MINERALNA TVAR MINERALNA TVAR TLATLA

doc.dr.sc. Vesna Vukadinovidoc.dr.sc. Vesna Vukadinovićć

Anorgansku komponentu Anorgansku komponentu ččvrste faze tla vrste faze tla ččine ine mineralne tvari porijeklom iz Zemljine kore (litosfere) mineralne tvari porijeklom iz Zemljine kore (litosfere) –– eruptivne, sedimentne i metamorfne stijene.eruptivne, sedimentne i metamorfne stijene.

1.1. fragmenti fragmenti ččvrstih stijenavrstih stijena ((ššljunak i kamen)ljunak i kamen)2.2. međuproizvodi tromeđuproizvodi troššenja i neogenezeenja i neogeneze3.3. oksidi silicija, aluminija, oksidi silicija, aluminija, žželjeza i manganaeljeza i mangana4.4. nesilikatni mineralinesilikatni minerali5.5. sekundarni alumosilikatisekundarni alumosilikati (minerali gline)(minerali gline)

KonaKonaččni produkti troni produkti troššenja su ioni koji ulaze u enja su ioni koji ulaze u sastav otopine tla ili adsorpcijskog kompleksa. sastav otopine tla ili adsorpcijskog kompleksa.

Elementarni sastav Elementarni sastav litosferelitosfere

U građi litosfere sudjeluju oko U građi litosfere sudjeluju oko 92 razli92 različčita ita kemijska elementa, od kojih samo 8 kemijska elementa, od kojih samo 8 ččini 98% njene ini 98% njene mase. mase.

Slijed stabilnosti minerala:Slijed stabilnosti minerala:

olivin < granit < piroksen < amfibol < biotit < olivin < granit < piroksen < amfibol < biotit < plagioklas < ortoklas < muskovit = minerali gline plagioklas < ortoklas < muskovit = minerali gline < < kremenkremen je najstabilnijije najstabilniji..

U pjeskovitoj i praU pjeskovitoj i prašškastoj frakciji tla prevladavaju kastoj frakciji tla prevladavaju primarni minerali, a u glinastoj produkti troprimarni minerali, a u glinastoj produkti troššenja i enja i transformacije transformacije –– oksidi, hidroksidi, minerali gline = oksidi, hidroksidi, minerali gline = sekundarni alumosilikati.sekundarni alumosilikati.

U sastavu mineralne tvari tla nalazimo viU sastavu mineralne tvari tla nalazimo višše e skupina. skupina.

Oksidi silicijaOksidi silicija

KvarcKvarc dospijeva u tlo raspadom kiselih eruptiva ili dospijeva u tlo raspadom kiselih eruptiva ili transformacijom ortosilicijeve kiseline (Htransformacijom ortosilicijeve kiseline (H44SiOSiO44)) -- HH22O + O + kondenzacija = kondenzacija = polisilicijeva kiselina + vrijeme = polisilicijeva kiselina + vrijeme = opalopal(amorfni SiO(amorfni SiO22 s 3s 3--13% vode) 13% vode) –– HH22O = sekundarni kvarc O = sekundarni kvarc (bra(braššnaste nakupine na agregatima)naste nakupine na agregatima)

građevni element sekundarnih alumosilikatagrađevni element sekundarnih alumosilikata

amorfni Siamorfni Si--oksid je topiv do pH 7,5 oksid je topiv do pH 7,5 –– 8,08,0

pojava unutar profila je znak pojava unutar profila je znak podzolizacijepodzolizacije relativna relativna akumulacija unutar profila tla daje svijetlo sivkaste akumulacija unutar profila tla daje svijetlo sivkaste tonove i bijelu boju eluvijalnog horizontatonove i bijelu boju eluvijalnog horizonta

MlijeMliječčni kvarcni kvarc

OpalOpal

PodzolizacijaPodzolizacija

Oksidi aluminijaOksidi aluminijaTopivost AlTopivost Al3+ 3+ iona raste s poveiona raste s poveććanjem koncentracije Hanjem koncentracije H++

iona, a slobodni Aliona, a slobodni Al3+3+ ioni su prisutni u veioni su prisutni u veććim koliim količčinama u inama u jako kiselim tlima.jako kiselim tlima.

Ionski oblici aluminija Ionski oblici aluminija šštetno djeluju na biljke (slab tetno djeluju na biljke (slab razvoj korijena, oterazvoj korijena, otežžano primanje fosfora, Mgano primanje fosfora, Mg2+2+, Ca, Ca2+2+).).

OksidoOksido--hidroksidi hidroksidi žželjezaeljezaRRelativno male kolielativno male količčine ine žželjeza se tijekom neogeneze eljeza se tijekom neogeneze

ugrađuju u sekundarne alumosilikate ugrađuju u sekundarne alumosilikate (nontronit, vermikulit i (nontronit, vermikulit i klorit).klorit).

Oksidi Oksidi žželjeza daju eljeza daju žžutu, smutu, smeđueđu, crvenkastu boju tlu , crvenkastu boju tlu (indikator hidrotermi(indikator hidrotermiččkih i kemijskih uvjeta u tlu). kih i kemijskih uvjeta u tlu).

Javljaju se u vidu seskvioksidnih konkrecija, a djeluju Javljaju se u vidu seskvioksidnih konkrecija, a djeluju kao vezivo pri stvaranju strukturnih agregata tla.kao vezivo pri stvaranju strukturnih agregata tla.

HematitHematit (tropski i suhi uvjeti intenzivnog raspadanja (tropski i suhi uvjeti intenzivnog raspadanja organskog i mineralnog dijela tla), organskog i mineralnog dijela tla), getitgetit (umjerena klima, (umjerena klima, puno OT, obilje COpuno OT, obilje CO22), ), ferihidritferihidrit (hladnija i vla(hladnija i vlažžnija klima). nija klima).

U redukcijskim U redukcijskim uvjetima uvjetima prisutni su lako topivi Feprisutni su lako topivi Fe2+2+--hidroksidi (hidroksidi (fosfatifosfati, karbonati i sulfidi). , karbonati i sulfidi).

Fe(III)Fe(III)--oksidi su slabije topivi. Topivost im je veoksidi su slabije topivi. Topivost im je većća ispod a ispod pH 8, odnosno pH 3.pH 8, odnosno pH 3.

Vivijanit Vivijanit (Fe(Fe33(PO(PO44) ) •• 8H8H22O)O) -- oglejavanjeoglejavanje Redoks procesiRedoks procesi

Oksidi manganaOksidi mangana

-- u anaerobnim uvjetima mangan lako reducira, u anaerobnim uvjetima mangan lako reducira, postaje pokretljiv, te se nakuplja u pukotinama gdje postaje pokretljiv, te se nakuplja u pukotinama gdje ponovnom oksidacijom prelazi u ponovnom oksidacijom prelazi u piroluzitpiroluzit (MnO(MnO22). ).

-- piroluzit s hidratiziranim oksidima mangana piroluzit s hidratiziranim oksidima mangana izgrađuje crne mazotineizgrađuje crne mazotine, k, konkrecije i kore.onkrecije i kore.

-- stvaraju smeđestvaraju smeđe--crne do crne prevlake na crne do crne prevlake na strukturnim agregatima tla.strukturnim agregatima tla.

- Fe-Mn konkrecije su metalnocrne boje.

- Mn(II)- oksidi su topivi – mobilni, aktivni oblici hraniva.

Konkrecije RKonkrecije R22OO33 ((seskvi oksidaseskvi oksida))

Nesilikatni minerali1. Karbonati

- oblici: CaCO3 – kalcit; CaCO3 x MgCO3 – dolomit- naslijeđeni iz sedimentnih karbonatnih supstrata (vapnenca,

dolomita, lapora, fliša)

2. Fosfati- ima ih relativno malo u tlu (< 0,05 %)- apatit (Ca-fosfat sa Cl, Fl ili OH), sekundarne soli Ca, Fe, Al

3. Sulfati – sulfidi (anaerobni uvjeti)

- aridna područja – iscvjetanja soli ili konkrecije gipsa

4. Kloridi i nitrati - lako topive soli

MINERALI GLINEMINERALI GLINE

Sekundarni alumosilikatiSekundarni alumosilikati s organskom tvari s organskom tvari ččine aktivnu, koloidnu frakciju tla.ine aktivnu, koloidnu frakciju tla.

Predstavljaju manji dio Predstavljaju manji dio ččvrste faze tla u vrste faze tla u odnosu na koliodnosu na količčinu primarnih minerala, izuzev u inu primarnih minerala, izuzev u nekim tlima tropskog pojasa. Imaju svojstva nekim tlima tropskog pojasa. Imaju svojstva koloida, pretekoloida, pretežžno su negativnog naboja, kao i no su negativnog naboja, kao i organska tvar tla, te su sposobni sorbirati katione.organska tvar tla, te su sposobni sorbirati katione.

Sorpcijska sposobnost oznaSorpcijska sposobnost označčava se kaoava se kao CEC CEC ((Cation Exchange CapacityCation Exchange Capacity) ili ) ili KIKKIK ((kationski kationski izmjenjivaizmjenjivaččki kapacitetki kapacitet), a izra), a izražžava u ava u mekv/100 gmekv/100 gtla ili u tla ili u cmol (+) kgcmol (+) kg--11

Sekundarni alumosilikati Sekundarni alumosilikati su građeni uslojeno po su građeni uslojeno po modelu tinjaca (filosilikati), a elektrostatskim silama vemodelu tinjaca (filosilikati), a elektrostatskim silama vežžu u katione na vanjskim (nespecifikatione na vanjskim (nespecifiččno) i unutarnjim no) i unutarnjim povrpovrššinama (specifiinama (specifiččno).no).

Dvije osnovne građevne ili strukturne jedinice Dvije osnovne građevne ili strukturne jedinice (Si(Si--tetraedri i Altetraedri i Al--oktaedri) se povezuju plooktaedri) se povezuju ploššno u no u slojeve, koji sslojeve, koji se međusobno vee međusobno vežžu i slau i slažžu u osnovni u u osnovni listilistićć (lamelu). Lamele se nakupljaju u paketi(lamelu). Lamele se nakupljaju u paketićć od 10 od 10 –– 40 listi40 listićća. a.

RazliRazliččitim kombinacijama osnovnih strukturnih itim kombinacijama osnovnih strukturnih jedinica nastaju svi poznati minerali gline, npr.:jedinica nastaju svi poznati minerali gline, npr.:

-- kaoliniti,kaoliniti,-- smektiti (montmoriloniti),smektiti (montmoriloniti),-- iliti ili hidratizirani liskuni.iliti ili hidratizirani liskuni.

OO--22

SiSi+4+4

AlAl+3+3

OO--22

Al Al -- oktaedaroktaedar

SiOSiO44 -- tetraedartetraedar

x y

z

Sloj SiO4-tetraedra

xy

z

Sloj Al-oktaedra

- OHOH--

x y

z

tet

oct

Serpentin (1:1 mineral)

tetraedar

oktaedar

Osnovna svojstva koloida tlaOsnovna svojstva koloida tla

100100--300300--------HumusHumus

8585--1101101.01.0--2.02.0500500--7007007070--150150<< 1.01.0SmektitSmektit

100100--1201201.01.0--1.41.4450450--6006005050--1001000.10.1-- 5.05.0VermikulitVermikulit

1515--40401.01.055--1001005050--1001000.10.1--2.02.0IlitIlit

55--15150.70.7--1010--50500.10.1--5.05.0KaolinitKaolinit

UUnutarnjanutarnjaVVanjskaanjskaCECCEC

mekv/100 gmekv/100 g

MeđulameMeđulame--larni prostorlarni prostor

(nm)(nm)

ppovrovrššina (mina (m22/g)/g)VVelieliččina ina (mm)(mm)KKoloidoloid

1:1 tip minerala gline (kaolinit)1:1 tip minerala gline (kaolinit)

KaolinitiKaoliniti (kaolinit, (kaolinit, dikit i nakrit) su dikit i nakrit) su građeni iz jednog sloja građeni iz jednog sloja SiOSiO44--tetraedaratetraedara i jednog sloja i jednog sloja AlAl--oktaedara oktaedara međusobno međusobno ččvrsto vrsto vezanih kisikom tako da se ne mogu razmicati (vezanih kisikom tako da se ne mogu razmicati (ččesto esto polimorfne strukture).polimorfne strukture).

Zbog omjera strukturnih jedinica svrstavaju se u grupu Zbog omjera strukturnih jedinica svrstavaju se u grupu minerala minerala 1:11:1. .

ElektriElektriččni naboj raspoređen je samo po povrni naboj raspoređen je samo po površšini minerala, ini minerala, jer je međulamelarni prostor razmaka oko jer je međulamelarni prostor razmaka oko 0.7 nm uz 0.7 nm uz ponavljajuponavljajućću distancu slojeva (u distancu slojeva (cc--razmakrazmak) t) također akođer 0.7 nm.0.7 nm.

Sposobnost adsorpcije kaolinita je mala (Sposobnost adsorpcije kaolinita je mala (33--15 mekv/100 g15 mekv/100 g). ). SpecifiSpecifiččna povrna površšina iznosi 5ina iznosi 5--20 m20 m22/g./g.

Posjeduje minimalnu plastiPosjeduje minimalnu plastiččnost, bubrenje, te nisku nost, bubrenje, te nisku koherentnost.koherentnost.

SadrSadržže ga tla dobre vodopropusnosti i umjereno kisele e ga tla dobre vodopropusnosti i umjereno kisele reakcije.reakcije.

KaolinitKaolinit

KaolinitKaolinit

K+ K+K+K+Mg++Mg++

Ilit Vermikulit

medjulamelarni prostor

K+

2:1 tip minerala gline2:1 tip minerala gline(iliti i vermikuliti)(iliti i vermikuliti)

IlitiIliti (hidratizirani (hidratizirani muskoviti) su grmuskoviti) su građom sliađom sliččni ni montmorilonitima, ali je dio silicija zamijenjen aluminijem. montmorilonitima, ali je dio silicija zamijenjen aluminijem.

ViViššak nabojaak naboja se neutralizira vezivanjem kalija između se neutralizira vezivanjem kalija između slojeva kristalne reslojeva kristalne reššetke pa se oni ne mogu znatnije razmicati etke pa se oni ne mogu znatnije razmicati kao kod montmorilonita (ckao kod montmorilonita (c--razmak je oko 1.0 nm). Stoga je razmak je oko 1.0 nm). Stoga je sposobnost sorpcije ilita sposobnost sorpcije ilita 2020--50 mekv/100 g50 mekv/100 g uz uz izraizražženu enu sposobnost fiksacije kalija.sposobnost fiksacije kalija.

Jedan od naJedan od naččina postanka ilita je transformacija liskuna u ina postanka ilita je transformacija liskuna u umjerenim i hladnim podruumjerenim i hladnim područčjima bez raspadanja kristalne jima bez raspadanja kristalne rereššetke (troetke (troššenjem u prisustvu vode dolazi do gubitka kalija, enjem u prisustvu vode dolazi do gubitka kalija, jer voda ulazi u međulamelarni prostor i potiskuje kalijjer voda ulazi u međulamelarni prostor i potiskuje kalij) ) –– vrlo vrlo je je ččest u sedimentnim stijenama.est u sedimentnim stijenama.

Drugi naDrugi naččin postanka je neogenezom (novotvorbom).in postanka je neogenezom (novotvorbom).

Tla bogata ilitom sadrTla bogata ilitom sadržže dosta fizioloe dosta fiziološški aktivnih ki aktivnih KK++--iona.iona.

Fibrozni ilitFibrozni ilitListiLističčavi ilitavi ilit

VermikulitiVermikuliti (Mg, Fe, Al)(Mg, Fe, Al)33(Al, Si)(Al, Si)44OO1010(OH)(OH)22 x 4Hx 4H22O, O, kao troslojni minerali gline znatno manje bubre u vodi od kao troslojni minerali gline znatno manje bubre u vodi od montmorilonita (cmontmorilonita (c--razmak klorita i vermikulita je ~1.4 nm) razmak klorita i vermikulita je ~1.4 nm) ššto im omoguto im omoguććuje fiksaciju Kuje fiksaciju K++ iona. iona.

Vermikuliti (hidratizirani biotiti ili flogopiti) imaju Vermikuliti (hidratizirani biotiti ili flogopiti) imaju sposobnost sorpcije sposobnost sorpcije 100100--150 mekv/100 g150 mekv/100 g uz specifiuz specifiččnu nu povrpovrššinu od 300inu od 300--500 m500 m22/g./g.

2:1 tip minerala gline2:1 tip minerala gline(smektiti, npr. montmorilonit):(smektiti, npr. montmorilonit):

Smektiti/MontmorilonitiSmektiti/Montmoriloniti (pirofilit, (pirofilit, talk, vertalk, vermikulit, nontromikulit, nontronit i nit i montmorilonit) su grmontmorilonit) su građeni iz dva sloja ađeni iz dva sloja SiOSiO44--tetraedaratetraedara između između kojih je umetnut jedan sloj kojih je umetnut jedan sloj AlAl--oktaedaraoktaedara pa se ubrajaju u tip pa se ubrajaju u tip 2:12:1..

Jedan dio silicija Jedan dio silicija ččesto je zamijenjen P ili Al, a dio aluminija esto je zamijenjen P ili Al, a dio aluminija s Mg,s Mg, Fe Fe, N, Ni ili Li.i ili Li. Građa montmorilonita daje Građa montmorilonita daje viviššak negativnog ak negativnog nabojanaboja koji se uravnotekoji se uravnotežžuje vezivanjem kationa iz otopine tla.uje vezivanjem kationa iz otopine tla.

Velika sorpcija kationa (Velika sorpcija kationa (8080--120 mekv/100 g120 mekv/100 g) uvjetovana je ) uvjetovana je veveććim razmakom između strukturnih jedinica im razmakom između strukturnih jedinica (u vla(u vlažžnom stanju nom stanju cc--razmak >2razmak >2 nm), nm), ššto omoguto omoguććuje sorpciju iona u uje sorpciju iona u međulamelarnim prostorimameđulamelarnim prostorima..

Udaljenost slojeva mijenja se zavisno od vlaUdaljenost slojeva mijenja se zavisno od vlažžnosti tla, nosti tla, ššto se to se ooččituje kao ituje kao bubrenje ili skupljanjebubrenje ili skupljanje. Specifi. Specifiččna povrna površšina ina montmorilonita je 700montmorilonita je 700--800 m800 m22/g./g.

Dominira u neutralnim ili slabo alkalnim tlima, a u mnogim Dominira u neutralnim ili slabo alkalnim tlima, a u mnogim je naslijeđen iz matije naslijeđen iz matiččne podloge (smonica).ne podloge (smonica).

x y

z

AlAl3+3+,,FeFe3+3+

SiSi4+4+

tettet

octoct

MgMg2+2+

AlAl3+3+

Izomorfna supstitucija (zamjena)Izomorfna supstitucija (zamjena)

tettet

Montmorilonit

hidroksidni sloj

2:1:1 2:1

2:1

2:1 struktura

hidroksidni među sloj (Al ili Mg)

2:1:1 tip gline (npr.klorit)2:1:1 tip gline (npr.klorit)

2:12:1

2:12:1

2:1:12:1:1

hidroksidni slojhidroksidni sloj

2:12:1strukturastruktura

hidroksidnihidroksidnimeđuslojmeđusloj(Al ili Mg)(Al ili Mg)

KodKod kloritaklorita (Fe, Mg, Al)(Fe, Mg, Al)66(Si, (Si, Al)Al)44OO1010(OH)(OH)88, c, c--razmak je stabilan i razmak je stabilan i neovisan od vlaneovisan od vlažžnosti (ne bnosti (ne bubre).ubre).

To su također troslojni minerali To su također troslojni minerali kod kojih je između silikatnih slojeva kod kojih je između silikatnih slojeva smjesmješšten trioktaedarski hidroksidni sloj. ten trioktaedarski hidroksidni sloj.

U tlima su obiU tlima su običčno sekundarni no sekundarni kloriti (pH 4 kloriti (pH 4 –– 5). 5).

KloritKlorit

Mg kloritMg kloritFe kloritFe klorit

ZNAZNAČČAJ MINERALOAJ MINERALOŠŠKOG SASTAVA TALAKOG SASTAVA TALA

Za poljoprivrednu proizvodnju je vrlo bitno da se Za poljoprivrednu proizvodnju je vrlo bitno da se hraniva oslobađaju kemijskim trohraniva oslobađaju kemijskim troššenjem primarnih enjem primarnih minerala:minerala:

FosforFosfor –– biljka ga usvaja u vidu topivih fosfata (dolazi biljka ga usvaja u vidu topivih fosfata (dolazi u otopinu tla trou otopinu tla troššenjem teenjem tešško topivih Cako topivih Ca--fosfatnih minerala fosfatnih minerala –– apatit)apatit)

Kalij Kalij –– dospijeva u tlo trodospijeva u tlo troššenjem ortoklasa, mikroklina, enjem ortoklasa, mikroklina, muskovita, biotitamuskovita, biotita

KalcijKalcij –– oslobađa se trooslobađa se troššenjem kalcita i dolomita, a u enjem kalcita i dolomita, a u manjim kolimanjim količčinama od oligoklasa, anortitainama od oligoklasa, anortita

MagnezijMagnezij –– trotroššenjem magnezita i dolomita, a teenjem magnezita i dolomita, a težže se e se oslobađa iz augitaoslobađa iz augita, biotita, hornblende, biotita, hornblende

OO sastavu i kolisastavu i količčini minerala gline ovise vodna ini minerala gline ovise vodna svojstva tla (vododrsvojstva tla (vododržžnost, vodopropusnost), fizikalnonost, vodopropusnost), fizikalno--mehanimehaniččka svojstva tla (plastika svojstva tla (plastiččnost, bubrenje, nost, bubrenje, zbijenost tla)zbijenost tla)::

-- montmorilonit montmorilonit –– u vlau vlažžnom stanju tla su plastinom stanju tla su plastiččna, na, ljepljiva, ljepljiva, povepoveććanog volumenaanog volumena, slabo, slabo vodopropusna; a vodopropusna; a u suhom stanju ispucala, jako zbijena i kompaktnau suhom stanju ispucala, jako zbijena i kompaktna..

OO kolikoliččini i sastavu minerala gline ovisi kapacitet ini i sastavu minerala gline ovisi kapacitet adsopcije talaadsopcije tala::

-- tla sa visokim kapacitetom adsorpcije sadrtla sa visokim kapacitetom adsorpcije sadržže i veliku e i veliku kolikoliččinu biogenih elemenata (npr. tla sa visokim inu biogenih elemenata (npr. tla sa visokim sadrsadržžajem ilitne gline su bogata kalijem)ajem ilitne gline su bogata kalijem)

Geneza sekundarnih minerala je izrazito spor Geneza sekundarnih minerala je izrazito spor proces. Proraproces. Proraččuni pokazuju da godiuni pokazuju da godiššnje, u prosjeku, nje, u prosjeku, nastane 0.0002 g gline na svakih 100 g tla.nastane 0.0002 g gline na svakih 100 g tla.

KoliKoliččina gline u oraniina gline u oraniččnom sloju tla monom sloju tla možže se e se smanjivati erozijom i ispiranjem pa se kod obrade smanjivati erozijom i ispiranjem pa se kod obrade takvih tala moraju provoditi odgovarajutakvih tala moraju provoditi odgovarajućće mjere e mjere zazašštite i konzervacije.tite i konzervacije.

Postojanost sekundarnih minerala je znatno manja Postojanost sekundarnih minerala je znatno manja prema primarnima zato u starijim tlima prevladavaju prema primarnima zato u starijim tlima prevladavaju sekundarni minerali, ali sa snisekundarni minerali, ali sa snižženim sorpcijskim enim sorpcijskim sposobnostima za katione i porastom kapaciteta za sposobnostima za katione i porastom kapaciteta za zamjenu aniona (zamjenu aniona (ššto je znato je značčajno kod primjene ajno kod primjene mineralnih gnojiva, naromineralnih gnojiva, naroččito u tropskim podruito u tropskim područčjima). jima).

ElektriElektriččni naboj ni naboj ččesticama gline omoguesticama gline omoguććuje uje međusobno vezivanje i nastajanje prostornih struktura međusobno vezivanje i nastajanje prostornih struktura (sli(sliččno proteinima). Predstavu o velino proteinima). Predstavu o veliččini tako nastale ini tako nastale povrpovrššine daje slijedeine daje slijedećći podatak: tlo s 10% i podatak: tlo s 10% montmorilonita na 1montmorilonita na 1 mm22 povrpovrššine do dubine od 20ine do dubine od 20 cm cm ima povrima površšinu veinu većću od 24u od 24 kmkm22..

ElektriElektriččno polje koloidnih no polje koloidnih ččestica tla dozvoljava estica tla dozvoljava sorpciju drugih nabijenih sorpciju drugih nabijenih ččestica, kao estica, kao ššto su unipolarni to su unipolarni ioni i bipolarne molekule, na primjer voda. Otuda se ioni i bipolarne molekule, na primjer voda. Otuda se koloidne koloidne ččestice tla ponaestice tla ponaššaju kao aju kao amfoterne jediniceamfoterne jedinice jer pod određenim uvjetima mogu sorbirati i anionejer pod određenim uvjetima mogu sorbirati i anione..

Kationi, polarno vezani na sekundarne Kationi, polarno vezani na sekundarne minerale, ne ispiru se iz zone korijenovog sustava, ali minerale, ne ispiru se iz zone korijenovog sustava, ali se zato lako zamjenjuju drugim kationima. Na taj se se zato lako zamjenjuju drugim kationima. Na taj se nanaččin u tlu zadrin u tlu zadržžavaju hraniva u biljkama avaju hraniva u biljkama pristupapristupaččnom obliku za usvajanje.nom obliku za usvajanje.

Svojstvo sorpcije iona sekundarnih minerala tla Svojstvo sorpcije iona sekundarnih minerala tla ima ogromnu vaima ogromnu važžnost u mineralnoj ishrani bilja. nost u mineralnoj ishrani bilja. Dakle, sekundarni minerali (zajedno s organskim Dakle, sekundarni minerali (zajedno s organskim koloidnim dijelom tla) sprekoloidnim dijelom tla) spreččavaju ispiranje hraniva iz avaju ispiranje hraniva iz zone korijenovog sustava i zadrzone korijenovog sustava i zadržžavaju vodu avaju vodu neophodnu vineophodnu viššim biljkama i mikroorganizmima u im biljkama i mikroorganizmima u tlu. tlu.

KoriKorišštena literaturatena literatura::

-- BogunoviBogunovićć, M. (2005): Pedologija , M. (2005): Pedologija -- autorizirane pripreme za predavanja. autorizirane pripreme za predavanja. Agronomski fakultet SveuAgronomski fakultet Sveuččiliiliššta u Zagrebu, Zavod za pedologiju. Zagreb.ta u Zagrebu, Zavod za pedologiju. Zagreb.

-- Filipovski, G. (1974): Pedologija. Univerzitet Filipovski, G. (1974): Pedologija. Univerzitet ““Kiril i MetodijKiril i Metodij”” Skopje. Skopje. Skopje. Skopje.

-- ResuloviResulovićć, H., , H., ČČustoviustovićć, H. (2002): Pedologija , H. (2002): Pedologija –– opopćći dio. Univerzitet u i dio. Univerzitet u Sarajevu. Sarajevo. Sarajevu. Sarajevo.

-- ŠŠkorikorićć, A. (1991): Sastav i svojstva tla. Fakultet Poljoprivrednih zna, A. (1991): Sastav i svojstva tla. Fakultet Poljoprivrednih znanosti. nosti. Zagreb.Zagreb.

-- VidaVidačček, ek, ŽŽ. (2000): Op. (2000): Općća pedologija a pedologija –– autorizirane pripreme za predavanja. autorizirane pripreme za predavanja. Agronomski fakultet SveuAgronomski fakultet Sveuččiliiliššta u Zagrebu, Zavod za pedologiju.ta u Zagrebu, Zavod za pedologiju.

-- VukadinoviVukadinovićć, V., Lon, V., Lonččariarićć, Z. (1998): Ishrana bilja. Sveu, Z. (1998): Ishrana bilja. Sveuččiliiliššte J.J. te J.J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet Osijek. Osijek. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet Osijek. Osijek.

-- internetinternet