matyu bobiaŋbiŋematyujiquraŋgaya. mimitaniŋ · 1 matyu bobiaŋbiŋematyujiquraŋgaya....

134
1 Matyu Bobiaŋ Biŋe Matyuji quraŋgaya. Mimitaniŋ Matyu tina ore fuŋine oi Ofonde yauŋ. Tinaine mo Liwai. Rom gawmande takis roro ŋi goya. Gio oi baku gokame Yesuji wareru oŋga teme maŋine kerisieru kiŋariŋ 12 yoŋore botugo goya. Bobiaŋ Biŋe yo Yesure fuŋne iŋoyoŋunde kufufuŋpu Juda yoŋore mitaniŋga yareiŋ ore eru quraŋgaya. Buŋo koruŋ qoruine oi iŋi, “Yesu Kristoji Munaŋqoqo Raunoŋuŋ eru Kiŋ Ofoŋnoŋuŋ fukega.” Juda ŋiŋigo yoŋore buŋo oi so sagako maŋyaŋunji sembeame quŋgabuŋ. Ore eru Matyuji Yesure giore fuŋne oi totogo mitaniŋgaru poretiŋ qaji yareya. Jojofo Raŋgbaineo munaŋqoqore mimipaŋ buŋo (promis) pega, oi sosowo Yesure eru toto fukeru dekukuŋgaru foriineke fuke foreya. Munaŋqoqo Rauine oi Hibru buŋoo Mesaia eru Grik buŋoo Kristo. Yesuji mande gio mobe yokaomo baku goya: Iŋoji Bobiaŋ Biŋe ŋiŋigo qaji yareru maŋyaŋuŋ oiji bapakareru gemokaku yobe yaberu jibeyaŋuŋ bobiaŋ garu goya. Oŋu baku rako mosi qoqowirie fukeko goku maripoŋ yogo roperu komeme yaŋgabi moke pakereya. Oiji Anuture qorumande fuŋne noduya. Oŋu eme noŋuŋ qowirieru Anuture odumadepu fukekiminde fuŋne fukeya. Yesure buŋo qoruine 5 oi iŋi: 1) Gaŋ 5-7, 2) Gaŋ 10, 3) Gaŋ 13, 4) Gaŋ 18 eru 5) Gaŋ 24-25 Buk yoore mobe qoruine 7 oi iŋi: Yesure apa ŋasopu eru fufukeine 1.1–2.23

Upload: others

Post on 07-Feb-2021

14 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 1

    MatyuBobiaŋ Biŋe Matyuji quraŋgaya.

    MimitaniŋMatyu tina ore fuŋine oi Ofonde yauŋ. Tinaine mo

    Liwai. Rom gawmande takis roro ŋi goya. Gio oibaku gokame Yesuji wareru oŋga teme maŋine kerisierukiŋariŋ 12 yoŋore botugo goya.

    Bobiaŋ Biŋe yo Yesure fuŋne iŋoyoŋunde kufufuŋpuJuda yoŋore mitaniŋga yareiŋ ore eru quraŋgaya.Buŋo koruŋ qoruine oi iŋi, “Yesu Kristoji MunaŋqoqoRaunoŋuŋ eru Kiŋ Ofoŋnoŋuŋ fukega.” Juda ŋiŋigoyoŋore buŋo oi so sagako maŋyaŋunji sembeamequŋgabuŋ. Ore eru Matyuji Yesure giore fuŋne oi totogomitaniŋgaru poretiŋ qaji yareya. Jojofo Raŋgbaineomunaŋqoqore mimipaŋ buŋo (promis) pega, oi sosowoYesure eru toto fukeru dekukuŋgaru foriineke fukeforeya. Munaŋqoqo Rauine oi Hibru buŋoo Mesaia eruGrik buŋoo Kristo.

    Yesuji mande gio mobe yokaomo baku goya: IŋojiBobiaŋ Biŋe ŋiŋigo qaji yareru maŋyaŋuŋ oiji bapakarerugemokaku yobe yaberu jibeyaŋuŋ bobiaŋ garu goya. Oŋubaku rako mosi qoqowirie fukeko goku maripoŋ yogoroperu komeme yaŋgabi moke pakereya. Oiji Anutureqorumande fuŋne noduya. Oŋu eme noŋuŋ qowirieruAnuture odumadepu fukekiminde fuŋne fukeya. Yesurebuŋo qoruine 5 oi iŋi: 1) Gaŋ 5-7, 2) Gaŋ 10, 3) Gaŋ 13, 4)Gaŋ 18 eru 5) Gaŋ 24-25

    Buk yoore mobe qoruine 7 oi iŋi:Yesure apa ŋasopu eru fufukeine 1.1–2.23

  • Matyu 1:1 2 Matyu 1:12Jon Mitimeso ŋiji mande gio baya 3.1-12Yesu mitimeso rauko Satanji esoigaya 3.13–4.11Yesuji Galili maŋineo tumoqoqo gio baya 4.12–18.35Yesuji Galili bokeru Jerusalem raya 19.1–20.34Sonda tatariine Jerusalem goku komeya 21.1–27.66Komegone pakereru goku Sombuŋgo ropeya 28.1-20

    Yesu Kristo iŋore apa ŋaso yoŋore tina buruLuk 3.23-38

    1 Yesu Kristore apa ŋaso yoŋore tina buru oi iŋi: Abra-hamde osigida mo Deiwid. Deiwidre osigida mo Yesu.

    2 Abrahamde made Aisak. Aisakre made Jeikob. Jeiko-bremadepu Juda eru iŋore kakagbopu. 3 JudaremadeyokaPeres eru Zera, maŋgoyakuŋ Tamar. Peresre made Hes-ron. HesrondemadeRam. 4RamdemadeAminadab. Ami-nadabremade Nason. Nasondemade Salmon. 5Salmondemade Boas, maŋgoine kantri more ŋigo Rahab. Boasremade Obed, maŋgoine kantri more ŋigo Rut. Obedremade Jesi. 6 Jesire made kiŋ Deiwid. Deiwidre madeSolomon, maŋgoine rone Uriare ŋonuŋ goya. Juda kiŋsosowo oi Deiwidre osigidapu fukeru gobuŋ.

    7 Solomonde made Rehoboam. Rehoboamde madeAbija. Abijare made Asa. 8 Asare made Jehosafat. Je-hosafatre made Jehoram. Jehoramde made Usia. 9Usiaremade Jotam. Jotamde made Ahas. Ahasre made Hezekia.10 Hezekiare made Manase. Manasere made Amon.Amonde made Josia. 11 Josiare madepu Jekonia eru iŋorekakagbopu. Damaŋ oo Babilon yoŋoji Israel kufufuŋ ogayabebi Babilon raru witi pi gogo kamasi oŋuine kinaŋqo-qoyaŋuŋ gobuŋ. *

    12 Babilon witi pi gogo kamasi oŋuine goku oo Jeko-niare made Sealtiel fukeya. Sealtielre made Jerubabel.* 1:11: 2 Kiŋ 24.14-15; 2 Hist 36.10; Jer 27.20

  • Matyu 1:13 3 Matyu 1:2213 Jerubabelre made Abiud. Abiudre made Eliakim. Eli-akimde made Azor. 14 Azore made Jadok. Jadokre madeAkim. Akimde made Eliud. 15 Eliudre made Eleasar.Eleasare made Matan. Matande made Jeikob. 16 Jeikobremade Josef, Mariare ŋoe. Mariaji Yesu roya. TinaineKristo Munaŋqoqo Rauine miegobeneŋ.

    17DamaŋAbrahamdeone fuŋgaru gowapebi kiŋ Deiwidfukeya, mimiŋine yoŋore jare buru oi 14. Moke kiŋDeiwidreone fuŋgaru gowapebi Israel kufufuŋ oga yabebiBabilon raru witi pi gogo kamasi oŋuine gobuŋ, mimiŋineyoŋore jare buru oi oŋuakoŋ 14. Babilon witi pi gogokamasi oŋuine gobuŋ, damaŋ oo akoŋ fuŋgaru go wapebiKristo fukeya, mimiŋine yoŋore jare buru oi oŋuakoŋ 14.

    Yesu Kristo iŋo iŋi fukeya:Luk 2.17

    18 Yesu Kristo fukeya ore sundu oi iŋi: Iŋore maŋgoMaria iŋo Josefre biŋe goku so qodureru gobire damaŋoo Moro Tiriineji qowirie teko kuake goko fuŋine oŋubofukebuŋ. * 19 Oŋu bofukebi ŋi biŋeine Josef iŋojigogo poretiŋ goya ore Mariare fuŋneji totogo fukekomimiineke fukeiŋ ore takigaya. Oŋu takigame maŋinejioi sumuŋgaru bokeiŋgo mamane buruine ruaya.

    20Oŋumanesuku eko Ofondemimerereŋmoji kubaŋgofuke teru iŋi ojiya, “Josef Deiwidre osigida, Moro TiriinejiMaria qowirie teko kuaineke goga. Ore eru go oi oga-garu pigoo wareru ŋonuŋgo fukeinde kokoi so maneigoŋ.21 Mariaji koko made roiŋ. Ŋi iŋoji kufufuŋine agibu-raŋyaŋuŋgone munaŋ qa yareko posikenimiŋ. Ore erugoji tinaine Yesu miigoŋ.” Oŋu ojiya. *

    22 Ofonji kajeqouŋ ŋi mo boburogame buŋo mo miya,oiji foriineke fukeiŋgo ore ya sosowo oi fukeya. Kajeqouŋ* 1:18: Luk 1.27 * 1:21: Luk 1.31

  • Matyu 1:23 4 Matyu 2:6

    buŋo oi iŋi, 23 “Ŋigo jeŋoŋ jumuine moji kuake eru mademo rome tinaine Imanuel minimiŋ.” Tina ore fuŋine oiiŋi, “Anutuji noŋuŋke goga.” *

    24 Josefji maŋine gboreme pakereru Ofonde mimer-erenji mitiga teko, ore so eku Maria ŋonuŋine fukeiŋ oreogagaru piineo rabu. 25 Raru gobuyoŋ, damaŋ botuineooomoko so pebire rarumadeine rome Josefji tinaine Yesumiya. Made roko iŋore ŋadio ŋoe ŋonuŋ gobu. Oŋu. *

    2Maŋgboroŋ ŋi wegi wawapeineone warebuŋ.

    1 Yesuji ŋi koito Herod iŋore damaŋgo Judia prowinsretaoŋ mo tinaine Betlehem oo fukeya. Fukeya, damaŋ oobobunde mamane ŋi wegi wawapeineone Jerusalem sitiowarebuŋ. 2 Wareru iŋi weubuŋ, “Juda ŋoŋore ŋi koitofukeiŋ, made oi fukeru uro pega? Niŋo wegi wawapeineogoku iŋore ginja fukeme ŋoneru fuŋine oŋu maneruohoweine baku miteŋ gakimiŋ ore waregobeneŋ.”

    3 Oŋu weubi ŋi koito Herod eru Jerusalem kufufuŋiŋoke gobuŋ, yoŋo sosowo buŋo oi maneru popurebuŋ.4 Popurebi kiŋ Herodji buŋo ruaru kufufunde soriŋ giosiŋaŋ qoruine eru Kadi buŋore qaqaji sosowo keporeyabeme warebuŋ. Wareru tumaŋgabi iŋi weu yareya,“Munaŋqoqo Rauine Kristoji uro fukeiŋgo mibi pega?”

    5 Weu yareme iŋi bokirie tebuŋ, “Iŋoji Judia prowinsretaoŋ tinaine Betlehem oo fukeiŋ. Ore buŋo oi kajeqouŋ ŋiMaikaji iŋi quraŋgame pega,6 ‘O Betlehem kufufuŋ Juda moreŋgo gogobi, ŋoŋore

    botugone koito sogo fukeru nakene Israel kufufuŋbotiŋgaru siŋaŋ nobeiŋ.

    * 1:23: Ais 7.14 * 1:25: Luk 2.21

  • Matyu 2:7 5 Matyu 2:13Ore eruŋoŋo Judamorendemineboboyoŋore botugo gobi

    tinabiŋeŋaŋunji wakiqoqoine so yobu fukeiŋ.’ ” *7 Oŋu bokirie tebi maŋgboroŋ ŋi oi kamiine oŋga

    yareme warebi iŋi weu yareya, “Ginja oi wamo damaŋgofukeme fuŋgaru ŋonebuŋ?” Ore fuŋine poretiŋmaneiŋgomaneru oŋu weu yareya. 8Ore buŋo maneru sore yaberuiŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo Betlehem raru made oi poretiŋweuku bofukeru oo akoŋ biŋe buŋo ruabi nondeo wareiŋ.Nonji oi maneru oŋuakoŋ raru iŋo ohowe baku miteŋgabemiŋ.”

    9 Kiŋ koitoji oŋu eadu eku mitiga yareko maneru kadiorabuŋ. Raru ginja wegi wawapeineo goku ŋonebuŋ, oijiqoruyaŋuŋgo bonieru rako boyoberu Betlehem raru pikoko made peya, oo dimaya. 10 Ginja oi dimako ŋonerujeribari soguine yobu manebuŋ. 11 Jeribari maneru pimaŋineo roperu made eru maŋgoine Maria ŋone yape-buŋ. Oi ŋone yaperu dikanji keru daberu ohowe bakumiteŋ gabuŋ. Miteŋ garu kopu kekereyaŋuŋ basiru oonegoul, jinaŋ paora eru toki tinaine mor oi uduru yauŋotebuŋ.

    12 Ubu mo pebi Anutuji kubaŋgo fukeru kiŋ Herodreomoke so ranimiŋ ore qomuku yareya. Ore eru kadi mogoyoŋoyaŋunde kae moreŋyaŋuŋgo kirieru rabuŋ. Oŋu.

    Herodre sumuŋgaru Josef ŋonuŋ madeine Ijipt rabuŋ.13 Maŋgboroŋ ŋi yoŋoji rabi Josefji kubaŋ ŋoneko

    Ofondemimerereŋmoji fuke teru iŋi ojiya, “Herodjimadeqame komeiŋgo ore baaiŋ. Ore eru bio pakererumade erumaŋgoine oga yaperu sumuŋgaru Ijipt moreŋgo raniŋ.Oo raru gobi jiki nonji wareniminde damaŋ mibemiŋ, ookirieru wareinebi.”* 2:6: Mai 5.2

  • Matyu 2:14 6 Matyu 2:2114 Oŋu ojime pakereru ubu oo akoŋ koko made eru

    maŋgoine oga yaperu Ijipt rabuŋ. 15 Ijipt raru gobi kiŋHerodji komeko damaŋ oo akoŋ kirieru warebuŋ. RoneOfonji kajeqouŋŋiHosea boburogamebuŋo iŋimiya pega,“Nonji madene oŋga tebe Ijipt moreŋ bokeru wareya.”Kajeqouŋ buŋo oiji oŋu fukeko foriineke fukeya. Oŋu. *

    Made Betlehem kaeo yabebi komebuŋ.16 Maŋgboroŋ ŋi yoŋoji Juda moreŋ kamiine bokeru

    rabi Herodji ore fuŋine ŋoneru “Eadu nubuŋ,” mikumaŋine kokoine rigaŋgame mimiti iŋi ruaya, “Mamari ŋi,ŋoŋo Betlehem eru moreŋ sosowo oi roregaru pega, ooraru made gosayaŋuŋ yoyoka eru ore yukuineo fukegobi,yoŋo sosowo yabebi komenimiŋ.” Maŋgboroŋ ŋi ginjafukeya ore damaŋine ore poretiŋ weu yareme ojibuŋ, oreso made gosayaŋunde mimiti oi ruaya. 17 Kajeqouŋ ŋiJeremaiaji buŋo mo miya pega, oiji oŋu fukeko foriinekefukeya. Buŋo oi iŋi,18 “Betlehem bembeŋgo kae mo tinaine Rama oone ku

    oyowoyaŋuŋmanebi oŋga jojoraku soguŋ soguinebagobi.

    Reizel ŋigore osigidapu yoŋoji osigidapuyaŋuŋ mataebikuyobi.

    Ore eru kuyobi bobomiriŋ eyareiŋgo ebi maŋmoki akoŋmaneegobi.” Oŋu. *

    Ijipt bokeru Josef ŋonuŋ madeine Nazaret kiriebuŋ.19 Josefji Ijipt gokame kiŋ Herodji komeko oo akoŋ

    Ofonde mimerereŋ moji kubaŋgo fuke teru 20 iŋi ojiya,“Made qabi komeiŋ ore rubabuŋ, yoŋoji kome forebuŋ.Ore eru pakereru made maŋgoineke oga yaperu kirieruIsrael moreŋgo rainebi.” 21 Oŋu ojime Josefji pakereru* 2:15: Hos 11.1 * 2:18: Jer 31.15

  • Matyu 2:22 7 Matyu 3:5made maŋgoineke oga yaperu kirieru Israel moreŋgorabuŋ.

    22 Kadio raru buŋo iŋi maneya, “Herod iŋore madeArkelaus iŋoji mamainere tifeo Judia prowins siŋaŋyaberu goga.” Oŋu maneru oo rainde kokoi maneya.Maneru gome Anutuji kubaŋgo Galili prowinsgo rani-mindemitiga teme pakereru oo rabuŋ. 23Galili prowinsgoroperu taoŋ tinaine Nazaret oo gobuŋ. Oŋu gobi kajeqouŋŋi yoŋoji Munaŋqoqo Rauinere buŋomibuŋ, oiji foriinekefukeya. Buŋo oi iŋi, “Iŋore tina oi Nazaret ŋi mikugonimiŋ.” Oŋu. *

    3Jon Mitimeso ŋiji Yesure kadi bataniŋgaya.Mak 1.1-8; Luk 3.1-18; Jon 1.19-28

    1 Gosa goine tariko Jon Mitimeso ŋiji wareru Judiaprowinsre moreŋ buroineo roregaru ŋiŋigo maŋyaŋuŋBiŋe buŋoji bapakareru iŋi yajiru goya, 2 “SombuŋRauineji qorumaŋine ruaindedamanjiwareru fukega. Oreeru ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru oo ropeniŋ.” * 3 Jondekajeqouŋ ŋi Aisaiaji buŋo mo iŋi miku quraŋgaya,“Kiŋaŋ mimerereŋ moji moreŋ buroineo oŋgaku gome

    raru buŋo fonuŋine iŋi manenimiŋ,‘Ofonji warei-iiŋ! Ore eru bio jaueru kadiine bataniŋ-

    gainebi. Ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ botiŋgaru kadiinereuinebi.’ ” *

    4 Jonde sakikomoŋ oi kamel sikiineji bakine eru botu-ineo bifuŋ joma sakiineji bakine oi kiperu goya. Uqoineoi putogisi burugisi eru gomende moruŋ obu. Oi sosowokajeqouŋ ŋi Elaija iŋore so. * 5 Jonji gioine bako ŋiŋigo* 2:23: Mak 1.24; Luk 2.39; Jon 1.45 * 3:2: Mat 4.17; Mak 1.15 * 3:3:Ais 40.3 * 3:4: 2 Kiŋ 1.8

  • Matyu 3:6 8 Matyu 3:11kubu sogo yoŋoji Jerusalem siti eru Judia prowinsremoreŋ goine sosowo yoŋoreone iŋoreo kekogaru ware-buŋ. Oŋuakoŋ Jordan obu mobemobe moreŋ sosowo perabuŋ, oone warebuŋ. 6 Wareru waperu agiburaŋyaŋuŋmifukebi Jonji oi Jordan obu rendaineo miti meso rauyareya.

    7 Rau yareyayoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eruSadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) ŋiŋigo kubu sogo yoŋojimiti meso rau yareiŋ ore warebi ŋone yaberu iŋi yajiya,“O qoti kobende osigidapu, ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ so kerisiebiAnuture manji rigaŋgame geoine bokirie ŋareiŋgo ega.Oi sumuŋganiminde uŋsowoŋ buŋo oi moji ŋajime som-buŋaŋuŋ maneru yo waregobi? * 8 Ore eru fofori maŋ-ŋaŋuŋ kerisieniŋ. Sembeneŋaŋuŋ bokeru maŋ-ŋaŋuŋkerisiebi foriine fukeko oi eeboboŋaŋunji totogo yadurugoinebi.

    9 “Maŋ-ŋaŋunji gbegbedi buŋo iŋi miiŋgo so mane-suinebi, ‘Niŋoji Abrahamde osigida gobeneŋ Anutuji sosibiri nobeiŋ.’ Oŋu miku omoŋaŋuŋgo qaegobiyoŋ, fori-ine oi so fukeega. Nonji ore eru iŋi ŋajibemiŋ, Anutuji koyo soine mitiga yareko qowirieru Abrahamde osigidapufukeru Anutu miteŋ gaenimiŋyoŋ, ŋoŋo uruŋu? *

    10 “Maŋ-ŋaŋuŋ so kerisienimiŋ ine, Anutuji ŋoŋo yooŋuine keti ŋabemewakiiŋgo egobi. Yo sosowo foriyaŋuŋfiine so fukeegobi, oi ketigame wakibi misigo bokemerakanimiŋ. Yo oŋuine ketigainde ome oi miine jomuruyo fuŋineo ruame jaueru pega. Anutuji sembeneŋaŋundegeo bokirie ŋareiŋ. *

    11 “Nonji ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisienimiŋ ore obuomaineji rau ŋaregoyoŋ, nonde ŋadio ŋi sanaŋ qaŋqaŋinemo wareiŋ. Iŋore usuŋ soguine oi nonde odureiŋ. Iŋoji* 3:7: Mat 12.34; 23.33 * 3:9: Jon 8.33 * 3:10: Mat 7.19

  • Matyu 3:12 9 Matyu 3:17ŋi ropekiine fukeiŋ ore nonji iŋore kufu komoŋ bapigaru kekereo nikeru rubeiŋgo embimbiŋgabemiŋ. IŋojiMoro Tiriine maŋ-ŋaŋuŋgo ruame jo boruŋineji keririkeŋabeku oo miti meso oŋuine rau ŋareiŋ.

    12 “Iŋoji foriine eru yauine boroiŋ yapeinde sara roruwaperu pioru ketikieru osoeiŋ. Osoeru wit koruŋ roruqojugaru rouŋineo ruaiŋyoŋ, yau rasaine oi ofaŋgakomisigo rakaru misi tatariine tomiri oo jaiŋ.” Oŋu.

    Jonji Yesu miti meso rau teya.Mak 1.9-11; Luk 3.21-22

    13 Damaŋ oo Yesuji Galili prowins bokeru Jordan oburendaineo Jondeo wareru miti meso rau teiŋgo weu teya.14 Weu teyayoŋ, Jonji qomuku teku iŋi ojiya, “Goji soinenoŋ miti meso rau narenoŋyoŋ, goji agiburaŋ so eruuruŋu eru nondeo warege?”

    15 Oŋu ojime Yesuji iŋi bokirieya, “Damaŋ yoo oi soineeigoŋ. Oŋu egobere, oo Anutuji eebobo poretiŋ boy-obekiminde buŋo miya, ore foriine fukeko sagaiŋ.” Oŋubokirieme Jonji maneme sagako maŋmoakoŋ eya.

    16 Maŋmoakoŋ eru miti meso rau teme tariko oo akoŋobuone wapeme iŋi fukeya: Qonikinji aŋgame Yesujipiku ŋoneme Anuture Moro Tiriineji kerisieru kabu webooŋuine fukeru Yesure qorugo wakiya. 17 Waki roko Som-buŋgone maru mo iŋi fukeya, “Iŋoji nakene yoro madefukega ore eru beune fiame ŋoneru aŋiinemanego.” Oŋu.*

    4Satanji Yesu esoigaru goya.Mak 1.12-13; Luk 4.1-13

    * 3:17: Jen 22.2; Kiki 2.7; Ais 42.1; Mat 12.18; 17.5; Mak 1.11; Luk 9.35

  • Matyu 4:1 10 Matyu 4:91 Ore ŋadiineo Moro Tiriineji Yesu bapakareru soreme

    moreŋ buroineo Sembene Rauineji esoigaiŋgo ore eruraya. * 2 Oo raru ubu una 40 Anuture eru uqo sowo goguuqore komeya. 3 Uqore komeko gemokaku qoruyaŋuŋtinaine Eesoi Rauine iŋoji fukeru iŋi ojiya, “Go AnutureMade fukege ine, go usuŋgo naduru ko yo mitigandeqowirieru poroŋ fukeme noigoŋ.”

    4 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji buŋo iŋi bokirieya, “Mata!Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Uqoji akoŋŋiŋigo gogo so noreegayoŋ, Anuture mione buŋo wa-reega, oi sosowo reŋgabeneŋ oiji gume nobeko sanaŋgarugokimiŋ’.” *

    5 Oŋu ojime Sembene Rauineji Yesu ogagaru Jerusalemsiti tiriine oo raru boji sorinde bubuo paibe roperu ruamedimaya. 6Oŋu dimako iŋi ojiya, “Go Anuture Made fukegeine, bio yoone tariru yuku rakaigoŋ. Biŋe Quraŋgo buŋomo iŋi quraŋgabi pega,‘Anutuji gore eru mimerereŋpuine mitiga yareko soine

    romaiŋga gubi rakaru koji kufugo so keku sibiriguiŋ.’

    Ore eru soine rakaru so sibiri guiŋ.” *7 Oŋu ojime iŋi bokirieya, “Mata! Biŋe Quraŋgo buŋo

    mo oŋuakoŋ iŋi pega, ‘Go Ofoŋ Anutugo so esoigaigoŋ.’ ”*

    8 Oŋu bokirieme Sembene Rauineji moke ogagaru tukuropekiine yobumogo roperumoreŋ sosowo yoŋore kantrijokoroŋine jokoroŋine eru yoŋore mebo konu yayaŋuŋqembibiyaŋuŋke sosowo oduya. 9 Oduru iŋi ojiya, “Gojidikanji kenareru ohowene baku miteŋ numiŋ ine, nonjiyareya sosowo yo mitari garebe raugaru siŋaŋ yabemiŋ.”* 4:1: Hib 2.18; 4.15 * 4:4: Dut 8.3 * 4:6: Kiki 91.11-12 * 4:7: Dut6.16

  • Matyu 4:10 11 Matyu 4:1710 Oŋu ojime Yesuji iŋi bokirieya, “Mata! Satan go bio

    use. Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Go OfoŋAnutugo, iŋo moakoŋ dikanji keteru ohowe baku miteŋgaigoŋ.’ ” *

    11 Oŋu bokirieme Sembene Rauineji oo akoŋ Yesubokeru useya. Oŋu fukeko mimerereŋ yoŋo wareru Yesubapi gabuŋ. Oŋu.

    Yesuji fuŋgaru Galili maŋineo mande gio baya.Mak 1.14-15; Luk 4.14-15

    12 Ore ŋadiineo Jon Mitimeso ŋi witi pigo* ruabiŋeko Yesuji oi maneru Judia prowins bokeru Galili raya.* 13 Raku prowins oo roperu kaeine Nazaret bokeruKaperneam raru goya. Kaperneam taoŋ oi Zebulun eruNaftali moreŋgo Galili obu joguŋ keririŋineo pega. * 14Oogoku gioine bako Anutuji buŋo mo kajeqouŋ ŋi Aisaiaboburogame miya, oiji foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi,15 “Ŋiŋigo Zebulun eru Naftali moreŋgo Jordan mobeineo

    gobi botuyaŋuŋgo kadi soguine koe oobe rarudimaga, oi Juda tomiriyoŋ, kubu goineji Galiliprowinsgo gobuŋ,

    16 kufufuŋ yoŋoji qisirigo goku tatama soguine ŋonen-imiŋ.

    Komeji ŋiŋigo oi sabare yabeme qisiri moreŋgo gobuŋ,yoŋoreo kaere wegi jiriŋ qosoiŋ.” *

    17Yesuji Kaperneam goku damaŋ oo akoŋ fuŋgaru Biŋebuŋomitaniŋgaru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi mikugoya, “Sombuŋ Rauineji qorumaŋine ruainde damaŋ oi* 4:10: Dut 6.13 * 4:12: Kiŋ koito Herodji ŋigo mo kamiine roko JonMitimeso ŋiji Herod ore eru buŋomitememaŋine rigaŋgamemiko kambantiyoŋo Jon kiperu witi pigo ruabi ŋeya. * 4:12: Mat 14.3; Mak 6.17; Luk3.19-20 * 4:13: Jon 2.12 * 4:16: Ais 9.1-2

  • Matyu 4:18 12 Matyu 4:24ware fukega. Ore eru ŋoŋo agiburaŋ gogoŋaŋuŋ bokerumaŋ-ŋaŋuŋ kerisieinebi.” Oŋu. *

    Yesuji kiŋariŋpuine fuŋfuŋgaine oŋga yareya.Mak 1.16-20; Luk 5.1-11

    18 Oŋumiku roregaru goku Galili obu joguŋ keririŋineoboyoberu raru kakagbo yoyoka Saimon tinaine mo Pitaeru gboine Andru ŋone yapeya. Yokoji jembaeŋ fufuru ŋigoku simemeŋyakuŋ obu joguŋgo jembaeŋ porenimi orebokeru gobu. 19 Yesuji ŋone yaperu iŋi yasiya, “Ŋiyoka,ŋoko noŋ boyobe nuru warebire qaji ŋatebe ŋiŋigo jem-baeŋ oŋuine pore yabenimi.” 20 Oŋu yasime oo akoŋsimemeŋyakuŋ bokeru fuŋgaru Yesu boyoberu rabu.

    21Yesuji yokoke kokiinemo jikigaru rarumoke kakagboyoyoka Zebedire madeyoka Jeims eru Jon ŋone yapeya.Yokoji mamayakuŋ Zebedike ogâo ŋeku simemeŋyaŋuŋbobiaŋgaru kipeku gokabi ŋone yaberu oŋga yateya.22 Oŋu ŋone yaberu oŋga yateme oo akoŋ pakereru ogâeru mamayakuŋ bokeru fuŋgaru Yesu boyoberu ŋadiineorabu. Oŋu.

    Yesuji ŋiŋigo qaji yareru bobiaŋ yabeya.Luk 6.17-19

    23 Yesuji raru Galili prowins maŋineo kae sosowororegaru oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu qorumande Bo-biaŋ Biŋe mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ bapakareru qaji yarerugoya. Oŋu eru botuyaŋuŋgo ŋiŋigo jibe eru jibekatikatifuŋne fuŋne eyareme gobuŋ, yoŋo bobiaŋ yaberu goya. *

    24 Oŋu baku gome Yesure Biŋeji saueru Siria kantrimaŋineo sagaru raya. Oŋu rako oi maneru jibe ŋiŋigososowo oga yaperu iŋoreo warebuŋ. Goineji jibe wieru jibekatikati fuŋne fuŋne eyareme gobuŋ. Goineji* 4:17: Mat 3.2 * 4:23: Mat 9.35; Mak 1.39

  • Matyu 4:25 13 Matyu 5:6

    gemokakuji maŋyaŋuŋgo rakame biriqepoŋ me bape-boriŋke gobuŋ. Goineji rondiŋgaru wakiru yabeko yoy-owo baku isiŋbiriŋ qaku gobuŋ. Goineji sakiyaŋundemobe komekiine gobuŋ. Oŋuine oŋuine yoŋoji Yesureowarebi bobiaŋ yabeya.

    25 Oŋu eyareme ŋonebuŋ ore ŋiŋigo kufufuŋ sogo yoŋoYesure ŋadio boyoberu warebuŋ. Kubu sogo oi Galiliprowins eru Ten-taoŋ distrikgone warebuŋ. Kubu goinejiJerusalem siti eru Judia prowinsre moreŋ goineone ware-buŋ. Kubu goineji Jordan obu mobeone warebuŋ. Oŋu.

    5Yesuji tukuo dimaku qaji yareya.

    1 Yesuji ŋiŋigo kubu yasogo ŋone yaberu tukuo roperuŋeko kiŋariŋpuineji waperu roregabuŋ. 2 Roregabi fuŋ-garu ŋiŋigo kubuine kubuine qaji yareru iŋi miya:

    Uri yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi?3 “Uri yoŋoji yoŋoyaŋundemaneru Anuture jiŋoo wak-

    iqoqoine gogobi, yoŋoji Sombunde qorumaŋ oi raugan-imiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi.

    4 “Uri yoŋoji jiŋgeŋ keku kuyogobi, Anutuji yoŋobomiriŋ yabeiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi. *

    5 “Uri yoŋoji denaŋdenaŋ boyobeegobi, Anutuji moreŋyo oi yoŋore biŋe qa yareiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi.*

    6 “Uri yoŋoji Anuture jiŋoo posikekiminde yameŋ kekuoi uqo obure kokome oŋu komeru qapeqawaki eku gogobi,Anutuji aŋiyaŋuŋ oi gume yabeiŋ. Ore eru yoŋoji ki-waqawaineke fukegobi. ** 5:4: Ais 61.2 * 5:5: Kiki 37.11 * 5:6: Ais 55.1-2

  • Matyu 5:7 14 Matyu 5:157 “Uri yoŋoji goine ŋonemaiŋ eyareegobi, Anutuji yoŋo

    ŋonemaiŋ eyareiŋ ore yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.8 “Uri yoŋore maŋyaŋunji gbagbataeŋine fukega,

    yoŋoji soine Anutu ŋonenimiŋ. Ore eru yoŋoji ki-waqawaineke fukegobi. *

    9 “Uri yoŋo womo eegobi, yoŋore tina oi Anutureodumadepu minimiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawainekefukegobi.

    10 “Anutuji buŋoyaŋuŋ mitarime posikegobi ore erukekesuesue eyareegobi, yoŋoji Sombunde qorumaŋ oibiŋe ganimiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. *

    11 “Ŋiŋigoji ŋoŋo nonde eru maŋqoqo buŋo fofoinemiŋareru kekesuesue eku buŋo sembene fuŋne fuŋnesakiŋaŋuŋgo ruaku iko eegobi, ŋoŋoji kiwaqawainekefukegobi. *

    12 “Maneniŋ, Anutuji furiŋaŋuŋ ropekiine Sombuŋkaeo ruame pega ore bio kokoriaŋ keru jeribari paiogoinebi. Oi iŋi ore migo: Kajeqouŋ ŋiŋigo rone gobuŋ,oi kekesuesue kamasi oŋuine akoŋ eyarebi ŋoŋoji yoŋoreŋadiyaŋuŋgo fukeru yoŋoke sogokoŋ gogobi.” Oŋu. *

    Ŋoŋo morende seki eru doi oŋuine fukegobi.Mak 9.50; Luk 14.34-35

    13 Yesuji miya, “Ŋoŋo moreŋ ŋiŋigo yoŋore seki kamasifukegobiyoŋ, seki aŋiine tomiri fukeiŋ ine, oi uruŋu bobi-aŋgabeneŋ moke aŋiineke fukena? Ore fuŋine mo mata.Jikigaru ya mo ruabeneŋ so sagaiŋyoŋ, oi yau oŋuinebokebi rakame ŋiŋigoji oi kufuyaŋunji odepereganimiŋ.

    14 “Ŋoŋomoreŋinemoreŋine yoŋore doi oŋuine fukerugogobi. Siti mo tukuo roperu babuŋ ŋega, oo soŋsoŋgoŋeiŋgo embimbiŋgaega. * 15 Moji doi qureru dero* 5:8: Kiki 24.3-4 * 5:10: 1 Pi 3.14 * 5:11: 1 Pi 4.14 * 5:12: 2 Hist36.16; Apo 7.52 * 5:14: Jon 8.12; 9.5

  • Matyu 5:16 15 Matyu 5:20rurumaŋgo so ruaiŋyoŋ, doire ŋeŋeo ruame ŋeiŋ. Oŋuŋeku tamaeko ŋiŋigo pi maŋineo ŋegobi, sosowo yoŋojiŋo piku tatama ŋoneenimiŋ. *

    16 “Oŋuakoŋ ŋoŋore tatama yadubi ŋiŋigobotuyaŋuŋgo tamaeko ŋoneegobi. Ŋiŋigoji eeboboŋaŋuŋfiine ŋoneru ore eru Mamaŋaŋuŋ Sombuŋ kaeo goga, oimiteŋ garu gonimiŋ.” Oŋu. *

    Yesuji Kadi buŋore fuŋne qaji yareya.17 “Nonji Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo

    yoŋore Biŋe Quraŋ oi kepiebemiŋ ore eru so wareru gogo.Oŋu kosa somanesuinebi. Nonji kepiebemiŋ orematayoŋ,buŋo oi reŋga forebe ore foriineji damaŋ so fukeiŋ ore eruwareru gogo. 18Nonji buŋo foriinemo iŋi ŋajibemaneniŋ,Mosesre Kadi buŋoo quraŋ mendaine yobu mo me kirifiququrande sipa moakoŋ oi so yobu mataeiŋyoŋ, buŋososowo oi rone foriineke fukeme Sombuŋ moreŋ yokojininiŋganimi.

    19 “Ore eru moji Kadi buŋore mimiti mendaine oonebuŋo mo ketaru ŋiŋigo oŋu qaji yareega, iŋoji Sombundeqorumaŋgo ropeme tinaine mendainemeŋ minimiŋ. Oŋuoŋganimiŋyoŋ, moji oi reŋgaru boyoberu ŋiŋigo oŋu qajiyareega, iŋoji Sombunde qorumaŋmaŋgo ropeme tinaineSogunenoŋuŋ minimiŋ.

    20 “Nonji ore so iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋore eeboboposiine oiji Kadi buŋore qaqaji eru Farisi (Kadi buŋoreyameŋyameŋ) yoŋore mosi oŋuine sogokoŋ egu fukeiŋ.Mosiyaŋunji yoŋore mosi oi kokoine so odureiŋ ine,ŋoŋoji Sombunde qorumaŋ maŋgo so ropenimiŋ.” Oŋu.*

    Kakane rosi eru yabebi kokomere fuŋne.* 5:15: Mak 4.21; Luk 8.16; 11.33 * 5:16: 1 Pi 2.12 * 5:20: Luk 16.17

  • Matyu 5:21 16 Matyu 5:2721 Yesuji jikigaru miya, “Ŋoŋoji ronekoŋ buŋo mo iŋi

    ŋajiku gobuŋ, ‘Ŋiŋigo mo so qabi komeine,’ eru ‘Mojirosiine qame komeiŋ, oi distrikre buŋo korogo ruabibuŋoine mitarinimiŋ.’ *

    22 “Oŋuŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋimitaniŋgabemaneniŋ: Moji ogoineke kekepari eru maŋine rigaŋgamekakane rosi ega, iŋo oŋuakoŋ distrikre buŋo korogo ruabibuŋoinemitarinimiŋ ore so fukega. Oŋuakoŋmoji ogoinemipemiriŋ buŋoji misembearu ‘Go biriine maŋgo tomirifukege,’ miga, iŋo kantrire soriŋ kaunsol yoŋore jiŋomaioruabi buŋoine mitarinimiŋ ore so fukega. Moji ogoinebuŋo simbiŋineji misembearu ‘Go jukuwigoke fukege,’miga, iŋoji misi korugo rakaiŋ ore so fukeiŋ.

    23 “Ore eru goji yauŋ pesiŋgo roru wareru alataoruaiŋgo ege oo buŋo yo iŋiineji mamanegoo wapena:Ogogore maŋgo buŋo peko iŋoji rosi egareiŋgo manega.Buŋo oŋuine manesumiŋ ine, 24 yauŋgo oi bio koro alatayukuineo ruaru rone ogogoreo raru iŋoke buŋoŋakuŋmiposikerumaŋmoakoŋ eru ore ŋadio moke wareru yauŋpesiŋgo Anuture ruaigoŋ.

    25 “Rosigoji sakigoo ruaku buŋo koroineo pore guiŋgoeme komitireo raru kadi yasogoo oo yameŋ keku maŋ-moakoŋ eru buŋoŋakuŋ miposikenimi. Oŋu so enimi ine,rosigoji soine furu guko (jas, majistreit)mimitari rauinerejiŋo maio ropende maneru miko kambantire meo randewiti pigo egu rua guiŋ. 26Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibemaneniŋ: Go oo tifego sosowo ruamiŋ ore so quŋgaruŋemiŋ. Toiyago tatariine oŋuakoŋ rua foreru tifego ruakuwakimiŋ.” Oŋu.

    Sau kiande fuŋne27 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Boesau so eigoŋ.’ *

    * 5:21: Eks 20.13; Dut 5.17 * 5:27: Eks 20.14; Dut 5.18

  • Matyu 5:28 17 Matyu 5:3428 Oŋu yajibu gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabemaneniŋ: Moji saure aŋi sanaŋinere paio ŋigo pikuŋonega, iŋoji maŋineo iŋoke boesau ega.

    29 “Jiŋo furogoji agiburaŋ baiŋ ore suruyoiŋ egareiŋine, oi unugaru bokende raine. Saki mobego mojisibirigame oŋuineji Sombuŋgo ropende sagaiŋyoŋ, sakifugo jumuineke gokande igogabi misi korugo rakaru egusibirigamiŋ. * 30Me furogoji agiburaŋ baiŋ ore suruyoiŋegareiŋ ine, oi ketigaru bokende raine. Saki mobegomoji sibirigame Sombuŋgo ropende sagaiŋyoŋ, saki fugojumuineke goku misi korugo rakaru egu sibirigamiŋ.”Oŋu. *

    Ŋoe ŋonuŋ bobokere fuŋne31 “Buŋomo iŋi mibi pega, ‘Moji ŋonuŋine bokeiŋ, iŋoji

    bobokere papia quraŋgaru ŋonuŋine oteiŋ.’ * 32Oŋumibipegayoŋ, nonji iŋi ŋajibemaneniŋ: Moji ŋonuŋine jikibotieko bokenayoŋ, fuŋine more ŋonuŋine bokeiŋ, oŋuine ooŋonuŋineji jikiboti eiŋ ore kesosoeru agiburande buŋokefukena. Oŋu fukeko ŋi moke roko ŋi gariine oiji oŋuakoŋjikiboti eiŋ.” Oŋu. *

    Buŋoŋaŋuŋ mimipaŋ buŋoji so misanaŋgainebi.33 “Buŋo mo oi oŋuakoŋ ronekoŋ iŋi ŋajiku gobuŋ,

    ‘Buŋoŋaŋuŋ mimipaŋ buŋoji misanaŋgabuŋ, oi soodureinebi. Ofonde ya ekiminde buŋo mimipaŋ buŋojimikipebuŋ, oi boyobebi foriineke fukeiŋ.’ *

    34 “Oŋuŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋimitaniŋgabemaneniŋ: Buŋoŋaŋuŋ mimipaŋ buŋoji so yobu misanaŋ-gainebi. Sombuŋ oi Anuture morumboŋ ŋeŋe fukega ore* 5:29: Mat 18.9; Mak 9.47 * 5:30: Mat 18.8; Mak 9.43 * 5:31: Dut24.1-4; Mat 19.7; Mak 10.4 * 5:32: Mat 19.9; Mak 10.11-12; Luk 16.18; 1Kor 7.10-11 * 5:33: Lew 19.12; Jare 30.2; Dut 23.21

  • Matyu 5:35 18 Matyu 5:40eru buŋo iŋi so miinebi, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine,Sombuŋ Rauineji soine geoine bokirieme paineo ropeiŋ.’*

    35 “Moreŋ oi Anuture kufure koji fukega ore eru buŋoiŋi so miinebi, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, morenjisoine kefa nuine.’ Jerusalem oi Kiŋ Tiriinere siti fukegaore eru buŋo yo oŋuine oi oŋuakoŋ so miinebi, ‘Buŋoforiine so mibemiŋ ine, Kiŋ Soguine iŋoji soine qaqosori-inere geo bokirieme paineo ropeine.’ * 36 Go qorusikigo gogobu bande yagaŋine fukeiŋgo embimbiŋgamiŋeru qoru sikigo yagaŋine bande gogobu fukeiŋgo embim-biŋgamiŋ. Ore eru buŋo iŋi so miigoŋ, ‘Buŋo foriineso mibemiŋ ine, Anutuji soine qorunere siki yoweji emeqopieiŋ.’ 37Mimipaŋ buŋo somiinebiyoŋ, oŋ-buŋore ‘Oŋ!’miinebi eru mata ore ‘Mata!’ miinebi. Buŋo poretiŋ oijibuŋo ya jigiganimiŋ, oi Sembene Rauineji boburo ŋabekofukeiŋ.” Oŋu.

    Minde mibe ende ebe oi so einebi.Luk 6.29-30

    38 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Moji jiŋogo igokobeiŋ,go geoine bokirieru iŋore jiŋo igokobeigoŋ. Moji migoqomuruŋgaiŋ, go geoine bokirieru iŋore miqomuruŋ-gaigoŋ.’

    39 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋ-gabe maneniŋ: Moji sembene eŋareiŋ, oi so qomukurukiso eteinebi. Oŋu matayoŋ, maugo forego qotiŋbeiŋine, maugo mobeine oŋuakoŋ qotiŋbeiŋ ore kerisieigoŋ.40 Moji ‘Sakikomoŋgo robemiŋ,’ miku buŋo korogo ruaguiŋgo manega ine, oi bokeru marikugo paiine oŋuakoŋotende raugaiŋ.* 5:34: Jei 5.12; Ais 66.1; Mat 23.22 * 5:35: Ais 66.1; Kiki 48.2

  • Matyu 5:41 19 Matyu 5:4741 “Oŋuakoŋmoji kekereine kilomitamoakonde so deru

    ramiŋ ore bapakare gareiŋ ine, go soine reŋgaru kilomitayoyokare so deru iŋoke raigoŋ. 42 Moji gore ya moreweu gareiŋ, oi oteigoŋ. Moji ‘Ya narende mobeine jikibokiriebemiŋ,’ miku weu gareiŋ, oi so ŋadi gaigoŋ.” Oŋu.*

    Rosipugo maŋgoji jojoko eyareinebi.Luk 6.27-28, 32-36

    43 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Ŋiŋigo maŋfuŋ-ŋaŋuŋgo goku ogopuŋaŋuŋ fukegobi, oi manji jojoko eya-reeinebiyoŋ, rosipuŋaŋuŋ kerisieru rosi eyareku goinebi.’*

    44 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋ-gabe maneniŋ: Ŋoŋo rosipuŋaŋuŋ manji jojoko eyarerudimaku kekesuesue eŋareegobi, yoŋore eru oŋga wosirugoinebi. 45 Oŋu eenimiŋ ine, oŋuine oo MamaŋaŋuŋSombuŋ kaeo goga, iŋore fuŋne yaduru odumadepuinefukeru gonimiŋ. Iŋore fuŋne oi iŋi: Iŋoji wegiine sosaberemewaperuŋiŋigofiine eru sembene oŋuakoŋbata-mae yabeega eru kue ruame ŋiŋigo poretiŋ eru kekesiineyoŋore uqo gio oŋuakoŋ bogunu baega.

    46 “Ŋoŋoji narende garebe kamasiine odureru Anuturefuŋne naduŋgaduŋ eeinebi. Takis eaduyaŋuŋke robimisombeŋ-ŋaŋuŋ baegobi, yoŋoji ogopuyaŋunji manjokoeyarebi oi kerisieru manji jojoko eyareegobi. Oi maŋkek-erisiere mosi mata. Ŋoŋo yoŋore mosi oŋuakoŋ boyoberueenimiŋ ine, Anuture tifemo so fukeko iŋojimosiŋaŋundetife so ŋareme furi mo so rauganimiŋ. Ore eru ŋiŋigososowo manji jojoko eyareru goinebi.

    47 “Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigoji oŋuakoŋbotuyaŋuŋgomijeriyaŋuŋmi nareŋgareŋ eku gogobiyoŋ,* 5:42: Eks 21.24; Lew 24.20; Dut 19.21 * 5:43: Lew 19.18

  • Matyu 5:48 20 Matyu 6:4oi maŋkekerisiere moge mata. Ŋoŋo yoŋore soogopuŋaŋuŋ ŋoŋore botugone mijeriŋaŋuŋ minareŋgareŋ eenimiŋ ine, oo yaura ŋiŋigo oŋuinefukegobi. Yaura ŋiŋigo yoŋore mosi odureru fiine yobufukeru goinebi? 48 Ŋoŋore Sombuŋ Mamaŋaŋunji kuririyobu fukega, ŋoŋoji ore so kuriri yobuyaŋuŋke fukerugoinebi.” Oŋu. *

    6Basiqasi ŋiŋigo oi yauŋ yabeeinebi.

    1 Yesuji iŋi qaji yareya, “Ŋoŋo iŋi ore sisiŋaŋ erugoinebi: Eeboboŋaŋuŋ posiine poretiŋ oi ŋiŋigoji ŋoneruŋoŋore manekabi ropeiŋ ore eru so eku goinebi. Oŋueenimiŋ ine, ŋoŋore Mama Sombuŋgo goga, iŋojimosiŋaŋunde tife so ŋareme furi so biŋe ganimiŋ. *

    2 “Ore eru ‘Basiqasi ŋiŋigo yauŋ yabebemiŋ,’ miku oitumoqoqoo oguŋqeŋke puteru kiŋaŋ enimiŋ ore so eigoŋ.Maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine yoŋo ŋiŋigoji boropeŋabeniminde maneru oŋgawowosi pigo eru kadi yasogooraru ŋiŋigo ŋone yaberu oŋu eegobi. Nonji buŋo foriineyobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ, Yoŋoji mosiyaŋunde furisosowo biŋe qaku ro forebi Sombuŋ Rauineji oi so jikigaiŋ.

    3 “Goji oŋu so eigoŋyoŋ, ‘Basiqasi ŋiŋigo yauŋ yabebe-miŋ,’ miku me furogoji uruŋu ega, oi me kijogoji somaneine.* 4Yauŋgo oiji soŋsoŋgo peko Mamagoji eebobosoŋsoŋine ŋoneega, iŋoji go furigo gareiŋ.” Oŋu.

    Oŋgawowosi giore fuŋne iŋi:Luk 11.2-4

    * 5:48: Lew 19.2; Dut 18.13 * 6:1: Mat 23.5 * 6:3: Mego kijogoji oiso maneine, buŋo ore fuŋine oi iŋi: Oi soŋsoŋgo ende yoro ogogoji oŋuakoŋoi so maneiŋ. Anutuji boburo guko gio fiine afagaru baege, oi bio gake nigaguega.

  • Matyu 6:5 21 Matyu 6:135 “Ore eru Anuture oŋga wosinimiŋ, oi maŋkekerisiere

    ŋiŋigo sasakiine yoŋore so, so einebi. Yoŋo ŋiŋigoji ŋoneyabenimiŋgo maneru aŋiyaŋuŋgo oŋgawowosi pigo erukadi sosokogo dimaku oŋgawosiegobi. Nonji buŋo foriineyobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ. Yoŋoji mosiyaŋunde furisosowo biŋe qaku ro forebi Sombuŋ Rauineji oi so jikigaiŋ.*

    6 “Goji oŋu so eigoŋyoŋ, ‘Anuture oŋga wosibemiŋ,’miku gogakunde pi maŋine mendaineo roperu mendikekuMamago soŋsoŋgo goga, iŋo oŋga wosi eteigoŋ. OŋuendeMamagoji eebobo soŋsoŋineŋoneega, iŋoji go furigogareiŋ.

    7 “Oŋga wosinimiŋ, oo maŋkekerisiere yaura ŋiŋigoyoŋore kamasi ore so† buŋo mitomi oi so miku goinebi.Yoŋoji mibuŋo boakoŋ mibi Anutuji ore eru kaje ruarumane yareiŋgo manesuegobi. 8Ŋoŋo iŋi ore yoŋore so, sofukeru goinebi: Ŋoŋo wamo yare embimbiŋgaru basiqasiegobi, Mamaŋaŋunji oi so oŋga wosibi ronekoŋ maneforeega. 9Ŋoŋo iŋi oŋga wosieinebi:

    Niŋore Mama, go Sombuŋgo goge. Gore tina tiriinepeine.

    10 “Go siŋaŋ nobende qorumaŋgore fori fukeine.Gore maŋ aŋi Sombuŋgo reŋgaegobi, ore so moreŋgo

    oŋuakoŋ fukeine.11 “Muŋambere uqonoŋuŋ oi sonoŋuŋgo noreigoŋ.12 “Goine yoŋore tife niŋoreo pega, niŋo oi boke yare-

    gobeneŋ ine, go ore so niŋore tife jure noreigoŋ.13 “Eesoigo egu waki nobeiŋ ore sabare noberu Sem-

    bene Rauinere meone‡ bomuku nobeigoŋ. (Go gake* 6:5: Luk 18.10-14 † 6:7: Kotu kantri yoŋoji Anutu so maneru apaŋasoyaŋuŋ furuine furuine oŋga wosi yaberu buŋo omaine mitomi oi kosamiku gogobi. ‡ 6:13: “Sembene Rauinere meone bomuku nobeigoŋ,”goineji buŋo oi iŋi kerisiegobi: sembeneone bomuku nobeigoŋ.

  • Matyu 6:14 22 Matyu 6:20qorumaŋ Rauine, usuŋ Rauine eru kuririquraŋ Rauineoi damaŋine damaŋine go waperu gomeŋ eru tatariinetomiri go ropemiŋ. Oi foriine.)

    14 “Ŋoŋo ŋiŋigo yoŋore agiburaŋ bokenimiŋ ine, Som-buŋ Mamaŋaŋunji oŋuakoŋ ŋoŋore agiburaŋ bokeiŋ.15 Bokeiŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋore agiburaŋ so bokenimiŋ ine,Mamaŋaŋunji oŋuakoŋ ŋoŋore agiburaŋ oi so bokeiŋ.Oŋu. *

    Uqo sowo gogo oi iŋi eku goinebi:16 “Uqo sowo gonimiŋ, oo maŋkekerisiere ŋiŋigo

    sasakiine oŋu mamaguine so eru goinebi. Yoŋoji Anutureuqo sowo goegobi, ŋiŋigoji oi ŋonenimiŋ ore eru tatakieru jiŋo maiyaŋunji kuyobekuyobe fukeega. Nonji buŋoforiine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ, Yoŋoji mosiyaŋundefuri sosowo biŋe qaku ro forebi Sombuŋ Rauineji oi sojikigaiŋ.

    17 “Goji oŋu so eigoŋyoŋ, Anuture uqore sowo gokuoo tinogunji me saifeji jiŋo maigo jureru qoru sikigoqaku goigoŋ. 18 Oŋu eru uqore sowo gokande ŋiŋigojimatayoŋ, Mamago soŋsoŋgo goga, iŋoji oi ŋoneiŋ. OŋuendeMamagoji eebobo soŋsoŋineŋoneega, iŋoji go furigogareiŋ. Oŋu.

    Ya furi soguine oi Sombuŋgo ro qojugainebi.Luk 12.33-34

    19 “Moneŋ mebo ya oi moreŋgo pe ŋareiŋ ore so ro qo-jugainebi. Oŋu ro qojugakabi oo wofu kakaraji oi kitikabigugu kufeŋ bosembeako suroŋqoqo yoŋoji pi qajaŋgaruroperu kiaŋ roegobi. *

    20 “Moreŋgo matayoŋ, Anuture maŋ aŋi reŋgabi tin-abiŋeŋaŋunji sogueiŋ ore yameŋ keeinebi. Oŋu ebijuŋe boreŋ-ŋaŋuŋ fuŋine mo oi Sombuŋ kaeo peko wofu* 6:15: Mak 11.25-26 * 6:19: Jei 5.2-3

  • Matyu 6:21 23 Matyu 6:25qujajanji so kitikabi gugu kufenji so bosembeanimiŋ.Suroŋqoqo yoŋoji paibe roperu pi qajaŋgaru ya kiaŋ soronimiŋ. 21 Yare kuririine roru manende ropega, oiji pimogo peko goji maŋgo oŋuakoŋ oo qakatoru gomiŋ. Oŋu.

    Sakire tatama oi jiŋonoŋuŋ.Luk 11.34-36

    22 “Gore jiŋoji oimaŋ sakigore doi ega. Ore eru jibemojijiŋogo so bosembeaga ine, oiji pinde tamae foreko Anu-ture tatamaji soine maŋgoo ba tamaeko gogogo sosowotatamago gomiŋ.

    23 “Tatamago gomiŋyoŋ, aŋi sanaŋine sembeneji me yamoji jiŋogo bosembearu tatama sakogaga ine, oiji sakiregogogo sosowo oŋuakoŋ bokobeko qisiri maŋineo tiŋtuŋgomiŋ. Oŋu fukeko qisiriji maŋgore tatama sakogakokobega ine, gogakere qisiriji ‘Yei!’ bibitatariineke fukega.Oŋu.

    Anutu me moneŋ manesiŋ gage?Luk 16.13; 12.22-31

    24 “Moji siŋaŋ yoyoka kiŋaŋ qa yateiŋgo embimbiŋ-gaega. Moji oŋu eiŋgo manega, iŋoji mo rosi eteru momanji jojoko eteiŋ. Moreo qakatoru mo mipemiriŋ eteiŋ.Ore eru yoŋoji Anutu eru moneŋ mebo oi qodureru kiŋaŋqa yateiŋgo embimbiŋganimiŋ. Oŋu.

    Anutu manesiŋ garu manebu so einebi.25 “Oŋu fukeko nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo

    moreŋgo goniminde manebu oi iŋi miku so maneinebi,‘Niŋo wamo ya gugume enobeŋ eru wamo yaji sakinoŋuŋkomoŋ ganobeŋ?’ Mojiŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriinefukeko uqoji ore wawakiine fukega. Sakiŋaŋuŋke gogobi,oiji ya foriine fukeko kambaŋ sokiji ore wawakiine fukega.Ŋoŋo oi manesuinebi.

  • Matyu 6:26 24 Matyu 6:3226 “Sowoo webo yoŋo ŋone yabeinebi. Yoŋoji uqo

    koruŋ so qopogaru tieegobi. Kurumbu foriine oi soketigaru rouŋ piyaŋuŋgo so ro qojugaegobi. Oi matayobu eme ŋoŋore Sombuŋ Mamaŋaŋunji jibu oi gumeyabeega. Ŋoŋo webo yoŋore so matayoŋ, ŋoŋore furijiwebo furiyaŋuŋ yadureru ropekiine fukega me mata?Ŋoŋo oi manesuku goinebi.

    27 “Ŋoŋoreone moji manebu eru oŋuine oo moreŋgogoinde damaŋ oi una moakonde so bojoroiŋ me mata? Oimata yobu!§ 28Kambaŋ sokiŋaŋundeŋoŋouruŋumanebuegobi? Oi so sagaga. Kae jiŋore juŋ jariŋ iruine soguee-gobi, oi piku ŋone yabeniŋ. Yoŋoji kambaŋ sokiyaŋundesaka so yomueegobi eru gio goine so baegobi.

    29 “Oi jibu nonji iŋi ŋajibe maneniŋ, Kiŋ Solomonjigoul silwaine qojugaru bugeqonikiŋke goyayoŋ, iŋoremarikuine oi saka firindua me iru more so ŋoneaŋikeso fukeya. * 30 Kae jiŋore juŋ jariŋ iruine sowomuŋambe maŋfuŋnoŋuŋgo peko yogo ketebi wakiko roqodureru bokeru rigabi jaiŋyoŋ, oi jibu Anutuji oi fiineakoŋ basarigaega. Ore eru iŋoji ŋoŋo oŋuakoŋ soinekomoŋ ŋabeiŋ. Ŋoŋoji juŋ jariŋ iruinere so mata. Anu-tuji maŋgo eŋareiŋgo maneru ore eru aŋiine ropekiinemaneega. O ŋiŋigo, mamanesiŋ-ŋaŋunji wamore omaineyobu mendaine fukega?

    31 “Oŋu fukeko ŋoŋo gogoŋaŋunde manebu eru mane-tiqoti so maneru goinebi. Oi maneru yobiŋgaru iŋi eguminimiŋ, ‘Niŋo wamo uqo obu nonobeŋ?’ eru ‘Wamo yajisakinoŋuŋ komoŋ ganobeŋ?’

    32 “Oi iŋi ore: Maŋkekerisiere yauraine yoŋo ya sosowooi raugakimiŋgo yameŋ keku manjo maneegobi. Ŋoŋoji§ 6:27: Goineji ruge 27 oi iŋi kerisierumigobi: Ŋoŋoreonemoji manebu eruoŋuine oo sakiinewanfit ore so jikigaru bojoroiŋgo embimbiŋgaiŋ. * 6:29:1 Kiŋ 10.4-7; 2 Hist 9.3-6

  • Matyu 6:33 25 Matyu 7:5ya kokoinere basiqasi eku quŋgaegobi, ŋoŋore Som-buŋ Mamaŋaŋunji oi mane forega. 33 Ore manjo somaneinebiyoŋ, rone Anuture qorumaŋgo roperu iŋorejiŋoo posikekimiŋgo yameŋ keeinebi. Maŋ-ŋaŋuŋ oo ru-abi peko iŋoji siŋaŋ ŋaberu ya oŋuine sosowo oi oŋuakoŋŋareiŋ.

    34 “Oŋu eru ŋoŋo yogo goniminde manebu oi so erugoinebi. Yogore manemeja oi yogore. Una moakoŋmoakonde manebuyaŋuŋ bubu osigabi soŋaŋuŋgofukeiŋ.” Oŋu.

    7Mimitari rau oŋuine so fukeinebi.Luk 6.37-38, 41-42

    1 Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Anutuji buŋoŋaŋuŋ osoerumitarime egu wakinimiŋ ore goine yoŋore buŋo oi soosoeru mitariinebi. 2 ore fuŋine oi iŋi: Ŋoŋoji goineyoŋore buŋo osoeru mitarinimiŋ, Anutuji kiriri oŋuinejiakoŋ ŋoŋo-ŋaŋunde buŋo osoeru mitariiŋ. Ŋoŋoji goineyoŋore mimiti eba eku roperu wakiru osoe yareegobi,Anutuji ore so ŋoŋo-ŋaŋe eŋareme rope wakienimiŋ. *

    3 “Go ogogore jiŋoo go mendaine ŋonegeyoŋ, gakerejiŋoo yo diŋiŋine soguine pega, oi wamore so ŋonemukuge? 4Me uruŋu eru afagaru ogogo iŋi ojige, ‘Ogonemane, noŋ soine jiŋogoone go kepiabe wakiiŋ?’ Oŋuafagaru migeyoŋ, yo diŋiŋine soguine oi gogakere jiŋoopega.

    5 “O gomaŋkekerisiere sasaki ŋi, go rone gakere jiŋooneyo diŋiŋine soguine roru bokeigoŋ. Oi roru bokeruporetiŋ ŋone mukuru ogogore jiŋoone go mendaine oi* 7:2: Mak 4.24

  • Matyu 7:6 26 Matyu 7:12soine kepiende wakiiŋ. 6 Yare manebi tiriine gbag-bataiŋine fukega, oi qoro so yareinebi. Juŋe gopiŋ qo-qoine oi kaneŋ maŋfuŋyaŋuŋgo so bokebi raine. Oŋuenimiŋ ine, yoŋoji oi kufuyaŋunji ode udu yaberu mokekerisieru ŋoŋo-ŋaŋe kiŋaberu kitiqoti egu eŋarenimiŋ.Oŋu.

    Ŋoŋo weuku baaru Anuture mendigo qaeinebi.Luk 11.9-13

    7 “Ŋoŋo Anutu oŋga wosieinebi. Oŋga wosibi osoeru yaŋareiŋ. Ŋoŋo ya Anuture jambae baku baaeinebi. Oi baabiŋaduko ya bofukenimiŋ. Ŋoŋo dimaku mendigo keeinebi.Kebi mendi ro ŋareiŋ. 8Moji Anutu oŋga wosiega, Anutujiiŋore mobe bokirieme biŋe gaiŋ. Yare baaega, iŋoji yabofukeiŋ. Mendigo keega ore iŋo mendi ro teiŋ.

    9 “Maneniŋ, ŋiŋigo ŋoŋoreone moji iŋi ena: Madeinejibisketre weuko ko oteiŋ? 10 Me madeineji jembaendeweuko qoti oteiŋ?

    11 “Oŋu fukeko ŋoŋo ŋiŋigo sembene fukeru jibu yauŋfiine fiine odumadepuŋaŋuŋ yarekimiŋ ore so fukegobiine, ŋoŋore Mama Sombuŋ kaeo goga, iŋoji yauŋineuruŋu sabarena? Iŋoremande eebobo oi nodureru fuŋinemo fukega. Ore eru ŋoŋo ya oroinere oŋga wosiru weutenimiŋ ine, iŋoji aŋiinere oi ŋareiŋ.

    12 “Ore eru ŋiŋigoji ŋoŋo ya sosowo eŋareniminde ma-neegobi, ore so oi oŋuakoŋ eyareeinebi. Oŋu ebi MosesreKadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ buŋooiji foriineke fukeko qoqodure fuŋineji totogo fukeiŋ.Oŋu. *

    Ŋoŋo sa mendi kokiine petigaru rainebi.Luk 13.24

    * 7:12: Luk 6.31

  • Matyu 7:13 27 Matyu 7:2113 “Misi korugo rakakiminde kadi oi afaine eru mendi-

    ine oi yasogo. Ŋiŋigo boakonji mendi oi petigaru kadioo boyobegaru ranimiŋ. Ore eru ŋoŋo sa mendi kokiinepetigaru ore maŋineo rainebi.

    14 “Gogo sanaŋineo roropere fuŋine oi goŋgoŋine em-biŋqombiŋineke eru mendiine oi kokiine. Ŋiŋigo afainejimendi oi bofukenimiŋ. Oŋu.

    Yore fuŋne oi foriine ŋoneru mane mukuniŋ.Luk 6.43-44

    15 “Kajeqouŋ ŋiŋigo qaqajibuine yoŋo lamare sakikomoŋ keru ŋoŋoreo wareegobiyoŋ, maŋyaŋunji qororigaŋine ore so gogobi. Ore eru ŋoŋo yoŋore eru ruŋaŋuŋbaru sisiŋaŋ eru goinebi. 16 Gioyaŋunde foriine ŋonebifuŋneyaŋuŋ ŋaduko soine mane mukunimiŋ. Yojuŋ fori-ine oi fandoŋgo fukeegamemata? Waroŋ foriine oi fobuofukeko ro qojugaegobeneŋ me mata? Mata!

    17 “Ore so yo fiine sosowo yoŋo foriyaŋuŋ fiine fukee-gayoŋ, yo sembeneji foriyaŋuŋ sembene fukeega. 18 Yofiineji foriine sembene fukeiŋgo embimbiŋgaega eru yosembeneji foriine fiine fukeiŋgo embimbiŋgaega.

    19 “Yo sosowo foriine fiine so fukeegobi, oi siŋaŋinejiketigaru roru misigo bokeme rakanimiŋ. * 20 Ore soŋiŋigo yoŋore giore fori ŋonebi fuŋneyaŋuŋ ŋaduko soinemane mukunimiŋ. Oŋu. *

    Kiŋariŋ foriinere fuŋneLuk 13.25-27

    21 “Nonde Sombuŋ mamanere maŋ aŋi reŋgaega, iŋojiiŋore qorumaŋgo ropeiŋ. Kokoine yoŋoji nonde ‘Ofoŋ,Ofoŋ!’ omaine oŋgaku miegobiyoŋ, sosowo yoŋoji Som-bunde qorumaŋgo so ropenimiŋ.* 7:19: Mat 3.10; Luk 3.9 * 7:20: Mat 12.33

  • Matyu 7:22 28 Matyu 7:2922 “Mimitarire damaŋ yasogo oo kokoine yoŋoji wareru

    noŋ iŋi najinimiŋ, ‘O Ofoŋ Ofoŋ, niŋoji gore tina mikuya fukeinde kajeqouŋ buŋo ronekoŋ miku gobeŋ. Niŋogore tinare usunji gemoine gemoine yobe yaberu gobeŋ.Gore tinaji maŋgo enoreko mosi qoqowirie usuŋ suŋ-suŋyaŋuŋke kokoine eku gobeŋ. Oi niga guga me?’ 23Oŋunajibi damaŋ oo fuŋneyaŋuŋ totogo iŋi yajibe manen-imiŋ, ‘Nonji damaŋ mogo ŋoŋo so mane ŋabebe. Ŋiŋigojaubaŋaŋuŋke, ŋoŋo bio boke nuru useniŋ.’ Oŋu. *

    Pi bobore mamane-muku fiine eru mutuineLuk 6.47-49

    24 “Oŋu fukega ore uri yoŋo nonde buŋo mine migo,oi maneru ore so reŋga eegobi, nonji sosowo yoŋorefuŋneyaŋuŋ ŋadurumamane-muku ŋire so keru iŋimibe-miŋ: Iŋoji piine ko oŋgiŋ paiineo baya. 25 Oŋu bakokueyoiko damaŋgo kuemisogo keseru wakime obu riŋakogbiŋ sogo qame obu yoiko soguine pakereru pi dobuineoigogayayoŋ, pi oi ko oŋgiŋ paiineo bame dimaya ore eruso bajiya.

    26 “Uri yoŋoji nonde buŋomine migo, oi maneru ore sooŋu so reŋga eegobi, nonji sosowo yoŋore fuŋne ŋaduruŋi mutuinere so keru iŋi mibemiŋ: Iŋoji piine mageŋ paiobaya. 27 Oŋu bako kueyoiko damaŋgo kue misogo keseruwakime obu riŋako gbiŋ sogo qame obu yoiko soguinepakereru pi dobuineo igogame ŋeririkeru wakiya.” Oŋu.

    Ŋiŋigoji Yesure usunde waragabuŋ.28 Yesuji buŋo oi miforeko ŋiŋigo kubuine kubuine

    yoŋoji manebi qaji yareya, kamasi ore popureruwaragabuŋ. 29 Iŋoji yoŋore Kadi buŋore qaqajipuyaŋundekamasi so qaji yareyayoŋ, usuŋ Rauine fukega ore* 7:23: Kiki 6.8

  • Matyu 8:1 29 Matyu 8:8so ŋiŋigo qaji yareme maneru kamasi ore waragabimeayaŋuŋ tariya. Oŋu. *

    8Yesuji ŋi mo wakoineke bofosikeya.Mak 1.40-45; Luk 5.12-16

    1Yesuji tuku oi bokeru wakiko kufufuŋ kubu sogo yaso-goji ŋadiineo boyobebuŋ. 2Oŋuwarekabi oo ŋi wakoinekemoji wareru dikanji keru Yesure beufuŋineo rakaru iŋiojiya, “O Ofoŋ, goji aŋigore bobiaŋ nuiŋgo manege ine,noŋ soine bofosike nuigoŋ.”

    3 Oŋu ojime meine bofeŋgaru sakiine bouaku ojiya,“Nonji oi eiŋgo manego. Go bio posikeigoŋ.” Oŋu ojimewakoine oi oo akoŋ posikeko fiine fukeya. 4 Posikemeiŋi mitiga teya, “Mane, yoore biŋe buŋo oi mo so mindemaneinebi. Matayoŋ, soriŋ gio siŋandeo raru sakigooduigoŋ eruMosesremimiti boyoberuposikege ore daŋgepesiŋ ruaru boji rigaigoŋ. Oi rigande ŋoneku ŋiŋigojifuŋnego mane mukunimiŋ.” Oŋu. *

    Yesuji mamari siŋaŋ more gio ŋi bobiaŋgaya.Luk 7.1-10

    5 Yesuji Kaperneam taoŋgo wapeko Rom mamari siŋaŋmoji iŋoreo wareru oŋga wosiru iŋi ojiya, 6 “O Ofoŋ,nonde gio ŋire saki mobeineji komeine fukeko joiserereŋmokiine maneru pigo pega.”

    7 Oŋu ojime iŋi mime maneya, “Nonji raru iŋo bobi-aŋgabemiŋ.” 8 Oi maneru iŋi bokirieru ojiya, “O Ofoŋ,noŋ oŋunemeŋ gobe nonde pigo waremiŋ ore miminemanego. Ore eru buŋo migoji akoŋ minde kiŋaŋ ŋinejifiaiŋ.* 7:29: Mak 1.22; Luk 4.32 * 8:4: Lew 14.1-32

  • Matyu 8:9 30 Matyu 8:179 “Oi iŋi ore: Noŋ nake oŋuakoŋ siŋaŋnere usuŋ ruru-

    maŋgo rua nubi gogo. Nonde rurumaŋgo mamari ŋi gobiyoŋo mitiga yareego. Yoŋoreone more ‘Raigoŋ,’ mitigabeiŋoji raiŋ. More ‘Wareigoŋ,’ mitigabe iŋoji wareiŋ erukiŋaŋ ŋine more ‘Gio yo baigoŋ,’ mibe iŋoji oi baiŋ.”

    10 Yesuji buŋo oi maneru waragaru ŋiŋigo boyoberuwarebuŋ, yoŋoreo kerisieru iŋi yajiya, “Nonji buŋo fori-ine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Israel kufufuŋ botuyaŋuŋgooŋuakoŋ mamanesiŋ soguine oŋuine oi more maŋgo sobofukebe.

    11 “Nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo kubu sogosogoji wegi wawapeineone eru wegi rarakaineone wareruSombunde qorumaŋ maŋgo waperu Abraham, Aisak eruJeikob yoŋoke uqo munjaŋ noku jeribari eku gonimiŋ. *12 Yoŋo oŋu gonimiŋyoŋ, qorumande odumade oi bokeyaberu igo yabebi qisirigo sakibe rakanimiŋ. Oo gonimiŋ,yoŋoji kuyo jojoraru ŋiraŋyaŋuŋ kibi qako gonimiŋ.” *

    13 Oŋu yajiru mamari siŋaŋ iŋi ojiya, “Go pigoo raigoŋ.Mamanesiŋgore foriji fuke gareine.” Oŋu ojime kiŋaŋŋiineji aua oo akoŋ fiaya. Oŋu.

    Yesuji jibe ŋiŋigo kokoine bobiaŋ yabeya.Mak 1.29-34; Luk 4.38-41

    14 Yesuji Pitare pigo raru Pitare safanji sakijo jibe bamepeko ŋoneya. 15 Oi ŋoneru meineji yoŋoko sakijoinebokeme pakereru fuŋgaru Yesu uqo rigaru gumeya.

    16Oŋugobi kaeubu ekoooŋiŋigoji ogopuyaŋuŋgemoy-aŋuŋke oi kokoine oga yaperu iŋoreo warebuŋ. Warebigemo oi buŋoineji miyobe yabeko waperu rabuŋ eru jibeŋiŋigo sosowo oi bobiaŋ yabeya. 17 Oŋu eme Anutujibuŋoine kajeqouŋ ŋi Aisaiare maŋgo ruame mime pega,oiji foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi,* 8:11: Luk 13.29 * 8:12: Mat 22.13; 25.30; Luk 13.28

  • Matyu 8:18 31 Matyu 8:26

    “Iŋoji noŋunde jibe winoŋuŋ rome paiineo ropeko osi-gaya.” Oŋu. *

    Yesu boyobekiminde gbegbedi buŋoLuk 9.57-62

    18 Yesu ŋiŋigo kubu sogoji oruŋgabi ŋone yaberudamaŋ oo kiŋariŋpuine yoŋoke obu joguŋ petigaru ariberopekimindemitigaya. 19Kadi buŋore qaqajimoji Yesureowareru iŋi ojiya, “Qaqaji, go uro uro ramiŋ, nonji oo goboyobe guru warebemiŋ.”

    20 Oi maneru Yesuji iŋi ojiya, “Gomende qoro yoŋojiko kouŋyaŋuŋgo pebi sowo webo yoŋoji saraŋyaŋuŋgogoegobiyoŋ, Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji uro raruqoruine wamo roŋguŋgo qaku roegaru ŋema nena?”

    21 Oŋu ojime kiŋariŋ yoŋoreone moji iŋi ojiya, “Oisoineyoŋ, mamaneji komeiŋgo ega ore minde rone rarusiŋaŋ gabe komeko yaŋgabe tariko warebemiŋ.” 22 Oŋumiyayoŋ, Yesuji bokirieru ojiya, “Oi boke, komiine yoŋojiqoŋgbuŋyaŋuŋ komekiine oi soine yaŋganimiŋyoŋ, gojibio wareru boyobe nuigoŋ.” Oŋu.

    Yesuji mime gbuŋparandaŋ niniŋgaya.Mak 4.35-41; Luk 8.22-25

    23 Yesuji raru ogâ maŋineo ropeko kiŋariŋpuine yoŋoboyoberu iŋoke moko rabuŋ. 24 Rakabi siritemboŋ sogojiututuŋ obu joguŋgo fukeru bokeya. Bokeko siriji ogâmaŋineo rakaru puseiŋgo eyayoŋ, Yesuji kubaŋ peya.25 Kubaŋ peko kiŋariŋpuine yoŋo raru wiwigaku ojibuŋ,“Hei Ofoŋ, bio bapi nobe. Niŋo joguŋgo sibirigaiŋgoegobeneŋ.”

    26 Oŋu ojibi bokirieru iŋi yajiya, “O ŋoŋomamanesiŋyaŋuŋ mendaine, wamore kokoi mamane* 8:17: Ais 53.4

  • Matyu 8:27 32 Matyu 8:34

    ŋi fukegobi?” Oŋu yajiru pakereru gbiŋ eru siri mitigayateme siriji benoŋgaya.

    27 Oŋu fukeme waragaku weweu eku mibuŋ, “Yei, ma-magore sia! Ŋi yowamo ŋi goga? Iŋoji gbiŋ eru koemitigayateme miine reŋgabu.” Oŋu.

    Gemoji kaneŋ maŋyaŋuŋgo rakabi ŋiji fiabu.Mak 5.1-20; Luk 8.26-39

    28 Oŋu fukeme obu joguŋ petigaru aribe Gadarayoŋore moreŋgo ropeya. Oo roperu ŋi gemoyakuŋkeyoyoka yokoji jiŋoruŋgone wareru Yesu bofukebu. Yokojimaŋjibu ŋi manjoyakuŋke fukebire sosowoji kadi ooraiŋgo embimbiŋgabuŋ. 29Yokoji Yesu bofukeru jojorakuiŋi oŋga jorabu, “Ae! Go Anuture Made fukege. Go uruŋuenoreiŋgo warege? Joiserereŋ mamane damaŋineji soware fukeko ronekoŋ oi joineke enoremiŋ ore yo waregeme?”

    30 Oo akoŋ jorigo matayoŋ, maŋfuŋyaŋuŋgo oo kaneŋkubu soguinemo kegbaŋmaŋineo qojugaru gobuŋ. 31Oreeru gemo yoŋoji iŋi miku Yesu karieru weu tebuŋ, “Gojiniŋo yobe nobemiŋ ine, bio sore nobende soine kaneŋkubu yoŋore maŋgo rakakimiŋ.”

    32Karieruweu tebi Yesuji “Bio raru rakaniŋ,”mikumit-iga yareya. Oŋumitiga yareme oo akoŋ ŋi maŋyakuŋgonewaperu raru kaneŋ maŋyaŋuŋgo rakabuŋ. Rakabi kaneŋkubu jumuine yoŋoji riŋaru pagaŋineo (aboŋineo) rarusururueru obu joguŋgo rakaru noru kome forebuŋ.

    33 Kome forebi kaneŋ siŋaŋ yoŋoji perorieru kamierutaoŋgo raru buŋo biŋeyaŋuŋ sosowo mibuŋ. Ŋi gemoy-akuŋke yokoreo ya fukeya, ore biŋeine oŋuakoŋ yajibuŋ.34 Yajibi maneru taoŋ ŋiŋigo jiŋoguru yoŋoji bokeruYesu bofukeru ŋoneiŋgo warebuŋ. Wareru ŋoneru Yesujiyoŋore qoqodure sa moreŋ bokeru raiŋgo karie tebuŋ.Oŋu.

  • Matyu 9:1 33 Matyu 9:8

    9Yesuji ŋi saki mobeine komekiine bobiaŋgaya.Mak 2.1-12; Luk 5.17-26

    1 Yesuji ogâ maŋineo roperu moke obu joguŋ petigaruaribe roperu iŋoyoŋunde taoŋgo raya. 2 Damaŋoo ŋi goineji ogoyaŋuŋ saki mobeine komekiineramegaripepego peya, oi reŋgo ruaru koboru warebuŋ.Oŋu wareru Anutu manesiŋ gabuŋ, Yesuji yoŋore kamasiŋoneme sagako jibe ŋi oi iŋi ojiya, “Madene, nonji goreagiburaŋ bokego. Ore eru go sanaŋgaru kobigake jogbakegoigoŋ.”

    3 Oŋu ojime Kadi buŋore qaqaji goineji dimakumaŋyaŋuŋgo iŋi manesubuŋ, “Ŋi iŋoji Anutu igosisietega.”

    4 Oŋu manesubuŋyoŋ, Yesuji mamanesuyaŋuŋ oimane mukuru iŋi yajiya, “Ŋoŋo wamore buŋo sembenemaŋyaŋuŋgo manesugobi? 5 Nonji ‘Agiburaŋgo bokego,’migo, buŋo oi afaine akoŋmimiine. Moji oŋumiko goinejibuŋo ore foriine so ŋonenimiŋ. Ore eru buŋo oi afainereso. Nonji buŋo mo iŋi ojibemiŋgo manego, ‘Go pakererura.’ Buŋo oi yobiŋinekemimiine fukega. Oŋumibe foriinefukeiŋ me mata, oi totogo fukeko ŋonenimiŋ.

    6 “Maneniŋ, moreŋgo agiburaŋ bobokere usuŋ oi Som-buŋ erumorendeŊi foriinere pega, ŋoŋo ore fuŋinere tiŋ-tuŋ egu gonimiŋ. Ore eru buŋo yobiŋineke oi ŋi yo ojibeforiine ŋoneniŋ.” Oŋu miku ŋi saki mobeine komekiinerejiŋoo ŋoneru ojiya, “Go pakereru ramegaripepego rorupigoo ra. Buŋo yobiŋine oi foriineke fukeiŋ ine, buŋoafaine oi oŋuakoŋ uruŋu omaine fukena?”

    7 Oŋu ojime oo akoŋ pakereru piineo raya. 8 Oŋufukeme ŋiŋigo kubu yoŋoji oi ŋoneru waragaru Anutumiteŋ gabuŋ. Moreŋ ŋire usuŋ oŋuine oteya ore Anutumiteŋ gabuŋ. Oŋu.

  • Matyu 9:9 34 Matyu 9:15Yesuji Matyu (Liwai) oŋga teya.Mak 2.13-17; Luk 5.27-32

    9 Yesuji oo akoŋ raru takis ofis odureiŋgo eko oo ŋitinaine Matyu ŋeko ŋoneru ojiya, “Go nonde ŋadineoware.” Oŋu ojime pakereru takis gio bokeru Yesure ŋadioraya.

    10 Raru Matyure pigo raru uqo noku ŋebuŋ, damaŋoo takis roro ŋi eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋi kokoinejiwareru Yesu eru iŋore kiŋariŋpu yoŋoke ŋeku uqo mokonobuŋ. 11 Oŋu nobi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ)yoŋoji oi ŋoneru Yesure kiŋariŋpu iŋi miyarebuŋ, “Ae!Ŋoŋore qaqajiji wamore takis roro eaduyaŋuŋke eru ag-iburaŋ ŋiŋigo yoŋoke ŋeku uqo noga? Oi so sagaga.” *

    12 Oŋu miyarebi Yesuji mobeine iŋi yajiya, “Ŋiŋigojibeyaŋuŋ tomiri yoŋoji doktare aŋi so maneegobiyoŋ,jibe ŋiŋigoji doktareo raegobi. 13 Nonji agiburaŋ ŋiŋigooŋga yareiŋgo ore wareru gogoyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋundemanebi posiine fukegobi, oi mata. Ore eru buŋo yoorefuŋne raru qaqaji eku maneniŋ, ‘Nonji boji riganimiŋ orematayoŋ, ŋonemaiŋ naduŋgaduŋ eiŋ ore aŋi manego.’ ”Oŋu. *

    Uqo sowo gogore buŋoMak 2.18-22; Luk 5.33-39

    14 Damaŋ oo Jon Mitimeso ŋire kiŋariŋpu yoŋojiYesureo wareru iŋi weubuŋ, “Niŋoji eru Farisi (Kadibuŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Anuture uqo sowo kokoinegoegobeneŋ. Gakere kiŋariŋpuji wamore uqo sowo sogogobi?”

    15 Oŋu weubi iŋi bokirieya, “Fofori, niŋo wamodamaŋgo uqo sowo goegobeneŋ? Ŋigo bobo damaŋineoŋire wijepuji boreŋine ruabi ŋigore daritifepuji ya oi* 9:11: Luk 15.1-2 * 9:13: Mat 12.7; Hos 6.6

  • Matyu 9:16 35 Matyu 9:19useegobi me mata? Nonji nakene kiŋariŋpu yoŋore ŋibiŋe fukeru yoŋore botugo aŋibaŋi ŋeego. Ŋebe yoŋoji oreeru aŋibaŋi jerieru ŋeku uqo sowo gonimiŋgo embimbiŋ-gaegobi. Embimbiŋgaegobiyoŋ, Anutuji gogone ogagakokomebe yoŋoji damaŋ oo soine uqo sowo goenimiŋ.

    16 “(Ŋoŋo gogo raŋgbaŋine eru jeri Biŋe gariine oiqodure yapenimiŋgo embimbiŋganimiŋ. Ore buŋo ŋadi-ine mo iŋi ŋajibemiŋ:) Ninike raŋgbaŋine pougame mojikambaŋ gariine so jujureine ketigaru oo kambaŋmobeineso ruaru gbodueega. Kambaŋ mobeine gariine oŋuinejimujugaru ninike raŋgbaŋine furugamemoke tiŋame kim-bonji sogueme egu sembeqombeaiŋ.

    17 “Oŋuakoŋ moji wain obu gariine oi jua me toruraŋgbaŋine lama sakiineji babaine oo so piome rakaega.Oŋu ruana ine, wain obu gariineji sogueru toru kesuqo-sugaru kesieko moreŋgo wakiru jibugame toruineji egusembeqambeanimiŋ. Ore eru wain obu gariine oi torugariineo akoŋ kesiebeneŋ rakame sagaiŋ. Oŋu ebeneŋyokoji fiine fukegobire. (Oŋuakoŋ obu fiine oi kiniŋraŋgbaŋineo so pioegobeneŋ. Oŋu pionobeŋ ine, oijipougaru sisororo wakiko noku jibe egu ba nobeiŋ. Oŋuegu fukeiŋgo ore obu fiine oi kiniŋ fiineo pioegobeneŋ.Ŋoŋo oŋuakoŋ gogo raŋgbaŋine eru Bobiaŋ Biŋe gariineoi qodure yapenimiŋgo embimbiŋganimiŋ.) Oŋu.”

    Jairusji oduinere Yesu oŋga wosi teya.Mak 5.21-43; Luk 8.40-56

    18Yesuji buŋo oi yajime buŋo siŋaŋmoji waperu Yesuremaŋfuŋgo raru dikanji keru iŋi oŋga wosi teya, “Nondeodu muŋambe yo komegayoŋ, go wareru megoji sakiineoyoŋonde gboreru jikigaru goiŋ.” 19 Oŋga wosi temepakereru kiŋariŋpuine yoŋoke iŋo boyoberu rabuŋ.

    Ŋigo jibekeji Yesure mariku yoŋoya.

  • Matyu 9:20 36 Matyu 9:2920 Rabi damaŋ oo botuyaŋuŋgo ŋigo mo goya. Iŋoji

    kaindari gosa 12:re so ŋoneku jibe bame goya. Ŋigo oijiYesure ŋadio wareru marikuinere tife sisi bouaya. 21 Oibouaru iŋoyoŋunde iŋimiya, “Nonji iŋo bouaiŋgomaneruyobiŋgarumarikuine akoŋ kokiinemo yoŋonobo ine, noŋsoine fiabemiŋ.”

    22Oŋumiku bouakoYesuji oo akoŋ kerisieru iŋo ŋoneruiŋi ojiya, “Odune, mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Go sanaŋ-garu kobigake jogbake goigoŋ.” Oŋu ojimemaneru aua ooakoŋ fiaya.

    Yesuji Jairusre odu bogboreya.23 Jikigaru rabi Yesuji buŋo siŋande pigo roperu ŋiŋigo

    jiŋgeŋ keku mimi putebuŋ eru ŋiŋigo kubu fonuŋ ebuŋ,yoŋo ŋone yaberu iŋi mitiga yareya, 24 “Ŋoŋo sakiberakaniŋ. Odu mendaineji so komegayoŋ, kubaŋ pega.”Oŋu mitiga yareme manebi jere oŋuine fukeko gouetebuŋ.

    25Goue tebiyoŋ, ŋiŋigo kubu soguine yoŋo yajiko sakiberakabi ŋigo mendaine iŋore pepe pi maŋgo roperu mei-neo roko pakereya. 26 Pakereme ore biŋe buŋoji saueruqoqodure sa moreŋ oi sosowo sagaru raya. Oŋu.

    Yesuji jiŋokombi ŋi yoyoka bobiaŋ yapeya.27 Yesuji kae moreŋ oi bokeru raiŋgo rako ŋi jiŋokombi

    yoyokaji boyoberu ŋadiineowareru iŋi oŋgabu, “Deiwidreosigida, go bio ŋonemaiŋ enote.”

    28 Oŋu oŋgabu pi more maŋgo ropeko jiŋokombi ŋiyokoji Yesureo warebire iŋi weu yateya, “Jiŋoŋakuŋ boti-gabeminde usuŋ nondeo pega, oi manesiŋ gagobire memata?” Weu yateme iŋi bokirie tebu, “Ofoŋnokuŋ, oisoine manesiŋ gagobere.” 29 Oŋu bokirie tebire jiŋokobiyakuŋgo bouaru yasiya, “Mamanesiŋ-ŋakunde so biofukeiŋ.”

  • Matyu 9:30 37 Matyu 9:38

    30 Oŋu yasiko jiŋoyakunji pibu. Oŋu fukeko sowoŋbuŋo sanaŋine yateru iŋi yasiya, “Maneni, ore biŋe oi moso mibire maneinebi.” 31 Oŋu yasiyayoŋ, yokoji bokeruraru ore biŋeinemisauebire qoqodure samoreŋ oi sosowosagaru raya. Oŋu.

    Yesuji ŋi biriqepoŋ mo bobiaŋgaya.32 Jiŋoyakuŋ tiŋame rabire biriqepoŋ ŋi mo iŋo ogaru

    Yesureo warebuŋ. 33 Warebi Yesuji gemoine yobeko ŋibiriqepoŋ iŋoji buŋo miko ŋiŋigo kubu yoŋoji oi ŋoneruwaragaru mibuŋ, “Kamasi yo oŋuine oi Israel maŋineoronekoŋ damaŋ mogo so ŋonebuŋ. Mata. Muŋambe yojiŋo furu ŋonegobeneŋ.”

    34 Oŋu mibuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ)yoŋoji mibuŋ, “Iŋo gemokaku yoŋore koitore usunji gemoyobe yabeega.” Oŋu. *

    Yesuji kufufuŋ yoŋore beusembe maneya.35 Yesuji raru kae fureme taoŋ so roregaru ŋiŋigo

    oŋgawowosi piyaŋuŋgo qaji yareru qorumande BobiaŋBiŋe mitaniŋgaru oiji maŋyaŋuŋ bapakareru jibe wieru jibekatikati fuŋne fuŋne bobiaŋ yaberu goya. *36 Oŋu goku ŋiŋigo kubuine kubuine ŋone yabeme lamasiŋaŋyaŋuŋ tomiri kamasi oŋuine roiŋgaru basiqasi ekusiŋsaŋ gobi yoŋore beusembe maneya. *

    37 Oŋu ŋone yaberu kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Anuturegioo uqo foriine kokoine oze gumuŋgaru pegayoŋ, oiroqoqodurere gio bobo ŋiŋigoji afaine gogobi. 38 Oreeru uqo foriine gumuŋinere Ofonji gio bobo ŋiŋigo soreyabeiŋgo oŋga wosiru goinebi. Oŋga wosi tebi gio ŋiŋigofukeru foriine oi roqojuganimiŋ.” Oŋu. ** 9:34: Mat 10.25; 12.24; Mak 3.22; Luk 11.15 * 9:35: Mat 4.23; Mak 1.39;Luk 4.44 * 9:36: Jare 27.17; 1 Kiŋ 22.17; 2 Hist 18.16; Eze 34.5; Mak 6.34* 9:38: Luk 10.2

  • Matyu 10:1 38 Matyu 10:910

    Aposol 12 yoŋore tinaMak 3.13-19; Luk 6.12-16

    1 Yesuji kiŋariŋpuine 12 oŋga yareme iŋoreo warebigemokaku yobe yabeniminde usuŋ yareya. Oŋuakoŋjibe wi qapeqawaki fuŋne fuŋne bobiaŋganiminde usuŋyareya. 2 Sosore ŋi aposol 12 yoŋore tina oi iŋi: Fuŋfuŋ-gaine oi Saimon, tinaine mo Pita mibuŋ eru iŋore gboAndru. Iŋore ŋadio Jeims eru gboine Jon, mamayakuŋtinaine Zebedi.

    3 Filip eru Bartolomyu, Tomas eru Matyu takis roroŋi, Jeims Alfiusre made eru Lebeus tinaine mo Tadius,4 Saimon Zelot-politik ŋi* eru Judas Iskariot. Kariot ŋiiŋoji jiki Yesu babae ba teya.

    Yesuji kiŋariŋpuine 12 sore yabeya.Mak 6.7-13; Luk 9.1-6

    5 Yesuji ŋi 12 yoŋo sore yaberu iŋi mitiga yareru yajiya,“Ŋoŋo kotu kantrire ŋiŋigo yoŋoreo so rainebi. OŋuakoŋSamaria prowins yoŋore taoŋ mogo so rainebi. 6 Ooso rainebiyoŋ, Israel kufufunde lama jibugabuŋ, ŋoŋoyoŋoreo rainebi. Oi gioyaŋuŋ fuŋfuŋgaine. 7 Uro uroranimiŋ, oo Biŋe buŋo iŋi yajiru mitaniŋgainebi, ‘Som-bunde qorumanji bembeŋgo warega. Ŋoŋo ore maŋineoropeniŋ.’ *

    8 “Ŋiŋigo jibeyaŋuŋke bobiaŋ yaberu komekiine yoŋobogbore yaberu goinebi. Ŋiŋigo waeyaŋuŋke oi boposikeyaberu gemokakuoi yobe yaberu goinebi. Anutuji ya yauŋŋareya, oi jikigaru yauŋ yareru goinebi.

    9 “Kadi ranimiŋ ore siqojiŋo goul me silwa me aeŋkopaji babaine oi bifuŋ nigiŋ-ŋaŋuŋgo so kipeinebi.* 10:4: Nesenel pati Zelot yoŋoji Rom gawman kiso eru yoŋoyaŋundedidima rokimiŋgo gigiraŋ baku gobuŋ. * 10:7: Luk 10.4-12

  • Matyu 10:10 39 Matyu 10:1610Ŋiŋigoji gio bobo ŋiŋigo ŋoŋore gogo kitiŋ ganimiŋ oreso fukegobi. Ore eru kadi ranimiŋgo, ya yo so roru rainebi:kekere mata, mariku tebuine matayoŋ, moakoŋ roinebi,kadi komoŋ mata eru toku so roinebi. *

    11 “Raru taoŋ me kae uro ropenimiŋ, oo moji ŋi yoinetinabiŋeineke fukega, iŋore weu tebi pi ŋarenimiŋ, ooakoŋ goku gio baku taoŋ oi bokeru kadi rainebi. 12 Pimogo roperu womoji yoŋoke peiŋ ore miinebi. 13 Oŋumibi womoŋaŋuŋ sabarenimiŋ ore so fukegobi ine, wom-oŋaŋunji yoŋore paio ropeiŋyoŋ, oi sabarenimiŋ ore so,so fukegobi ine, womoŋaŋunji kirieru ŋoŋo-ŋaŋundeowareiŋ.

    14 “Raru goku pi mogo ropebi so kepore ŋaberubuŋoŋaŋuŋ somanebi ketayaŋuŋ iŋi miku yaduniŋ, ‘Niŋoŋoŋore kaeowarebeneŋ rufe kufu tapenoŋuŋgobakatoga,oi oderu keririkebeneŋ ŋoŋo-ŋaŋundeo kirieru rakaiŋ.’Oŋu miku soine kae me taoŋ oi bokeru jikigaru rainebi.* 15 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Anu-tuji damaŋ yasogoo qaqosoriyaŋunde geo kerisieme taoŋore paiineo ropeiŋ, someda oiji Sodom eru Gomora kaeyoŋore someda odureru jikigaru yareiŋ. (Sodom Gomorayoŋoji sembene mimiine ekumaŋyaŋuŋ so kerisiebi Anu-tuji misiji ketotie yabeya.) Oŋu. *

    Raru gio babi kekesuesue fukeiŋ.Mak 13.9-13; Luk 21.12-17

    16 “Maneniŋ, lama yoŋoji gomende qoro rigaŋineyoŋore botugo rakabi riŋaru egu ki ŋabenimiŋ, nonjiŋoŋo ore kamasi oŋuine sore ŋabebe rainebi. Ore eru* 10:10: 1 Kor 9.14; 1 Tim 5.18 * 10:14: Apo 13.51 * 10:15: Mat 11.24;Jen 19.24-28

  • Matyu 10:17 40 Matyu 10:24kobeŋ† oŋuinemamane-muku paio sisiŋaŋ eru goku kabuoŋuine ŋiŋigo waigo bakare buŋoŋaŋuŋ tomiri goinebi.* 17 Ŋiŋigoji oga ŋaberu buŋo koroyaŋuŋgo rua ŋaberuoŋgawowosi piyaŋuŋgo buŋo gioyaŋuŋ baku kobiŋ joru-inekeji ŋabenimiŋ. Ore eru ŋiŋigo oŋuine yoŋore oresisiŋaŋ eru goinebi.

    18 “Goineji nonde eru oga yabebi kantriine kantriineyoŋore ŋi koito eru gawana yoŋore jiŋo maio dimanimiŋ.Oŋu dimaku nonde fuŋne kitiŋgaku mibi ŋi yoine oi erukotu kantri kufufuŋ yoŋoji oi manenimiŋ. 19 Oi manen-imiŋ, buŋo koroineo rua ŋabebi dimanimiŋ, damaŋ oowamo buŋo uruŋu minobeŋ, ore manebu so einebi. Buŋominimiŋ, oi Moro Tiriineji aua oo akoŋ ŋareiŋ. 20 Ŋoŋo-ŋaŋunde maŋgone buŋo so minimiŋyoŋ, MamaŋaŋundeMoro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋ boburogame buŋo minimiŋ. *

    21 “Maŋkekerisiere yauraine mo kakagboineji maŋinekerisieya ore eru oi babae bako buŋo koroineo ruabi qabikomeiŋ. Oŋuakoŋ mama mo odu madeine babae bakokomeiŋ eru odumade yoŋomaŋgomamayaŋuŋ igo yaberumibi yabebi komenimiŋ. * 22 Nonde tinare eru kantriinekantriine yoŋoji sosowo rosi eŋarebi gonimiŋyoŋ, mojiyameŋ keku damaŋ tariiŋ ore so sanaŋgaru qiŋ kerudimaiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ raugaiŋ. *

    23 “Taoŋ moji kekesuesue eŋarenimiŋ, oi useru taoŋmogo rainebi. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ:Ŋoŋo Israel taoŋine taoŋine so rorega forebi Sombuŋeru morende Ŋi foriineji kirieru wareiŋ. 24 Kiŋariŋ moji† 10:16: Kobeŋ eru suroŋqoqo yoŋoji totogo jigo qabi pipa bofukeru kipeyabenobuŋ. Ore so egu yobiŋgaiŋ ore kiŋariŋ niŋoji maslim, komyunisteru goine yoŋore botugo tinanoŋuŋ misinari oi totogo so miegobeneŋ.Mamane-muku oi fiine. * 10:16: Luk 10.3 * 10:20: Mak 13.9-11;Luk 12.11-12; 21.12-15 * 10:21: Mak 13.12; Luk 21.16 * 10:22: Mat24.9, 13; Mak 13.13; Luk 21.17

  • Matyu 10:25 41 Matyu 10:31qaqajiine odurerumamaneineke so fukega eru kiŋaŋqoqomoji soguine odureru giore mamane so baru goga. *

    25 “Kiŋarinji qaqajiine oŋuine mamaneineke fukekosagaiŋ eru kiŋaŋqoqoji soguine oŋuine giore mamanebaru goko sagaiŋ. Pi maŋine more ŋi misembearu tinaineGibio‡ migobi ine, iŋore ŋigo madepu yoŋore tina afaineakoŋ oŋu mienimiŋ. Oŋu. *

    Buŋoŋaŋunde sisiŋaŋ eru goinebi.Luk 12.2-7

    26 “Ŋiŋigoji ya iporo babi pega, oi sosowo qaratiebitotogo fukeiŋ. Oŋuakoŋ buŋo soŋsoŋine pega, oi sosowobarariŋga yarebi mane mukunimiŋ. Ore eru ŋiŋigoyoŋore kokoi so maneru goinebi. 27 Nonji buŋo qisirigokamiine mibemiŋ, oi tatamago minimiŋ. Buŋo saŋu ebikajeŋaŋuŋgo rakame manenimiŋ, oi kae jiŋoo totogomiinebi. Ore eru buŋoŋaŋunde sisiŋaŋ eku goinebi. *

    More kokoi manebeneŋ sagaiŋ.28 “Goineji sakiŋaŋuŋ qaku komenobuŋyoŋ, iiruŋaŋuŋ

    qaku komeiŋgo embimbiŋganimiŋ, yoŋore kokoi somaneru goinebi. Oi matayoŋ, yamiine yo: Moji usuŋ rokuiiru eru saki oŋuakoŋ sibiri yapeko misi korugo rakanimi,iŋore kokoimaneru goinebi. 29Goinejiwirioŋ (mewiwisu)yoyoka moneŋ koruŋ moakomenji furiine banimiŋ oreeegobiyoŋ, muru yapebi Mamaŋaŋunji ‘Oŋ!’ so mikoyokoreone moakonji moreŋgo so wakiiŋ.

    30 “Anutuji siŋaŋ ŋaberu qoru sikiŋaŋuŋ sosowooŋuakoŋ ose foreru jareyaŋuŋ manega. 31 Ŋiŋigo ŋoŋore* 10:24: Luk 6.40; Jon 13.16; 15.20 ‡ 10:25: Juda yoŋore Gibio tinaineBelzebul. Oi gemokaku yoŋore qoduyaŋuŋ. Matyu 9.34 oo Yesure tinasembene oi mibuŋ. Ore so Yesure ogopu noŋunde tina sembene fuŋne fuŋnemienimiŋ. * 10:25: Mat 9.34; 12.24; Mak 3.22; Luk 11.15 * 10:27: Mak4.22; Luk 8.17

  • Matyu 10:32 42 Matyu 10:39furi oi wirioŋ wiwisu kokoine yadureru ropekiine fukega.Ore eru kokoi so maneru goinebi. Oŋu.

    Kristo mifukenimiŋ me muganimiŋ?Luk 12.8-9

    32 “Oŋu fukeko moji noŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo mifukenuiŋ, nonji oŋuakoŋ iŋo Mamane Sombuŋ kaeo gogaiŋore jiŋoo mifukebemiŋ. 33 Oŋuyoŋ, moji noŋ ŋiŋigojiŋoyaŋuŋgo muga nuiŋ, nonji oŋuakoŋ iŋo MamaneSombuŋ kaeo goga iŋore jiŋoo mugabemiŋ.” Oŋu. *

    Yesureo womo matayoŋ, rosi fukeiŋ.Luk 12.51-53; Luk 14.26-27

    34 Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Iŋi so manesuinebi: Yesujiwomo eiŋgo eru moreŋgo wakiya. Nonji womo eiŋgo orematayoŋ, nonde eru pougaru roiŋgabi jigore siqo yasogojiqoqo enimiŋ.

    35 “Oi iŋi ore migo: Nonde Biŋe buŋoji ŋiŋigomaŋyaŋuŋ bapakareme kerisiebuŋ ore eru iŋi fukeiŋ:‘Mama made yokoji pougaru rorosi ebire maŋgo oduyokoji roiŋgaru qoqo ebire yaŋoji yaŋoine qoqopie eeeru roiŋgamini. 36Ŋiŋigo yoŋoyaŋunde garikiŋpuyaŋunjirosipuyaŋuŋ fukenimiŋ.’ *

    37 “Moji noŋ qaŋaŋineo rua nuku maŋgoine me ma-maine mine ruaru manjoko eteiŋ, oi nondeo so sagaiŋ.Moji noŋ qaŋaŋineo rua nuku madeine me oduine mineruaru manjoko eteiŋ, oi nondeo so sagaiŋ. 38 Misombeŋ-ŋaŋuŋ babi moji noŋ boyobe nuru joiserereŋ manerumaripoŋgo komeiŋ ore so jaueiŋ, oi nondeo so sagaiŋ. *

    39 “Moji iŋoyoŋunde gogo batiqatiine tomiri oi bo-fukeiŋ, iŋore gogoji jibugaiŋ. Moji nonde eru gogoine* 10:33: 2 Tim 2.12 * 10:36: Mai 7.6 * 10:38: Mat 16.24; Mak 8.34;Luk 9.23

  • Matyu 10:40 43 Matyu 11:3kisiŋgako jibugaiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ gogo bofukeiŋ.”Oŋu. *

    Anutuji gioŋaŋunde furi ŋareiŋ.Mak 9.41

    40 Yesuji miya, “Moji ŋoŋo piineo keporeru siŋaŋŋabeiŋ, iŋoji noŋ kepore nuiŋ. Moji noŋ kepore nuiŋ,iŋoji sore nuya, iŋo piineo keporeiŋ. * 41 Moji kajeqouŋŋiŋigo mo kajeqouŋ gioinere eru piineo keporeru siŋaŋgaiŋ, iŋoji kajeqouŋ ŋiŋigore furi raugaiŋ. Moji ŋiŋigoposiine mo posiine fukega ore eru piineo keporeru siŋaŋgaiŋ, iŋoji ŋiŋigo posiinere furi raugaiŋ.

    42 “Moji odumade yo yoŋoreone mo nonde kiŋariŋfukega ore eru obu munaŋine popuineke noinde oteiŋ,Anutuji ore furiine bokirieru oteiŋ. Nonji buŋo foriinemo iŋi ŋajibe maneniŋ: Kitiŋ ŋabenimiŋ, yoŋoji furironimiŋ.” Oŋu.

    11Jonde kiŋariŋ yoyoka Yesureo warebu.Luk 7.18-35

    1 Yesuji mimiti buŋoine oŋu kiŋariŋpuine 12 yaremetarime kae oi bokeru jikigaru Galili prowinsre taoŋ goineoraru Biŋe buŋo qaji yareru oiji maŋyaŋuŋ bapakarerugoya.

    2Damaŋ oo JonMitimeso ŋiji witi pigo ŋeku Kristoji giooŋu baya, oi maneru kiŋariŋyokaine yoyoka sore yapemeYesureo rabu. 3 Iŋi weu teiŋgo ore sore yapeme rarumibu,“Bobobiaŋ ŋi wareiŋgo odigabeneŋ goji iŋo fukege me ŋimo jiki wareinde odigakimiŋ?”* 10:39: Mat 16.25; Mak 8.35; Luk 9.24; 17.33; Jon 12.25 * 10:40: Mak9.37; Luk 9.48; 10.16; Jon 13.20

  • Matyu 11:4 44 Matyu 11:114Oŋuweu tebire iŋi bokirieya, “Ya ŋonerumanegobire,

    ore sunduine oi raru Jon iŋi ojibire maneiŋ: 5 Jiŋokombiyoŋo jiŋoyaŋuŋ piku ŋonegobi demba yoŋo kadi rawarebiwaeyaŋuŋke yoŋoji posikegobi kajegi yoŋo buŋo mane-gobi komebuŋ yoŋo gboreru pakeregobi wakiqoqoineyoŋore Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgabe maneegobi. * 6 Oŋufukeko ŋonebi more manji so sembeako ŋadi nuiŋ, iŋojikiwaqawaineke fukega.”

    7 Oŋu bokirieme Jonde kiŋariŋ yokoji rabire Yesuji fuŋ-garu Jonde fuŋne ŋiŋigo kubu yoŋoreo iŋi mitaniŋgaya,“Ŋoŋo moreŋ buroineo wamo ya ŋoneiŋgo ore rabuŋ?Gbinji sabara yoyowogaru romaeŋgamegburugburu eega,ŋoŋo ŋi oŋuine iŋo ŋoneiŋgo rabuŋ me? 8 Me wamo yaŋoneiŋgo rabuŋ? Ŋi marikuine kuririineke keku goya,oi ŋoneiŋgo ore me? Maneniŋ, ŋiŋigo marikuyaŋuŋŋone aŋiineke keegobi, yoŋoji kiŋ yoŋoremorumboŋ pigogogobi. Oi moreŋ buroineo mata.

    9 “Me wamo ya ŋoneiŋgo rabuŋ? Kajeqouŋ ŋi moŋoneiŋgo me? Fofori, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋonebuŋ, iŋoji kajeqouŋŋiŋigo goine yadureru fuŋinemofukega. 10 Iŋore fuŋne oi ronekoŋ iŋi quraŋgabi pega,‘Mane, nonji kiŋaŋne mimerereŋ mo sorebe bonieru raruŋiŋigo maŋyaŋuŋ botiŋgaru gore kadi bataniŋgame gojiiŋore ŋadio moreŋgo yuku rakamiŋ.’ *

    11 “Buŋo oŋu pegayoŋ, nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibemaneniŋ: Ŋigoone odumade fukebuŋ, sosowo yoŋore bo-tugo Jonji sosowo yadureru tinabiŋeineke dimaga. Dima-gayoŋ, Sombunde qorumaŋ maŋgo roperu Anuture tin-abiŋe bofukeegobi, yoŋore botugo wawakiine tatariineiŋoji Jon odureega.* 11:5: Ais 35.5-6; 61.1 * 11:10: Mal 3.1

  • Matyu 11:12 45 Matyu 11:2012 “Jon Mitimeso ŋiji Biŋe buŋo miko damaŋ oo akoŋ

    fuŋgaru Sombunde qorumaŋ oi joineke kiso eku jigo qae-gobiyoŋ, jibu pipa raru sogueega. Jigo joyaŋuŋke qaegobi,yoŋoji qorumaŋ oi yoŋoyaŋunde furugaru biŋe gaegobi.13Qorumande fuŋne oi Mosesre Kadi buŋoo eru kajeqouŋŋiŋigo sosowo yoŋore Biŋe Quraŋgo quraŋgabi oseru gowapebeneŋ Jonji fukeru foriine totogo barariŋgaya. *14 Buŋo yo maneru roru sabarenimiŋgo manegobi ine,Elaija fukeiŋ ore so eya, Jonji iŋo fukega. * 15Moji maŋka-jeineke goga, iŋoji buŋo oi kaje ruaru mane mukuine.

    16 “Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, oi wamo yake soke yarenobo? Yoŋoji memenda oŋuine fukegobi. Yoŋojinareŋgareŋ kae jiŋoo ŋeku mi goue eku kosa oŋgaku iŋimiegobi,17 “ ‘Niŋo kiki kiraŋ kekumimi putebeneŋ ŋoŋo sowobuŋ.Niŋo kimagu kebeneŋ ŋoŋo so kuyobuŋ.’

    18 “Ore fuŋine oi iŋi: Jon Mitimeso ŋiji wareru uqosowo goku wain obu so noko iŋore miegobi, ‘Gemo mojimaŋineo rakame goga.’

    19 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji wareru uqo mun-jaŋ noku jeri eko iŋore iŋi miegobi, ‘Maneniŋ, iŋojikanenji nonoine uqo gaba tomiri noku wain obu jijikinoku takis ŋi eaduyaŋuŋke eru sembene bobo yoŋoreogo goga.’ Anuture maŋgboroŋ kegboreegobi, yoŋoreeeboboyaŋunde foriji mamane-mukuyaŋunji sagaga, oiŋaduega.” Oŋu.

    Yesuji taoŋ 3 yoŋore ‘Yei beusembe!’ miya.Luk 10.12-15

    20 Ore ŋadio Yesuji fuŋgaru taoŋ goine kane yabeya.Taoŋ goine oo mosi qoqowirie usuŋineke boakoŋ bame* 11:13: Luk 16.16 * 11:14: Mal 4.5; Mat 17.10-13; Mak 9.11-13

  • Matyu 11:21 46 Matyu 11:25fukeyayoŋ, jibu maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ. Ore eru oikane yaberu iŋi yajiya, 21 “O Korasin rauine, nonji ŋoŋore‘Yei!’ miku kuyogo eru Betsaida rauine, ŋoŋore oŋuakoŋ‘Yei!’ miku kuyogo. Nonji ŋoŋoreo raru buŋone mibekeposikekomosi qoqowiriene usuŋineke fukeyayoŋ,maŋ-ŋaŋuŋ jibu so kerisiebuŋ. Mosi qoqowirie oi kotumoreŋgo Taia (Tiro) eru Saidon sitio fukena ine, yoŋojidamaŋ joroine maŋyaŋuŋ kerisieniminde kegoi nodurugijeŋ eru kome rauku kuyonobuŋ. *

    22 “Kuyonobuŋyoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutujijiki Korasin eru Betsaida yoŋore buŋoyaŋuŋ mitarikugeoine kerisieme joiserereŋ manenimiŋ, damaŋ yasogooo oi Taia eru Saidon yoŋore joiserereŋ soine odurerumanenimiŋ.

    23 “Eme Kaperneam rauine, Anutuji ŋoŋo soine romaeŋŋabeme Sombuŋ kaeo ropenimiŋ me mata? Mata yobu!Ŋoŋo komere misoŋ kaeo rakanimiŋ. Nonji yoŋoreo rarubuŋone mibe keposikeko mosi qoqowiriene usuŋinekebabe fukeyayoŋ, maŋyaŋuŋ jibu so kerisiebuŋ. Mosiqoqowirie oi Sodom taoŋgo fukena ine, taoŋ oiji damaŋyoo oŋuakoŋ jikigaru dimana. *

    24 “Dimanayoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutujijiki Kaperneam ŋoŋore buŋoŋaŋuŋ mitariku geoinekerisieme joiserereŋ manenimiŋ, damaŋ yasogo ooSodom yoŋoji joiserereŋ ore soine odureru manenimiŋ.”Oŋu. *

    Yobiŋ-ŋaŋuŋke ŋoŋoji nondeo wareru ŋema nainebi.Luk 10.21-22

    25 Damaŋ oo Yesuji buŋo iŋi miya, “O Mamane, gojiBiŋe buŋogo maŋgboroŋ ŋiŋigo mamane soguine robuŋ,* 11:21: Ais 23.1-18; Eze 26.1–28.26; Joel 3.4-8; Am 1.9-10; Zek 9.2-4* 11:23: Ais 14.13-15; Jen 19.24-28 * 11:24: Mat 10.15; Luk 10.12

  • Matyu 11:26 47 Matyu 12:2yoŋoreo sumuŋgameŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde maneruwakiru odumade oŋuine mo gogobi, oi yoŋoreo barar-iŋga yarende mane taniŋgagobi. Ore eru nonji Sombuŋmorende Ofoŋ go miteŋ gugo. 26 O Mamane, go gogakeoŋu fukeiŋgo manende sagako fiine fukeya.

    27 “Mamaneji ya sosowo mitigako nonde biŋe fukeya.Mamaneji Madeinere fuŋne iŋoyoŋe akoŋ mane mukukomoji oi so manega. Oŋuakoŋ Madeineji Mamainere fuŋnemane mukuko moji oi so manega. Madeineji akoŋ oimanega eru ŋiŋigo roosoe yaberu yoŋore oi barariŋgayareiŋ, yoŋoji Mama mane tenimiŋ. *

    28 “Gio baku maŋyobiŋyaŋuŋke gogobi, ŋoŋo sosowonondeowarebimaŋ-ŋaŋuŋba afaga ŋarebeŋemanainebi.29 Nonde begi oi fagaŋaŋuŋgo ruaru koboinebi eru nonjieebobone qaji ŋarebe oi mane sarigaru goinebi. Nonjimaŋne bawakiru eru womo ŋi fukego ore soine maŋ-ŋaŋuŋ ba afaga ŋarebe ŋeŋemane bofukenimiŋ. *30 Nonde begi roru kobobi soŋaŋuŋgo fukega eru yobiŋŋarebe osiganimiŋ, oiji afaine fukega.” Oŋu.

    12Yesuji Sabat kombande Ofoŋ fukega.Mak 2.23-28; Luk 6.1-5

    1 Ore ŋadio Sabat kombaŋ mogo Yesuji wit kurumbugio rondiŋine soguine petigaru raya. Rako kiŋariŋpuinejiuqore komeru wit foriine moakoŋ moakoŋ fuŋgarumeyaŋunji bajiru nobuŋ. * 2 Nobuŋyoŋ, Farisi (Kadibuŋore yameŋyameŋ) goineji oi ŋoneru Yesu iŋi ojibuŋ,“Mane, gore kiŋariŋpugoji Sabat kombande gio bobo agioduregobi?”* 11:27: Jon 3.35; 1.18; 10.15 * 11:29: Jer 6.16 * 12:1: Dut 23.25

  • Matyu 12:3 48 Matyu 12:123 Oŋu ojibi iŋi bokirieya, “Kiŋ Deiwidji mamari ŋipuine

    yoŋoke roregaru uqore komeru ya ebuŋ, oi osebuŋ memata? * 4 Iŋoji Anuture kambaŋ seri soriŋgo roperuporoŋ mokiine Anuture jiŋo maio koro alatao ruabi ŋekousuŋineji kefagame qomukubuŋ, oi roko nobuŋ. Poroŋmokiine bobokeine oi soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji akoŋ nokugobuŋ. Iŋoji eru iŋore osigidapuji oi egu noniminde agipeyayoŋ, oi jibu nobuŋ. * 5 Oŋuakoŋ soriŋ gio siŋaŋyoŋoji Sabat kombaŋgo boji soriŋgo dimaku gio baku giobaniminde agi odureru jibu buŋoyaŋuŋke so fukeegobi.Buŋo oi Kadi buŋoo osebuŋ me mata? *

    6 “Oi osebuŋ, oŋu manegoyoŋ, nonji iŋi ŋajibemiŋ: Yoodimaga, iŋo boji soriŋ odureru ropekiine fukega. 7 BiŋeQurande buŋo mo iŋi pega, ‘Nonji boji riganimiŋ orematayoŋ, botuŋaŋuŋgo ŋonemaiŋ naduŋgaduŋ enimiŋgomanego.’ Ŋoŋo buŋo ore fuŋine manenobuŋ ine, ŋiŋigobakare buŋonoŋuŋ tomiri niŋore buŋo kosa so mitari-nobuŋ. *

    8 “Oi iŋi ore migo: Sombuŋ eru morende Ŋi foriinejiSabat kombande Ofoŋ goga.” Oŋu.

    Yesuji ŋi meine gbagbaŋiine bobiaŋgaya.Mak 3.1-6; Luk 6.6-11

    9 Yesuji moreŋ oi bokeru oŋgawowosi piyaŋuŋgoropeya. 10 Oo ŋi meine gbagbaŋiine mo ŋeya. ŊiŋigojiYesu buŋo korogo ruaiŋgo ore iŋi weu tebuŋ, “Ŋi Sabatkombaŋgo bobiaŋgaru Kadi buŋo odurekimiŋ me mata?”

    11 Weu tebi iŋi bokirieya, “Ŋoŋoreone moji iŋi fukega:Ŋi more lama moakonji Sabat kombaŋgo yoŋgo kaiŋ ine,iŋoji oi so furugame wapeiŋ me mata? * 12 Ŋire furiji* 12:3: 1 Sml 21.1-6 * 12:4: Lew 24.9 * 12:5: Jare 28.9-10 * 12:7:Mat 9.13; Hos 6.6 * 12:11: Luk 14.5

  • Matyu 12:13 49 Matyu 12:20lamare furi kokoine odurega, oi manesuinebi. Ore eruSabat kombaŋgo gio fiine baku oŋuineji Kadi buŋo soodurekimiŋ.”

    13 Oŋu bokirieru ŋi oi ojiya, “Go mego poretiŋga.” Oŋuojime poretiŋgame rone eya, ore so fiine fukeru meineogoine ore so eya. 14 Ore so eme Farisi (Kadi buŋoreyameŋyameŋ) yoŋo sakibe raru tutumaŋ eru Yesu uruŋueru qabeneŋ komenonde buŋo miku baabuŋ. Oŋu.

    Anuture gio bobo ŋi roosiŋine oi iŋi:15 Yesuji buŋoyaŋuŋ oi ŋone mukuru oo akoŋ kae oi

    bokeru mogobe raya. Rako kokoineji iŋore ŋadio boy-oberu rabuŋ yoŋore botugo jibe ŋiŋigo sosowo bobiaŋyabeya. 16 Bobiaŋ yaberu fuŋne totogo egu minimiŋore sanaŋ qaŋqaŋine qomuku yareya. 17 Oŋu fukemeAnutuji kajeqouŋ ŋi Aisaia boburogame buŋo mo miya,oiji foriineke eya. Buŋo oi iŋi miko pega,18 “Ŋoneniŋ, yo nonde gio ŋi fukeko iŋo roosoeboŋ.Nonji yoro ogone iŋore manebe beune fiame maŋneji

    iŋore jerieego.NonjiMoroneTiriine iŋoremaŋgo sagaiŋ ore sorebe kame

    iŋoji buŋo poretiŋ akoŋ mitariego ore Biŋe buŋobarariŋga ŋareru misaueko kantriine kantriineyoŋoreo raiŋ.

    19 Iŋoji kekepari so eru buŋo fofoine so oŋgaeiŋ.Ŋiŋigo moji iŋore buŋo fonuŋ oi tumaqoqo kadio so

    maneiŋ.20 Sabara kasigabi, iŋoji oi so qopogaiŋ.*Lambere wikji jotigaru mosiine fukeko boruŋineji ja kobe

    eega, iŋoji oi so qokobeiŋ.* 12:20: Sabara eru lambere wik oi ŋiŋigore miga. Ŋiŋigoji mo qakubapeboriŋ etebi mamanesiŋineji mataeiŋ ore ega, Yesuji oi bobiaŋgaiŋ.

  • Matyu 12:21 50 Matyu 12:27Gioine oŋu baku ŋiŋigoji buŋo poretiŋ boyobenimiŋ ore

    jigo qaku gome buŋo oiji gbiŋ eme kokoriaŋ en-imiŋ.

    21 Kantriine kantriine yoŋo iŋoji bapi yabeiŋgo odigaruooriyaŋuŋ iŋore tinao ruaru gonimiŋ.” Oŋu. *

    Yesuji gemo yoŋore usuŋ odureru qame wakiga.Mak 3.20-30; Luk 11.14-23

    22 Gemoji ŋi mo biriqepoŋ eteme jiŋoine kobeme mutugoya, oi ogaru Yesureo warebuŋ. Yesuji iŋo bobiaŋgakogemoine waperu rame namaŋine wirieme moke buŋomiku piku ŋoneya. 23 Piku ŋoneko ŋiŋigo kubu sosowoyoŋoji oi ŋoneru popureru mibuŋ, “Ŋi yo iŋoji Deiwidreosigida ega me?”

    24 Oŋu mibuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ)yoŋoji oi maneru iŋi mibuŋ, “Ŋi yo iŋoji more usunjimatayoŋ, gemokakuyoŋoreKoitoGibio iŋore usunji gemoyobe yabeega.” *

    25 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji maŋ mamanesuyaŋuŋ maneforeru iŋi yajiya, “Kantri uri yoŋore siŋaŋ yoŋo bo-tuyaŋuŋgokekepari kikiso ekupouganimiŋ, yoŋoji sisibirieebi kantriyaŋunji sembearu sesuine akoŋ fukeru siŋsaŋqaru peiŋ. Oŋuakoŋ siti me kae more kufufuŋ yoŋobotuyaŋuŋgo kekepari kikiso eru pouganimiŋ, yoŋojisiŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baru dimaiŋgo embimbiŋganimiŋ.

    26 “Maneniŋ, Satanji ogoine Satan mo yobena ine,yoŋoji botuyaŋuŋgo kekepari kikiso eku pouganobuŋ.Oŋu fukeko siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baiŋgo embimbiŋgabigemo qorumaŋyaŋunji uruŋu dimana?

    27 “Maneniŋ, nonji Gibiore usunji gemokaku yobeyabenobo ine, ŋoŋore ogopu yoŋo more tobiriji oi yobe* 12:21: Ais 42.1-4 * 12:24: Mat 9.34; 10.25

  • Matyu 12:28 51 Matyu 12:34yarenobuŋ? Ore yoŋo buŋoyaŋuŋ foriine me mata, oi os-oeru mitarinimiŋ.† 28Oi mitarinimiŋyoŋ, Anuture usunjinonde me sisi boburogame gemokaku yobe yabeego ine,Anuture qorumanji ŋoŋoreo ware fukega. 29 Moji ŋisanaŋine Gibiore me kufu bonieru so kipeiŋ ine, iŋojiuruŋu piineo roperu meboine qojigaru rona? Bonieruiŋo kipeme ŋeko soine piineone yareyaine sosowo yaororu raiŋ. (Ore so nonji oŋuakoŋ Satan kiperu ŋadiineogemoine yobe yabeebemiŋ.)

    30 “Moji noke so goga, iŋoji kisiŋ nueega. Moji ŋiŋigononde tinao tumaŋganiminde so kepore yabeega, iŋojiboroiŋ yabeega. * 31Ore nonji buŋo mo iŋi ŋajibe: Ŋiŋigoagiburaŋ eru igosisi sosowo eegobi, yoŋo Anutuji soinebokeegayoŋ, moji Moro Tiriine igosisi eteiŋ, ore agiburaŋAnutuji damaŋ mogo so bokeiŋ. Mata yobu!

    32 “Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine igosisi eterubuŋo oŋuine miiŋ ine, Anutuji oi soine bokeiŋyoŋ, mojiMoro Tiriine igosisi eteku buŋo yamiiŋ, iŋore agiburaŋ oiAnutujimoreŋgo goiŋ ore some komeŋadiineo so bokeiŋ.*

    Yore fuŋne oi foriine ŋoneru osoeru mane mukuinebi.Luk 6.43-45

    33 “Yore fuŋne oi foriine ŋone osoeru manegobeneŋ.Ore eru yo siŋaŋ gabi fiine fukeko foriine fiine fukeeiŋ meyo bosembeabi foriine sembene fukeeiŋ. * 34Ŋi maŋineoya puseru pega, oi mi bibiineji totogo miega. Ore eruŋoŋo-ŋaŋe qotire madepu fukegobi. Sembene oŋuine† 12:27: Yoŋoyaŋunde saki siŋaŋpuji Anuture tina miku jibu gemo oiGibiore usunji yobe yabebi nonji oi Anuture usunji yobe yabeego. Sogokoŋso dimagobeneŋ ore moji foriine eru moji buŋo ikoine boyobeega? Yoŋojime nonji? * 12:30: Mak 9.40 * 12:32: Luk 12.10 * 12:33: Mat 7.20;Luk 6.44

  • Matyu 12:35 52 Matyu 12:41fukeru uruŋu buŋo fiine minobuŋ? * 35 Ŋi fiinere maŋrouŋgo ya fiinere moriri pega, iŋoji fiine oi totogo akoŋmiega. Ŋi sembenere maŋ rouŋgo ya sembenere moriripega, iŋoji sembene oi totogo miega.

    36 “Oŋumiegayoŋ, nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe ma-neniŋ: Ŋiŋigo agi kigaru buŋo omaine omaine minimiŋ,yoŋo buŋoyaŋuŋ sosowore fuŋne oi mimitarire damaŋyasogoo Anutureo mitaniŋgabi osoeiŋ. 37 Ore fuŋineoi iŋi: Anutuji buŋogo osoeru ore so buŋogo mitarimeposikemiŋ me buŋogoke fukeru yobiŋ bofukemiŋ. Oŋu.”

    Qaqaji goineji mosi qoqowiriere yameŋ keku weubuŋ.Mak 8.11-12; Luk 11.29-32

    38Damaŋ oo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Kadibuŋore qaqaji goineji Yesure iŋi ojibuŋ, “Qaqaji, go soinemosi qoqowirie mo bande oi ŋoneiŋgo manesugobeneŋ.”*

    39 Oŋu ojibi iŋi bokirie yareya, “Ŋiŋigo muŋambemoreŋgo gogobi, yoŋo kubu sembene fukeru boesau ee-gobi. Yoŋoji Anuture mogere yameŋ keegobiyoŋ, mogemo kajeqouŋ ŋi Jonareo fuke foreya. Anutuji mogefuruine mo so bayareiŋ. * 40 Jonaji gio bobo yokaomo koejomare (gajugaju) beu maŋgo goya, ore so Sombuŋ erumorende Ŋi foriineji oŋuakoŋ gio bobo yokaomo ore somoreŋ maŋineo peiŋ. *

    41 “Jonaji Niniwe ŋiŋigo botuyaŋuŋgo raru Anu-ture buŋoji maŋyaŋuŋ bapakareme maneru oo akoŋmaŋyaŋuŋ kerisiebuŋyoŋ, maneniŋ, nonji botuŋaŋuŋgofukeru dimaku Jonare eebobo odureru eego. Oŋu ee-goyoŋ, ŋoŋo jibu keta enareegobi. Ore eru Niniwe* 12:34: Mat 3.7; 23.33; 15.18; Luk 3.7; 6.45 * 12:38: Mat 16.1; Mak 8.11;Luk 11.16 * 12:39: Mat 16.4; Mak 8.12 * 12:40: Jon 1.17

  • Matyu 12:42 53 Matyu 12:43ŋiŋigo yoŋo mimitarire damaŋ yasogoo ŋiŋigo kubuyo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereru ŋoŋorekeririŋgo moko dimanimiŋ. Moko dimaku Niniwe yoŋojibuŋo iŋi ŋoŋore sakigo ruanimiŋ, ‘Ŋoŋo Sombuŋ erumorende Ŋi foriine keta etebi Anutuji geoine bokirieŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’ Niniwe yoŋooŋu mibi eeboboyaŋunji ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋne barariŋgayarebi mimiŋaŋuŋ manenimiŋ. *

    42 “Fuŋneŋaŋunde kegoi mo oi iŋi: Anutuji ronekoŋmaŋgboroŋ ropekiine oi kiŋ Solomon oteko Sautoobene kantri more kwin ŋigoji Solomonde maŋgboroŋmaneiŋgo aŋi maneya. Aŋi maneru moreŋ qaŋaŋineonepakereru kadi joroine yobu wareru goku Solomondemamane foriine maneya.

    “Oi maneyayoŋ, maneniŋ, damaŋ yoo nonji bo-tuŋaŋuŋgo fukeru dimaku Anuturemaŋgboroŋ ropekiineroru warego, oi Solomonde maŋgboroŋ odurega. Odure-gayoŋ, ŋoŋo jibu keta enareku mo gobi so sagaga. Oreeru Anutuji jiki ŋiŋigo sosowo furu yaberu buŋoyaŋuŋmitariiŋgo ore jiŋo maiineo ropenimiŋ, damaŋ oo Sautkantrire kwin ŋigo oiji oŋuakoŋ ropeiŋ. Iŋoji ŋiŋigo kubusoguine yoo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereruŋoŋore keririŋgo moko dimaiŋ. Moko dimaku buŋoiŋi ŋoŋore sakigo ruaiŋ, ‘Ŋoŋo Yesu keta etebi Anutujigeoine bokirie ŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’Iŋoji oŋu mime yoŋoji mosiŋaŋuŋ osoeru ŋoŋo-ŋaŋundemimiŋaŋuŋ manenimiŋ. Oŋu. *

    Gemo yoŋoji ŋi maŋineo kirienimiŋgo yameŋ kegobi.Luk 11.24-26

    43 “Gemoji ŋi maŋineone waperu moreŋ buroineo rarukosa roregaru goku ŋema neiŋgo pi baarumo so bofukeiŋ.* 12:41: Jon 3.5 * 12:42: 1 Kiŋ 10.1-10; 2 Hist 9.1-12

  • Matyu 12:44 54 Matyu 13:244Oi so bofukeru takigako iŋi miiŋ, ‘Pine bokeru wareboŋ,oo moke kiriebemiŋ.’ Oŋu miku kirieru piine ofaŋgarubasarigako peya, oi taine peko bofukeiŋ.

    45 “Oŋu bofukeru raru gemokaku goine 7 oga yabeiŋ.Gemokaku 7 yoŋo iŋoyoŋe odureru sembene yobufukegobi. Iŋoji oi oga yabeme wareru pi oo roperu oremaŋgo gonimiŋ. Oŋu fukeme ŋi iŋore fuŋne rone sosoinefukeyayoŋ, jiki sembeqambeaiŋ. Ŋiŋigo kubu sembene yomuŋambemoreŋgo gogobi, ŋoŋore oŋuakoŋ oŋu fukeiŋ.”Oŋu.

    Yesure maŋgo seŋgbopuineMak 3.31-35; Luk 8.19-21

    46 Yesuji jikigaru ŋiŋigo kubu buŋo yajiru gome maŋgogboine yoŋoji wareru sakibe dimaku iŋoke buŋo minindemanebuŋ. 47 Manebi moji iŋi ojiya, “Mane, gore maŋgogbogoji sakibe dimaku goke buŋo mininde manegobi.”

    48 Buŋo oi ojiyayoŋ, iŋoji bokirieru iŋi miya, “Nondemaŋgo oi moji? Nonde gbopu oi moji?” 49 Oŋu mikumeine kiŋariŋpuine yoŋore oobe bofeŋgaru miya, “Ŋo-neniŋ, nonde maŋgo eru gbopu foriine yo. 50 Uri yoŋojinonde SombuŋMamaremaŋaŋi reŋgaegobi, sosowoyoŋononde maŋgo eru seŋgbopune egobi.” Oŋu.

    13Qopogarutitie ŋire soso buŋo.Mak 4.1-9; Luk 8.4-8

    1 Una oo akoŋ Yesuji pi oi bokeru obu joguŋ qaŋaŋineorakaru ŋeya. 2 Ŋeko ŋiŋigo kubu sogoji iŋoreo rarutumaŋgabi ogâo roperu ŋeya. Ŋeko ŋiŋigo kubu sosowoyoŋo joguŋ qaŋaŋineo mageŋgo tumaŋgabuŋ. ** 13:2: Luk 5.1-3

  • Matyu 13:3 55 Matyu 13:133 Oŋu tumaŋgabi soso buŋo kokoine miku iŋi miya,

    “Maneniŋ! Ŋi moji uqo koruŋ qopogaru tieiŋgo giooraya. 4Raru qopogaru tieme koruŋ goineji kadi qaŋaŋineorakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi (uufuŋ) webo yoŋo waperu oino forebuŋ.

    5 “Koruŋgoineji ko oŋgiŋgo rakaruŋebuŋ. Rakaruŋekuoo moreŋ kokoine so bofukebuŋ. Moreŋ dikiine tomiripeya ore qioyaŋunji pipa wapebuŋ. 6 Wapebiyoŋ, wegijiwaperu tamaeru ja yabeme goduyaŋuŋ tomiri ore gbaŋiruŋeririkebuŋ.

    7 “Koruŋ goineji komeqore joruinekeo rakaru ŋebuŋ.Rakaru ŋebi oiji waperu kefagaru mumu qa yarebuŋ.8 Oŋu jaŋgaru mataeyayoŋ, koruŋ goineji moreŋ fiineorakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋeku goine koruŋyaŋuŋ 100 fuke-buŋ. Goine koruŋyaŋuŋ 60, goine 30 ore so fukerusauebuŋ. 9 Moji maŋkajeineke goga ine, iŋoji soso buŋoyo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.

    Yesuji wamore soso buŋo miya.Mak 4.10-12; Luk 8.9-10

    10 Oŋu miko kiŋariŋpuine yoŋo wareru Yesu iŋi weutebuŋ, “Go wamore ŋiŋigo yoŋore buŋo miiŋgo miku oososo buŋoji eru miege?” 11 Weu tebi iŋi bokirieru yajiya,“Oi iŋi ore: Sombunde qorumaŋgo rope gokiminde buŋosoŋsoŋine oi ŋoŋo totogo ŋajibe mane mukugobiyoŋ,yoŋore oi oŋu mata.

    12 “Ore fuŋine oi iŋi: Moji mamane-mukuineke goga,Anutuji oi jikigaru oteme kegboreru moririke goiŋyoŋ,moji mamane-mukuine tomiri goga, Anutuji mamaneinemendaine pega, oi oŋuakoŋ yao ro teiŋ. *

    13 “Ŋiŋigo yoŋore buŋomibemiŋgomiku oo iŋi ore sosobuŋoji ruarumiego: Yoŋoji yoŋoyaŋunde jiŋoji ya ŋoneru* 13:12: Mat 25.29; Mak 4.25; Luk 8.18; 19.26

  • Matyu 13:14 56 Matyu 13:20fuŋine jibu so ŋone mukunimiŋ. Yoŋoyaŋunde kajejibuŋo poretiŋ maneru fuŋine jibu so mane mukunimiŋ.14Kajeqouŋ ŋi Aisaiaji ronekoŋ buŋomomiku quraŋgaya,oiji ŋiŋigo oŋuine yoŋoreo foriineke fukeega. Buŋo oi iŋi,‘Buŋo mane esegaru fuŋine jibu so mane t