meĐunarodni Špediter kao logistiČki operator u eu

5/9/2018 MEĐUNARODNI ŠPEDITER KAO LOGISTIČKI OPERATOR U EU - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/medunarodni-spediter-kao-logisticki-operator-u-eu 1/21

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

UNIVERZITET U SARAJEVU

Seminarski rad iz predmeta:ŠPEDITERSKO POSLOVANJE

Tema:MEĐUNARODNI ŠPEDITER KAO LOGISTIČKIOPERATOR U EU

Student: Mentori:Anis Masic V. Prof. Dr. Alija BehmenAnela Fatic V. Asis. Mr. Azra Ferizović



MEĐUNARODNI ŠPEDITER KAO LOGISTIČKI OPERATOR U EU

Decembar, 2010

SADRŽAJ

UNIVERZITET U SARAJEVU ................................................................................................. 1UVOD .........................................................................................................................................2ŠPEDITER KAO LOGISTIČKI OPERATOR U EU .................................................................31. RAZVOJ I AFIRMACIJA LOGISTIKE ................................................................................ 42. NOVI SADRŽAJI LOGISTIČKE PONUDE I POTRAŽNJE ............................................... 5

2.1. LOGISTIČKA PONUDA ................................................................................................ 62.2. LOGISTIČKA POTRAŽNJA ..........................................................................................8

3. TRANSFORMACIJA KLASIČNE ŠPEDICIJE U LOGISTIČKU ŠPEDICIJU .................114. TRANSFORMACIJA KLASIČNOGA ŠPEDITERSKOGA OPERATORA UŠPEDITERSKOGA LOGISTIČKOG OPERATORA ............................................................. 135. NOVI ASPEKTI POSLOVNE POLITIKE ŠPEDITERSKOGA LOGISTIČKOGA

OPERATORA ...........................................................................................................................155.1. ŠPEDITERSKA KADROVSKA POLITIKA ...............................................................165.2. ŠPEDITERSKA TRŽIŠNA POLITIKA (MARKETING) ............................................ 165.3. ŠPEDITERSKA PROIZVODNA POLITIKA ...............................................................165.4. ŠPEDITERSKA FINANSIJSKA POLITIKA ...............................................................175.5. ŠPEDITERSKA RAZVOJNA POLITIKA ...................................................................18

ZAKLJUČAK ........................................................................................................................... 19LITERATURA ..........................................................................................................................20

UVOD

2




Kako je naša tema vezana za međunarodnog špeditera kao logističkog operatora, mi ćemo prvo

pokušati da objasnimo šta je to logistika, a šta špedicija, te šta je to špediter kao logistički

operator, a kroz daljnje razmatranje ćemo moći i vidjeti koja je to uluga međunarodnog špeditera

kao logističkog operatora u EU.

Opća logistika kao znanost je skup interdiscipliniranih i multidiscipliniranih znanja koja izučavaju

i primjenjuju zakonitosti brojnih i složenih aktivnosti ( tj. f-ja, procesa, mjera, poslova, pravila,

operacija.. ) koje funkcionalno i djelotvorno povezuju sve djelimične procese savladavanja,

prostornih i vremenskih transformacija materijala, dobara, stvari, tvari (polu) proizvoda,

repromaterijala, živih životinja, kapitala, znanja, ljudi, informacija... u sigurne, brze i racionalne ,

jedinstvene logističke procese, tokove i protoke materijala... kapitala, znanja, informacija... od

tačke isporuke, preko tačke ili tačaka raspodjele, odnosno tačke koncentracije do tačke primitka,

ali s ciljem da se uz minimalne uložene potencijale i resurse ( ljudske, proizvodne, finansijske... )

maximalno zadovolje zahtjevi tržišta ( tj. kupaca robe, korisnika usluga, potrošaća... ).1

Pod špedicijom podrazumijevamo specijaliziranu privrednu djelatnost koja se bavi organizacijom

otpreme robe svojih nalogodavatelja i drugim poslovima koji su s tim u vezi. Međunarodna

špedicija kao znanost je skup interdiscipliniranih i multidiscipliniranih znanja koja izučavaju i

primjenjuju zakonitosti brojnih i složenih vanjsko – trgovinskih i prometnih (transportnih)

aktivnosti koje djelotvorno omogućavaju otpremu robe iz vlastite u strane zemlje (izvozna

špedicija), dopremu robe iz stranih u vlastitu zemlju (uvozna špedicija) i prevoz robe između

stranih zemalja (prevozna ili tranzitna špedicija).2

Špediterski logistički operator je registrirana i ovlaštena, pravna ili fizička osoba, koja u pravilu

u svoje ime i za svoj račun, obavlja ili organizira obavljanje brojnih logističkih aktivnosti u vezi sa

manipuliranjem, prevozom, prenosom, premještanjem, distribucijom sirovina, poluproizvoda,

repromaterijala, gotovih proizvoda, robe, stvari, tvari, živih životinja... od tačke isporuke, preko

tačaka razdiobe, odnosno tačke koncentracije, do tačke primitka, proizvođača, skladišta, terminala,

kupca, uvoznika, korisnika, potrošača... i koja pri tome uz minimalne uložene resurse i potencijale

maximalno zadovoljava zahtjeve tržišta, odnosno svojih nalogodavatelja, partnera.3

Špediterska preduzeća kao logistički operatori i iz tranzicijskih, kao i iz visokorazvijenih država,

svojim pravilnim strategijama mogu participirati u evropskoj logistici, pa i u svjetskoj.

ŠPEDITER KAO LOGISTIČKI OPERATOR U EU

1 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Temelji logističke špedicije, knjiga I, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2005. Str. 129.2 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Temelji logističke špedicije, knjiga I, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2005. Str. 42.3 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Temelji logističke špedicije, knjiga I, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2005. Str. 313.

3




U elaboriranju nove funkcije špeditera kao logističkoga operatora potrebno je primjerenu

pozornost posvetiti ovim temama:

1. Razvoj i afirmacija logistike;

2. Novi sadržaji logističke ponude i potražnje;

3. Transformacija klasične špedicije u u logističku špediciju;

4. Transformacija klasičnog špediterskog operatora u špediterskoga logističkog

operatora;

5. Novi aspekti poslovne politike špediterskoga logističkog operatora i

6. Suvremene logističke strategije špediterskoga logističkog opertora.

I logistika i špedicija zauzimaju dosta široko prostorno djelovanje što im je prije svega

omogućilo efikasan rad, te međusobnu saradnju i nadogradnju u uslovima kada im je to

potrebno.

Logistika je sistem aktivnosti koje omogućavaju oblikovanje, projektiranje, usmjeravanje,

vođenje i reguliranje protoka robe, materijala, proizvoda, energije i informacija unutar sistema

i između sistema.4

Samom upotrebom i razvojem špedicije i logistike došlo je do potrebe međusobnog spajanja i

dopunjavanja, tako da je za sve one stvari koje špedicija nije mogla urediti tu bila logistika, a

na sva pitanja logistike koja su bila pod upitnikom tu je špedicija koja odgovara na efikasan

način, posebno po pitanju prevoza.

Samim spajanjem špedicije i logistike u obavljanju određenih funkcija, špediter kao stub

špedicije dobijao je novu ulogu, obavljao druge funkcije i bavio se novim poslovima koji su

mu otvarali nove vidike što je špeditere, a time i špediciju kao nauku činilo

multidisciplinarnom djelatnošću.

1. RAZVOJ I AFIRMACIJA LOGISTIKE

4 Chiara B. D., Ercolani F., Gačanin E., Kiso F.: Intermodalni transport , Politecnico di Torino-University of Sarajevo-University of Southampton, Svjetlost štampa Sarajevo, Sarajevo, 2004., str.215.

4




U posljednjih dvadesetak godina logistika se razvila i afirmirala više nego u predhodnih

stotinjak godina. To jednako vrijedi i za logistiku kao znanost i logistiku kao aktivnost.

Međutim, u privrednim sektorima logistika se razvijala različitim intenzitetom. U

spomenutom razdoblju povećao se od 15% na 30%, dok je u tranzicijskim državama taj udio

između 10% i 20%.

U kvintarnom sektoru, koji obuhvaća finansijsko posredovanje, poslovanje nekretninama,

javnu upravu, odbranu, sudstvo, obvezno socijalno osiguranje i slične poslovne usluge (...),

udio vrijednosti logističkih usluga u BDP visokorazvijenih država u posljednjih dvadesetak

godina povećao se od 15% na 30%, dok je u tranzicijskim državama taj udio manji od 15%.5

Iz prethodno navedenog se može utvrditi da je logistika našla svoju primjenu u raznim

sektorima proizvodnje, prerađivačke djelatnosti, tradicionalnih gospodarskih usluga,

plemenitih djelatnosti, te finansijskog posredovanja.

Brojne su činjenice implicirale ubrzani razvoj i afirmaciju logističkih usluga i njihovo

vrijednosno povećavanje u bruto domaćem proizvodu privrede i ekonomskih integracija (npr.

Evropske unije). Neke od najvažnijih činitelja su:

globalizacija i konkretizacija gospodarskih aktivnosti,

ubrzani rast i razvoj znanstvenih spoznaja u svim znanstvenim područjima,

ubrzani razvoj i modernizacija prometne infrastrukture i prometne suprastrukture, te

transportnih tehnologija,

razvoj i afirmacija logističkih centara,

smanjenje cijene domaće robe na inozemnom tržištu,

povećanje kupovne moći stanovništva visokorazvijenih i srednje razvijenih zemalja,

jačanje pozicije Evropske unije u globalnim svjetskim razmjerima, jačanje

demokratizacije, prije svega u tranzicijskim državama itd.

2. NOVI SADRŽAJI LOGISTIČKE PONUDE I POTRAŽNJE

Temelj same logističke usluge, pored kvaliteta je i logistička ponuda i potražnja koja diktira

cijenu logističke usluge kao najveće interesovanje korisnika logističke usluge. Logističko

52 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija – Organizacija – Ekonomika – Logistika-Menadžment , Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str 400.

5




tržište je u mnogome obogaćeno logističkom ponudom, jer je komitentima otvorena

mogućnost biranja i dogovora a sama ta mogućnost je veliki plus za logistiku jer je u samoj

ljudskoj prirodi i ćudi izražena velika potreba za biranjem, traženjem i istraživanjem.

2.1. LOGISTIČKA PONUDA

Logistička ponuda je vrlo važan faktor i same efikasnosti logistike i logističari odnosno

logistički operatori (lica koja se isključivo bave organizacijom logističkih poslova) trebaju

svoju stručnost dokazati i na ovom polju čime je njihov posao obogaćen i proširen što će

dokazati njihovu svestranost i sposobnost.

Logistički operator je veliki posao napravio stavljanjem logističke ponude na tržište u obliku

reklame, koja se danas u svjetskoj poslovnoj filozofiji smatra "virtuelnim katapultom" koja

proizvod u ovom slučaju ponudu, oslobađa svih poteškoća i direktno dovodi na vrata

korisnika, pa čak i dalje.

Logistička ponuda se može definirati kao količina determiniranih logističkih usluga koju

logistički subjekti nude na logističkom tržištu pri određenoj cijeni. Logistička ponuda izravno

ovisi o količini i vrsti ponuđenih logističkih usluga i mogućih cijena na logističkom tržištu.

Maksimalna logistička ponuda proizvođaća izravno ovisi o količini i vrsti ponuđenih

logističkih usluga određena je njegovim proizvodnim mogućnostima, ali to ne znači istodobno

i njegovu ukupnu ponudu. Proizvođač logističkih usluga ne mora svu količinu usluga ponuditi

tržištu, a koju i kakvu uslugu će ponuditi ovisi od brojnih razloga, primjerice: konkurencija,

cijene, potražnje, solventnosti poslovnih partnera itd. Ponuda jednoga logističkoga

proizvođača na određenome tržištu je pojedinačna ponuda, a više pojedinačnih ponuda čine

ukupnu logističku ponudu. U normalnim tržišnim odnosima na smanjenje cijena određenih

logističkih usluga implicira i smanjenje pojedinačne i ukupne logističke ponude. 6

Na kretanje logističke ponude i cijene mogu uticati razni faktori koji mogu biti uslovljeni

smanjenjem drugih industrijskih proizvoda. Tj. ako se na tržištu smanji cijena nekog elementa

kojeg koristi logističar pri samom obavljanju logistike i stvaranju logističke usluge onda će

doći i do smanjenja cijene logističke usluge.

Cijena logističke usluge u mnogome zavisi i od poslovanja logističke organizacije, tj. ako je

poslovanje rentabilno i primjetan je optimalan koeficijent iskorištenosti onda se i logistička

usluga po pitanju cijene smanjuje i to dovodi do povoljnijeg položaja na tržištu.


6




Krivulja logističke ponude nije ista kod svih logističkih usluga jer one imaju različitu

elastičnost ponude. Pod elastičnošću logističke ponude razumjeva se svojstvo ponude da

reagira na cijene logističke usluge na određenome logističkome tržištu. Može se koeficijent

elastičnosti logističke ponude (KELPd) izračunati ovako7:

PROMJENA LOGISTIČKE PONUDE (L pd) U %

KELPd = ----------------------------------------------------------------------

PROMJENA CIJENE LOGISTIČKE USLUGE (Clu) U %

Moguće je govoriti o više vrsta elastičnosti logističkih ponuda, primjerice:

− Horizontalna ili savršreno elastična logistička ponuda(KELPd=∞).

Kod ove elastičnosti logističke ponude, i najmanje smanjenje cijena logističke usluge

prouzrokuje pad ponude količine logističkih usluga na nulu, a i najmanji porast cijene

logističke usluge dovodi do beskonačno mnogo velike ponude dotične logističke usluge.

− Vertikalna ili savršeno neelastična logistička ponuda (KELPd=0).

Za ovu elastičnost logističke ponude karakteristično je da ponuđena količina logističke usluge

uopće ne reagira na promjenu u razini cijena logističke usluge.

− Relativno elastična logistička ponuda (KELPd > 1).

Kod ove elastičnosti logističke ponude i veoma mala promjena u cijeni logističke usluge

izaziva veću promjenu u ponuđenoj količini logističke usluge.

− Relativno neelastična logistička ponuda (KELPd<1).

Za ovu elastičnost logističke ponude karakteristično je da promjena u cijeni logističke usluge

izaziva malu promjenu u ponuđenoj količini određene logističke usluge. Ako je elastičnost

veća, krivulja logističke ponude se približava horizontalnoj liniji, paralelno sa apcisom. Ako

je elastičnost manja, krivulja logističke ponude postaje vertikalnija. Proizvođač logističke

usluge posebnu pažnju treba posvetiti očuvanju i obogaćivanju logističke usluge. Očuvanje

logističke usluge se postiže zadovoljenjem korisnika i građenjem povjerenja među njima a

obogaćivanje logističke usluge se postiže praćenjem svjetskih trendova u logistici i na tržištu

gdje se teži da logistički operator dođe do novih ideja i uslova pod kojima će poboljšati

uslugu.


7




Logistička organizacija može poboljšati logističku uslugu i ulaganjem u svoje kadrove

posebno one mlađe, jer su najčešće mladi ljudi odnosno menadžeri ti koji su u velikoj mjeri

kreativni i čije su se ideje uvijek cijenile i proučavale.

Pojava globalizacije je uticala na način rada mnogih grana privrede te su se stvorili novi

zahtjevi u radu koji su nekada u radu koji se nekada i ne temelje više na dotadašnjem načinu

rada.

2.2. LOGISTIČKA POTRAŽNJA

Logistička potražnja se može definirati kao količina determiniranih logističkih usluga koju su

korisnici (tj. kupci) voljni koristiti (tj. nabaviti) pri nekim cijenama. To praktično znači da

logistička potražnja iskazuje spremnost korisnika logističkih usluga da u određenom slučaju i

pri određenoj razini cijena koriste, kupuju određenu vrstu logističkih usluga.8

Logistička potražnja je faktor koji također ima sposobnost uticaja na cijenu logističke usluge a

samim tim i na kvalitet kao najvažnije svojstvo. Potražnja za nečim je u ljudima uvijek budila

neko novo čulo koje nas tjera da to nešto upoznamo izbliže i da eventualno bude uz nas ili dio

nas. Ako još uvidimo da je potražnja za nečim velika odnosno da imamo puno istomišljenika,

ta želja postaje sve jača i veća i za ostvarenje tog cilja odnosno želje spremni smo uložiti

dosta truda pa čak ići i do krajnosti, ma koliko to opasno i komplikovano bilo. Samim tim

potražnja može i uvečati vrijednost traženog što može biti i pozitivno i negativno. Tako

ukoliko dođe do potražnje logističke usluge cijena može varirati (podrazumjevajući

zadržavanje kvaliteta) i u smjeru poskupljenja ali i u smjeru pojeftinjenja. Ova druga varijanta

izgleda efikasnija jer se njome stiče povjerenje korisnika i njihovo povečanje a samo

povečanje korisnika uslovljava povečanje posla a to do rentabilnosti i ekonomičnosti ili

jednostavnije rečeno do boljeg ukupnog poslovanja logističke organizacije. Međutim, nije

isključena mogućost pojave na tržištu i prve varijante kod koje uslijed velike potražnje dolazi

do poskupljenja. Ali tu postoji opasnost i za korisnika i za logistričku organizaciju, jer

korisnik za svoje zahtjeve ulaže mnogo više sredstava što mu ne ide u prilog i time na neki

način postaje obmanjen, dok opasnost logističkoj organizaciji prijeti od konkuretnih

preduzeća ili početnih koje bi primijenile prvu varijantu a korisnik saznao za njih i time

otkazao povjerenje prijašnjoj logističkoj organizaciji kojoj bi poslije toga mogao uslijediti

kolaps.

8 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija – Organizacija – Ekonomika – Logistika

-Menadžment , Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str 404.

8




Logistička potražnja prema platežnom pokriću korisnika logističke usluge može biti:

− Efektivna potražnja,za koju je svojstveno: sadašnja potražnja - sadašnje plaćanje,

− Potencijalna potražnja,za koju je specifično: buduća potražnja - buduće plaćanje,

odnosno buduća potražnja – sadašnje plaćanje,− Anticipativna potražnja, za koju je svojstveno: sadašnja potražnja buduće plaćanje.

Na logističku potražnju različito gledaju i postupaju korisnici logističkih usluga. Ta različitost

je naročito izražena kad je u pitanju promjena cijena logističkih usluga jer promjena može biti

vezana za smanjenje ili povišenje cijena koja je najbitnija za korisnika. Iz toga je uslijedila

zakonitost logističke potražnje: "Što je veća količina određene logističke usluge na

određenome tržištu i u određenom vremenu, to je manja njezina cijena9." Ukoliko dođe do

smanjenja, što je i najbolja varijanta za korisnika, korisnici će je prihvatiti bez predrasuda, aliako dođe do povišenja cijene logističke usluge korisnici će različito postupiti, ali sa većom

dozom opreza koje može biti trenutno prihvatanje ili ćekanje na pad cijene logističkih usluga.

Krivulja logističke potražnje nije ista kod svih logističkih usluga, jer one imaju različitu

elastičnost logističke potražnje. Može se izračunati koeficijent elastičnosti logističke potražnje

(KELPt) prema obrascu10:

PROMJENA LOGISTIČKE POTRAŽNJE (L pt) U %

KELPt =

PROMJENA CIJENE LOGISTIČKE USLUGE (Clu) U %

Moguće je govoriti o više vrsta elastičnosti logističke potražnje, primjerice11:

− Savršeno elastična logistička potražnja (KELPt = ∞ ).

Kod te elastičnosti logističke potražnje, i najmanji porast cijene logističke usluge prekida

potražnju za dotičnom uslugom. Ili, veoma mali pad cijene izaziva beskonačno veliki postotni

porast plasmana dotične logističke usluge.

− Savršeno neelastična logistička potražja (KELPt = 0).

Za tu elastičnost logističke potražnje karakteristično je da se pri bilo kojoj promjeni cijene

logističke uslugene mijenja opseg potraživanjakoličine dotične usluge.

− Relativno elastična logistička potražnja (KELPt > 1). 9 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija – Organizacija – Ekonomika – Logistika-Menadžment , Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str 405.10 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija – Organizacija – Ekonomika – Logistika

-Menadžment , Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str 405.11 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija – Organizacija – Ekonomika – Logistika-Menadžment , Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str 405 – 406.

9




Kod te elastičnosti logističke potražnje i mali pad cijene logističke usluge izaziva relativno

povećanu potražnju i plasman dotične logističke usluge. To , zapravo, znači da potraživana

količina logističke usluge veoma brzo reagira na promjenecijene dotične usluge.

− Relativno neelastična logistička potražnja (KELPt < 1).

Za tu elastičnost logističke potražnje značajno je da promjene cijene logističke usluge izaziva

relativno malu promjenu potraživanja količine dotične usluge.

− Jedinična (stabilna) elastičnost logističke potražnje (KELPt =1).

Za tu elastičnost logističke potražnje specifično je da određeni postotak u promjeni cijene

logističke usluge izaziva proporcionalno obrnutu promjenu u potraživanoj količini i opsegu

plasmana dotične usluge.

−

Dohodavna elastičnost logističke potražnje (DELPt).Takva elastičnost pretstavlja odnos relativnih promjena u količinama potraživanih logističkih

usluga i relativnih promjena u dohotku korisnika takvih usluga, a može se izračunati prema

obrascu12:

Prirast količine potraživanih logističkih usluga = prirast K

DELPt = -----------------------------------------------------------------------------

Prirast dohotka korisnika logističkih usluga = prirast D

pri čemu je K = količina LPt, a D = dohodak.

− Unakrsna elastičnost logističke potražnje (KUELPt). Naziva se još i kružna i

transferzalna. Takva elastičnost logističke potražnje za određenom logističkom

uslugom ″ X″ je koeficijent relevantnih potraživanja količine dotične usluge ″ X″

prema relevatnim promjenama cijene druge logističke usluge ″ Y″ . Može se

izračunati prema obrascu13:

Relativna promjena u količini logistističke usluge X

KUELPt = -------------------------------------------------------------------

Relativna promjena u cijeni logističke usluge Y

12 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija – Organizacija – Ekonomika – Logistika

-Menadžment , Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 406.13 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija – Organizacija – Ekonomika – Logistika-Menadžment , Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 406.

10




Ako je KUELPt pozitivan, logističke usluge X i Y su međusobno konkurentne, odnosno one

su tada supstituti. Ako je KUELPt negativan, tada su logističke usluge X i Y komplementarne

(tj. one se nadopunjavaju). Ako je, međutim, KUELPt mali ili jednak nuli, onda je logistička

usluga X neovisna od uticaja usluge Y.

Iz navedenih formula i definicija vidimi da je glavni cilj logističke ponude i logističke

potražnje, dolaženje do optimalnosti i težnja da se dođe do što optimalnije cijene logističke

usluge koja će u nastavku svog postojanja obaviti dati zadatak za predviđeno vrijeme i time

zadovoljiti korisnika. Potražnja može uticati na cijenu logističke usluge ali ona i nije presudan

faktor za to, no treba imati u vidu da iz dana u dan i logistička ponuda i potražnja dobivaju

neprestano nove elemente i sadržaje koji mijenjaju i samu logistiku u cjelini, a time sve

njene segmente.

3. TRANSFORMACIJA KLASIČNE ŠPEDICIJE ULOGISTIČKU ŠPEDICIJU

Pod poslovima međunarodne špedicije podrazumijevaju se gospodarske usluge

vanjskotrgovinskog prometa, odnosno poslovi: otpreme robe iz vlastite u strane zemlje

(izvozna špedicija), doprema robe iz stranih u vlastitu zemlju (uvozna špedicija), i prevoza

11




robeizmeđu stranih u vlastitu zemlju (prevozna ili tranzitna špedicija) koje obavljaju

međunarodni špediteri, te obavljanje drugih propisnih ili uobičajnih specijalnih poslova i

radnji u vezi s otpremom, dopremom ili prevozom (tranzitom) robe.14

Poseban je uspon i afirmaciju zabilježila od osnivanja i aktivnoga djelovanja Međunarodnog

saveza špediterskih udruženja – FIATA – e. Međunarodna špedicija kao znanost je skup

interdiscipliniranih i multidiscipliniranih znanja koja izučavaju i primjenjuju zakonitosti

brojnih i složenih vanjsko – trgovinskih i prometnih (transportnih) aktivnosti koje djelotvorno

omogućavaju otpremu robe iz vlastite u strane zemlje (izvozna špedicija), dopremu robe iz

stranih u vlastitu zemlju (uvozna špedicija) i prevoz robe između stranih zemalja (prevozna ili

tranzitna špedicija).15

"Špediterska logistika kao znanost je skup interdiscipliniranih i multidiscipliniranih znanja

koja izučavaju i primjenjuju zakonitosti brojnih i složenih planiranih, koordiniranih,

ragularnih i kontroliranih aktivnosti (tj. funkcija, procesa, mjera, poslova, pravila…) koje

pomoću aktivnosti partnera logističkih lanaca, materijalnih resursa i drugih potencijala,

funkcionalno i djelotvorno povezuju sve spoznaje koje su izravni i / ili neizravni u funkciji

savladavanja prostornih i vremenskih udaljenosti brzih, sigurnih i racionalnih transformacija

materijala, dobara, tereta od tačke isporuke do tačke primanja, uključujući i pripadajuće

tokove informacija, a da se pri tome maksimalno zadovolje zahtjevi i potrebe aktivnih

sudionika u logidtičkim lancima.

Špediterska logistika kao aktivnost je skup planiranih, koordiniranih, ragularnih i

kontroliranih nematerijalnih aktivnosti (tj. funkcija, procesa, mjera, poslova, operacija,

radnji…) kojima se u partnerskim odnosima s aktivnim sudionicima logističkih lanaca

funkcionalno i djelotvorno povezuju svi djelimični procesi savladavanja prostornih i

vremenskih udaljenosti brzih, sigurnih i racionalnih transformacija materijala, dobara, stvari,

tvari, poluproizvoda, repromaterijala, živih životinja u optimalne logističke jedinstvene

procese, tokove i protoke materijala, dobara, tereta od tačke isporuke do tačke primitka,

uključujući i pripadajuće tokove informacija, a da se pri tome maksimalno zadovolje zahtjevi

i potrebe aktivnih sudionika u logističkim lancima."16

14 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija – Organizacija – Ekonomika – Logistika-Menadžment , Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 408.15 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija – Organizacija – Ekonomika – Logistika

-Menadžment , Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 40916 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija – Organizacija – Ekonomika – Logistika-Menadžment , Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 415.

12




Kako bi se usporedio opseg klasične špedicije s opsegom aktivnosti logističeke špedicije,

moglo bi se s velikom sigurnošću utvrditi da je opseg potonje špedicije za oko 30 % veći,

složeniji, zahtjevniji od opsega aktivnosti klasične špedicije.

4. TRANSFORMACIJA KLASIČNOGA ŠPEDITERSKOGAOPERATORA U ŠPEDITERSKOGA LOGISTIČKOG

OPERATORA

Da bih se moglo pristupiti samoj transformaciji špediterskog operatora u špediterskoga

operatora potrebno je postaviti nekoliko teza i iznijeti neke konstatacije:

13




Veliki broj malih špeditera bavi se samo carinskim poslom, a samo ponekad

poslovima u klasičnom transportu.17

Srednji špediteri se samo ponekad javljaju kao operatori kombiniranih i multimodalnih

transporata. Veliki, odnosno mega špediteri se bave oraniziranjem odperme, dopreme i prevoza

predmeta u svim vrstama transporta: klasičnom, kombinovanom i multimodalnom

transportu. Ovakvi špediteri često imaju i vlastite prevozne kapacitete, a pored

njih mogu posjedovati i prometne, pomorske, turističke agencije, agencije za

osiguranja itd.

Klasični međunarodni špediteri ( megašpediteri, a ponekad i srednji špediteri ) je

operator multimodalnog transporta

18

, jer on izdvajanjem FIATA – terertnice zamultimodalni transport19 objedinjuje funkcije klasičnog organizatora transporta i

prijevoznika.

Rijedak je slučaj da su klasični špediteri uključeni u neke specijalističke logistike,npr.:

trgovinsku logistiku, proizvodnu itd.

Uzimajući u obzir navedene konstatacije o špediterskim operatorima moguće je donijeti

nekoliko zaključaka o špediteru kao logističkom operatoru:

1. Da intelektualni kapital bude na što većoj razini i da se permanentno povećava njegov

kvalitet. Intelektualni kapital je temeljni faktor i temeljna predpostavka uspješnog i

profitabilnog poslovanja špeditera kao logističkog operatora. Investiranje u kapital je

najprofitabilnije, jer uvećano znanje višestruko multiplicira u njega uloženi kapital.

2. špediteri kao logistički operatori moraju se veoma aktivno uključiti u aktivnosti svih

vrsta ligistika: proizvodnu, trgovinsku, prometnu, skladišnu, osiguravateljnu logistiku

itd. oni mogu znatno uticati na smanjenje internih i eksternih logističkih troškova.

3. Veći špediteri kao logistički operatori dio svjih logističkih usluga trebaju obavljati

izvan svojih preuzeća, sjedišta po mogućnosti u inozemstvu.

4. Špediteri kao logistički operatori trebaju stalno prilagoćavati svoje poslovne politike

zahtjevima i potrebama korisnika logističkih usluga.

5. Špediter kao logistički operator treba organizaciju svojih poslova prilagođavati

zahtjevima i potrebama korisnika njihovih usluga. Međutim moraju ase osim ciljeva i

načela organizacije vodtit računa o unutrašnjim i vanjskim faktorima organizacije.

17 pod pojmom klasični transport u ovom kontekstu se podrazumijeva otprema, doprema, prvoz predmeta bez

carinjenja18 MTO – Multimodal Transport Operator 19 Jedinstvena prijevozna isprava u multimodalnom transportu stvari

14




6. Špediteri kao logistički operatori trebaju imati savremeno organiziranje svojih

informacijskih sistema, koji su komplementarni i kompatibilni sa sistemima koji su

aktivni u logističkim lancima.

Logistički operator je registrirana i ovlaštena pravna ili fizička osoba koja u pravilu u svoje

ime i za svoj račun ( u vlastito ime i za vlastiti račun ) izvršava ili organizira izvršanje brojnih

logističkih aktivnosti u vezi sa manipuliranjem, prijevozom, prijenosom, premiještanjem,

distribucijom sirovina, poluproizvoda, repromaterijelag, gotovi proizvoda, robe, stvari, tvari,

živih životinja od tačke isporuke, tj. sirovinske baze proizvođača, skladišta, terminala,

prodavatelja, izvoznika do tačke primanja tj. slkadišta, terminala, kupca, uvoznika, korisnika,

potrošača i koja pri tome uz minimalne uložene resurse maksimalno zadovoljava zahtjeve

tržišta, odnosno svojih nalogodavatelja, partnera.20

5. NOVI ASPEKTI POSLOVNE POLITIKE ŠPEDITERSKOGALOGISTIČKOGA OPERATORA

Velika, srednj i mala špediterska preduzeća imaju poslovnu politiku koja obuhvata ciljeve,

odnosno instrumente, sredstva, propadajuće resurse i potencijal koji će za određeno vrijeme

osigurati rast i razvoj. Ovo je moguće postići promatrajući i analizom osnovnih pet

špediterskih politika:

20 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija – Organizacija – Ekonomika – Logistika-Menadžment , Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 419 – 420.

15




5.1. ŠPEDITERSKA KADROVSKA POLITIKA

Kadrovska politika špediterskog preduzeća je najvažnija politika, jer je rad, ljudski potencijal

temeljni i najvažniji element špedi-terskologističke usluge. Posebnu pažnju treba posvetiti:

kreativnim menadžerima kao nositeljima poslovanja i razvoja špediterskog preduzeća,operativnim menadžerima kao nositeljima prodaje špediterskologističkih aktivnosti, ali i

specijaliziranim špediterskologističkim ekspertima kao operativnim izvršiteljima pojedinih

špeditersko logističkih aktivnosti. Činjnica je da bez ažurnog znanja, iskustva, vještine,

lucidnosti svih zapošljenika u špediterkom preduzeću nema efikasnosti, efektivnosti, rasta i

razvoja uspješnog špediterskog logističkog operatora.

5.2. ŠPEDITERSKA TRŽIŠNA POLITIKA (MARKETING)

Špediterski marketing je skup planiranih, koordiniranih reguliranih i kontroliranih

špediterskih aktivnosti kojima se u partnerskimodnosima s aktivnim sudionicima logističkih

lanaca povezuju svi djelotvorni procesi savladavanja prostornih i vremenskih udaljenosti

brzih, sigurnih i racionalnih transformacija materijala, dobara, (polu)proizvoda,

repromaterijala, živih životinja(...) od sirovinske baze do potrošača, od pošiljatelja do

primatelja, od prodavatelja do kupca, od skladišta do skladišta, ''od vrata do vrata'',

uključujući i pripadajuće informacije, a da se pri tome maksimalno zadovolje potrebe i

zahtjevi aktivnih sudionika u logističkim lancima.

Špediteri kao logističi operatori trebaju svoje ponude usluga prilagoditi potražnji potencijalnih

komitenata i time uključiti u logističke procese, odnosno u logističke lance.

5.3. ŠPEDITERSKA PROIZVODNA POLITIKA

Najvažnija misija, tj. glavni zadatak špediterske poslovne politike je da obezbijedi punu

zaposlenost špediterskih kapaciteta te da usluga bude kvalitetna i profitabilna.Iz ovih razloga

je potrebno da ljudski rad, ljudski potencijal, znanje, sosobnost, vještina budu na istom, ilivećoj razini od svojih komitenata, jer su to osnovni elementi proizvodnje

špediterskologističkih usluga.

Imajući na umu misiju i elemente proizvodnje špediterskologističkih usluga, kao najvažniji

aspekt proizvodnje politike špeditera kao logističkih operatora moglo bi se reći da je

špediterska proizvodna logistika kao aktivnost skup planiranih , koordiniranih, regulisanih i

kontroliranih špeditersko logističkih aktivnosti koji u partnerskim odnosima omogućavaju

16




špediterima kao l ogističkim operatorima proizvodnju njihovih usluga u svim karikama

logističkih lanaca.»21

Proizvodnja špediterske politike ima više odrednica, i one su brojne, što zavisi od unutrašnjih

i vanjskih faktora organizacije, upravljanja, organizacije rada, organizacije strukture pa ću

spomenuti neke najvažnije:

1. Primjereni špediterski potencijal ( to su svi zaposlenici, menađeri, organizaciske

strukture itd. );

2. Lepeza logističkih uslugs koje stvarno obavljaju ili koje mogu obavljati špediteri ( u

materijalnoj proizvodnji, u području trgovine u transportu i prometu, u distribuciji.);

3. Primjereni logistički kapaciteti koje špediteri stvarno koriste ili mogu koristi

( trnsportna sredstva, mehanizacija, skladišta, terminali...);

4. Organiziranje zbirnog prometa pri izvozu, uvozu ili tranzitu;

5. Organiziranje brze, ekspresne paketske distibucije (u roku 24 sata uzeti pošiljku od

pšiljatelja, i predati pošiljku primatelju);

6. Ponuda i operacionalizacija cjelokupnog logističkog paketa usluga po načelu

"logističkog inžinjeringa";

7. Primjeren financiski kapital ( koji će špediteru omogućiti likvidno poslovanje i

ulaganje kapitala u profitabilne programe);

8. Primjereni logistički informaciski integralni sistem

9. Proizvodnja špeditersologističkih uslugs po načelu "zelene logistike" ( maksimalno

zaštititi sve prirodne resurse od degradacije);

10. Razvijati sve fenomene koje obuhvaća proizvodna politika špeditera po načelima.

Špediterska proizviodna politika stvara sve bitne predpostavke implementaciju svih ciljeva,

instrumenata, načela, mjera, akcija za tržišnu politiku špediterskog preduzeća, i špeditera kao

logističkog operatora.

5.4. ŠPEDITERSKA FINANSIJSKA POLITIKA

Rečeno na najjednostavniji način finansijska politika je novčani iznos špediterske politike

koja ima za cilj osigurati stalno ostvarivanje potrebnog kapitala.

«Moglo bi se reći da je špediterska financiska politika kao aktivnost skup planiranih,

koordiniranih, reguliranih i kontroliranih špediterskologističkih aktivnosti koje su usmjerene

na izbor optimalnihrješenja financiskih strategija, taktika, planova, instrumenata, i sredstva

21 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija – Organizacija – Ekonomika – Logistika-Menadžment , Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 423.

17




kojima se na racionalan načn ostvaruje poslovna misija špediterskog preduzeća u određenom

razdoblju.»22

Najvažniji segment ove politike je tarifna politika a u okviru nje treba spomenuti: načela,

važnije vrste špediterskih tarifa, tehnike tarifiranja, načini utvđivanja cijena usluga, itd.

5.5. ŠPEDITERSKA RAZVOJNA POLITIKA

Razvojna politika špediterskog preduzeća je peta najvažnija podpolitika i uz predhodne čini

jednu cjelinu koja zaokružuje mozaik poslovne politike uspješnih, organizovanih, poznatih

špediterskih kompanija.

''Moglo bi se reći da je špediterska razvojna politikakao aktivnost skup planiranih,

koordiniranih, reguliranih, i kontroliranih špedite-rskologističkih aktivnosti kojma se određuje

osnovna misija rasta i razvoja dotičnoga špediterskog preduzeća koja se želi i realno može u

nekome razdobljuostvariti , i kojima se određuju strategije i taktike, instrumenti i sredstva za

ostvarivanje determinitane misije u dugoročnom, srednjoročnom i tekućem planskom

razdoblju.23

O istraživanju u budućnosti, odnosno o prognoziranju, predviđanju i o istraživanju u

budućnosti, odnosno o prognoziranju, predviđanju i planiranju špediterdkog preduzeća

deteminira špediterska politika.

Kratkoročna ili tekuća razvojna politika se odnosi na razvojne odrednice za preduzeće u razdoblju jedne godine.

Srednjoročna razvojna politikaje politika kojom se determiniraju odrednice

špediterskom preduzeću za period od jedne do pet godina.

Dugoročna razvojna politika se odnosi na razvoj špediterskog preduzećs za period

duži od pet godina.

Kada špediterska poduzeća imaju određenu analizu poslovanja u predhodnom i tekućem

razdoblju, onda bi osttale politike mogle pristupitiizradi planova razvoja na osnovi elemenatao proje-kciji: kadrovske politike, tržišne politike, proizvodne i financijske politike.

U razvojne špedierske politike trebali bi ugraditi ove elemente:

1) elemente uticaja tehničko tehnološkog napetka, kao i općenitog napretka srestava za

rad,zaposlenika itd.,

22Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija – Organizacija – Ekonomika – Logistika

-Menadžment , Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 425.23 Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija – Organizacija – Ekonomika – Logistika-Menadžment , Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 426.

18




2) da se vrši redovito obrazovanje kadrova, 3) permanentno osposobljavajne kadrova

putem seminara,

4) osposobljavanje kreativnih menadžera.

Elemente na kojim treba da se temelji razvojna špediterska financijska politika su sljedeće :1)

pribavljanje financijskog kapitala, 2) financijski odnos sa dobavljačima i s kupcima, 3) odnos

s inozemnim dobavljačima i kupcima, 4) elementi amortizacije, 5) plasman finani-jskog

kapitala, 6) zadržanje dobiti, 7) špediterskih tarifa itd.

ZAKLJUČAK

Činjenica je da špediterski logistički operatori proizvode svoje specifične

špediterskologističke proizvode ( tj. svoje špediterskologističke uslugi ) pomoću svojih

interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanja, odnosno intelektualnog kapitala, posebice

ljudskog kapitala, pri čemu drugi elementi proizvodnje logističkih usluga imaju sekundarno

značenje ( misli se na logističku infrastrukturu, logističku suprastrukturu, savremene

19




transportne tehnologije, predmete prometovanja, troškove, brzinu i kvalitetu distribucije

logističkih supstrata... ).

Budući da je i u svjetskim razmjerama malo „čistih“ špediterskih logističkih operatora, nije

moguće pouzdano odrediti njihove veličine, a to znači da nije moguće utvrditi objektivne

kriterije definiranje srednjih, malih i velikih špediterskih logističkih operatora. Shodno tome,

sva špediterska preduzeća, bez obzira koliko se ona bave poslovima klasične špedicije,

odnosno poslovima logističke špedicije, moguće je sva špediterskologistička preduzeća,

odnosno operatore, prema zajedničkim karakteristikama, svrstati u tri skupine: Velika

špediterska preduzeća ( logističke operatore ), Srednja špediterska preduzeća ( logističke

operatere ) i Mala špediterska preduzeća ili male „niša“ špediterske operatore.

Špediterska preduzeća su složeni sistemi, bave se svim poslovima, a ne samo prevozom.

Sama politika špediterskih preduzeća bavi se obezbjeđivanjem posla, nabavkom kapitala,

planiranjem razvoja preduzeća u budućnosti, finansijskim poslovima, ali i bitnim činjenicama

koje će unaprijediti preduzeće, a koje se prirodno ili na neki drugi način mogu postići.

Glavni zadatak međunarodnog špeditera je da svog komitenta oslobodi cjelokupnebrige oko

otpreme robe, kako bi on svu svoju pažnju mogao usmjeriti na svoj osnovni posao.Danas

postoji nekoliko špediterskih preduzeća koja se uključuju u segmente logističkog tržišta. Pa

tako npr. u Njemačkoj postoji špeditersko preduzeće koje manje pošiljke distribuira u

vremenu od 24 sata. Špediterska preduzeća kao logistički operatori i iz tranzicijskih, kao i iz

visokorazvijenih država, svojim pravilnim strategijama mogu participirati u evropskoj

logistici, pa i u svjetskoj.

LITERATURA

1. Prof. Dr. Ratko Zelenika: Prometni sustavi, Tehnologija – Organizacija – Ekonomika

– Logistika -Menadžment , Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2001. god.

2. Prof. Dr. Ratko Zelenika: Temelji logističke špedicije, knjiga I, Ekonomski fakultetSveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2005. god.

20




3. Chiara B. D., Ercolani F., Gačanin E., Kiso F.: Intermodalni transport , Politecnico di

Torino-University of Sarajevo-University of Southampton, Svjetlost štampa Sarajevo,

Sarajevo, 2004. god.

21

meĐunarodni Špediter kao logistiČki operator u eu

Documents