međusobni odnos prometa i trgovine

MEĐUSOBNI ODNOS PROMETA I TRGOVINE

Seminarski rad

SADRŽAJ

Stranica

1. UVOD....................................................................................................................1

2.KOMPATIBILNOST I KOMPLEMENTARNOST PROMETA I

TRGOVINE……………………………………………………………………………….2

2.1 Međunarodna ograničenja prometa i trgovine……………………………………...7

2.2 Funkcija trgovine u prometu………………………………………………………………....9

3. PROMET I TRGOVINA U HRVATSKOJ …………………………………10

3.1 Trgovina kao čimbenik razvitka prometnog sustava ……………………………....12

3.2 Upotrebna vrijednost prometnog sustava………………………………………….13

3.3 Prometna i trgovinska politika……………………………………………………….14

ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………..16

LITERATURA………………………………………………………………………….17

POPIS ILUSTRACIJA……………………………………………………………18

1. UVOD

Promet i trgovina su gospodarstvene djelatnosti između kojih postoje vrlo složeni

odnosi međusobne ovisnosti. Od trenutka pojave trgovine kao organizirane

aktivnosti, znatan dio prometnoga razvitka usmjeren je na zadovoljavanje trgovinskih

potreba.

Razdoblja za koje se vežu prvi počeci prometa i trgovine nalaze se na velikoj

vremenskoj distanci. Promet se javlja u pretpovijesno doba, kada je čovjek

prehranjivao lovom sebe, svoju obitelj i pleme, ulovljene životinje nosio ili vukao do

spilje ili primitivne nastambe, u kojoj je boravio, nastojeći se zaštiti od vremenskih

nepogoda. Nakon što je pripitomio divlje životinje, one uz ostale funkcije preuzimaju i

funkciju prometnoga sredstva, najprije noseći, a kasnije i vukući iza sebe podloge

sastavljene od međusobno povezanih grana.

Značajno unaprjeđenje promet doživljava u doba antičkih civilizacija, kada se

životinje posebno pripremaju za promet, a plovila postaju veća i čvršće konstrukcije.

Prema mišljenjima brojnih autora prvi počeci trgovine vezani su upravo za ovo

razdoblje kada su se stekli minimalni uvjeti za putovanje ljudi na većim

udaljenostima,te značajnu razmjenu robe između ljudi.

U ovim seminarskom radu ja budem pisala o Kompatibilnost i komplementarnosti

prometa i trgovine gdje ču objasniti povezanost prometa i trgovine te uočiti

međuodnos između njih dvoje. U Drugom dijelu Promet i trgovina u Hrvatskoj ću

objasniti osnovne pojmove iz tih međuodnosa ovih navedenih stvari.

2. KOMPATIBILNOST I KOMPLEMENTARNOST PROMETA I

TRGOVINE1

Tek između dva svjetska rata, zahvaljujući uvođenju masovne proizvodnje (Ford),

automobil postaje dostupan širim društvenim slojevima.

Željeznički i cestovni promet učinili su dostupnima kopnene destinacije, no s pojavom

aviona (1903., Wright), i iniciranjem komercijalne uporabe koja je uslijedila nakon

drugog svjetskog rata, dostupnima postaju udaljena područja. Trgovina poprima

globalni karakter, zahvaljujući avionu koji je u stanju brzo i udobno savladati

udaljenost između najudaljenijih kontinenata.

Specijalizacija poprima sve veće razmjere do te mjere da se unutar pojedinih vrsta

prometnih sredstava pojavljuju posebno prilagođena prometna sredstva za usko

specijaliziranu upotrebu, kako bi se zadovoljile „niše“ u okvirima pojedinih dijelova

tržišta.

Neprijeporno je da je razvitak prometa presudno utjecao na razmjere trgovine i oblike

turističke ponude, no pojedine povijesne činjenice upućuju na to da promet nije jedini

element pod čijim se utjecajem razvijao turizam.

Povijesni razvitak prometa i trgovine pratila je uzajamna povezanost. Danas je ona

uočljiva više nego li ikada ranije.

Trgovina utječe na promet na više načina od koji su najznačajniji:

intenziviranje izgradnje i modernizacija prometne infrastrukture,

porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava,

uvođenje novih oblika organizacije prometa,

porast prometa putnika i tereta

Promet utječe na trgovinu savladavanjem udaljenosti, dakle omogućavanjem

putovanja u trgovačke svrhe. Što su prometni kapaciteti veći i suvremeniji, a relacije

s organiziranim prometnim vezama brojnije to su mogućnosti razvitka turizma veće. 1 Prof. dr. Stipe Lovreta – Ekonomika trgovine

Tijekom povijesnog razvitka željeznički promet je utjecao na masovnost trgovine pa

tako i putovanja s turističkim motivima, cestovni promet je utjecao na elastičnost u

dostupnosti brojnih destinacija i na individualnost u vremenskom i prostornom

organiziranju putovanja. Zahvaljujući nekada nezamislivim prometnim

mogućnostima, sa stajališta dostupnosti posjetiteljima gotovo svaka destinacija na

Zemlji potencijalno je trgovinsko odredište.

Tržišno pozicioniranje destinacije zavisi uglavnom o tri osnovna elementa:

dostupnost, privlačnost i organiziranost. Mogućnost fizičkog svladavanja udaljenosti

od tržišta do destinacije moguća je jedino prometom, stoga se prometom postiže

realizacija tržišne potražnje. Promet prožima i ostala dva elementa destinacije –

privlačnost i organiziranost. Između prometa i spomenutih elemenata destinacije

postoji odnos proporcionalnosti, pa je destinacija koja je uslijed kvalitetnijeg prometa

lakše dostupna, bolje organizirana i privlačnija, na trgovačkom tržištu bolje

pozicionirana jer se prepoznaje kao kvalitetnija.

Promet je dio materijalne proizvodnje, tzv. transportne industrije koje doduše ima

svoje karakteristične osobine ali za nju vrijede iste ekonomske zakonitosti i ista

načela kao kod ostalih područja materijalne i nematerijalne proizvodnje.

Cjelokupni proces reprodukcije odvija se neprekidno u određenim društveno-

ekonomskim uvjetima. Pri tom proizvod, kao rezultat i cilj tog procesa, prolazi kroz

četiri faze: proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potrošnju.

U teoriji reprodukcije prometu pripada važna uloga jer je to čimbenik koji omogućuje

njeno nesmetano odvijanje.

U stalnom odvijanju procesa reprodukcije dolazi do kružnog kretanja kapitala u kojem

se odvija neprestana transformacija novčanog u robni kapital - robnog u proizvodni -

proizvodnog u robni kapital - robnog u novčani kapital. Znači, vrijednost proizvoda se

sastoji od prenesenog dijela vrijednosti sredstava za proizvodnju odnosno od

postojećeg kapitala, od vrijednosti živog rada, tj. od varijabilnog kapitala, te viška

vrijednosti, tj. viška rada.

Takva se vrijednost izražava formulom:

K ═ C + V + M

pri čemu simboli predstavljaju:

K - ukupni kapital

C - konstantni kapital ili preneseni dio vrijednosti

V - varijabilni kapital ili vrijednost konkretno utrošenog rada

M - višak vrijednosti stvoren u procesu proizvodnje.

To su stvarno utrošene količine živog i opremećenog rada, a vrijednost proizvoda čini

samo ona količina rada koju tržište u određenim uvjetima, u procesu razmjene i

potrošnje, prihvati kao ekonomski svrsishodnu utrošenu količinu rada.

Danas se odnos uzajamne povezanosti između prometa i trgovine najbolje ogleda u

činjenici da vremenski i sadržajno usklađeno investiranje u prometni i trgovački

kapacitet daje veće financijske učinke od učinaka koji bi se ostvarili zasebnim

ulaganjem jednakog kapitala u jednu ili u drugu djelatnost ali vremenski i lokacijski

neusklađeno. Ova pojava poznata je pod nazivom sinergijski učinak i zaslužuje

uvažavanje prilikom investiranja u prometne i turističke kapacitete.2

Neprestano obnavljanje niza prometnih usluga koje nastaju u izvoru (ishodištu), a

usmjereni su prema cilju (odredištu), definiraju pojam prometnog toka. Kako se

intenzitet prometnog toka mjeri u stvarnim jedinicama kao što su osobe, tone, vozila,

prometni tokovi u određenim situacijama za predmet prijevoza imaju osobe, a u

određenim situacijama teret, odnosno robu.

Sukladno definiciji prometa (u užem smislu) kao djelatnosti koja ima funkciju

prijevoza ljudi, dobara te komuniciranje među ljudima u prostoru prometni tokovi

obuhvaćaju kolanje tereta (roba), ljudi (putnika) i informacija u prostoru, korištenjem

odgovarajuće prometne infrastrukture i suprastrukture.

Dakle, unutar prometnih tokova razlikuju se:

• tokovi tereta (robni tokovi),

• tokovi putnika (putnički tokovi),

• tokovi informacija (informacijski tokovi).

Analogno tome, prometni robni tok nadređen je pojam pojmu robni tok,

odnosno robni tok je vrsta prometnog toka koja kao objekt prijevoza ima isključivo

2 Prof. dr. Stipe Lovreta – Ekonomika trgovine(str. 32)

robu (teret), za razliku od putničkih tokova (čiji su objekt prijevoza putnici unutar

putničkog prometa) te informacijskih tokova ( čiji su objekt prometa informacije i

vijesti).

Najvažniji kriteriji za podjelu robnih tokova su:

• teritorijalni obuhvat prometa,

• vrsta prijevoznog sredstva (prijevoznog puta, tehnologije)

• vrsta roba (tereta)

Ukoliko se razmatra odvijanje robnih tokova obzirom na teritorijalni obuhvat moguće

je razlikovati:

• lokalne robne tokove,

• regionalne robne tokove i

• globalne robne tokove.

Jednako tako, obzirom na spomenuti kriterij teritorijalnog obuhvata,

razlikuju se

• nacionalni (domaći, unutarnji) robni tokovi i

• međunarodni robni tokovi.

Ukoliko se promet odvija preko državnih granica između dvije ili nekoliko država,

tada je riječ o međunarodnom uvoznom ili izvoznom prometu, odnosno robnom toku.

Tranzitni promet je onaj koji se odvija između dvije države, pritom prelazeći preko

jedne ili više drugih država za koje taj promet postaje tranzitni, te je to ujedno

osnovna karakteristika tranzitnih robnih tokova.

Specifičan oblik međunarodnog prometa je pogranični promet koji odvija se

između dvije pogranične zone, od kojih se jedna nalazi u jednoj, a druga u drugoj

državi. Analogno tome, moguće je razlikovati pogranične robne tokove koji se

odvijaju u pograničnom prometu.

Shema 1: Vrste robnih tokova prema prometnoj grani (prijevoznom sredstvu, putu)3

Promet je interdisciplinarno i multidisciplinarno područje, što uvelike otežava njegovo

istraživanje.

Pojam prometa javlja se čak u tri različita značenja:najširi smisao se veže uz odnose

među ljudima, nešto uži smisao se odnosi na različite oblike međuodnosa

ekonomske prirode – robni promet, devizni promet, međudržavni promet i slično,

najuži smisao obuhvaća – prijevoz ili transport, ali i operacije u vezi s prijevozom

robe i putnika (ljudi) te komunikacije.

Brze, moderne i funkcionalne prometnice uvjetni su parametar razvitka trgovine i

jedan od najvažnijih komplementarnih čimbenika turizma dok je sam turizam

povezan s putovanjima i s privremenim mijenjanjem mjesta boravka. Međutim,

povezanost turizma i prijevoza ne završava samo na relaciji mjesto stanovanja-

turistička destinacija, nego je ta veza složenija i proširuje se na prijevoz u turističkoj

destinaciji, šire i uže shvaćenoj, te sve značajnija zastupljenost pojedinih prijevoznih

3 Mr.sc. Dragutin Guzovski – Trgovinsko poslovanje

sredstava kao glavne turističke atrakcije, zbog kojeg se putovanje i poduzima, ili pak

na prijevoz koji pridonosi atraktivnosti boravka u turističkoj destinaciji.

Transport je pokretač trgovine na svjetskom globalnom nivou.

Uloga transporta u suvremenoj trgovini:

– prijevoz gotovih proizvoda i drugih dobara s mjesta proizvodnje na prodajno tržište

– skladištenje gotovih proizvoda i drugih dobara na prodajnom tržištu

– distribucija gotovih proizvoda i drugih dobara na prodajnom tržištu

– prijevoz ambalaže nakon korištenja na zbrinjavanje ili reciklažu

Trgovina ima važnu ulogu u transportnoj industriji – prodaja prijevoznih sredstava,

prodaja usluga održavanja, prodaja rezervnih dijelova za vozila (vrlo veliki dio

industrije i drugih gospodarskih grana je usko vezan za transportni sektor).

2.1 Međunarodna ograničenja prometa i trgovine4

Ograničavajući utjecaj prometa na trgovinu ostvaruje se prometnom infrastrukturom i

prometnim sredstvima. Prometna infrastruktura koja zbog porasta prometnih tokova,

signalno-sigurnosnih uređaja i ostalih sigurnosnih konstrukcijskih elemenata, postaje

sve većih dimenzija i sve veće gustoće po jedinici površine, vizualno degradira

prostor i oduzima od prirode područja koja bi se mogla koristiti na druge društveno

prihvatljivije načine.

Kretanje prometnih sredstava prati stvaranje: buke, štetnih plinova i tvari, te potreba

za velikim površinama namijenjenih prometnoj infrastrukturi. Prometna sredstva osim

prometnica trebaju i prostore za mirovanje pa su izgrađene površine za nesmetano

odvijanje prometa još veće. Po isteku vijeka trajanja dijelove ili čitava prometna

sredstva potrebno je učiniti neškodljivima za prirodu, te ih razgraditi i eventualno

iskoristiti u novom ciklusu proizvodnje istog ili drugačijeg proizvoda.

4 Mr.sc. Dragutin Guzovski – Trgovinsko poslovanje(str. 50)

Dio toga zadatka još uvijek nije moguće ostaviti bez dodatnog devastirajućeg utjecaja

na okoliš.

Sa smanjenjem sigurnosti prometa, raste svijest o potrebi poduzimanja brojnih

aktivnosti u domeni nositelja prometne politike, ali i u donošenju sudionika u prometu.

Međunarodna trgovinska politika je dio ekonomske politike koji se odnosi na područje

razmjene roba i usluga s inozemstvom s osnovnim ciljem postizanja konkurentnosti

izvoza i uravnoteženosti ek. odnosa s inozemstvom.5

Uravnoteženost odnosa s inozemstvom (izvoz = uvoz)

Za male ekonomije je deficit je prirodno, normalno stanje – one su visoku uvozno

zavisne, vrlo je teško da ostvare ravnotežu izvoza – uvoza robe. Cilj tih zemalja,

uravnoteženje platne bilance na samo na nivou roba nego i usluga. Idealno bi bili

postići suficit u razmjeni usluga i tako uravnotežiti deficit robne razmjene.

2.2 Funkcija trgovine u prometu6

5 Wikipedia


Zadatak trgovine je da svojim posredovanjem u prometu organizira redovitu

razmjenu između proizvodnje i potrošnje. Svojom aktivnošću treba osigurati ponudu

robe u količinama i asortimanu koji tržište traži, u vrijeme kada se traži te po

cijenama i ostalim uvjetima koje su kupci spremni prihvatiti.

Kod izvršavanja ovih zadataka trgovina obavlja tri osnovne funkcije:

INTERPERSONALNA FUNKCIJA kao oblik posredovanja trgovine između fizičkih i

pravnih osoba u prometu sastoji se u nabavci robe od proizvođača i prodaji robe

potrošačima. Prodaja nije ograničena mjestom i vremenom, pa iz toga proizlazi da je

interpersonalno istovremeno interlokalno i intertemporalno posredovanje.

INTERLOKALNA FUNKCIJA trgovine kao oblik međumjesnog posredovanja proizlazi

iz regionalnih razlika u proizvodnji i potrošnji. Posredničkom ulogom trgovina

osigurava povezivanje i uravnoteženje ponude i potražnje u različitim dijelovima

zemlje. Sa ovog stajališta razlikuje se unutarnja i vanjska trgovina.

INTERTEMPORALNA (MEĐUVREMENSKA) funkcija trgovine proizlazi

iz vremenske neusklađenosti proizvodnje i potrošnje.

3. PROMET I TRGOVINA U HRVATSKOJ7

Prometni sustav je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara,

7 Mr.sc. Dragutin Guzovski – Trgovinsko poslovanje

prijenos energije i vijesti, te reguliranje njihova toka na određenom području.

Ekonomika prometa je znanstvena disciplina koja proučava i sistematizira specifične zakonitosti prijevoznog procesa, koje su rezultat njegovih gospodarskih obilježja, istražuje i pronalazi ekonomska, tehnička, tehnološka, organizacijska, građevinska, pravna, medicinska i ostala rješenja koja idu u smjeru optimalnog prometnog sustava, što maksimira ekonomske rezultate. Bavi se pronalaženjem optimalnih kombinacija proizvodnih faktora i poslovanja uz maksimalno korištenje proizvodnih resursa. Također proučava uzajamno ovisne metode ekonomskog vrednovanja:• analizu troškova i koristi (cost-benefit analysis)• analizu troškova i efikasnosti (cost-effectiveness analysis)• analizu prometnih tokova • problematiku ekološke ravnoteže • smanjenju prometnih nesreća

Promet je jedna od baznih komponenti načina života ljudske zajednice. Njime se ljudi ne bave samo kao proizvodnom djelatnosti, već se služe prometom u svakodnevnici života. Promet je star koliko i ljudski rod tj. onoliko vremena koliko postoji komunikacija među ljudima.

Prvo bi se mogli zapitati kako Trgovina utječe na promet?Ja bih navela nekoliko.

Promet je sastavni i nerazdvojni dio Trgovine, što proizlazi iz definicije trgovine,

odnosno iz činjenice da nema trgovine bez prometa, za što je u pravilu potrebno

koristiti neko prometno sredstvo; Problemi s prometom se pojavljuju na svim

razinama prometnog sustava, ali se radi lakšeg sagledavanja tih problema osnovna

podjela prometa u funkciji trgovine može izvršiti na prometnu.

Kriza se negativno odražava na promet u trgovini. Nakon blagog rasta u 2011.

godini, promet u trgovini na malo se smanjuje u 2012. godini (-3,5 % u prvih devet

mjeseci u kumulativu)

Desezonirana vrijednost maloprodajnog prometa je u padu od veljače ove godine i

ispod je vrijednosti u 2005. godini (-15,7%).

U sljedećim stranicama ću pokazati kakav je međuodnos promet i trgovine.

Promet je vrijednost svih prodanih roba i obavljenih usluga na tržištu tijekom mjeseca bez obzira na to jesu li naplaćene ili ne. U promet je uključen porez na dodanu vrijednost.

Tablica br. 1. Kretanje prometa u trgovini na malo8

OPIS

1.2013. 12.2012.

2.2013. 1.2013

3.2013. 2.2013

4.2013. 3.2013

5.2013. 4.2013

6.2013. 5.2013

1 2 3 4 5 6 7

nominalni -0,2 +0,3 +0,6 0,0 0,8 0,9

realni +0,2 +0,4 +0,2 -0,4 0,8 0.9

Promet od trgovine na malo što ga ostvaruju svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost u lipnju 2013. godine u odnosu na svibanj 2013. godine, dakle na mjesečnoj razini, i nominalno i realno je već drugi mjesec za redom neznatno povećan i to za 0,9%.

Tablica 2.Promet u trgovini na malo u RH i Europskoj uniji – godišnja razina

razdoblje

Mjesec/mjesec preth.godine

Hrvatska

(realni)

Europska unija

EU 17

(područje Monetarne

unije)

EU 27

1.2013./1.2012. -6,7 -1,3 -0,9

2.2013./2.2012. -3,3 -1,4 -0,2

3.2013./3.2012. -2,1 -2,4 -1,6

4.2013./4.2012. -0,6 -1,1 -0,6

5.2013./5.2012. 1,1 -0,1 0,5

6.2013./6.2012. 2,7 -0,9 -0,1

8 Državni zavod za statistiku

Prema podacima EUROSTAT-a u lipnju 2013. godine promet u trgovini na malo u zemljama Europske unije, u odnosu na lipanj 2012. bilježi pad i to u području Monetarne unije za -0,9%, a u području EU 27 za 0,1% .

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u Republici Hrvatskoj, u trgovini na malo prekinut negativan trend na godišnjoj razini. Nakon pada od 6,7% u siječnju 2013., promet u trgovini na malo je u veljači 2013. ostvario realan pad od 3,3% u odnosu na veljaču prethodne godine (2012.), u ožujku je pad smanjen na 2,1%, a u travnju 2013. u odnosu na travanj 2012. smanjen je na 0,6%, svibanj 2013. bilježi na godišnjoj razini porast od 1,1%, a lipanj od 2,7%.

3.1 Trgovina kao čimbenik razvitka prometnog sustava9

Razvitak prometnog sustava dugoročan je proces. On dugo traje, zahtijeva

velika ulaganja i usto se sporo amortizira. Stoga se razvitak prometnog sustava

mora planirati za razdoblje od 10 do 30 godina. Pritom posebnu pozornost valja

usmjeriti na etapnu izgradnju svakog pojedinog podsustava, odnosno svake pojedine

prometne grane i na komplementarnost razvitka među njima. A budući da se

suvremeni prometni sustavi grade i dograđuju desetljećima, oni se moraju izgraditi u

skladu s dugoročnom razvojnom projekcijom i orijentacijom zemlje i njezina prometa,

s tim da svaki element toga sustava što prije otpočne obavljati svoju funkciju.

Pretpostavka je takvog razvitka postignuta razina kvalitete i vrijednosnog sustava

prometa u cjelini. S obzirom na tu dugotrajnost već kod projektiranja mora se

voditi računa o kvaliteti putova i cijele prometne infrastrukture, pa već kod

projektiranja voditi računa da zadovolje zahtjeve kakvi će biti za tridesetak i više

godina.

Kvaliteta prometa u velikoj će mjeri ovisiti i o političkim i gospodarskim odlukama, i o

administrativnim standardima kojima se koristi i koje nastoje provoditi. Dakle,


potrebno je, prije svega, odrediti jasnu viziju o vrijednostima i standardima, i o

poželjnim obilježjima europskog prometnog sustava. To je veoma

bitan sustavni pristup koji omogućuje nalaženje optimalne strategije prometnog

razvitka. Kvaliteta prometnog sustava vezana je uz: (a) upotrebnu vrijednost

prometnog sustava; (b) vrijednost zadovoljavanja potreba; (c) vrijednost budućnosti

(općih i zajedničkih interesa).

3.2 Upotrebna vrijednost prometnog sustava10

Pod kvalitetom valja podrazumijevati takav način i mjesto izgradnje prometnog

sustava (koji će omogućiti i kasniju dogradnju) da bi on zadržao svoju upotrebnu

vrijednost više desetljeća.

Prometni sustav ima upotrebnu vrijednost ako je efikasan

(maksimalni rezultati uz najniže troškove) i efektivan (ako ispunjava svoje ciljeve).

Standardi potrebni za ispunjenje tih vrijednosti jesu:

Standardi za efikasnost:

- svi troškovi (unutarnji i vanjski) naplaćuju se od korisnika;

- usklađivanje poreznog sustava;

- deregulacija u svim vrstama prometa;

- slobodna konkurencija.

Standardi za efektivnost:

- uspostava jedinstvenog europskog tržišta;

- prometni sustav temeljen na zadovoljavanju potreba tržišta i korisnika;

- slobodno prometno tržište bez monopola pojedinih vrsta prijevoza;

- primjena suvremenih transportnih tehnologija;

- jednostavnije zakonodavstvo;

- poticanje javnih i privatnih inicijativa u prometu;

- poticanje znanstvenih i stručnih istraživanja i tehnoloških inovacija.


3.3 Prometna i trgovinska politika11

Usklađivanje prometne i trgovačke politike ima za cilj maksimalno valoriziranje

sinergijskog učinka, kako bi se angažiranjem kapitala koji je u državnom budžetu

planiran kapitala koji je u državnom budžetu planiran za promet i turizam ostvarili

najveći učinci.

Povjesno gledajući prometni je razvitak uvijek korespondirao s gospodarskim rastom

te društveno političkim statusom zajednice.

Prometno planiranje, koje nužno mora biti u ingerenciji prometnih znanosti i struke,

više se ne može temeljiti na zadovoljavanju prometne potražnje, nego mora

kontrolirati prometni rast i ciljano ga kanalizirati modeliranjem opcija induciranja

željenje potražnje.

Poimanje prometnog sustava zahtijeva integrativni intermodalni pristup te

poznavanje temeljnih postulata održivog razvitka. Metodologija strategijskog

prometnog planiranja temelji se na kompleksu utjecajnih čimbenika. Ona

podrazumijeva sustavno izučavanje šire problematike – od geoprometne analize i

dinamike prometnih tokova do elemenata prometne politike – infrastrukture,

gospodarenja i regulative; eksternih troškova prometa; sigurnosti i zaštite okoliša u

prometu; specifikuma gradskog prometa i prostornog planiranja; novih tehnologija u

funkciji prometnog razvoja; transport acquisa itd.

Do pojave trgovine kao i do same pojave robne proizvodnje došlo je na prijelazu iz

epohe barbarstva do epohe klasnog društva. Razvila se najprije vanjska trgovina

među raznim plemenima i zajednicama. Društvena podjela rada, privatno vlasništvo

nad sredstvima za proizvodnju i isporuka viška proizvoda doveli su do razvoja

trgovine i unutar plemena. Dolazi do treće velike društvene podjele rada tj. izdvajanja

trgovaca i formiranje trgovine kao posebne društvene djelatnosti. Stvara se trgovački,

kao samostalni i najraniji oblik egzistencije kapitala koji se uvlači u cjelokupan

društveni život kao posrednik između


potrošača i proizvođača.

Trgovina ruši sve nacionalne barijere i formira jedinstvo svjetskog gospodarstva. To

naročito dolazi do izražaja u periodu imperijalizma. Istodobno se stvaraju moćne

nacionalne i međunarodne monopolističke trgovačke organizacije. Posebno značenje

ima trgovina u zemljama koje su u fazi društvenog preobraćaja. Ona ima ulogu

posrednika i omogućava brže povezivanje djelatnosti proizvođača i zahtjeva

potrošača te individualnih i društvenih interesa.

Naročito značajnu ulogu ima trgovina u alokaciji proizvodnih sredstava, radne snage i

unaprjeđenju produktivnosti rada. Ona orijentira proizvođače u one grane

gospodarstva koje su društvu najpotrebnije te posredno djeluje na stalno

unaprjeđenje organizacije rada, razvijanje proizvodnih snaga i povećanje

produktivnosti rada. Trgovina je gospodarska djelatnost u kojoj pojedinci i poduzeća

posreduju između proizvodnje i potrošnje kao kupci i prodavatelji dobara i usluga te

organizatori tržišta. Sastavni je dio društvenog procesa reprodukcije i specifičan oblik

raspodjele proizvoda rada. Kao posebna djelatnost trgovina

ima veliku ulogu u društvenom i gospodarskom životu. Ona omogućuje najbržu i

najuspješniju povezanost proizvođača i potrošača.

Trgovina preuzima na sebe postepenu prodaju roba i omogućuje industriji da

kontinuirano nastavlja proizvodnju i da ujedno daje proizvođačima obavijesti o

izmijenjenim zahtjevima i ukusima potrošača.

ZAKLJUČAK

Razvitak trgovine u svijetu već je dugo godina stabilan i dinamičan. Još je dinamični

rast međunarodne trgovine, koja danas u svjetskoj trgovini sudjeluje s oko 5 i

zauzima treće mjesto u svjetskim izvoznim tokovima.

Polazeći od činjenice da trgovina, kao jedna od terneljnih strateških opredjeljenja u

sredinama koje za to pružaju odgovarajuće uvjete ne predstavija na makro-razini

(neke zemlje) takvu djelatnost koja bi mogla samostalno pokrenuti opći proces

revitalizaciie gospodarstva, već isti traži da se takva sredina ved nalazi na

određenorn stupnju općeg društvenog i ekonomskog razvitka, potrebito je aplicirati

takvu metodologiju, koja ce više dimenzionalno i sa više argumenata mjeriti značenje

gibanja.

Dakle, kada se u stručnoj literaturi raspravlja o čimbenicima razvitaka trgovine,

istaknuto mjesto pripisuje se razvitku prometa i prometne infrastrukture.

U tom kontekstu naglašava se da promet ima inicijainu ulogu i predstavija preduvjet

trgovinskog prometa uopće.

LITERATURA

Knjige/časopisi

1. Mr.sc. Dragutin Guzovski – Trgovinsko poslovanje

2. Prof. dr. Stipe Lovreta – Ekonomika trgovine

3. Aržek, Z., Transport, špedicija i osiguranje, Mikrorad d.o.o. , Zagreb 2000.

Internetske stranice

Wikipedia

POPIS ILUSTRACIJA

Shema 1: Vrste robnih tokova prema prometnoj grani (prijevoznom

sredstvu, putu)

Izvor: Mr.sc. Dragutin Guzovski – Trgovinsko poslovanje

Tablica br. 1. Kretanje prometa u trgovini na malo

Tablica 2.Promet u trgovini na malo u RH i Europskoj uniji – godišnja

razina

Izvor: Državni zavod za statistiku

međusobni odnos prometa i trgovine

Documents