanja postala obiteljska radost Grgurevievih koji su sretno dosanjali svoj san o artikuliranju svoje obiteljske galerije umjetnike keramike. 5. 1. Izloba u Muzeju grada PakracaBlagdan Josipova i Dana grada Pakraca 19.03. 2011. godine se i u muzeju obiljeio posebno sveano. Naime, u etvrtak, 17.03. otvorena je izloba poznatog hrvatskog keramiara, Lipianina Matije Grgurevia. Ovom prilikom izloena je keramika, ali i slike nastale u posljednjih nekoliko godina.

Pakraka i lipika publika po prvi je put, nakon punih deset godina, imala priliku uivati u radovima umjetnika ije stvaralatvo spada u sam vrh suvremene hrvatske keramike.

5.2. Izloba povodom Dana grada Lipika

"Iskrenost, osjeajnost, vjernost tradiciji i toplina glavna su obiljeja Grgurevieva djela koje nastaje iz njegove snane unutarnje potrebe za stvaranjem. Ve dugi niz godina upornim i strpljivim radom ovaj umjetnik uspijeva ostati vjeran sebi, ali i pronai put do gledatelja, oblikujui djela koja zbog posebnosti izriaja nikoga ne ostavljaju ravnodunim", rijei su kojima je Jelena Hihlik, ravnateljica pakrakog muzeja, posjetiteljima pribliila djela lipikog umjetnika Matije Grgurevia na otvorenju izlobe odranom 7. listopada u Multikulturalnom centru u Lipiku u organizaciji Gradske knjinice Lipik i Grada Lipika.

O radu i ivotu ovog umjetnika govorila je Jasna Molnar Kuki, ravnateljica lipike knjinice, istaknuvi kako je Grgurevi lan ULUPUH-a te sudionik brojnih izlobi u Hrvatskoj, ali i inozemstvu te dobitnik mnogih priznanja i nagrada za svoj rad.Umjetnik se u svom obraanju publici osvrnuo na svoja mnogobrojna djela smjetena u njegovom domu, koja zbog pomanjkanja prostora nisu mogla biti izloena, a gradonaelnik Antun Haramija se prilikom otvaranja izlobe nadovezao na spomenute Grgurevieve rijei te rekao kako ve za nekoliko mjeseci ova izloba moe imati svoj nastavak gdje e biti izloena druga djela. 6. Zaljuak

Mr. Duko Lonar o Matiji Grgi Grgreviu:

Djeaku iz zlatne doline(Matiji Grgi)I danas se u meni budi,

davni djeak iz zlatne doline.

Dalek svijetu odraslih ljudi,

on se igra bjelinom gline.

Njegove ruke ljepoti gline

sa strau zanosa se daju

da u cvijetu njene bjeline

dani djetinjstva i danas traju.Matija Grga Grgurevi, roenjem Slavonac iz Zlatne doline, radom i ivotom trajno vezan uz Pakrac i Lipik. On je samostalni likovni umjetnik, slikar, keramiar i dizajner iz Lipika, koji je 70-ih godina poeo stvarati i keramika djela.7. Galerija

Literatura:1. Lonar, D. ivjeti s umjetnou, Ogranak Matice hrvatske Novska; Novska, 2007.2. kolske novine, br. 30. Zagreb, 1. listopada 1985., str. 12.

3. kolske novine, br. 31.(1341), Zagreb, 6. listopada 1987., str. 13.

4. Katalog Matija Grgurevi, Grad Lipik, Lipik, 2004., str. 1-3.

5. http://www.muzej-pakrac.hr/?vrsta=2&rubrika=1&id=586. http://www.lipik.hr/index.php/component/content/article/1-najnovije-vijest/8-grgurevieva-djela-nikoga-ne-ostavljaju-ravnodunim.html7. http://www.muih.hr/index2.php?option=com_content&task=view&id=260&pop=1&page=96&Itemid=338. http://www.novilipik.com/?td=2&ts=1&kat=1&id=21839. http://www.akademija-art.hr/kazalo-umjetnika/44-likovni-umjetnici-prema-abecedi/176-likovni-umjetnici-pod-g10. Matija Grgurevi osobno

PAGE 1