UvodU naelnim opredjeljenjima Konvencije o pravima djeteta [footnoteRef:1] naglaava se drutvena briga za porodicu, odnosno za drutvene aktivnosti koje trebaju osiguraju istinsku zatitu prava djece. Konvenciju o pravima djeteta, Bosna i Hercegovina je preuzela u svoj pravni poredak u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine (Aneks I, Dodatni sporazum o ljudskim pravima). Konvenciju je ratificirala 1993. godine, to je potvreno Opim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, odnosno Aneksom 4, lan II, taka 7 u kojoj se navodi da e Bosna i Hercegovina ostati ili postati potpisnica meunarodnih sporazuma navedenih u Aneksu Ustava BiH. [1: Konvencija o pravima djeteta UN-a, 2001.]

Shvaanje djece kao neovisnih pravnih subjekata kojima su priznata izvorna ljudska prava temelji se na etiri opa naela Konvencije o pravima djeteta. Naelo nediskriminacije nalae da djeca ne smiju trpjeti diskriminaciju neovisno o rasi, boji koe, spolu, , roenju ili drugom statusu djeteta, njegovih roditelja ili zakonskih skrbnika. lan 2.1.Drave stranke potivat e i osigurat svakom djetetu na svom podruju prava navedena u ovoj konvenciji bez ikakve diskriminacije prema djetetu, njegovim roditeljima ili zakonskim skrbnicima glede njihove rase, boje koe,spola,jezika,vjere,politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog,etnikog ili socijalnog podrijetla ,imovine,tekoa u razvoju,obiteljskog podrijetla ili kakve druge okolnosti.2.Drave stranke poduzet e sve potrebne mjere za zatitu djeteta od svih oblika diskriminacije ili kanjavanja koji polaze od poloaja djelatnosti, izraenog miljenja ili uvjerenja roditelja, zakonskih skrbnika ili lanova porodice.[footnoteRef:2] [2: Konvencija o pravima djeteta, lan 2. stav 1. i stav 2.]

Prema sljedeem naelu, svako dijete ima pravo na ivot i puni i harmonian razvoj (tjelesni, emotivni, psihosocijalni, kognitivni, drutveni i kulturni) svojih potencijala. Naelo najboljeg interesa djeteta zahtijeva da se pri donoenju odluka ili izvrenju postupaka koji utjeu na dijete, ili na djecu kao skupinu, ima na umu kriterij dobrobiti djeteta. lan 3.1.U svim akcijama koje u vezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi,sudovi,dravna uprava ili zakonodavna tijela,mora se prvenstveno voditi rauna o interesima djeteta.[footnoteRef:3] [3: Konvencija o pravima djeteta, lan 3. stav 1.]

To naelo trebalo bi biti shvaeno kao smjer u kojem svako djelovanje treba ii. Taj relativno nov standard morao bi biti potovan ne samo u javnim ustanovama, institucijama i tijelima vlasti koja se bave djecom nego i u svim podrujima ivota, tako da najbolji interes djeteta uvijek ima prednost pred svim ostalim interesima. Problem koji se kod ovog naela javlja je pitanje o tome tko odluuje o tome koji je najbolji interes djeteta i moe li se taj interes zaista odrediti. U odreenju roditeljskog prava interes djeteta je neodreeni, ali odrediv pravni pojam, a znai zahtjev da se prepozna odreena djetetova potreba i da se na najbolji mogui nain zadovolji.[footnoteRef:4] [4: M. Alini i dr., Obiteljsko pravo, Zagreb 2001., str. 33.]

Naelo slobode iznoenja miljenja odnosi se na pravo djeteta da aktivno sudjeluje u rjeavanju svih pitanja koja utjeu na njegov ivot ukljuujui i to da bude sasluano u svakom pravnom postupku koji se na njega odnosi. Miljenju koje dijete ima pravo slobodno izraziti u procesu donoenja odluka treba pridati znaaj u skladu s njegovom dobi i zrelosti. lan 12. 1. Drave stranke osigurat e djetetu koje je u stanju oblikovati vlastito miljenje, pravo na slobodno izraavanje svojih stavova o svim stvarima koje se na njega odnose, te ih uvaavati u skladu s dobi i zrelou djeteta. 2. U tu svrhu, djetetu se izravno ili preko posrednika, odnosno odgovarajue slube, mora osigurati da bude sasluano u svakom sudbenom i upravnom postupku koji se na njega odnosi, na nain koji je usklaen s proceduralnim pravilima nacionalnog zakonodavstva.[footnoteRef:5] [5: Konvencija o pravima djeteta, lan 12. stav 1. i stav 2.]

Koncept djeteta kao nositelja prava za mnoge je teko prihvatljiv, jer se djeca tradicionalno vide kao osobe koje trebaju zatitu, a manje kao one koja imaju prava i koje mogu djelovati. Koncept prava djeteta zasniva se na kombinaciji prava djece i dunosti odraslih, a ta su prava i dunosti meusobno komplementarni, jer svako pravo djeteta ujedno podrazumijeva i obveze odraslih da to pravo omogue. U uvodu Konvencije o pravima djeteta obitelj se istie kao najpoeljnija zajednica za razvoj djeteta, pa je pravo svakog djeteta da ivi s roditeljima ako to nije u suprotnosti s njegovim najboljim interesom.lan 9. 1. Drave stranke osigurat e da se dijete ne odvaja od svojih roditelja protiv njihove volje, osim kada nadlene vlasti pod sudbenim nadzorom odlue, u skladu s vaeim zakonima i postupcima, da je odvajanje potrebno radi dobrobiti djeteta. Takva odluka moe biti naroito potrebna u posebnim sluajevima, kao to su zloporaba roditeljskog poloaja ili zanemarivanje djeteta, ili pak kad roditelji ive odvojeno, a mora se donijeti odluka o mjestu djetetova prebivalita. 2. U svakom postupku koji se vodi u skladu sa stavkom 1. ovog lanka, svim zainteresiranim stranama mora se omoguiti sudjelovanje i izjanjavanje. 3. Dravne stranke potivat e pravo djeteta koje je odvojeno od jednoga ili oba roditelja da redovito odrava osobne i neposredne odnose s oba roditelja ako se time ne ugroava njegova dobrobit. 4. Ako je odvajanje posljedica bilo kojega postupka to ga je pokrenula drava stranka, primjerice pritvora, zatvora, progona, izruenja ili smrti jednog ili oba roditelja (ukljuujui i smrt koja je uslijedila iz bilo kojega razloga dok je osoba pod nadzorom drave), drava stranka e na podnesen zahtjev pruiti roditeljima, djetetu ili, ako je potrebno, drugom lanu obitelji, potrebne obavijesti o boravitu odsutnog lana(ova) obitelji, osim kad bi pruanje takve obavijesti moglo tetiti dobrobiti djeteta. Drave stranke osigurat e nadalje da podnoenje takvog zahtjeva samo po sebi nema tetne posljedice po zainteresiranu osobu ili osobe.[footnoteRef:6] [6: Konvencija o pravima djeteta, lan 9., stav 1-4.]

lan 10. 1. U skladu s obvezama drava stranaka po lanku 9., stavku 1., zahtjev djeteta ili njegovih roditelja za ulazak u dravu stranku ili odlazak iz nje radi obiteljskog sjedinjenja razmatrat e se povoljno, humano i to urnije. Drave stranke osigurat e nadalje da podnoenje takvog zahtjeva nema tetne posljedice za podnositelje zahtjeva i za lanove njihove obitelji. 2. Osim u posebnim sluajevima, djetetu iji roditelji borave u razliitim dravama mora se jamiti pravo na redovito odravanje osobnih i neposrednih odnosa s oba roditelja. U tom cilju i u skladu s obvezama drava stranaka iz lanka 9., stavka 2., drave stranke priznat e djetetu i njegovim roditeljima pravo na naputanje bilo koje zemlje, ukljuujui vlastitu, i na ulazak u svoju zemlju. Pravo naputanja bilo koje zemlje bit e podvrgnuto samo onim ogranienjima koja su zakonski propisana i koja su potrebna radi zatite nacionalne sigurnosti, javnog poretka (ordre public), javnog Konvencija o pravima djeteta 7 zdravlja ili morala, ili prava i sloboda drugih te koja su usklaena s ostalim pravima priznatim u ovoj Konvenciji.[footnoteRef:7] [7: Konvencija o pravima djeteta, lan 10., stav 1. i stav 2.]

lan 124.Dijete ima pravo ivjeti sa roditeljima. Ako ne ivi sa oba ili sa jednim roditeljem, pravo je djeteta da redovno odrava osobne odnose i neposredne kontakte sa roditeljem sa kojim ne ivi. Dijete ima pravo odravati osobne odnose i neposredne kontakte i sa nenom i djedom.[footnoteRef:8] [8: lan 124., stav 2. PZ FBIH (Slubene novine FBIH br. 35/05 i 41/05) ]

Konvencija o pravima djeteta sadri prava na sudjelovanje koja ukljuuju pravo djeteta na slobodno izraavanje svog miljenja o svemu to ga se tie. Ako je dijete u stanju izraziti svoje miljenje, odrasli su mu duni omoguiti da to i uini. lan 125.Dijete ima pravo na izraavanje i uvaavanje vlastitoga miljenja u skladu sa njegovim uzrastom i zrelosti.[footnoteRef:9] [9: lan 125., stav 1. PZ FBIH (Slubene novine FBIH br. 35/05 i 41/05)]

lan 12. Konvencija o pravima djeteta namee obvezu da osiguraju, omogue i ohrabre djecu u izraavanju svojih stajalita o svim vanim pitanjima koja mogu utjecati na njihov ivot, ali to ne znai da od djece treba zahtijevati iznoenje miljenja ako nisu voljna ili zainteresirana da to uine. Uz taj zahtjev nema nikakvih ogranienja vezanih uz dobnu granicu, ali se naglaava sudjelovanje u skladu s dobi i zrelou djeteta. Vrlo mala djeca i djeca sa smetnjama u razvoju mogu imati potekoa u artikuliranju svog miljenja govorom, ali mogu biti ohrabrena da se izraze crteom, igrom, u pisanom obliku, putem kompjutera ili na drugi prikladan nain. Pravo da ih se saslua odnosi se na sva djela i odluke koje se odraavaju na ivot djeteta u obitelji, koli, lokalnoj zajednici, na nacionalnoj politikoj razini. Pri tome je vano da to to djeca kau odrasli uzimaju ozbiljno. lan 12 KPD inzistira na tome da se miljenju djeteta prida vanost i da to miljenje bude uzeto u obzir kad se odluuje o svim pitanjima koja se tiu djeteta. Socijalni kontekst, priroda odluke, individualno ivotno iskustvo djeteta, te razina podrke odraslih osoba utjecat e na sposobnost djeteta da razumije pitanja koja ga se tiu. Konvencija u svojoj filozofiji uvaavanja digniteta djeteta trai da odrasli naue vie suraivati s djecom, te da naue djeci pomagati u izraavanju stavova o razliitim pitanjima.[footnoteRef:10] [10: Male, D.; Milanovic, M.; Stricevic, I.: ivjeti i uciti prava Odgoj za ljudska prava u sustavu predkolskog odgoja. Zagreb 2003.]

Izvjetaj Bosne i Hercegovine o zatiti i inetersima djetetaSvoj inicijalni izvjetaj Komitetu za pravo djeteta Bosna i Hercegovina je uputila u 2004. godini. Podaci su prikupljeni na osnovu Prvog izvjetaja Federacije Bosne i Hercegovine o ostvarivanju Konvencije o pravima djeteta Ujedinjenih nacija za period od 1992. do 1998. godine i Prvog izvjetaja Republike Srpske o provoenju Konvencije o pravima djeteta Ujedinjenih nacija za period od 1992. do 1998. godine. Komitet je dao svoja zakljuna razmatranja u junu 2005. godine unutar kojih je imao generalnu zamjerku koja se odnosi na politiku i administrativnu strukturu drave lanice, koja moe predstavljati ozbiljnu prepreku za razvoj i implementaciju dravnih politika, te sveobuhvatnih i koordinirajuh pravnih akata koji bi bili potpuno usklaeni sa odredbama Konvencije.[footnoteRef:11] [11: https://opservatorij.wordpress.com/posebna-zastita-porodice-i-djeteta-08/#_ftn4 30.04.2015., 23.34.]

Maloljetne osobe-djeca mogu da rade tek sa navrenih 15 godina, s tim da se zabranjuje rad djece na opasnim poslovima, odnosno, poslovima pod oteanim uvjetima. lan 126.Dijete ima pravo na zaposlenje koje nije tetno za njegovo zdravlje i njegov razvoj.[footnoteRef:12] [12: lan 126., stav 2. PZ FBIH (Slubene novine FBIH br. 35/05 i 41/05)]

Maloljetna osoba nije vojni obveznik i ne moe biti mobilirana kao vojni obveznik prije navrenih 18 godina ivota. Bosna i Hercegovina je potpisnica Opcionog protokola na Konvenciju o pravima djeteta o ueu djece u oruanim sukobima.Bosna i Hercegovina je usvojila Akcijski plan za djecu Bosne i Hercegovine za period od 2002. do 2010. godine, u aprilu 2002. godine. U cilju monitoringa implementacije Akcijskog plana, Vijee ministara Bosne i Hercegovine Odlukom formira stalno tijelo na nivou Bosne i Hercegovine Vijee za djecu Bosne i Hercegovine. Naalost, iako se nalazimo u drugoj polovini vremenskog perioda na koji se odnosi, ovaj akcijski plan jo nije postao prioritet Vijea ministara BiH, niti su osigurani mehanizmi i resursi za potpuno funkcioniranje Vijea za djecu.[footnoteRef:13] [13: Izvjetaj Komisionara za ljudska prava tokom posjete Vijea Evrope Bosni i Hercegovini, Starsbourg 20. februar 2008. godine]

U Bosni i Hercegovini odreeno je da je utvrivanje i osiguranje zatite djece, kao i socijalne zatite djece, u nadlenosti entiteta.Zakonom o socijalnoj zatiti predvieno je pruanje pomoi (materijalna davanja, osposobljavanje za ivot i rad, smjetaj u ustanove socijalne zatite, kuna njega, pomo u kui i pomo u dnevnom zbrinjavanju) maloljetnicima koji se nalaze u stanju socijalne potrebe kao korisnici socijalne zatite. U tu grupu spadaju: Djeca bez roditeljskog staranja; Djeca ometena u fizikom ili psihikom razvoju; Odgojno zanemarena i zaputena djeca; Djeca iji je razvoj ometen obiteljskim prilikama; Pruanje pomoi roditeljima koji nemaju dovoljno sredstava za izdravanje svoje maloljetne djece.U Federaciji Bosne i Hercegovine, odgovornost za utvrivanje i planiranje politike, te donoenje zakona u oblasti socijalne politike u nadlenosti je federalne vlasti, a odgovornost za implementaciju socijalne politike i socijalne zatite jeste na vlastima kantona i opina.Zakonom o zatiti djece Republike Srpske utvrena su prava na naknadu trokova za boravak u predkolskoj ustanovi za tree i etvrto dijete po redu roenja, s ciljem pomoi dnevnom zbrinjavanju ove djece i realizira se samo u opinama sa negativnom stopom prirodnog prirataja, pravo na predkolsko vaspitanje i obrazovanje za djecu bez roditeljskog staranja, djecu sa smetnjama u razvoju i djecu na duem bolnikom lijeenju, a obuhvata organizirane odgojno-obrazovne programe u trajanju od tri do pet sati dnevno, dok su djeca smjetena u zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi socijalne zatite, odgojno-obrazovni program u godini pred polazak u kolu i ima za cilj kvalitativnu pripremu djece predkolskog uzrasta za polazak u kolu i ukljuivanje djece u obrazovni proces. Zakonom je utvreno da ta prava obezbjeuje opina. S obzirom na nizak nivo razvijenosti opina i entiteta ova prava ostvaruje mali broj djece.Iako je nivo izdvajanja iz budeta za sistem socijalne zatite na nivou regije, struktura same raspodjele sredstava iz fondova socijalne zatite je takva da onemoguava pristup socijalnim primanjima porodicama sa djecom. Zatita djece u Republici Srpskoj ostvaruje se kao sistem prava roditelja i djece i posebno organizirane djelatnosti i aktivnosti ustanova, slubi i Javnog fonda zatite djece. U FBIH gdje se ovo pravo regulira na nivou kantona, problem se, uglavnom, odnosi na nedostatak budetskih sredstava, te se djeiji doplatak jedino i isplauje u Sarajevskom kantonu, to dovodi do nejednakog pristupa ovom pravu djeci iz drugih kantona.Dodatan problem u BiH predstavljaju djeca bez roditeljskog staranja. Neke procjene pokazuju da u BiH trenutno postoji 3000 djece bez roditeljskog staranja i da su ona, uglavnom, zbrinuta kroz institucionalni sistem zatite. Naalost, sistem zatite varira izmeu entiteta, ali i kantona (u FBiH), a veina ovih institucija nema adekvatno osposobljeno, i/ili adekvatan broj profesionalnog osoblja, u odnosu na broj djece, te ne omoguava uslove da se djeca bez roditeljskog staranja pripreme za samostalan ivot nakon naputanja ovih institucija. Iako se 1400 djece nalazi u usvojiteljskim porodicama, odnos djece koje su zbrinuta kroz institucionalni sistem zatite je vei, nego to je to evropski standard, gdje je praksa da se takav sistem zatite koristi samo kao krajnje rjeenje.Eksplicitna zabrana fizikog kanjavanja ne postoji u pravnom sistemu BiH. Ipak, djeca su zatiena od ozbiljne zloupotrebe i zanemarivanja cijelim nizom zakona.[footnoteRef:14]Ne postoje podaci o broju sluajeva nasilja nad djecom, niti drutvena svijest da se fiziko kanjavanje djece u porodici treba spreavati. [14: Izvjetaj Komisionara za ljudska prava tokom posjete Vijea Evrope Bosni i Hercegovini, Starsbourg 20. februar 2008. godine]

Bosna i Hercegovina je usvojila Dravnu strategiju za borbu protiv nasilja nad djecom za period od 2007. do 2010. godine.Najznaajniji okvir za zatitu djece od nasilja utvren je u krivinom zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini. U okviru postojeih krivinih zakona, jednostavnim pristupom moemo razlikovati vie krivinih djela koja kanjavaju nasilje nad djecom, odnosno uvode pravnu zabranu nasilja nad djecom, ukljuujui seksualno zlostavljanje i eksploataciju, fiziko kanjavanje i sve druge oblike poniavajue kazne na, i u svim, mjestima gdje se nasilje nad djecom deava, a posebno u porodinom okruenju.[footnoteRef:15] [15: Ibid.]

U BiH ne postoje posebni zakoni koji su vezani za prevenciju nasilja nad djecom. Specifino, entitetski zakoni o zatiti od nasilja u porodici ureuju: zatitu od nasilja u porodici; pojam nasilja u porodici; osobe koje se smatraju lanovima porodice u smislu ovog zakona; nain zatite lanova porodice; te vrstu i svrhu prekrajnih sankcija za poinioce nasilnih radnji.Na nivou entiteta doneseni su novi porodini zakoni kojim se reguliraju prava i dunosti roditelja, kao i prava djece, a posebno prava djece na zatitu od svih oblika nasilja, zloupotrebe, zlostavljanja i zanemarivanja u porodici.[footnoteRef:16] [16: Ibid.]

U cilju to bolje zatite djeteta predviene su i odredbe kojim je organ starateljstva duan po slubenoj dunosti preduzimati potrebne mjere radi zatite prava i interesa djeteta na osnovu neposrednog saznanja ili obavjetenja. Takoer, ovim zakonima reguliraju se pitanja oduzimanja roditeljskog prava i starateljstva nad djecom koja su izloena nekom od oblika nasilja, odnosno definiraju situacije koje se odnose na vaspitno zanemarivanje djece. Ukoliko roditelji ugroavaju interese djeteta i u veoj mjeri zanemaruju podizanje, odgoj i obrazovanje djeteta, sud e takvim roditeljima u vanparninom postupku oduzeti pravo da ive sa djetetom, a uvanje i odgoj djeteta povjerit e drugoj osobi ili ustanovi i vratit e to pravo kada to bude u interesu djeteta. Izricanjem ove mjere ne prestaju druge dunosti, odgovornosti i prava roditelja prema djetetu.Bosna i Hercegovina se ne moe pohvaliti sa pozitivnim trendom razvoja omladinskih organizacija i udruenja. Postojee forme omladinskog organiziranja ukljuuju omladiske organizacije, izviae, studentske organizacije, kulturno-umjetnika i sportska drutva. Jedan broj nevladinih organizacija okupljao je programski odreeni broj djece ili omladinaca.[footnoteRef:17] [17: KOMBINOVANI DRUGI, TREI I ETVRTI PERIODINI IZVJETAJ BOSNE I HERCEGOVINE O PROVOENJU KONVENCIJE O PRAVIMA DJETETA, SARAJEVO, novembar 2009. ]

Analiza maloljetnikog prestupnitva ukazuje na injenicu da se osim osoba koji su po uzrastu stariji i mlai maloljetnici, kao poinitelji krivinih djela pojavljuju i osobe mlae od 14 godina djeca prema kojima se ne pokree krivini postupak jer nisu krivino odgovorna, te da se pomjera dobna granica kada se prvi put dolazi u sukob sa zakonom. Poveava se broj poinjenih krivinih djela pri ijem poinjenju maloljetne osobe ispoljavaju naroitu bezobzirnost, surovost (kaznena djela protiv ivota i tijela, kaznena djela nasilnikog ponaanja i razbojnitva), te upornost u injenju imovinskih krivinih djela izvrenih u kratkom vremenskom periodu. Maloljetniko prestupnitvo postaje sve vei problem i sve vei izazov za Bosnu i Hercegovinu koja se jo uvijek bori sa zaostavtinama rata, sa diskriminacijom na svim nivoima i u kojoj traje ekonomska i drutvena tranzicija. U podruju rada i krivino-pravne zatite djece i maloljetnika sa neprihvatljivim ponaanjem i iskustvima sukoba sa zakonom postoji itav niz nositelja odgovornosti koji esto meusobno ne sarauju u dovoljnoj mjeri i na efikasan nain, koji bi bio u skladu sa najboljim interesima djece i mladih. Brojni nivoi vlasti i uprave su nadleni za pitanja na polju socijalne, zdravstvene i krivino- pravne zatite i obrazovanja, ukljuujui i dravni nivo, dva entiteta, Brko Distrikt Bosne i Hercegovine, deset kantona i 137 opina u Bosni i Hercegovini.[footnoteRef:18] [18: Ibid.]

U Republici Srpskoj, u okviru sistema za izvrenje krivinih sankcija, uspjeno funkcioniu Odjeljenje za izvrenje vaspitne mjere upuivanja u vaspitno-popravni dom i Odjeljenje za izvrenje kazne maloljetnikog zatvora.Odjeljenje za izvrenje kazne maloljetnikog zatvora funkcionie u okviru Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa Istono Sarajevo. Zvanino je otpoelo sa radom dana 01.10.2008. godine. U oblasti opteg kriminaliteta u 2008. godini od ukupno prijavljenih 8894 lica 781 su maloljetna lica, poinioci krivinih djela. Od izvrenih kaznenih djela koja su inkriminisana Krivinim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine najvei je broj izvrenih krivinih djela protiv imovine, potom krivinih djela protiv ivota i tijela, krivinih djela protiv zdravlja ljudi, krivinih djela protiv spolne slobode i morala itd.